ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Venezueli
24.10.2018 - (2018/2891(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B8-0351/2018 (PPE)
B8-0504/2018 (ECR)
B8-0506/2018 (ALDE)
Esteban González Pons, Luis de Grandes Pascual, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Laima Liucija Andrikienė, Eduard Kukan, Nuno Melo, Francisco José Millán Mon, Cláudia Monteiro de Aguiar, Ivan Štefanec, Fernando Ruas, Anders Sellström u ime Kluba zastupnika PPE-a
Charles Tannock, Karol Karski, Anna Elżbieta Fotyga u ime Kluba zastupnika ECR-a
Dita Charanzová, Beatriz Becerra Basterrechea, Javier Nart, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Martina Dlabajová, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Patricia Lalonde, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli[1], od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli[2], od 12. ožujka 2015.[3], od 8. lipnja 2016.[4], od 27. travnja 2017.[5] i od 8. veljače 2018.[6] o stanju u Venezueli, od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli[7] i od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom[8],
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda, o pokretanju prethodne istrage o stanju na Filipinima i u Venezueli, kao i njezinu izjavu od 27. rujna 2018. o upućivanju skupine od šest država stranki u vezi sa stanjem u Venezueli,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 15. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir da je 19. rujna 2018. Eduardo Stein imenovan zajedničkim posebnim predstavnikom Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Agencije UN-a za migracije (IOM) za izbjeglice i migrante iz Venezuele u regiji,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. listopada 2018. o smrti gradskog vijećnika Fernanda Albána u Venezueli,
– uzimajući u obzir izjavu Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava od 10. listopada 2018. o smrti Fernanda Albána,
– uzimajući u obzir izvješće o svojoj misiji usmjerenoj na migracijsku krizu i humanitarnu situaciju u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom,
– uzimajući u obzir svoju odluku da Nagradu Saharov za 2017. dodijeli demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli,
– uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje ozbiljno pogoršava; budući da je Venezuela suočena s dosad nezabilježenom socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom do koje je došlo zbog političke krize i čije su posljedice golem broj smrtnih slučajeva i otprilike 2,3 milijuna migranata i izbjeglica;
B. budući da je 87 % stanovništva Venezuele pogođeno siromaštvom, dok razina krajnjega siromaštva iznosi 61,2 %; budući da se smrtnost majki povećala za 60 %, a smrtnost dojenčadi za 30 %; budući da 89 % stanovnika Venezuele nema dovoljno novca za opskrbu svoje obitelji hranom; budući da MMF predviđa da će inflacija 2018. iznositi 1,4 milijuna %, a 2019. 10 milijuna %;
C. budući da usprkos spremnosti međunarodne zajednice vlada Venezuele i dalje tvrdoglavo odbija otvoreno primiti i olakšati distribuciju međunarodne humanitarne pomoći svojem stanovništvu, čime zanemaruje odgovornost koju ima prema svojim građanima;
D. budući da je 8. listopada 2018. venezuelski oporbeni političar Fernando Albán navodno mučen i ubijen u prostorijama Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN), venezuelske političke policije; budući da su usprkos pozivima UN-a i EU-a vlasti odbile dopustiti neovisnu istragu o uzrocima smrti, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim; budući da je Fernando Albán bio u pritvoru u prostorijama SEBIN-a te su venezuelanske vlasti stoga odgovorne za njegovo kretanje;
E. budući da je 13. listopada 2018. Lorent Saleh, dobitnik Nagrade Saharov za 2017., oslobođen, izravno prevezen u zračnu luku i smjesta poslan u Španjolsku, što predstavlja čin prisilnog egzila; budući da je četiri godine proveo u zatvoru te da je pritom bio podvrgnut okrutnom mučenju, bez suđenja ili pripremnog ročišta koje je odgođeno 53 puta; budući da njegova svjedočanstva, zajedno s onima brojnih drugih žrtava, potvrđuju sustavnu represiju i okrutno i nečovječno postupanje prema političkim zatvorenicima u Venezueli;
F. budući da se u venezuelskim zatvorima i dalje nalazi više od dvjesto političkih zatvorenika; budući da je član Nacionalne skupštine Juan Recasens proizvoljno uhićen i podvrgnut mučenju te ga se i dalje drži u izolaciji, pri čemu se kontinuirano i nezakonito krši njegov politički imunitet;
G. budući da su bivši predsjednik Nacionalne skupštine i dobitnik Nagrade Saharov za 2017. Julio Borges. bivša državna odvjetnica Luisa Ortega Diaz i bivši državni odvjetnik Ministarstva pravosuđa Venezuele Zair Munaray Rodriguez neutemeljeno optuženi za sudjelovanje u pokušaju ubojstva predsjednika Venezuele Nicolása Madura; budući da su venezuelske vlasti za trojicu od njih putem Interpola izdale međunarodni uhidbeni nalog;
H. budući da u Venezueli sve više vlada ozračje nasilja i potpunog nekažnjavanja u Venezueli, većinom zbog neuspjeha vlasti u tome da privedu pravdi počinitelje ozbiljnih povreda ljudskih prava, uključujući ubojstvo, prekomjernu uporabu sile nad prosvjednicima, samovoljno zadržavanje, mučenje i druge oblike ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, ali i kriminalno nasilje;
I. budući da je 8. veljače 2018. tužiteljica MKS-a pokrenula prethodnu istragu o stanju u Venezueli; budući da je 27. rujna 2018. skupina šest država stranaka Rimskog statuta MKS-a (Argentina, Kanada, Kolumbija, Čile, Paragvaj i Peru) zatražila da tužiteljica pokrene istragu zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na državnom području Venezuele; budući da su Francuska i Kostarika također poduprle pozive na takve istrage; budući da je to prvo upućivanje skupine država stranki u vezi sa stanjem na državnom području druge države stranke; budući da je Parlament u dva navrata uputio isti poziv, u svojoj rezoluciji od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli i u rezoluciji od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom;
J. budući da je Vijeće 13. studenoga 2017. donijelo odluku da se Venezueli uvede embargo na oružje i zabrana na povezani materijal koji bi se mogao upotrijebiti za unutarnju represiju; budući da je 22. siječnja 2018. jednoglasno odlučilo, kao odgovor na nepoštovanje demokratskih načela, protiv sedam osoba iz Venezuele koje obnašaju javne dužnosti uvesti sankcije u vidu restriktivnih mjera kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine; budući da su 25. lipnja 2018. sankcije proširene na još jedanaest venezuelskih dužnosnika odgovornih za kršenja ljudskih prava te podrivanje demokracije i vladavine prava;
K. budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, nije priznao ni predsjedničke izbore ni izbore za Ustavotvornu nacionalnu skupštinu, kao ni vlasti uspostavljene tim nezakonitim procesom; budući da je Nacionalno izborno vijeće odredilo 9. prosinca 2018. kao datum izbora za gradska/općinska vijeća u toj zemlji; budući da glavne i najveće političke stranke oporbe, Acción Democrática (AD), Primero Justicia (PJ), Un Nuevo Tiempo (UNT) i Voluntad Popular neće smjeti sudjelovati; budući da međunarodna zajednica neće prihvatiti izborne rezultate sve dok su vođe oporbe u zatvoru, a političkim se strankama zabranjuje sudjelovanje na izborima;
L. budući da zaključci Vijeća za vanjske poslove od 15. listopada 2018. uključuju upućivanje na političko rješenje trenutačne krize mogućnošću da se osnuje kontaktna skupina čiji bi cilj bio promicanje inicijative pod zajedničkim vodstvom ključnih regionalnih i međunarodnih partnera kako bi se stvorili uvjeti koji mogu dovesti do uspostave političkog procesa;
M. budući da dva pokušaja pokretanja nacionalnog dijaloga između vlade i oporbe, u kojima su posredovali Vatikan i međunarodna zajednica, s ciljem pronalaženja načina za izlazak iz krize, nisu uspjela zbog manjka ozbiljnosti venezuelskih vlasti, koje su isključivo željele dobiti na vremenu i steći međunarodno priznanje;
1. izražava iskrenu sućut obitelji i prijateljima Fernanda Albána; osuđuje, u tom pogledu, kaznena djela koja su počinila nadležna tijela Venezuele i poziva u tom konkretnom slučaju da se provede neposredna neovisna istraga vlade, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim; podsjeća da je dužnost države osigurati sigurnost i tjelesni integritet svih osoba u pritvoru;
2. osuđuje upotrebu proizvoljnog pritvaranja te sudskog i administrativnog uznemiravanja za progon tisuća boraca za ljudska prava izabranih članova oporbe i nezavisnih organizacija civilnog društva; apelira na venezuelske vlasti da se pobrinu za to da sva kršenja ljudskih prava odmah prestanu i da se počiniteljima sudi te da zajamče potpuno poštovanje svih temeljnih sloboda i ljudskih prava;
3. podsjeća na to da su dva prethodna pokušaja za pronalaženje političkog rješenja za krizu u Venezueli, posredstvom Vatikana i nacionalnim političkim dijalogom koji se održao u Dominikanskoj Republici, očigledno propala;
