ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom
4.10.2016 - (2016/2891(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
PPE (B8-1051/2016)
Verts/ALE (B8-1052/2016)
ECR (B8-1055/2016)
S&D (B8-1056/2016)
ALDE (B8-1058/2016)
David Casa, Seán Kelly, Françoise Grossetête, Ivo Belet, Claude Rolin, Anne Sander u ime Kluba zastupnika PPE-a
Maria Arena, Edouard Martin, Maria João Rodrigues, Kathleen Van Brempt, Martina Werner u ime Kluba zastupnika S&D-a
Zdzisław Krasnodębski, James Nicholson, Helga Stevens u ime Kluba zastupnika ECR-a
Gérard Deprez, Marielle de Sarnez, Nathalie Griesbeck u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Karima Delli, Yannick Jadot, Ernest Maragall, Bart Staes u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173.,
– uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje[1],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 2005. naslovljenu „Restrukturiranje i zapošljavanje: predviđanje i praćenje restrukturiranja za razvoj radnih mjesta: uloga Europske unije” (COM(2005)0120) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2005.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2010. naslovljenu „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br.1927/2006.[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime[3],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. prosinca 2013. o okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013)0882),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti[4],
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 18. travnja 2012. naslovljen „Korištenje mogućnosti zapošljavanja koje nudi zeleni rast” (SWD(2012)0092),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582) i cilj 20-postotne reindustrijalizacije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. o razvoju održive europske industrije osnovnih metala[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica[6],
– uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da je u današnje vrijeme apsolutno neophodno da postoji dosljednost između različitih politika EU-a kako bi se utvrdila istinska industrijska politika, a posebno u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom;
B. budući da je 2. rujna 2016. poduzeće Caterpillar najavilo veliki plan globalnog restrukturiranja; budući da je posljedica tog plana zatvaranje postrojenja u Gosseliesu, zbog čega je bez posla ostalo 2500 izravno zaposlenih radnika i ugrožena su radna mjesta oko 4000 podizvođača;
C. budući da su zahvaljujući smanjenju troškova proizvodnje od 2013. do 2015. proizvodi te tvornice postali povoljniji od onih proizvedenih izvan EU-a; budući da je poduzeće Caterpillar odlučilo zatvoriti to postrojenje kako bi premjestilo proizvodnju u druga postrojenja čiji su standardi socijalne zaštite i zaštite okoliša niži nego li standardi koji se primjenjuju u europskoj industriji;
D. budući da je, s obzirom na važnost tog slučaja i njegovu europsku dimenziju, Komisija odlučila uspostaviti radnu skupinu u kojoj će sudjelovati nadležne službe i koja će imati ulogu sugovornika u postupku zatvaranja Caterpillara;
E. budući da će odluka upravnog odbora Alstoma o najavi prebacivanja aktivnosti proizvodnje vlakova (400 radnih mjesta) iz postrojenja u Belfortu u postrojenje u Reichshoffenu zapravo značiti zatvaranje postrojenja u Belfortu (jer jedina preostala aktivnost neće biti dostatna kako bi se opravdao nastavak rada);
F. budući da su iz Alstoma poručili da će se do 2018. narudžbe za njihove tvornice u Francuskoj smanjiti za približno 30 %, ali da će se narudžbe za tvornicu u Belfortu početi smanjivati tek od 2018. te se očekuje da će zadnja narudžba biti isporučena 2021.;
G. budući da ta dva postrojenja nisu jedina koja bi trebalo zahvatiti restrukturiranje; očekuju se i druga otpuštanja u postrojenjima poduzeća Alstom u Španjolskoj i Italiji, te u postrojenju poduzeća Caterpillar u Sjevernoj Irskoj;
H. budući da je željeznička industrija, čija tradicija seže unazad 175 godina, temelj europske industrijalizacije; budući da se do 2019. očekuje godišnja stopa rasta dostupnih tržišta industrije opskrbe željeznica od 2,8 %; budući da europska industrija opskrbe željeznica u cijeloj Uniji izravno zapošljava 400 000 osoba, od kojih mnoge rade u malim i srednjim poduzećima; budući da je snažna i inovativna europska industrija opskrbe željeznica neophodna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a;
