ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija
14.12.2016 - (2016/3026(RSP))
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
ECR (B8-1346/2016)
EFDD (B8-1350/2016)
Verts/ALE (B8-1353/2016)
PPE (B8-1356/2016)
ALDE (B8-1359/2016)
S&D (B8-1361/2016)
Cristian Dan Preda, Elmar Brok, László Tőkés, Eva Paunova, Thomas Mann, Stanislav Polčák, Luděk Niedermayer, Tomáš Zdechovský, Lefteris Christoforou, Jarosław Wałęsa, Bogdan Brunon Wenta, Csaba Sógor, Ivan Štefanec, Pavel Svoboda, Marijana Petir, Tunne Kelam, Romana Tomc, Milan Zver, Eduard Kukan, Jaromír Štětina, Giovanni La Via, Dubravka Šuica, Jeroen Lenaers, Ildikó Gáll-Pelcz, David McAllister, Sven Schulze, Laima Liucija Andrikienė, Michaela Šojdrová, Deirdre Clune, József Nagy, Adam Szejnfeld, Brian Hayes, Ivana Maletić, Ivo Belet, Therese Comodini Cachia, Patricija Šulin, Lars Adaktusson, Krzysztof Hetman, Seán Kelly, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Andrey Kovatchev, Jiří Pospíšil, Inese Vaidere u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pier Antonio Panzeri, Jo Leinen, Victor Boştinaru, Knut Fleckenstein, Josef Weidenholzer, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Soledad Cabezón Ruiz, Andrea Cozzolino, Andi Cristea, Isabella De Monte, Doru-Claudian Frunzulică, Elena Gentile, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Neena Gill, Ana Gomes, Theresa Griffin, Sylvie Guillaume, Cătălin Sorin Ivan, Liisa Jaakonsaari, Afzal Khan, Jeppe Kofod, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Krystyna Łybacka, David Martin, Costas Mavrides, Alex Mayer, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Victor Negrescu, Momchil Nekov, Demetris Papadakis, Liliana Rodrigues, Daciana Octavia Sârbu, Monika Smolková, Tibor Szanyi, Claudia Țapardel, Marc Tarabella, Julie Ward, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho u ime Kluba zastupnika S&D-a
Mark Demesmaeker, Charles Tannock, Raffaele Fitto, Jana Žitňanská, Valdemar Tomaševski, Branislav Škripek, Ruža Tomašić, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki, Karol Karski, Tomasz Piotr Poręba, Monica Macovei, Arne Gericke u ime Kluba zastupnika ECR-a
Nathalie Griesbeck, Nedzhmi Ali, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Filiz Hyusmenova, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Hannu Takkula, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Paavo Väyrynen, Cecilia Wikström, Valentinas Mazuronis u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Molly Scott Cato, Ulrike Lunacek, Barbara Lochbihler u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Isabella Adinolfi, Beatrix von Storch u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tibetu, posebno rezolucije od 25. studenog 2010. o Tibetu: planovi za uvođenje kineskog kao glavnog jezika obrazovanja[1], od 27. listopada 2011. o Tibetu, s posebnim naglaskom na samožrtvovanju redovnica i redovnika[2], te od 14. lipnja 2012. o stanju ljudskih prava u Tibetu[3],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, od 26. studenog 2009. o Kini, pravima manjina i izvršavanju smrtne kazne[4], te od 10. ožujka 2011. o stanju i kulturnoj baštini u Kashgaru (Ujgurska Autonomna Regija Xinjiang)[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. o odnosima EU-a i Kine[6],
– uzimajući u obzir devet krugova pregovora između visokopozicioniranih predstavnika kineske vlade i predstavnika Dalaj Lame koji su održani od 2002. do 2010. godine, uzimajući u obzir kinesku bijelu knjigu o Tibetu naslovljenu „Razvojni put Tibeta vođen je neraskidivim povijesnim tokom”, koju je Ured za informiranje kineskog Državnog vijeća objavio 15. travnja 2015., uzimajući u obzir memorandum iz 2008. te bilješku o istinskoj autonomiji iz 2009., koje su izložili predstavnici 14. Dalaj Lame,
– uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te članak 4. kojim se potvrđuju prava „manjinskih narodnosti”,
– uzimajući u obzir primjedbe predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska od 29. lipnja 2015. sa zajedničke konferencije za tisak s kineskim premijerom Lijem Keqiangom nakon 17. sastanka na vrhu EU-a i Kine u kojima je on izrazio „zabrinutost EU-a u vezi sa slobodom izražavanja i udruživanja u Kini, pa i sa situacijom pripadnika manjina kao što su Tibetanci i Ujguri” te „potaknuo Kinu da obnovi smislen dijalog s predstavnicima Dalaj Lame”,
– uzimajući u obzir „Šesti radni forum o Tibetu” koji je organizirao Centralni komitet Komunističke partije Kine (KPK) i koji je održan u kolovozu 2015. godine,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika ESVD-a od 23. rujna 2014. kojom se osuđuje smrtna kazna izrečena ujgurskom profesoru ekonomije Ilhamu Tohtiju i poziva na njegovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu,
– uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. i njegov 34. krug održan 30. studenog i 1. prosinca 2015. u Pekingu,
– uzimajući u obzir činjenicu da je Ilhamu Tohtiju 11. listopada 2016. dodijeljena nagrada Martin Ennals za obranu ljudskih prava, a da je u rujnu 2016. bio nominiran za nagradu Saharov za slobodu mišljenja,
– uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine pokrenuto 2003. godine i zajedničku komunikaciju Europske komisije i ESVD-a Europskom parlamentu i Vijeću pod naslovom „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” od 22. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966. godine,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da bi promicanje i zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava trebali i dalje biti u središtu dugotrajnog partnerstva EU-a i Kine, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da se tih vrijednosti pridržava u vlastitom razvoju i međunarodnoj suradnji;
B. budući da je kineska vlada u svojim razvojnim ciljevima navela da želi imati veću ulogu u rješavanju globalnih izazova kao što su međunarodni mir i sigurnost te klimatske promjene, kao i veći utjecaj i u političkom i u ekonomskom globalnom upravljanju, te da se ona obvezala na jačanje vladavine prava;
C. budući da su na 17. sastanku na vrhu između EU-a i Kine, održanom 29. lipnja 2015., bilateralni odnosi podignuti na novu razinu i budući da se u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju EU obvezuje da će ljudska prava postaviti u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere; budući da je na 18. sastanku na vrhu između EU-a i Kine, održanom 12. i 13. srpnja 2016., zaključeno da će se do konca 2016. godine održati još jedan krug dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kine;
D. budući da je proteklih desetljeća Kina ostvarila napredak u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prava, što odražava njezine najavljene prioritete o pravima ljudi na sredstva za život i razvoj, ali da su njezina ostvarenja u području političkih i građanskih prava te promicanja ljudskih prava ograničena;
E. budući da je na 34. dijalogu EU-a i Kine o ljudskim pravima održanom u Pekingu 2. prosinca 2015. Europska unija izrazila zabrinutost u vezi s poštovanjem prava pripadnika manjina, posebno u Tibetu i Xinjiangu, te u vezi s poštovanjem slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja; budući da se o slučaju Ilhama Tohtija raspravljalo na 34. dijalogu EU-a i Kine o ljudskim pravima;
F. budući da je Larung Gar, najveći tibetanski budistički centar na svijetu, osnovan 1980. godine, ustanova koja je trenutačno izložena rušenju golemih razmjera koje provodi kineska vlada s ciljem da se akademija prepolovi deložacijom oko 4 600 stanara i uništavanjem oko 1 500 stambenih objekata; budući da su po riječima kineskih vlasti ta rušenja nužna radi „korekcije i rektifikacije”;
G. budući da se deložirane osobe prisiljavaju na upis na vježbe „domovinskog odgoja”; budući da su tri redovnice u akademiji počinile samoubojstvo kao protest zbog rušenja golemih razmjera u Larung Garu;
H. budući da se, prema navodima, od 2009. zapalio izuzetno velik broj Tibetanaca, uglavnom redovnika i redovnica, protestirajući tako protiv restriktivnih kineskih mjera u Tibetu, tražeći povratak Dalaj Lame i pozivajući na pravo na vjersku slobodu u prefekturi okruga Aba/Ngaba u pokrajini Sečuan i u drugim dijelovima Tibetske visoravni;
I. budući da su izaslanici Njegove Svetosti Dalaj Lame stupili u kontakt s vladom Narodne Republike Kine kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u Tibetu koje bi bilo od zajedničke koristi; budući da u proteklih nekoliko godina nije učinjen nikakav napredak u rješenju tibetanske krize jer je zadnji krug pregovora održan 2010. godine, a pregovori su trenutačno zamrznuti;
J. budući da je ujgurski profesor ekonomije Ilham Tohti 23. rujna 2014. osuđen na doživotni zatvor zbog optužbe za navodni separatizam, a nakon što je već uhićen u siječnju iste godine; budući da je sedam njegovih bivših studenata također pritvoreno i osuđeno na zatvorske kazne u trajanju od tri do osam godina za navodnu suradnju s Ilhamom Tohtijem;
K. budući da postoje navodi o tome da nije poštovano njegovo pravo na pravično suđenje, posebno u vezi s pravom na adekvatnu obranu;
L. budući da je u regiji Xinjiang, u kojoj se uglavnom nalazi muslimanska etnička manjina Ujgura, opetovano dolazilo do izbijanja etničkih nemira i nasilja; budući da je Ilham Tohti uvijek bio protivnik separatizma i nasilja te je težio pomirenju na temelju poštovanja ujgurske kulture;
1. apelira na kineske vlasti da zaustave rušenje Larung Gara i deložaciju njegovih stanara te da na taj način poštuju slobodu vjeroispovijedi u skladu sa svojim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava;
2. poziva kineske vlasti da pokrenu dijalog i da u suradnji s lokalnom zajednicom i njezinim vjerskim vođama konstruktivno pristupe događajima u Larung Garu te da riješe problem u pogledu prenapučenih vjerskih ustanova dopuštanjem Tibetancima da uspostave više ustanova i izgrade dodatne objekte; poziva na primjerenu naknadu Tibetancima koji su deložirani tijekom rušenja u Larung Garu i njihovo ponovno zbrinjavanje u mjestu po vlastitu izboru kako bi mogli nastaviti s vjerskim aktivnostima;
3. žali zbog kažnjavanja deset Tibetanaca pred drugostupanjskim narodnim sudom u Barkamu na kaznu zatvora u trajanju od 5 do 14 godina zbog sudjelovanja u proslavi 80. rođendana Njegove Svetosti Dalaj Lame u prefekturi okruga Ngabi;
4. duboko je zabrinut zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u Tibetu, što je dovelo do većeg broja slučajeva samožrtvovanja; kritizira povećanje demonstracije vojne sile na Tibetskoj visoravni, što će samo dovesti do eskalacije napetosti u regiji; osuđuje povećanu upotrebu nadzornih sustava u tibetskim privatnim kućanstvima;
5. zabrinut je zbog sve represivnijeg režima s kojim se suočavaju različite manjine, posebno Tibetanci i Ujguri, s obzirom na to da se dodatno ograničavaju ustavna jamstva njihova prava na slobodu kulturnog izričaja i vjerskog uvjerenja, slobodu govora i izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje, čime se dovodi u pitanje izražena predanost Kine vladavini prava i poštovanju međunarodnih obveza; traži da vlasti poštuju te temeljne slobode;
6. zabrinut je zbog usvajanja paketa zakona o sigurnosti i njegova utjecaja na manjine u Kini, posebno zakona o borbi protiv terorizma, koji bi mogao dovesti do kažnjavanja mirnog izražavanja tibetske kulture i vjere, te zakona o upravljanju međunarodnim nevladinim organizacijama koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2017. i kojim će se skupine koje promiču ljudska prava staviti pod izravnu kontrolu vlade, s obzirom na to da to predstavlja striktnu provedbu pristupa „odozgo prema dolje” umjesto da se potiče partnerstvo između lokalne i središnje vlasti te civilnog društva;
7. apelira na kinesku vladu da izmijeni odredbe u paketu zakona o sigurnosti kojima se sužava prostor organizacijama civilnog društva i uvodi stroža kontrola vjerskih praksi od strane vlasti; poziva kinesku vladu da omogući i zajamči pravedno i sigurno okružje svim nevladinim organizacijama i borcima za ljudska prava kako bi oni mogli slobodno djelovati u zemlji, što bi u velikoj mjeri upotpunilo državno pružanje usluga socijalne skrbi pristupom „odozdo prema gore” i doprinijelo unapređenju socijalnih i ekonomskih, političkih te civilnih prava;
8. poziva kinesku vladu da nastavi dijalog s tibetskim predstavnicima koji je Kina zaustavila 2010. kako bi se pronašlo uključivo političko rješenje krize u Tibetu; poziva na poštovanje sloboda izražavanja, udruživanja i vjeroispovijedi tibetskoga naroda kao što je utvrđeno Ustavom; smatra da je poštovanje prava manjina ključan element demokracije i vladavine prava koji je neophodan za političku stabilnost;
9. oštro osuđuje zatvaranje Ilhama Tohtija koji služi doživotnu kaznu zbog optužbi o navodnom separatizmu; žali zbog toga što nije poštovano pravo na pravično suđenje te što optuženik nije imao pravo na adekvatnu obranu; apelira na kineske vlasti da poštuju pravilo o odobravanju jednog posjeta mjesečno za članove obitelji;
10. poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Ilhama Tohtija i njegovih pristaša koji su pritvoreni u vezi s njegovim slučajem; nadalje poziva na to da se Ilhamu Tohtiju vrati učiteljska licenca i da mu se zajamči slobodno kretanje unutar i izvan Kine;
11. podsjeća na to da je važno za EU da pokreće pitanje kršenja ljudskih prava u Kini, a posebno slučaj manjina u Tibetu i Xinjiangu, prilikom svakog dijaloga o političkim i ljudskim pravima s kineskim vlastima, u skladu s opredjeljenjem EU-a da bude siguran, jasan i jedinstven u svom pristupu toj zemlji, uključujući u godišnjim dijalozima o ljudskim pravima; nadalje ističe da se Kina u okviru trenutnog procesa reforme i većeg globalnog angažmana uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisavši niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima te stoga poziva na nastavak dijaloga s Kinom kako bi se ostvarila data obećanja;
12. žali zbog činjenice što se 35. krug dijaloga EU-a i Kine o ljudskim pravima vjerojatno neće održati prije kraja 2016. kao što je dogovoreno; apelira na kinesku vladu da pristane na dijalog na visokoj razini u prvim tjednima 2017.;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.