4. podsjeća na prethodno navedeno stajalište Unije i Parlamenta da daljnji politički razvoj mora uključivati sljedeće bezuvjetne zahtjeve: trenutačno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika i prestanak mučenja, lošeg postupanja i uznemiravanja političkih protivnika, aktivista za ljudska prava i mirnih prosvjednika; novo i neovisno Državno izborno povjerenstvo koje imenuje Nacionalna skupština; održavanje slobodnih i poštenih izbora u skladu s međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka kojim se poštuje politički pluralizam, uz prisutnost demokratskih međunarodnih promatrača, te priznaje vlas legitimne Nacionalne skupštine i raspuštanje Ustavotvorne nacionalne skupštine;
5. sa zanimanjem prima na znanje zaključke Vijeća o mogućoj uspostavi kontakata s regionalnim i međunarodnim partnerima radi istraživanja mogućnosti osnivanja kontaktne skupine; podsjeća u tom pogledu da uloga međunarodnih posrednika ili kontaktne posredničke skupine mora biti nepristrana i da je moraju prihvatiti obje strane; smatra da bi cilj ove istraživačke kontaktne skupine trebao biti da se mirnim sredstvima pronađe demokratsko i političko rješenje sukoba u Venezueli o kojem bi odlučivao isključivo venezuelanski narod; naglašava potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pri ispitivanju mogućnosti pokretanja kontaktne skupine, treba stupiti u kontakt s legitimnim predstavnicima venezuelanske demokratske oporbe kako bi se potvrdilo je li većina građana za takvu inicijativu;
6. u potpunosti podupire parlamentarnu izjavu MKS-a o brojnim zločinima i represivnim djelovanjima koje provodi venezuelski režim nad vlastitim građanima; poziva Uniju i države članice da se priključe inicijativi država stranaka MKS-a o istrazi zločina protiv čovječnosti koje je počinila venezuelska vlada na državnom području Venezuele kako bi se odgovorne osobe privele pravdi; podsjeća na predanost EU-a multilateralizmu, u okviru doktrine UN-a, i na ulogu Međunarodnog kaznenog suda u borbi protiv nekažnjavanja ozbiljnih zločina protiv čovječnosti i privođenju počinitelja pravdi;
7. pozdravlja uvođenje dodatnih ciljanih i reverzibilnih sankcija EU-a, koje neće naštetiti stanovnicima Venezuele, zbog održavanja izbora 20. svibnja 2018. koji su bili nezakoniti i nisu međunarodno priznati; poziva na jačanje tih sankcija ako se stanje ljudskih prava i demokracije u toj zemlji nastavi pogoršavati;
8. pohvaljuje kolumbijsku vladu zbog brze reakcije i pomoći koju je pružila svim pridošlim Venezuelcima; isto tako pohvaljuje Brazil, Peru i druge zemlje u regiji, posebno one koje su potpisale Deklaraciju iz Quita o mobilnosti državljana Venezuele te regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog aktivne pomoći i solidarnosti prema venezuelskim izbjeglicama i migrantima; poziva države članice koje su suočene s priljevom građana Venezuele da im pruže pristup osnovnim uslugama i odobre privremeni zaštićeni status i posebna prava boravka;
9. podsjeća na izuzetno zabrinjavajuće zaključke svoje misije na tromeđu Venezuele s Kolumbijom i Brazilom iz lipnja 2018. te poziva na slanje ad hoc izaslanstva u Peru tijekom 2019. kako bi se ocijenile posljedice venezuelske migracijske krize na terenu; ponavlja svoj poziv venezuelskim vlastima da hitno dozvole pružanje humanitarne pomoći u zemlji kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javne zdravstvene krize o lalp bo se provele kratkoročne mjere za borbu protiv pothranjenosti;
10. poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da u suradnji s nedavno imenovanim zajedničkim posebnim predstavnikom UNHCR-a i IOM-a za venezuelanske izbjeglice i migrante u regiji, Eduardom Steinom mobiliziraju više sredstava i pomoći; u tom pogledu pozdravlja njegovo imenovanje koje jasno odražava regionalnu i globalnu razinu aktualne krize u Venezueli;
11. podsjeća da je Interpol međunarodna policijska organizacija posvećena prije svega borbi protiv međunarodnog kriminala; poziva Interpol da pomno razmotri zahtjeve vlade Venezuele u pogledu g. Borgesa, gđe Ortege Díaz i g. Mundaraya Rodrígueza, s obzirom na to da su izričito politički motivirani;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila i Republike Perua, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Skupini iz Lime.
- [1] SL C 285, 29.8.2017., str. 145.
- [2] SL C 294, 12.8.2016., str. 21.
- [3] SL C 316, 30.8.2016., str. 190.
- [4] SL C 86, 6.3.2018., str. 101.
- [5] SL C 298, 23.8.2018., str. 137.
- [6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041.
- [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.
- [8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313.