Zajednički prijedlog rezolucije - RC-B8-1159/2016Zajednički prijedlog rezolucije
RC-B8-1159/2016

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu

26.10.2016 - (2016/2956(RSP))

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
ECR (B8-1159/2016)
EFDD (B8-1160/2016)
S&D (B8-1161/2016)
ALDE (B8-1165/2016)
PPE (B8-1166/2016)

Lars Adaktusson, Cristian Dan Preda, Elmar Brok, Esther de Lange, György Hölvényi, Michèle Alliot-Marie, László Tőkés u ime Kluba zastupnika PPE-a
Clara Eugenia Aguilera García, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Nicola Caputo, Andrea Cozzolino, Andi Cristea, Miriam Dalli, Nicola Danti, Isabella De Monte, Doru-Claudian Frunzulică, Elena Gentile, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Michela Giuffrida, Ana Gomes, Cătălin Sorin Ivan, Liisa Jaakonsaari, Eva Kaili, Afzal Khan, Jeppe Kofod, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Krystyna Łybacka, Vladimír Maňka, Costas Mavrides, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Victor Negrescu, Demetris Papadakis, Pina Picierno, Tonino Picula, Miroslav Poche, Liliana Rodrigues, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Daciana Octavia Sârbu, Monika Smolková, Tibor Szanyi, Claudia Țapardel, Marc Tarabella, Elena Valenciano, Julie Ward, Boris Zala, Carlos Zorrinho u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Arne Gericke, David Campbell Bannerman, Ryszard Czarnecki, Ryszard Antoni Legutko, Tomasz Piotr Poręba, Raffaele Fitto, Anna Elżbieta Fotyga, Branislav Škripek, Ruža Tomašić, Notis Marias, Monica Macovei, Angel Dzhambazki u ime Kluba zastupnika ECR-a
Javier Nart, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, José Inácio Faria, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Alexander Graf Lambsdorff, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Hannu Takkula, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Paavo Väyrynen, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Rolandas Paksas, Beatrix von Storch u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Helmut Scholz  
 
 


Postupak : 2016/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
RC-B8-1159/2016
Podneseni tekstovi :
RC-B8-1159/2016
Doneseni tekstovi :

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu

(2016/2956(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. veljače 2014. o stanju u Iraku[1], od 18. rujna 2014. o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina[2], od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, od 12. ožujka 2015. o o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca, koje je na Bliskom istoku proveo Daesh[3], i od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država[4],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja 2016. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš, od 14. prosinca 2015. o Iraku, od 16. ožujka 2015. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja ISIS/Daiš, od 20. listopada 2014. o krizi u Siriji i Iraku povezanoj s ISIS-om/Daišem, od 30. kolovoza 2014. o Iraku i Siriji, od 14. travnja 2014. i 12. listopada 2015. o Siriji te od 15. kolovoza 2014. o Iraku,

–   uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,

–   uzimajući u obzir Rezoluciju 2091 (2016) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe naslovljenu „Strani borci u Siriji i Iraku” i usvojenu 27. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir ministarski sastanak za stabilizaciju Mosula održan 20. listopada 2016. u Parizu, na kojemu su se okupili predstavnici 22 zemlje, UN-a, EU-a i Arapske lige, kojim su predsjedali Francuska i Irak i čiji je cilj bio izraditi plan zaštite civila, distribucije pomoći i rješavanja pitanja o upravljanju područjima nedavno oslobođenima od ISIS-a/Daiša,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz 1998. i njegove odredbe o nadležnostima u pogledu zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je iračka vojska, uz potporu globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a/Daiša, pešmergi kurdske regionalne vlade i Narodnih mobilizacijskih snaga, pokrenula operaciju kako bi oslobodila Mosul, drugi po veličini irački grad, te mnoga mjesta i sela duž koridora prema Mosulu koja se nalaze u rukama ISIS-a/Daiša;

B.  budući da je ISIS/Daiš u Mosulu nametnuo drakonski režim; budući da, prema stanovnicima koji su nedavno uspjeli pobjeći, ljudi ondje gladuju i željno iščekuju oslobođenje;

C.   budući da su Ninivska ravnica, Tal Afar i Sindžar te šira regija domovina kršćana (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezida, sunitskih i šijitskih Arapa, Kurda, Šabaka, Turkmena, jarsanaca, Sabejaca-Mandejaca i drugih, koji su stoljećima ondje živjeli u duhu općeg pluralizma, stabilnosti i suradnje među zajednicama unatoč razdobljima vanjskog nasilja i progona, sve do početka ovog stoljeća kada je 2014. ISIS/Daiš zauzeo velik dio te regije;

D.  budući da je Mosul multietnički grad u kojem sunitski Arapi kao većinsko stanovništvo žive kraj Kaldejaca, Sirjaca, Asiraca, Kurda, jezida, Šabaka, jarsanaca i Turkmena (šijita i sunita); budući da su područja oko grada također povijesno etnički i religijski raznolika, s kršćanima u Ninivskoj ravnici, jezidima oko planine Sindžar i Turkmenima muslimanima u Tal Afaru; budući da je 2003. u Iraku bilo više od 1,5 milijuna kršćana, dok ih je danas između 200 i 350 tisuća, od kojih mnogi žive u siromaštvu; budući da je prisutnost kršćana i drugih manjina u Iraku tradicionalno od velike društvene važnosti i znatno doprinosi političkoj stabilnosti, i budući da će nestanak tih manjina iz regije dovesti do dodatne destabilizacije;

E.   budući da su se Vijeće Europe, ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, parlament Ujedinjene Kraljevine, australski parlament te druge nacije i institucije pridružili Europskom parlamentu prepoznavši da zvjerstva koja su pripadnici ISIS-a/Daiša počinili nad vjerskim i etničkim manjinama u Iraku predstavljaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid;

F.  budući da je prema Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) oko 3,3 milijuna Iračana od 2014. moralo zbog rata napustiti dom, a 1,5 milijuna stanovnika Mosula prijeti neposredna opasnost od raseljavanja kao izravna posljedica operacije za ponovno osvajanje tog područja;

G.  budući da Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice ima pet otvorenih kampova i spreman je pružiti sklonište za 45 000 ljudi koji bježe iz Mosula i okolnih područja, a organizacija planira da u predstojećim tjednima bude otvoreno ukupno 11 kampova koji mogu primiti 120 000 ljudi, pod uvjetom da se mogu smjestiti u sigurnoj zoni udaljenoj od bojišnice; budući da je trenutačno financirano samo 38 % proračuna UNHCR-a za odgovor u Mosulu; budući da su sredstva potrebna ne samo za početne pripreme već i za hvatanje u koštac s intenzivnim raseljavanjem, koje bi moglo trajati cijelu zimu;

H.  budući da treba osigurati potrebne sigurnosne uvjete svima koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu ili su prisilno raseljeni, kako bi im se što prije omogućilo da ostvare pravo na povratak u domovinu;

I.  budući da se Vijeće za suradnju u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji EU-a i Iraka 18. listopada 2016. drugi put sastalo u Bruxellesu kako bi raspravljalo o aktualnim humanitarnim izazovima i izazovima za stabilizaciju; budući da je EU dosad izdvojio 134 milijuna EUR humanitarne pomoći Iraku, od čega za Mosul 50 milijuna EUR;

J.   budući da je važno jamčiti sigurnost svim zajednicama, među kojima su Kaldejci, Sirjaci, Asirci i druge zajednice izložene opasnosti u Ninivskoj ravnici;

K.   budući da se člankom 2. iračkog ustava svim pojedincima jamče puna vjerska prava na slobodu uvjerenja i prakticiranja vjere;

L.   budući da se člankom 125. iračkog ustava jamče „administrativna, politička, kulturna i obrazovna prava različitih naroda, kao što su Turkmeni, Kaldejci, Asirci i sve druge skupine”; budući da je predsjednik iračke vlade Haider al-Abadi 15. travnja 2015. izjavio da će se zemlja raspasti ako ne provede decentralizaciju i da po njegovu mišljenju ne postoje ograničenja decentralizacije;

M.   budući da bi se maksimalnom autonomijom i zaštitom sigurnosti zajednica Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara u okviru savezne Republike Iraka vratila i očuvala temeljna ljudska prava autohtonih naroda te regije, što obuhvaća i prava vlasništva;

1.  snažno podupire operacije koje je Irak pokrenuo kako bi Mosul oslobodio od ISIS-a/Daiša; smatra te operacije presudnim elementom aktualnih globalnih napora za nanošenje konačnog poraza ISIS-u/Daišu; uvjeren je da će Irak pobijediti u toj borbi protiv zajedničkog neprijatelja te osloboditi Mosul i ostale dijelove zemlje iz ruku ISIS-a/Daiša;

2.  ponovno potvrđuje svoju punu potporu neovisnosti, teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Iraka te njegovu pravu na poduzimanje potrebnih koraka kako bi te vrijednosti očuvao;

3.  zabrinut je zbog nedavnih napetosti između regionalnih aktera; poziva na to da se u potpunosti poštuje teritorijalna cjelovitost i suverenost Iraka te da se nikakve vojne intervencije ne poduzimaju u Iraku bez dopuštenja iračke vlade; naglašava važnost poticanja dijaloga između Iraka i zemalja u regiji u cilju izgradnje sigurnijeg Bliskog istoka;

4.  podsjeća da iračke vlasti moraju poduzeti konkretne korake kako bi tijekom kampanje zaštitile civile, među ostalim učinkovitim zapovijedanjem i nadziranjem paravojnih postrojbi te poduzimanjem svih dostupnih mjera predostrožnosti kako bi se tijekom napada izbjegle civilne žrtve i kršenja ljudskih prava; naglašava da tijekom operacija snage na tlu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima;

5.   izražava potporu Republici Iraku i njezinu stanovništvu u priznavanju politički, društveno i gospodarski ostvarive i održive provincije u području Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, u skladu sa zakonitim izrazima regionalne autonomije autohtonih naroda te regije;

6.   ističe da bi pravo raseljenih autohtonih naroda Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, od kojih su mnogi raseljeni unutar Iraka, da se vrate u svoju domovinu trebalo biti politički prioritet iračke vlade, koju podupiru EU, zajedno sa svojim državama članicama, i međunarodna zajednica; ističe da bi uz potporu iračke vlade i kurdske regionalne vlade trebalo ponovno u potpunosti omogućiti ostvarenje njihovih temeljnih ljudskih prava, uključujući prava vlasništva, koja će pritom biti iznad svih prava vlasništva koja polažu treće osobe;

7.   ističe da autohtone zajednice Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara – kršćani (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezidi, Turkmeni i drugi – imaju pravo na zaštitu, sigurnost i regionalnu autonomiju u okviru savezne strukture Republike Iraka;

8.  snažno osuđuje nasilje i masovna pogubljenja koja ISIS/Daiš provodi u Iraku; izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranih navoda o tome da se ISIS/Daiš koristi djecom, ženama, starijim i ranjivim osobama kao ljudskim štitom u vojnoj oslobodilačkoj operaciji koja je u tijeku u sjevernom Iraku;

9.   prima na znanje poziv na djelovanje humanitarnog koordinatora UN-a u vezi s manjkom dostatnih sredstava za suočavanje s eventualnom humanitarnom krizom nezabilježenih razmjera do koje bi moglo doći zbog ofenzive na Mosul; pozdravlja angažman EU-a u Iraku, posebno njegove prijašnje napore na području pružanja humanitarne pomoći i onesposobljavanja improviziranih eksplozivnih naprava, što će biti ključno za brz povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba; međutim, snažno poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore za stabilizaciju oslobođenih područja;

10. snažno potiče iračku vladu i njezine međunarodne partnere da kao prioritet postave mirno rješavanje pitanja spornih unutarnjih granica Republike Iraka;

11. poziva sve strane u sukobu da poštuju međunarodno humanitarno pravo tijekom i nakon sukoba te da pritom poštuju načela proporcionalnosti, razlikovanja i opreznosti; poziva sve strane u sukobu da otvore humanitarne koridore kako bi se civilima omogućio bijeg od sukoba i pomoglo u tome, izbjeglo da civili ostanu zarobljeni u Mosulu i da se Daiš njima koristi kao ljudskim štitom, omogućio pristup sigurnosti i humanitarnoj pomoći te zajamčila pomoć i zaštita civila tijekom postupka sigurnosnih provjera u skladu s nacionalnim i međunarodnim normama, a posebno kako se ne bi razdvajale obitelji i djecu dovodilo u opasnost te kako bi se uspostavio mehanizam nadzora treće strane u okviru UN-a; posebno poziva na to da se poduzmu sve mjere predostrožnosti kako bi se zajamčilo da su djeca i njihove obitelji zaštićeni od bombardiranja te kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio broj smrtnih slučajeva i zaštitila civilna infrastruktura, a naročito škole i bolnice;

12.  snažno potiče sve aktere u borbi protiv ISIS-a/Daiša u Republici Iraku da uspostave održivu, dugoročnu i uključivu političku suradnju i dijalog kako bi se postavili temelji za državu oslobođenu od radikalnih i ekstremističkih pokreta; poziva EU i njegove države članice, globalnu koaliciju za borbu protiv ISIL-a, međunarodnu zajednicu i međunarodne aktere da surađuju s nacionalnim i regionalnim vlastima Republike Iraka u nastojanjima da se uspostavi trajna sigurnost u Ninivskoj ravnici, Tal Afaru i Sindžaru;

13.  poziva Europsku uniju, Ujedinjene narode i čitavu međunarodnu zajednicu da surađuju s nacionalnim i regionalnim vlastima Republike Iraka u nadgledanju reintegracije svih raseljenih iračkih etničkih i vjerskih manjina;

