ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Rusiji, posebice slučaju ukrajinskog političkog zatvorenika Olega Sencova
13.6.2018 - (2018/2754(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B8-0288/2018 (ECR)
B8-0289/2018 (Verts/ALE)
B8-0290/2018 (S&D)
B8-0291/2018 (PPE)
B8-0296/2018 (ALDE)
Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, Elmar Brok, Dariusz Rosati, Pavel Svoboda, Tomáš Zdechovský, Patricija Šulin, Ivan Štefanec, Marijana Petir, Eduard Kukan, Tunne Kelam, Csaba Sógor, Ramona Nicole Mănescu, Romana Tomc, David McAllister, Luděk Niedermayer, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Milan Zver, Adam Szejnfeld, József Nagy, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Brian Hayes, Anna Záborská, Inese Vaidere, Roberta Metsola, Deirdre Clune, Lars Adaktusson, Laima Liucija Andrikienė, Ivana Maletić, Sandra Kalniete, Stanislav Polčák, Jiří Pospíšil, Krzysztof Hetman, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Dubravka Šuica u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Victor Boştinaru, Soraya Post, Tibor Szanyi u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Karol Karski, Jan Zahradil, Roberts Zīle, Branislav Škripek, Ruža Tomašić, Monica Macovei, Jana Žitňanská u ime Kluba zastupnika ECR-a
Johannes Cornelis van Baalen, Petras Auštrevičius, Marietje Schaake, Beatriz Becerra Basterrechea, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Ramon Tremosa i Balcells, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rebecca Harms, Heidi Hautala u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o Rusiji, posebice slučaju ukrajinskog političkog zatvorenika Olega Sencova
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, posebno Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ukrajinskim zatvorenicima u Rusiji i stanju na Krimu[1],
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 25. svibnja 2018. o slučajevima pritvorenika koji se nalaze na nezakonito pripojenim područjima Krima i Sevastopolja ili pritvorenika koji dolaze iz tih područja,
– uzimajući u obzir razmjenu mišljenja u Vijeću za vanjske poslove na temu Rusije od 16. travnja 2018.,
– uzimajući u obzir rješenje Međunarodnog suda od 19. travnja 2017. o zahtjevu Ukrajine za navođenje privremenih mjera u predmetu koji se odnosi na primjenu Međunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma i Međunarodne konvencije o iskorjenjivanju svih oblika rasne diskriminacije (Ukrajina protiv Ruske Federacije),
– uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojih je Ruska Federacija stranka, a kojima je propisano da nitko neće biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni,
– uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o borcima za ljudska prava koju je 9. prosinca 1998. usvojila Opća skupština UN-a,
– uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je ukrajinski redatelj Oleg Sencov, koji se protivio nezakonitom pripajanju Krimskog poluotoka Rusiji, u svibnju 2014. uhićen u vezi s navodnim aktivnostima koje su se odvijale na Krimu; budući da se s njim postupalo kao s ruskim državljaninom, unatoč činjenici da ima ukrajinsko državljanstvo;
B. budući da u slučaju Olega Sencova postoje navodi o mučenju i izrazito lošem postupanju koje je rezultiralo protupravnim iznuđivanjem izjava kojima je kasnije pripisana pravna vrijednost;
C. budući da je 25. kolovoza 2015. Oleg Sencov osuđen na sudu čiju jurisdikciju EU ne priznaje te protivno međunarodnom pravu i temeljnim pravosudnim standardima;
D. budući da je Oleg Sencov, koji trenutačno služi kaznu u najsjevernijem ruskom zatvoru u Labitnangiju (okrug Jamalo-Nenecki), 14. svibnja 2018. najavio štrajk glađu do daljnjega;
E. budući da se posljednjih godina broj političkih zatvorenika u Rusiji znatno povećao; budući da je Centar za ljudska prava „Memorial”, kojemu je 2009. dodijeljena Nagrada Saharov, 29. svibnja 2018. objavio popis s imenima 158 političkih zatvorenika;
F. budući da je 9. siječnja 2018. lokalna policija uhitila Ojuba Titijeva, direktora Centra za ljudska prava „Memorial” u Čečeniji, i optužila ga za posjedovanje droge; budući da je Ojub Titijev odbacio te optužbe, kao i da su ih nevladine organizacije i drugi borci za ljudska prava odbacili kao lažne;
G. budući da je uhićenje Ojuba Titijeva dio zabrinjavajućeg trenda uhićenja, napada, zastrašivanja i diskreditiranja neovisnih novinara i boraca za ljudska prava;
H. budući da se borci za ljudska prava i akteri iz civilnog društva, osobito krimski Tatari, suočavaju s prijetnjama, zastrašivanjem i uhićenjima;
I. budući da postoje navodi o mučenjima i okrutnom i ponižavajućem postupanju u više slučajeva; budući da ti navodi do danas nisu istraženi na odgovarajući način; budući da se mučenje koristi za iznuđivanje priznanja i da se podupru lažni dokazi krivnje;
J. budući da se brojni zatvorenici i pritvorenici susreću s teškim i nehumanim uvjetima u zatvorima, što predstavlja fizički i psihički rizik za njihovo zdravlje; budući da neki od zatvorenika trebaju hitnu medicinsku pomoć i liječenje;
K. budući da je restriktivno rusko zakonodavstvo kojim se uređuju politička i građanska prava prošireno i na privremeno okupirano područje Krima, što je dovelo do drastičnog ograničavanja slobode okupljanja, izražavanja, udruživanja, pristupa informacijama i vjere, kao i do vjerodostojnih izvješća o zastrašivanju, prisilnim nestancima i mučenju;
L. budući da su proizvoljna uhićenja, prisilni nestanci, cenzura i zabrane mirnih okupljanja postali svakodnevica na Krimu; budući da je više krimskih Tatara uhićeno ili je predmet istrage ili kaznenog progona; budući da su napadi usmjereni i na krimske odvjetnike koji pružaju pravnu pomoć uhićenim osobama, borce za ljudska prava koji izvještavaju o politički motiviranim slučajevima prisilnih nestanaka na Krimu, kao i na novinare koji izvještavaju o situaciji pripadnika tatarskog naroda na Krimu;
M. budući da okupatorske vlasti na Krimu sustavno i namjerno guše slobodu govora na Krimu, onemogućavaju rad nezavisnih medija te stvaraju prepreke za rad profesionalnih novinara; budući da su 22. ožujka 2018. ruske snage sigurnosti pritvorile i na temelju lažnih optužbi uhitile Narimana Memedeminova, novinara amatera, aktivista i pripadnika tatarskog naroda na Krimu, koji je izvještavao o nepravilnostima koje su počinile okupatorske vlasti; budući da su 21. svibnja 2018. ruske snage sigurnosti pritvorile još jednog novinara amatera, Servera Mustafajeva, nakon što su ponajprije na vjerskoj osnovi pretražile njegov dom na Krimu, koji je pod ruskom okupacijom;
N. budući da Rusija gubi velik broj predmeta na Europskom sudu za ljudska prava i ne provodi izrečene presude;
O. budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Ujedinjenih naroda obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava; budući da zbog brojnih slučajeva teškog kršenja vladavine prava i donošenja restriktivnih zakona tijekom posljednjih godina postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s time poštuje li Rusija svoje međunarodne i nacionalne obveze; budući da je Europska unija u više navrata ponudila dodatnu pomoć i stručno znanje kako bi pomogla Rusiji da modernizira svoj ustavni i pravni poredak, u skladu sa standardima Vijeća Europe, te da ga se pridržava;
P. budući da prema ruskom zakonu o „stranim agentima” nevladine organizacije koje primaju financijska sredstva iz inozemstva i koje su „politički aktivne” moraju podnijeti zahtjev za uvrštavanje na poseban vladin popis stranih agenata, izložene su dodatnom i pomnom vladinom nadzoru, te se od njih zahtijeva da u svim svojim publikacijama, izjavama za medije i izvješćima navedu da je autor strani agent;
Q. budući da je EU, kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i hibridni rat pokrenut protiv Ukrajine, postupno donio niz restriktivnih mjera protiv Rusije;
1. zahtijeva od ruskih vlasti da smjesta i bezuvjetno oslobode Olega Sencova i sve ostale nezakonito pritvorene ukrajinske državljane u Rusiji i na Krimskom poluotoku; podsjeća da ukupno trenutačno postoji više od 70[2] ukrajinskih političkih zatvorenika u Rusiji i na okupiranom Krimu;
2. zahtijeva da se smjesta i bezuvjetno oslobodi Ojub Titijev, direktor Centra za ljudska prava „Memorial” u Republici Čečeniji, kao i svi ostali politički zatvorenici u Ruskoj Federaciji;
3. zahtijeva da ruske vlasti prestanu sa zastrašivanjem i uznemiravanjem usmjerenim na Centar za ljudska prava „Memorial”, njegovo osoblje i druge borce za ljudska prava te da im omogući nastavak rada u području ljudskih prava;
4. ističe da se prema svim zatvorenicima mora postupati u skladu s međunarodnim standardima te da svi pritvorenici trebaju imati pristup pravnom zastupanju, svojim obiteljima, diplomatskim predstavnicima i zdravstvenoj skrbi; ističe da su ruske vlasti i pravosudno osoblje u cijelosti odgovorni za sigurnost i dobrobit pritvorenih osoba, osobito na Krimu, u skladu s Četvrtom ženevskom konvencijom;
5. podsjeća koliko je važno da Rusija, kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, u potpunosti poštuje svoje međunarodne pravne obveze i načela temeljnih ljudskih prava i vladavine prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima;
6. naglašava da se sloboda okupljanja u Ruskoj Federaciji odobrava na temelju članka 31. ruskog Ustava i na temelju Europske konvencije o ljudskim pravima, čija je Rusija potpisnica, zbog čega su ruske vlasti obvezne poštovati tu slobodu;
7. snažno potiče ruske vlasti na svim razinama da prepoznaju ključnu ulogu boraca za ljudska prava kao temelja demokracije i čuvara vladavine prava te da javno osude sve napade na borce za ljudska prava, osobito u Republici Čečeniji;
8. izražava solidarnost s ukrajinskim redateljem, političkim aktivistom i političkim zatvorenikom Olegom Sencovim, koji je 14. svibnja 2018. započeo štrajk glađu u borbi za oslobođenje nezakonito zatvorenih sunarodnjaka, te izražava zabrinutost zbog učinka štrajka glađu na njegovo zdravlje; podsjeća da Oleg Sencov, koji je uhićen na Krimu nedugo nakon što je Rusija 2014. preuzela kontrolu nad tim poluotokom u Crnom moru i osuđen na temelju iskaza iznuđenog mučenjem, sada služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog višestrukih optužbi za terorizam u zatvoru visoke sigurnosti u sjevernoj ruskoj regiji Jamalo-Nenecki;
9. ne odobrava činjenicu da je drugi osuđenik u tom predmetu, Oleksandr Kolčenko, osuđen na zatvorsku kaznu od deset godina;
10. napominje da Volodimir Baluh, još jedan nezakonito pritvoreni ukrajinski državljanin, štrajka glađu od 19. ožujka;
11. poziva odgovorne ruske vlasti i medicinske službe da zatvorenicima pružaju odgovarajuću liječničku skrb te da poštuju medicinsku etiku, među ostalim i tako da ih ne hrane prisilno te da prema njima ne postupaju na neželjeni način koji bi se mogao okarakterizirati mučenjem ili drugim oblicima zlostavljanja;
12. izražava duboku zabrinutost zbog navoda o teškom mučenju ukrajinskih političkih zatvorenika Mikole Karpjuka, Volodimira Prisiča, Oleksija Čirnija i Jevhena Panova;
13. izražava duboku zabrinutost zbog trenda uhićenja, napada, zastrašivanja i diskreditiranja neovisnih novinara i boraca za ljudska prava koji djeluju u Rusiji, osobito u Čečeniji; ističe važnost civilnog društva i organizacija kao što je Memorial, kao i poruke da aktivisti civilnog društva svugdje moraju moći ostvarivati svoja temeljna prava na slobodu mišljenja i izražavanja; poziva čečenske i ruske vlasti da poštuju nacionalno zakonodavstvo i međunarodne obveze te da se pridržavaju vladavine prava;
14. izražava duboku zabrinutost zbog atmosfere nekažnjavanja u kojoj se dopušta počinjenje tih djela te poziva da se u suradnji s civilnim društvom uvedu pravne i druge mjere za sprečavanje, nadzor i učinkovit progon počinitelja nasilja; naglašava činjenicu da Rusija i njezina vlada snose krajnju odgovornost za istraživanje tih kaznenih djela, privođenje počinitelja pravdi i zaštitu svih građana Rusije od nezakonitog zlostavljanja;
15. skreće pozornost na činjenicu da su ruske vlasti u svibnju 2018. na okupiranom Krimu pritvorile više krimskih Tatara, među kojima su i Server Mustafajev, Edem Smajlov i članovi obitelji političkog zatvorenika Nurija Primova;
16. osuđuje rusko kršenje međunarodnog prava na okupiranom Krimu, među ostalim i provedbu ruskog zakonodavstva, tešku militarizaciju poluotoka Krima, koja predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti, te masovno i sustavno kršenje ljudskih prava posebno usmjereno na etničke Ukrajince i krimske Tatare;
17. pozdravlja oslobođenje vođa krimskih Tatara Ahtema Čijgoza i Iljmija Umerova, kojima je u rujnu 2017. pred ruskim sudovima na privremeno okupiranom ukrajinskom teritoriju Krima izrečena zatvorska kazna te kojima su ruske vlasti 25. listopada 2017. omogućile da napuste poluotok; izražava zahvalnost svima koji su sudjelovali u njihovu oslobođenju, uključujući ruske organizacije za ljudska prava kao što je Memorial;
18. podsjeća ruske vlasti da su u svojem svojstvu de facto okupacijske sile koja ima efektivnu kontrolu nad Krimom u potpunosti odgovorne za zaštitu krimskih građana od proizvoljnih pravosudnih ili administrativnih mjera te da su u istom tom svojstvu prema međunarodnom humanitarnom pravu obvezne zajamčiti zaštitu ljudskih prava na poluotoku;
19. naglašava da ruski sudovi, kako vojni tako i građanski, nisu nadležni donositi presude za djela počinjena izvan međunarodno priznatog državnog područja Rusije i ističe da se sudski postupci u takvim slučajevima ne bi smjeli smatrati zakonitima;
20. ponovno izražava duboku zabrinutost u vezi sa zakonom o „stranim agentima” i načinu njegove provedbe; smatra da je definicija „političkih aktivnosti” nevladinih organizacija koje primaju financijska sredstva iz inozemstva dovoljno široka da vlada u stvarnosti njome može kontrolirati gotovo svaku organiziranu aktivnost u javnom životu;
21. poziva Rusiju da osigura bezuvjetan i neometan pristup međunarodnim promatračima za ljudska prava i promatračkim misijama; poziva međunarodne organizacije kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju da pomnije prate stanje ljudskih prava na Krimu i da poduzmu odgovarajuće mjere;
22. poziva posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava da stalno prati stanje ljudskih prava na Krimskom poluotoku i u dijelovima istočne Ukrajine koji nisu pod kontrolom vlade;
23. poziva Vijeće i države članice da ostanu čvrsti i ujedinjeni u provedbi dogovorenih sankcija protiv Rusije, da ih produlje te da razmotre ciljane mjere protiv pojedinaca odgovornih za pritvaranje političkih zatvorenika i suđenje njima;
24. ističe važnost toga da Delegacija Europske unije u Rusiji i veleposlanstva država članica EU-a prate suđenja borcima za ljudska prava;
25. poziva predsjednike Vijeća i Komisije, kao i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastave pomno pratiti slučajeve nepridržavanja međunarodnih pravnih obveza te da postavljaju ta pitanja u različitim susretima i na sastancima s Rusijom;
26. ponovno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu te ESVD da se pobrinu da se u okviru savjetovanja između EU-a i Rusije o ljudskim pravima, kada se ta savjetovanja nastave, iznesu svi slučajevi osoba koje se progoni iz političkih razloga i da se od ruskih predstavnika na tim savjetovanjima službeno zatraže odgovori u vezi sa svakim pojedinim slučajem, kao i da izvijeste Parlament o razmjenama informacija s ruskim vlastima;
27. traži od potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i ESVD-a da se pobrinu da Unija u svakoj prilici, unutar granica ruskog nacionalnog prava, nastoji surađivati s ruskim organizacijama civilnog društva, uključujući one koje rade na promicanju vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava te ih podupirati;
28. poziva EU da podnese izjavu u kojoj će osuditi povrede ljudskih prava u Rusiji i pokušaje njihova prikrivanja u okviru Svjetskog nogometnog prvenstva u organizaciji FIFA-e;
29. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0087.
- [2] Nepotpun popis uključuje sljedeća imena: Teimur Abdullaiev, Uzeir Abdullaiev, Taliat Abdurakhmanov, Rustem Abiltarov, Zevri Abseitov, Muslim Aliiev, Refat Alimov, Kiazim Ametov, Ernes Ametov, Ali Asanov, Marlen Asanov, Volodymyr Balukh, Ali Bariev, Enver Bekirov, Memet Belialov, Oleksii Bessarabov, Rustem Vaitov, Resul Velilyaev, Valentyn Vygovskii, Pavlo Hryb, Mykola Dadeu, Konstatin Davydenko, Bekir Dehermendzhi, Mustafa Dehermendzhi, Emil Dzhemadenov, Arsen Dzhepparov, Dmitrii Dolgopolov, Volodymyr Dudka, Andriy Zakhtei, Ruslan Zeitullaiev, Server Zekiriaiev, Timur Ibragimov, Rustem Ismailov, Yevgenii Karakashev, Mykola Karpiuk, Stanislav Klykh, Andriy Kolomiiets, Oleksandr Kolchenko, Oleksandr Kostenko, Emir-Usein Kuku, Hennadii Limeshko, Serhii Litvinov, Enver Mamutov, Nariman Memedeminov, Remzi Memetov, Emil Minasov, Igor Movenko, Seiran Muradosilov, Seiran Mustafaiev, Server Mustafaiev, Yevhen Panov, Nuri Primov, Volodymyr Prisich, Ismail Ramazanov, Fevzi Sagandzhi, Ferat Saifullaiev, Aider Saledinov, Seiran Saliiev, Enver Seitosmanov, Oleg Sentsov, Oleksii Sizonovich, Vadym Siruk, Edem Smailov, Oleksandr Steshenko, Oleksii Stohniy, Renat Suleimanov, Anna Sukhonosova, Roman Sushchenko, Roman Ternovsky, Ruslan Ametov, Asan Chapukh, Oleksii Chirnii, Hlib Shablii, Mykola Shiptur, Dmytro Shtyblikov, Oleksandr Shumkov, Viktor Shur.