I. budući da 65 % ukupnog iznosa koji poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije i budući da je zbog toga jačanje naše industrijske baze ključno za zadržavanje stručnosti, znanja i iskustva u EU-u; budući da je za ostvarenje digitalnog razvoja, kao jednog od prioriteta Junckerova plana, potrebna snažna industrijska baza;
J. budući da europska industrija, kao što je to u slučaju poduzeća Alstom i Caterpillar, ima visoku dodanu vrijednost i priznatu razinu stručnosti; budući da je trenutačno ta središnja i strateška industrija za EU suočena sa snažnom globalnom konkurencijom iz trećih zemalja, koji na europsko tržište izvoze jeftinije proizvode i provode agresivnu politiku sve veće prisutnosti na svim kontinentima, često uz političku i financijsku potporu svojih vlada;
K. budući da će Komisija, s obzirom na nedavni slučaj Alstom, izraditi prognostičku studiju za razdoblje od 15 godina (2030.) o razvoju željezničke industrije u Europi kojom će obuhvatiti različite scenarije u pogledu ciljeva država članica EU-a u području okoliša, zajedno sa studijom o učinku tih različitih scenarija na radna mjesta, zanimanja i vještine; budući da Komisija treba brzo poduzeti daljnje korake u vezi s preporukama iz Rezolucije Parlamenta o industriji opskrbe željeznica u EU-u kako bi se osigurali sigurna i održiva radna mjesta i uključiv rast; budući da bi se daljnji koraci trebali poduzeti uz pomoć stalnog dijaloga s dionicima i da bi trebali obuhvatiti sve točke te rezolucije;
L. budući da se Komisija obvezala da će 2013. predstaviti cjelovito izvješće o primjeni okvira kvalitete; u tom pogledu podsjeća na svoj zahtjev Komisiji da nakon savjetovanja s relevantnim socijalnim partnerima podnese prijedlog zakonskog akta o informiranju radnika i savjetovanju s njima te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime;
M. budući da europska industrija mora sačuvati svoju konkurentnost i sposobnost ulaganja u Europi te da je istovremeno suočena s društvenim i okolišnim izazovima koje mora svladati, pri čemu na svjetskoj razini mora zadržati svoju referentnu poziciju u pogledu društvene i ekološke odgovornosti;
N. budući da se određeni broj poduzeća odlučio za strategije u kojima je isključiv naglasak na kratkoročnoj financijskoj dobiti na štetu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanja i obnavljanja vještina;
O. budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visoko kvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti Europskoj uniji da samostalno nastupa u svijetu u kojem je konkurencija sve jača;
P. budući da je proteklih godina u sektoru trgovine građevinskim strojevima u Uniji došlo do ozbiljnih poremećaja zbog smanjenja javnih i privatnih ulaganja, ali i zbog povećanja troškova proizvodnje, što je posljedica porasta cijena sirovina;
Q. budući da pravedna trgovina industrijskim proizvodima mora poštovati prava radnika i propise o zaštiti okoliša; budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti „krugovi vrlina”; budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, radna mjesta i obnavljanje vještina ključni za održivi razvoj;
R. budući da inovacije u proizvodnji dokazano pozitivno utječu na povećanje broja radnih mjesta u svim fazama industrijskog gospodarskog ciklusa; budući da sudjelovanje radnika u inovativnim mjerama i definiranju strategija može znatno poboljšati gospodarski uspjeh;
S. budući da gubitak radničkog znanja i vještina upućuje na to da Europa mora zadržati industrijski kapacitet za zadovoljavanje svojih potreba, a da ne ovisi o proizvođačima iz trećih zemalja;
1. izražava svoju snažnu solidarnost sa svim pogođenim radnicima poduzeća Caterpillar i Alstom te njihovim obiteljima, kao i pogođenim podizvođačima te im nudi svoju potporu i žali zbog posljedica koje su takva zatvaranja imala na lokalna gospodarstva i zajednice; poziva na poduzimanje mjera za podržavanje tih radnika i lokalnih gospodarstava te pomaganje regijama u prevladavanju tog teškog gospodarskog i društvenog stanja;
2. uvjeren je da europsku industriju trebamo smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava da se EU može samo uz snažnu, otpornu i dalekosežnu industrijsku politiku suočiti s različitim izazovima koji su pred njim, uključujući reindustrijalizaciju, prijelaz na održivo gospodarstvo te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; naglašava da Komisija i države članice moraju bolje predvidjeti te socioekonomske situacije i zajamčiti konkurentnost naše industrijske mreže;