14. poziva ESVD, države članice i međunarodnu zajednicu da pruže praktičnu i demokratsku potporu održivom i uključivom ustroju regije nakon sukoba i da se pritom posebno referiraju na mogućnost da autonomnu pokrajinu koja obuhvaća Ninivsku ravnicu, Sindžar i Tal Afar politički zastupaju autohtoni narodi te regije; ponavlja da je u koordinirano humanitarno djelovanje važno uključiti vjerske organizacije za pomoć, posebno za raseljene etničke i vjerske manjine;

15. potiče EU i njegove države članice te međunarodnu zajednicu da iračkoj vladi pruže tehničku pomoć u provedbi odluke o uspostavi provincije Ninivske ravnice, u skladu s odlukom Vlade od 21. siječnja 2014., i u daljnjoj decentralizaciji uspostavom provincija u Tal Afaru i Sindžaru i pružanjem potpore novim provincijskim upravama kako bi ostvarile svoj puni potencijal;

16. poziva ESVD da u pregovorima s kurdskom regionalnom vladom i iračkom vladom nakon oslobođenja ponudi svoje dobre usluge kako bi se zajamčilo da manjinske etničke skupine u regiji, naročito kršćani (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezidi, Turkmeni, Šabaci i jarsanci, dobiju svoja legitimna prava i budu uključeni u novi administrativni ustroj, ne bi li se izbjegli novi sukobi;

17. potiče države članice EU-a da u suradnji s iračkom vladom uvrste lokalne snage sigurnosti na popis snaga koje su ovlaštene primati pomoć; smatra da bi lokalne snage sigurnosti trebale obuhvaćati i lokalne snage koje nastoje zaštititi iznimno ugrožene etničke i vjerske manjinske zajednice u Ninivskoj ravnici, Tal Afaru, Sindžaru i drugdje od džihadističko-salafističke prijetnje;

18. podsjeća na to da su spašavanje života civila i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava politički temelj za pomirenje i razvoj, jedini način za suzbijanje mržnje i podjela, i da su presudni za to da se izbjegne dodatno potpirivanje napetosti među zajednicama i polože temelji za stabilan i razvijen Irak;

19. snažno poziva na to da vojna koalicija pod vodstvom Iraka poduzme sve potrebne mjere da se sačuvaju dokazi ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje je počinio ISIS/Daiš kako bi se zajamčilo da za to snosi odgovornost;

20. naglašava da je od ključne važnosti brza i efektivna uspostava sigurnosti preko doista sigurnih ruta na kojima se može zajamčiti postojana zaštita, među ostalim razminiravanjem i ponovnom uspostavom vladavine prava, te osnovne usluge u oslobođenim područjima poput zdravstvene skrbi, električne energije i obrazovanja; upozorava na to da bi nedostatak osnovnih usluga, sigurnosti i dugoročne strategije za suzbijanje glavnih uzroka sukoba te nastojanja za postizanje socijalne kohezije mogao dovesti do povratka ekstremističkih snaga; stoga poziva na snažnu povezanost humanitarne pomoći i razvojne suradnje kako bi se zajamčio kontinuitet u pružanju pomoći, od humanitarne pomoći do pomoći stabilizaciji, otpornosti i razvoju Iraka;

21.  ističe važnost Mosula za cijeli Irak te poziva na to da u novoj upravi Mosula budu zastupljene manjine; ističe da etničke i vjerske manjine imaju legitimno pravo na političko sudjelovanje i na to da im se povrate prava vlasništva; poziva na miran suživot i puno poštovanje prava različitih etničkih i vjerskih manjina koje su stoljećima snažno prisutne i žive u miru jedna uz drugu, ponajprije jezidi u planinama Sindžara, Kaldejci/Sirijci/Asirci u Ninivskoj ravnici i Turkmeni u Tel Afaru i dijelovima pokrajine Kirkuk; poziva i na donošenje mjera kojima bi se zajamčio siguran povratak raseljenih izbjeglica;

22. snažno potiče iračku vladu da uz potporu EU-a i njegovih država članica izdvoji sredstva za razminiranje područja koja su bila pod okupacijom ISIS-a/Daiša i da surađuje s lokalnim vijećima koja predstavljaju manjine kako bi se zajamčila učinkovita suradnja i kako bi se izbjegla kašnjenja koja bi onemogućila povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba;

23. naglašava da se treba nastaviti boriti protiv daljnjeg širenja islamističko-džihadističkih ideologija u regiji i šire, uključujući salafistički džihadizam koji služi kao teološki i politički poticaj za zločine ISIS-a/Daiša, među ostalim i nakon oslobođenja Mosula; poziva države članice EU-a da ustraju na tome da Međunarodni kazneni sud procesuira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje je ISIS/Daiš počinio u Iraku, Siriji, Libiji i drugdje;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vladi Iraka i Iračkom zastupničkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.