Postupak : 2016/2992(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-1261/2016

Podneseni tekstovi :

RC-B8-1261/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 24/11/2016 - 8.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0446

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 156kWORD 48k
23.11.2016
PE593.695v01-00}
PE593.698v01-00}
PE593.701v01-00}
PE593.704v01-00}
PE593.707v01-00} RC1
 
B8-1261/2016}
B8-1264/2016}
B8-1267/2016}
B8-1270/2016}
B8-1273/2016} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

Verts/ALE (B8-1261/2016)

ECR (B8-1264/2016)

PPE (B8-1267/2016)

S&D (B8-1270/2016)

ALDE (B8-1273/2016)


o slučaju Ildara Dadina, zatvorenika savjesti u Rusiji (2016/2992(RSP))


Cristian Dan Preda, Elmar Brok, Jaromír Štětina, Roberta Metsola, Andrey Kovatchev, Eva Paunova, Jarosław Wałęsa, Tunne Kelam, Tomáš Zdechovský, Luděk Niedermayer, Lefteris Christoforou, József Nagy, Marijana Petir, Claude Rolin, Milan Zver, Pavel Svoboda, Patricija Šulin, Dubravka Šuica, Michaela Šojdrová, László Tőkés, Bogdan Brunon Wenta, Laima Liucija Andrikienė, Eduard Kukan, Stanislav Polčák, Adam Szejnfeld, Tadeusz Zwiefka, Csaba Sógor, Anna Maria Corazza Bildt, Therese Comodini Cachia, Ivan Štefanec, David McAllister, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Ramona Nicole Mănescu, Inese Vaidere u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Pier Antonio Panzeri, Josef Weidenholzer, Victor Boştinaru, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Maria Arena, Francisco Assis, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Caputo, Nicola Danti, Isabella De Monte, Doru-Claudian Frunzulică, Elena Gentile, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sylvie Guillaume, Sergio Gutiérrez Prieto, Cécile Kashetu Kyenge, Krystyna Łybacka, Vladimír Maňka, Costas Mavrides, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Victor Negrescu, Demetris Papadakis, Pina Picierno, Tonino Picula, Kati Piri, Miroslav Poche, Liliana Rodrigues, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Julie Ward, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Geoffrey Van Orden, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki, Tomasz Piotr Poręba, Karol Karski, Anna Elżbieta Fotyga, Angel Dzhambazki, Monica Macovei, Raffaele Fitto, Jana Žitňanská, Ruža Tomašić, Zdzisław Krasnodębski, Arne Gericke u ime Kluba zastupnika ECR-a
Johannes Cornelis van Baalen, Ramon Tremosa i Balcells, Izaskun Bilbao Barandica, Ilhan Kyuchyuk, Pavel Telička, Marietje Schaake, Beatriz Becerra Basterrechea, Petras Auštrevičius, Dita Charanzová, Fredrick Federley, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, José Inácio Faria, María Teresa Giménez Barbat, Nathalie Griesbeck, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Frédérique Ries, Jasenko Selimovic, Hannu Takkula, Hilde Vautmans, Paavo Väyrynen, Cecilia Wikström, Valentinas Mazuronis u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Heidi Hautala, Rebecca Harms u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o slučaju Ildara Dadina, zatvorenika savjesti u Rusiji  (2016/2992(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća i rezolucije o Rusiji, posebno rezolucije od 23. listopada 2012. o zajedničkim viznim ograničenjima za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(1), od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji(2), te od 13. ožujka 2014. o Rusiji: izricanje osuđujućih presuda protiv prosvjednika koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja(3); svoje preporuke Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(4); kao i svoje rezolucije od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije „Memorial” (dobitnice nagrade Saharov 2009. godine) u Rusiji(5), od 12. ožujka 2015. o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji(6), od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije(7), te od 10. rujna 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Estona Kohvera, Olega Sencova i Aleksandra Kolčenka(8),

–  uzimajući u obzir zaključke sastanka na vrhu EU-a i Rusije održanog 3. i 4. lipnja 2013. te konzultacija o ljudskim pravima održanih 19. svibnja 2013. godine,

–  uzimajući u obzir Ustav Rusije, a posebno njegov članak 29., kojim se jamči sloboda govora, te članak 31., koji obuhvaća pravo na mirno okupljanje,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je početkom prosinca 2015. ruski oporbeni aktivist Ildar Dadin osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog organiziranja niza mirnih antiratnih prosvjeda i okupljanja, čime je postao prva osoba u Rusiji osuđena na osnovi strogog Zakona o javnom okupljanju donesenog 2014. godine;

B.  budući da je Ildar Dadin osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, što je kazna stroža od dvije godine, koliko je preporučilo tužiteljstvo; budući da mu je kazna u drugom stupnju smanjena na dvije i pol godine;

C.  budući da je, prema izvješćima, Ildar Dadin na izdržavanju kazne u kaznenoj koloniji br. 7 u Kareliji izložen stalnim mučenjima, premlaćivanjima i nečovječnom postupanju ruskih vlasti, koje mu također prijete ubojstvom;

D.  budući da je Europski sud za ljudska prava prihvatio zahtjev Dadinovog odvjetnika i naložio Ruskoj Federaciji da se pobrine za provođenje efektivne istrage, premjesti Ildara Dadina u drugu kaznionicu i zajamči mu komunikaciju s pravnim zastupnikom;