3. podsjeća da je Europa socijalno tržišno gospodarstvo, čiji je cilj postizanje održivog gospodarskog i uključivog rasta; žali zbog izostanka istinske industrijske politike EU-a kojom se štite radnici u EU-u; stoga poziva Komisiju da uspostavi istinsku dugoročnu europsku industrijsku strategiju kako bi se postigao cilj od 20 % BDP-a kao rezultat industrijske proizvodnje, kao što je utvrđeno strategijom Europa 2020.;
4. apelira na države članice da ili zakonskim putem ili kolektivnim ugovorima zajamče odgovarajuću socijalnu zaštitu i uvjete rada i pristojne plaće koje će ljudima omogućiti dostojanstven život, te da u slučaju otpuštanja osiguraju učinkovitu zaštitu od nezakonitih otkaza;
5. podsjeća da je gospodarska kriza u Europi pokazala da su najotpornije industrije one koje najviše ulažu u inovaciju, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo itd.; u tom kontekstu ističe negativni učinak smanjenja javnih i privatnih ulaganja i domaće potrošnje koji bi se trebali poticati kako bi postali pokretači rasta;
Trgovinska politika – ključ za ravnopravne uvjete za sve
6. apelira na Komisiju da uspostavi trgovinsku politiku EU-a koja je u skladu s industrijskim ciljevima te da vodi računa o tome da je potrebno osigurati industrijska radna mjesta u Europi kako bi se izbjegla nova premještanja proizvodnje i daljnja deindustrijalizacija; poziva Komisiju da se pobrine za to da tržišni subjekti u Europi i izvan nje posluju pod jednakim uvjetima, čime se jamči pravedno tržišno natjecanje za sve;
7. podsjeća na to da je potrebno postići brz dogovor o reviziji uredbi o instrumentima zaštite trgovine kako bi ih se poboljšanjem njihove sposobnosti reagiranja i učinkovitosti znatno osnažilo; poziva Komisiju da u obzir uzme socijalne i ekonomske posljedice koje bi priznavanje statusa tržišnog gospodarstva za državna ili druga netržišna gospodarstva moglo imati na konkurentnost industrija EU-a;
8. poziva Komisiju da pri izradi politika za postizanje cilja strategije Europa 2020. prema kojoj bi Europa trebala postati najkonkurentnije područje na svijetu razmotri mogućnost primjene mehanizama granične prilagodbe kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve;
9. poziva Komisiju i države članice da provedu studije o poslovnim pregovorima, koristeći se pristupom kojim se u obzir uzimaju posebnosti regija i sektora, čime bi se poboljšalo razumijevanje njihova utjecaja na zapošljavanje i europske industrije;
Politika tržišnog natjecanja – ključni element za industrije EU-a
10. traži od Komisije da izradi konkurentan i dalekosežan europski regulatorni okvir kako bi se privukla i zadržala privatna ulaganja, očuvali jaki vrijednosni lanci EU-a i otvorila kvalitetna radna mjesta te kako bi se ostvarile opipljive prednosti za građane EU-a;
11. napominje i da pravila o državnim potporama trebaju biti bolje prilagođena kako bi se omogućile inovacije i održivost te ostvarili ciljevi koji se odnose na poticanje visoke razine zaposlenosti i podupiranje socijalnih politika u skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
12. ističe da se europska industrija suočava s globalnom konkurencijom te stoga snažno potiče Komisiju da svjetsko tržište hitno uzme kao referentno pri definiranju zemljopisno određenih tržišta u svojim analizama te da svoje analize ne ograničava samo na nacionalna tržišta ili unutarnje tržište, kako bi se europskim industrijama omogućilo sklapanje partnerstava u području istraživanja i razvoja ili strateških saveza; u tom kontekstu poziva na restrukturiranje najvećih europskih proizvođača kako bi se omogućilo stupanje na scenu dionika koji imaju dovoljnu kritičnu masu da se mogu nositi s međunarodnom konkurencijom;
Javna nabava – instrument koji treba poboljšati
13. traži od Komisije da bolje provodi propise EU-a o javnoj nabavi; podsjeća na to da se u skladu s odredbama EU-a mogu odbiti ponude koje su neuobičajeno niske ili u kojima se više od 50 % vrijednosti ostvaruje izvan EU-a; podsjeća na to da je potrebno postići brz dogovor o „međunarodnim mehanizmima javne nabaveˮ;
14. vjeruje da javna nabava i eko-oznake imaju važnu ulogu u prihvaćanju održivih proizvoda, usluga i inovacija te u pogledu solidne industrijske baze u Europi; poziva na ulaganje zajedničkih napora država članica i Komisije kako bi se zajamčilo da naručitelji svoje odluke o natječajima temelje na načelu ekonomski najpovoljnije ponude;
Poboljšano korištenje fondova EU-a, istraživanje, razvoj i inovacije – način za poticanje nove industrijske politike
15. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izradi strategiju Unije za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe i koja se, među ostalim, temelji na digitalizaciji (posebno u smislu integracije pametnih tehnologija i robotike u industrijske lance vrijednosti), održivosti, energetskoj učinkovitosti i odgovarajućim resursima; u tu svrhu poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima kako bi se olakšalo pokretanje zajedničkih industrijskih projekata; smatra da bi se europskim regulatornim okvirom industrijama trebalo omogućiti da se prilagode na te promjene i da poduzmu anticipatorne mjere kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;
16. preporučuje Komisiji da surađuje s različitim industrijskim sektorima kako bi se zajamčilo najbolje moguće korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, naročito Fonda za regionalni razvoj, u cilju pružanja potpore projektima istraživanja i razvoja na regionalnoj razini;
17. smatra da fondovi EU-a nude veliku mogućnost za financiranje održivog ulaganja u energetsku infrastrukturu i infrastrukturu javnog prijevoza te pametno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija; poziva na poboljšanje u provedbi različitih kriterija, a posebno kriterija u pogledu zapošljavanja, ekoloških i socijalnih kriterija pri upotrebi fondova EU-a te svih financijskih instrumenta kojima se upravlja preko EIB-a;
18. poziva na donošenje programa EU-a za pametnu specijalizaciju i na davanje prednosti istraživanju i razvoju u onim sektorima u kojima EU može biti predvodnik; poziva na uspostavu konkretnih instrumenata kojima bi se EU-u i državama članicama omogućilo da objedine svoje napore u pogledu istraživanja i razvoja te da potpomognu lokalnim gospodarstvima u iskorištavanju tih rezultata; smatra da je povezanost istraživanja i industrije ključna za jačanje industrijske konkurentnosti EU-a; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da aktivno promiču i podržavaju jačanje suradnje između istraživačkih centara, sveučilišta i poduzeća; poziva na poboljšanja u istraživačkom okruženju povećanjem proračuna za istraživanja, razvoj i inovacije te boljom međupovezanošću različitih nacionalnih programa financiranja i programa financiranja EU-a;
19. poziva Komisiju i EIB da se posebno usredotoče na one regije koje su najviše pogođene deindustrijalizacijom da te hitno ubrzaju potporu projektima u tim regijama i istodobno zajamče da se podupiru održivi i visokokvalitetni projekti; smatra da bi trebalo dodatno razmotriti potencijal za povećanje strateškog i ciljanog pozajmljivanja koje nudi Europska investicijska banka za projekte u području inovacija i industrijske preobrazbe, osobito u proizvodnji i povezanim uslugama; poziva Komisiju i države članice da zajamče bolji pristup financiranju za poduzeća u EU-u, naročito za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, čime bi se poboljšale njihove sposobnosti za izradu projekata te bi im se pružile bolje savjetodavne usluge i tehnička potpora;
20. traži da Komisija u suradnji s državama članicama prouči načine na koje bi se mogla omogućiti prenamjena postrojenja i u tu svrhu pozove poduzeća da u razumnom roku očiste zatvorene pogone i lokalnim vlastima olakšaju njihovo preuzimanje;
21. poziva Komisiju da razmotri mogućnosti kojima bi se olakšala razmjena najboljih praksi među državama članicama u pogledu načina na koji postupati pri zatvaranju poduzeća, da ih potiče na proučavanje primjera sadržanih u pravnim odredbama kako bi se pokušalo, koliko god je to izvedivo, djelovati u cilju pronalaska kupca ili prodati postrojenje kako bi se nastavila proizvodnja u tvornicama unatoč činjenici da su originalni vlasnici odlučili obustaviti aktivnosti;
22. smatra da bi trebalo sprečavati izbjegavanje plaćanja poreza, uključujući prijenos materijalne imovine, nematerijalne imovine i usluga između poduzeća po neprimjerenim cijenama, do čega dolazi i zbog nedostatka usklađenosti u EU-u u pogledu fiskalnih i trgovinskih pitanja; poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima;
Društveno odgovorno restrukturiranje i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u sektorima usmjerenima na budućnost
23. pozdravlja inicijativu nekih lokalnih vlasti, u suradnji sa socijalnim partnerima, kao što je to u slučaju Alstom, za podupiranje eksperimentalnih projekata za radnike i poduzeća u postupku restrukturiranja, kako bi se osposobljavanjem i djelovanjem osigurale profesionalne karijere radi očuvanja kvalitetnih radnih mjesta;
24. ističe ključnu potrebu za razvojem tehničkih vještina, posebno u sektoru proizvodnje; naglašava da je potrebno promicati važnost kvalificiranih tehničkih radnika; smatra da je za maksimiranje neto potencijala zapošljavanja u zelenom gospodarstvu od ključne važnosti postojećoj radnoj snazi pružiti odgovarajuće prilike za stjecanje novih vještina koje su potrebne u kružnom gospodarstvu; podsjeća na to da je za održivost proizvodnje važna kvalificirana radna snaga; naglašava važnost poticanja boljih sinergija između obrazovnih sustava, sveučilišta i tržišta rada, uključujući povezanost školovanja i prakse i suradnju s poduzećima u stvaranju inovativnih „klastera”;
25. poziva relevantna tijela da zajamče da sve uključene strane u potpunosti poštuju nacionalne i europske propise o informiranju radnika i savjetovanju s njima, naročito tijekom restrukturiranja;
26. ističe da poduzeća moraju ispuniti svoje pravne obveze u okviru europskog i nacionalnog prava te pritom dati prednost informiranju radnika i savjetovanju s njima te mogućnosti preispitivanja alternativnih rješenja koja predlože socijalni partneri;
27. smatra da je svako restrukturiranje potrebno objasniti i opravdati dionicima, a po potrebi i u pogledu izbora predviđenih mjera u vezi s postizanjem ciljeva i alternativnih rješenja; poziva na lokalni dijalog u kojem će sudjelovati svi dionici kako bi se raspravljalo o najboljim mogućim rješenjima u slučajevima restrukturiranja;
28. naglašava važnost trajnog socijalnog dijaloga na svim razinama, utemeljenog na uzajamnom povjerenju i podjeli odgovornosti, kao jednog od najboljih načina za pronalaženje sporazumnih rješenja i zajedničkih perspektiva u predviđanju i sprečavanju restrukturiranja i upravljanju njime;
29. u pogledu restrukturiranja ističe da je te radnike potrebno zaštititi, i to u području zdravstvene zaštite i radnih uvjeta, socijalne sigurnosti, prekvalifikacije i reintegracije na tržište rada;
30. napominje da restrukturiranje nema posljedice samo za samo poduzeće, već i šire, s obzirom na to da ima nepredviđene učinke na zajednice te gospodarsku i socijalnu strukturu država članica;
31. poziva Komisiju da se savjetuje sa socijalnim partnerima o učinkovitosti zakonodavstva o kolektivnom otpuštanju u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom;
32. poziva radnu skupinu Komisije da istraži na koji se način provodi postupak savjetovanja s Europskim radničkim vijećem; u svjetlu istrage poziva Komisiju da razmotri potrebu za revizijom Direktive o Europskom radničkom vijeću;
33. napominje da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji ključan instrument EU-a u vremenu globalizacije uz pomoć kojeg se državama članicama može pružiti potpora u pogledu njihovih politika stručne prekvalifikacije radnika i uz pomoć kojeg se može rekonstruirati gospodarska struktura u regijama u kojima radnici osjećaju negativne posljedice globalizacije i gospodarske krize; podsjeća na važnost preporuka Parlamenta iz Rezolucije o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007.– 2014.[7];
34. poziva Komisiju da obavještava Parlament o svojoj strategiji za glavne industrijske sektore u Europi, posebice za sektor opskrbe željeznica i sektor proizvodnje strojeva, u cilju stvaranja pogodnijeg tržišnog okruženja, te o tome što planira poduzeti kako bi se radna mjesta, stručno znanje i ulaganja zadržala u Europi;
35. napominje da prijelaz na zeleno gospodarstvo ima znatan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta koja nije moguće premjestiti, i to u sektorima koja se ne mogu dislocirati; napominje da postoje čvrsti dokazi da će prijelaz na zeleno gospodarstvo na kraju imati pozitivan učinak na zapošljavanje, s obzirom na činjenicu da održive gospodarske aktivnosti poput energetskih ušteda zahtijevaju veću radnu snagu u odnosu na aktivnosti koje zamjenjuju te bi mogle doprinijeti većoj samodostatnosti regija;
°
° °
36. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne detaljne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.
- [1] SL L 225, 12.8.1998., str. 16.
- [2] SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
- [3] SL C 440, 30.12.2015., str. 23.
- [4] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.
- [5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0460.
- [6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0280.
- [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.