E.  budući da slučaj Ildara Dadina nije izoliran i da vjerodostojna izvješća o ljudskim pravima ukazuju na sustavnu upotrebu mučenja, zlostavljanja i nečovječnog postupanja u ruskom kaznenom sustavu; budući da počinitelji odnosno osobe odgovorne za mučenja i zlostavljanja zatvorenika i osoba u kaznionicama i pritvornim objektima često ostaju nekažnjeni;

F.  budući da je 3. studenog 2016. Thorbjørn Jagland, glavni tajnik Vijeća Europe, zbog navoda o zlostavljanju Ildara Dadina izrazio zabrinutost Aleksandru Konovalovu, ministru pravosuđa Ruske Federacije;

G.  budući da je broj političkih zatvorenika u Rusiji posljednjih godina znatno porastao i da ih je prema Centru za ljudska prava „Memorial” sada 102, a među njima su i Aleksandar Kostenko Fedorovič, Ivan Nepomnjaščih, Dmitri Bučenkov, Vladimir Ionov, Maksim Panfilov i drugi; budući da je utvrđeno da je Rusija 2015. godine 109 puta prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što znači više od bilo koje druge zemlje;

H.  budući da je 2015. zabilježeno 197 smrtnih slučajeva u policijskom pritvoru, što obuhvaća i 109 slučajeva smrti zbog „iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja” i 62 samoubojstva, što dovoljno govori o raširenom zlostavljanju, mučenju i maltretiranju zatvorenika u zatvorskom sustavu Ruske Federacije;

I.  budući da je 26. listopada 2016. sud u Moskvi izrekao novčanu kaznu od 300 000 rubalja Analitičkom centru Juri Levada (Centar Levada), jednoj od tri glavne organizacije koje se bave analiziranjem javnog mnijenja u Rusiji, zbog toga što se nije registrirao kao „strani agent”;

J.  budući da je predsjednik Putin nedavno potpisao ukaz kojim Rusija nadalje odbija sudjelovati u Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda; budući da je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u svojoj izjavi rad Međunarodnog kaznenog suda opisalo „nedjelotvornim i jednostranim” i izrazilo zabrinutost zbog istrage događaja u Južnoj Osetiji iz kolovoza 2008. godine; budući da su tužitelji Međunarodnog kaznenog suda na internetskoj stranici Suda objavili izvješće u kojem se navodi da je „ruska okupacija bila popraćena maltretiranjem i zastrašivanjem Krimskih Tatara”;

K.  budući da je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava u listopadu 2016. odlučilo da neće ponovno izabrati Rusiju u svoje članstvo, nakon što je više od 80 organizacija za ljudska prava i međunarodnu pomoć potpisalo pismo kojim se članice UN-a pozivaju da spriječe izbor Rusije u to tijelo;

1.  poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Ildara Dadina i svih zatočenih na temelju lažnih ili neosnovanih optužbi ili zbog korištenja svojega prava na slobodu izražavanja i okupljanja;

2.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je Kazneni zakon Ruske Federacije dopunjen člankom kojim se uvode nova ograničenja javnih okupljanja i kojim se ta okupljanja kvalificiraju kao kazneno djelo;

3.  poziva ruske vlasti na provođenje temeljite i transparentne istrage navoda Ildara Dadina o mučenju i zlostavljanju, uz sudjelovanje neovisnih stručnjaka za ljudska prava; poziva na provođenje neovisne istrage navoda o mučenju, zlostavljanju i ponižavajućem i nečovječnom postupanju državnih dužnosnika u ruskim kaznionicama, radnim logorima i zatvorima;

4.  poziva Rusku Federaciju da u tom smislu provede sveobuhvatno preispitivanje zatvorskog sustava radi njegove temeljite reforme, te da u potpunosti provede norme dogovorene relevantnim međunarodnim konvencijama;

5.  izražava solidarnost s onima koji su na temelju lažnih i neosnovanih optužbi uhićeni u Rusiji i na privremeno okupiranim područjima Ukrajine, uključujući Krimske Tatare, te poziva na njihovo trenutačno puštanje na slobodu;

6.  podsjeća Rusiju na važnost da kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u potpunosti poštuje svoje međunarodne pravne obveze i temeljna ljudska prava i vladavinu prava koji su upisani u razne međunarodne ugovore koje je Rusija potpisala i čija je država stranka; ističe da se Ruska Federacija može smatrati pouzdanim partnerom u međunarodnoj suradnji samo ako ispunjava svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom; s tim u vezi, izražava zabrinutost zbog ukaza predsjednika o povlačenju Rusije iz Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda;

7.  poziva vladu Rusije da poduzme konkretne i trenutačne mjere za izvršavanje svih presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Rusije; u tom pogledu žali zbog činjenice da je Ruska Federacija novim zakonodavnim aktom usvojenim u prosincu 2015. ovlastila Ustavni sud da poništi presude Međunarodnog suda za ljudska prava;

8.  poziva Vijeće da osmisli jedinstvenu politiku prema Rusiji koja će 28 država članica EU-a i institucije EU-a obvezati na slanje snažne zajedničke poruke o ulozi ljudskih prava u odnosima između EU-a i Rusije te poštovanja međunarodnog prava; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom osmisli sadržajnu i konkretnu strategiju za davanje potpore ruskom civilnom društvu i organizacijama uz pomoć Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

9.  poziva Vijeće da usvoji niz ciljanih sankcija kako bi se kaznili odgovorni za zlostavljanje Ildara Dadina i drugih aktivista za ljudska prava;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

 

(1)

SL C 68E, 7.3.2014., str. 13.

(2)

SL C 65, 19.2.2016., str. 150.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0253.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0258.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0039.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0074.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0225.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0314.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti