ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju ljudskih prava u Gvatemali
13.3.2019 - (2019/2618(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B8-0182/2019 (Verts/ALE)
B8-0183/2019 (EFDD)
B8-0185/2019 (ECR)
B8-0189/2019 (GUE/NGL)
B8-0192/2019 (ALDE)
B8-0196/2019 (S&D)
B8-0197/2019 (PPE)
Roberta Metsola, Marijana Petir, Pavel Svoboda, Tunne Kelam, Milan Zver, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Eduard Kukan, Elisabetta Gardini, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Cristian Dan Preda, Patricija Šulin, Tomáš Zdechovský, Adam Szejnfeld, Csaba Sógor, Jarosław Wałęsa, Andrzej Grzyb, Elmar Brok, Ivo Belet, Sandra Kalniete, Dubravka Šuica, Andrey Kovatchev, Francis Zammit Dimech, Seán Kelly, Deirdre Clune, Ivana Maletić, Laima Liucija Andrikienė, László Tőkés, Inese Vaidere, Stanislav Polčák, Jiří Pospíšilu ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Victor Boştinaru, Soraya Post, Ramón Jáuregui Atondou ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Karol Karski, Ryszard Czarnecki, Ruža Tomašić, Jana Žitňanskáu ime Kluba zastupnika ECR-a
Beatriz Becerra Basterrechea, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Gérard Deprez, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Matthijs van Miltenburg, Hilde Vautmans, Mirja Vehkaperäu ime Kluba zastupnika ALDE-a
Molly Scott Catou ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Xabier Benito Ziluaga, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat, Tania González Peñas, Lola Sánchez Caldentey, Luke Ming Flanagan, Dimitrios Papadimoulisu ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Isabella Adinolfi, Rolandas Paksasu ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju ljudskih prava u Gvatemali
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. ožujka 2007. o Gvatemali[1], od 11. prosinca 2012. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike[2] i od 16. veljače 2017. o Gvatemali te posebice o položaju boraca za ljudska prava[3],
– uzimajući u obzir posjet Pododbora za ljudska prava Meksiku i Gvatemali u veljači 2016. i njegovo konačno izvješće o tome,
– uzimajući u obzir izvješće svojeg Izaslanstva za odnose s državama Srednje Amerike o posjetu Gvatemali i Hondurasu od 16. do 20. veljače 2015.,
– uzimajući u obzir izvješće Izaslanstva za odnose s državama Srednje Amerike o posjetu Gvatemali od 28. listopada do 1. studenog 2018.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama[4],
– uzimajući u obzir Višegodišnji okvirni program za Gvatemalu za razdoblje 2014. – 2020. i nastojanja da se njime doprinese rješavanju sukoba, miru i sigurnosti,
– uzimajući u obzir programe potpore Europske unije za sektor pravosuđa u Gvatemali, posebno SEJUST,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a za zaštitu branitelja ljudskih prava i strateški okvir EU-a o ljudskim pravima, u kojima se izražava predanost angažmanu u pogledu branitelja ljudskih prava,
– uzimajući u obzir godišnji akcijski program EU-a za 2018. u korist Gvatemale za održivi i uključivi gospodarski rast u graničnoj zoni i njezinoj blizini te za podršku produljenom mandatu Međunarodne komisije za borbu protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG),
– uzimajući u obzir potpisivanje sporazuma o savjetovanju između CICIG-a i Vrhovnog suda Gvatemale u kolovozu 2017.,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 2. rujna 2018. o odluci vlade Gvatemale da ne obnovi mandat CICIG-a,
– uzimajući u obzir zajedničko pismo predsjednika Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke i posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje istine, pravde, naknade štete i jamstva za neponavljanje upućeno predsjedniku Gvatemale od 6. travnja 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 10. rujna 2018. o odluci vlade Gvatemale da ne produlji mandat CICIG-a,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 6. ožujka 2019. o zakonu Gvatemale o nevladinim organizacijama za razvoj,
– uzimajući u obzir izvješće organizacije Human Rights Watch o Gvatemali,
– uzimajući u obzir Ustav Gvatemale,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je Gvatemala nastavila postizati određeni napredak u području ljudskih prava i u predmetima povezanima s korupcijom, u velikoj mjeri zbog suradnje između Ureda javnog tužitelja Gvatemale i CICIG-a koja je uspostavljena 2007. radi istraživanja organiziranog kriminala i osnaživanja lokalnih napora za jačanje vladavine prave;
B. budući da se broj ubojstava i napada protiv branitelja, organizacija i zajednica koji djeluju u području gospodarskih, socijalnih, kulturnih i okolišnih prava povećao tijekom posljednjih nekoliko godina; budući da je 2018. ukupno zabilježen 391 napad protiv branitelja ljudskih prava i autohtonih naroda, osobito napadi protiv onih koji rade u području zemljišnih i teritorijalnih prava, prema izvješću Odjela za zaštitu branitelja ljudskih prava u Gvatemali, uključujući 147 slučajeva kriminalizacije i 26 ubojstava, što predstavlja porast od 136 % u odnosu na 2017. godinu;
C. budući da su branitelji ljudskih prava također suočeni s prijetnjama, zastrašivanjem, stigmatizacijom, klevetničkim kampanjama koje provode privatni akteri i vlasti Gvatemale i sudskim progonom; budući da zlouporaba kaznenih postupaka protiv branitelja ljudskih prava kako bi se spriječio ili kaznio njihov rad i dalje predstavlja problem;
D. budući da je i broj napada protiv novinara veliki razlog za zabrinutost, naime tijekom 2017. zabilježeno je 93 napada, od čega četiri ubojstva; budući da su zbog koncentracije vlasništva medija u rukama nekoliko poduzeća, neovisni mediji i novinari i dalje izloženi napadima i prijetnjama;
E. budući da je nasilje protiv žena i dalje veoma ozbiljan problem u Gvatemali, što potvrđuje i činjenica da je broj nasilnih smrti žena porastao za 8 % na 662 slučaja; budući da je na Međunarodni dan žena 2017. umrla 41 djevojčica, nakon što su, zbog prosvjedovanja protiv zlostavljanja koje su provodili čuvari, zaključane u državnom domu za maloljetnike u kojem je potom izbio požar; budući da stopa nekažnjavanja za kaznena djela u Gvatemali iznosi 97 %;
F. budući da se od 2007. na poziv vlade Gvatemale i u suradnji s nacionalnim institucijama te zemlje CICIG bori protiv korupcije i nekažnjavanja kako bi se identificirale i razbile paradržavne institucije te doprinosi jačanju kapaciteta pravosudnih i sigurnosnih institucija te zemlje;
G. budući da je nakon četiri produljenja uzastopnih dvogodišnjih mandata CICIG-a, vlada Gvatemale tražila od glavnog tajnika UN-a da se mandat još jednom produlji do rujna 2019., čime se dodatno jača upravljanje kroz CICIG-ove istrage s visokim učinkom i njegovu potporu vladavini prava u Gvatemali i konsolidiraju njegova postignuća u pogledu znatnog smanjenja korupcije i borbe protiv nekažnjavanja nedržavnih aktivnosti povezanih s državom;
H. budući da su u travnju 2018. CICIG i javni tužitelj predstavili ishod novih istraga o nezakonitom financiranju vladajuće stranke FCN tijekom izborne kampanje; budući da je u srpnju 2018. Vrhovni sud planirao istragu aktivnosti predsjednika Jimmyja Moralesa u pogledu nezakonitog financiranja njegove izborne kampanje;
I. budući da je krajem kolovoza 2018. vlada Gvatemale najavila poništenje mandata CICIG-a s učinkom od rujna 2019. godine; budući da je nedugo nakon toga vlada zabranila i povratak u zemlju direktora CICIG-a Ivána Velásqueza te je potom poništila vize 11 zaposlenika CICIG-a koji su istraživali slučajeve korupcije na visokoj razini; budući da je u siječnju 2019. vlada unilateralno poništila sporazum s UN-om o CICIG-u s trenutnim učinkom i tražila da CICIG napusti zemlju; budući da je Iván Velásquez suočen i s optužbama te je predmet kampanja ocrnjivanja;
J. budući je Ustavni sud Gvatemale osporio i poništio te mjere; budući da je Ustavni sud jednoglasno naložio da vlada dozvoli Ivánu Velásquezu ulazak u zemlju; budući da je vlada ignorirala te presude; budući da je Kongres pripremio djelovanje protiv Ustavnog suda i njegovih članova i pokrenuo flagrantan sukob s vladavinom prava;
K. budući da bi Zakon o reformi 5377 kojim se izmjenjuje Zakon o nacionalnom pomirenju, a koji je usvojen u Kongresu u drugom od tri čitanja početkom ožujka 2019., proširio amnestiju za sva kaznena djela koja su počinile domaće sigurnosne snage i pojedinci koji su djelovali u ime vlade, uključujući zločine protiv čovječnosti, poput mučenja, prisilnog nestanka i genocida; budući da su visoka povjerenica UN-a za ljudska prava i Međuamerička komisija za ljudska prava izrazili zabrinutost u pogledu tog zakona i pozvali na to da se postojeći zakon ne izmijeni;
L. budući da Međuamerička komisija za ljudska prava smatra da se Zakonom o reformi 5377 ne poštuju međunarodne obveze Gvatemale, navodno se krši međunarodno pravo i krši se članak 171. točka (g) Ustava Gvatemale jer bi se u roku od nekoliko sati oslobodilo sve pritvorene osobe koje su proglašene krivima za politička kaznena djela i zločine protiv čovječnosti tijekom oružanog sukoba i osuđene za njih;
M. budući da su ljudi u Gvatemali suočeni s iznimno visokom razinom nesigurnosti i budući da je nacionalna građanska policija (PNC) znatno potkopana tijekom posljednjih godina; budući da postoje navodi o zastrašivanju i prijetnjama protiv sudaca, tužitelja i sudskih aktera koji su surađivali s CICIG-om;
N. budući da pristup pravosuđu, zatvorski uvjeti, ponašanje policije i navodi o mučenju, uz raširenu korupciju, dosluh i nekažnjavanja, i dalje uzrokuju ozbiljnu zabrinutost;
O. budući da su gvatemalski pravobranitelj za ljudska prava, čiji je proračun smanjen, javni tužitelj i Ministarstvo pravosuđa poduzeli važne korake za suzbijanje nekažnjavanja i priznanje ljudskih prava; budući da postoje jasni pokušaji vlasti Gvatemale da našteti borbi protiv korupcije, nekažnjavanja i vladavine prave;
P. budući da su prema Odjelu za zaštitu branitelja ljudskih prava u Gvatemali žrtve napada uglavnom vođe autohtonih naroda koji brane pravo na zemlju i teritorij; budući da je poseban izvjestitelj izrazio zabrinutost u pogledu prava autohtonih naroda nakon pritužbi u vezi s hidroelektričnim, rudarskim i poljoprivredno-industrijskim projektima čijim se dozvolama i radom krše prava autohtonih naroda; budući da je posebni izvjestitelj UN-a također izjavio da je zabrinjavajuće da država i uključene treće strane tretiraju mirne prosvjede zajednica kao kriminalni sukob koji utječe na javnu sigurnost; budući da je autohtona gvatemalska braniteljica okoliša Aura Lolita Chávez, koja je 2017. bila finalistica Nagrade Saharov Europskog parlamenta, napustila zemlju nakon ozbiljnih napada, prijetnji smrću i klevete te bi u slučaju povratka bila suočena s nekoliko sudskih postupaka;
Q. budući da su 9. listopada 2018. članove pokreta mirnog otpora mikroregije Ixquisis, između ostalih, napali članovi specijalne policije iz redova PNC-a, pri čemu je ozlijeđeno šest prosvjednika;
R. budući da je švedski veleposlanik u Gvatemali proglašen nepoželjnom osobom (što je potom poništio Ustavni sud) zbog navodnog podržavanja rada CICIG-a u toj zemlji;
S. budući da su opći i predsjednički izbori u Gvatemali predviđeni za 16. lipnja i 11. kolovoza 2019.;
T. budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju sklopljen između EU-a i zemalja Srednje Amerike iz 2012.; budući da je u taj sporazum uključena klauzula o demokraciji kao njegov temeljni dio; budući da je Gvatemala treći najveći primatelj bilateralne razvojne pomoći EU-a u Srednjoj Americi, koja iznosi 167 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. i usmjerena je na sigurnost opskrbe hranom, rješavanje sukoba, mir, sigurnost i konkurentnost;
1. izražava duboku zabrinutost zbog povećanja broja ubojstava i činova nasilja te nedostatka sigurnosti za sve građane, a posebno za žene i branitelje ljudskih prava; ponavlja važnost neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju; žali zbog činjenice da vlada Gvatemale i dalje krši vladavinu prava i diobu vlasti; podsjeća da je temeljno načelo liberalnih demokracija dioba vlasti i poštovanje vladavine prava;
2. poziva vlasti Gvatemale da prekinu sve činove zastrašivanja protiv gvatemalskog civilnog društva, a posebno protiv organizacija koje se bore za ljudska prava, da štite ustavni poredak i da jamče temeljna prava svih građana Gvatemale; naglašava činjenicu da je dinamično civilno društvo ključno kako bi država bila u većoj mjeri pozvana na odgovornost, kako bi bila brža u odgovaranju na probleme, uključivija i djelotvornija na svim razinama, te samim time legitimnija; inzistira na tome da treba podržati i osnažiti sve institucije koje brane ustavnu demokraciju i ljudska prava u Gvatemali; podsjeća da je ključno jamčiti neovisno pravosuđe i poštovati njegovu neovisnost, te jamčiti nepristran pravni sustav; ističe da je to ključno za konsolidaciju napora u borbi protiv korupcije i nekažnjavanja; smatra da bi navodi o zastrašivanju i prijetnjama protiv sudaca i tužitelja trebali odmah dovesti do mjera za zaštitu pravosudnih institucija u toj zemlji i njihovih predstavnika; potiče izvršnu vlast u Gvatemali da odmah zajamči neovisnost pravosuđa i slobodu tiska i medija;
3. smatra da je CICIG imao ključnu ulogu u Gvatemali i da je njegov rad u borbi protiv nekažnjavanja i korupcije te pripremi istraga za suđenja koje trebaju provesti gvatemalske institucije ključan za podržavanje vladavine prava; izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne situacije s kojom je u Gvatemali suočen CICIG i traži od vlade Gvatemale da prekine sve nezakonite napade na CICIG i njegovo nacionalno i međunarodno osoblje;
4. u tom kontekstu pozdravlja provedbenu odluku Komisije iz rujna 2018. da se podrži produljenje mandata CICIG-a uz dodatnih 5 milijuna EUR iz instrumenta za financiranje razvojne suradnje za godišnji akcijski program za Gvatemalu za 2018.; poziva Komisiju da, kao što je dogovoreno, pod hitno isplati tih 5 milijuna EUR i da nastavi sve odobrene programe unutar CICIG-a; traži od Komisije da bude spremna za nastavak suradnje s CICIG-om i financiranje CICIG-a nakon rujna 2019. i da aktivno podržava to produljenje;
5. smatra da predložena izmjena Zakona o nacionalnom pomirenju predstavlja znatnu prijetnju vladavini prava u Gvatemali i da bi drastično ugrozila važan napredak postignut u okviru rada nacionalnih sudova u njihovoj borbi protiv nekažnjavanja; dijeli mišljenje visoke povjerenice UN-a da bi amnestija ratnih zločinaca i osoba koje su kršile ljudska prava i počinile zločine protiv čovječnosti, koja je predviđena u zakonu o izmjeni, pokrenula još veće nasilje u toj zemlji; napominje da bi ta mjera mogla uključivati odmazdu od strane oslobođenih zatvorenika, što bi moglo dovesti do društvene destabilizacije; stoga potiče Kongres Gvatemale da ne donese taj zakon;
6. poziva na provođenje neovisne studije, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, koja bi trebala odraziti konačni učinak rada CICIG-a na pravosudni sustav u Gvatemali i njegov doprinos političkoj stabilnosti u toj zemlji te rezultat potpisanog sporazuma između CICIG-a i Vrhovnog izbornog suda;
7. zabrinut je zbog predloženog zakona o nevladinim organizacijama za razvoj; traži od Kongresa Gvatemale, u skladu s tehničkim savjetom Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava, da se suzdrži od donošenja tog zakona koji bi mogao ograničiti slobodu izražavanja i slobodu okupljanja nevladinih organizacija, njihov pristup financiranju i suziti njihovu definiciju, čime bi se ograničilo njihovo područje djelovanja i ometale njihove aktivnosti, te bi mogao utrti put njihovoj samovoljnoj zabrani; podsjeća vlasti i institucije Gvatemale da je potrebno stvoriti i održavati sigurno i povoljno okruženje u kojem će nevladine organizacije moći slobodno izražavati svoje mišljenje i raditi svoj posao na dobrobit šireg društva;
8. izražava zabrinutost zbog pritužbi u pogledu nedostatka slobodnih, prethodnih i informiranih savjetovanja (Konvencija Međunarodne organizacije rada 169); podsjeća na preporuku posebnog izvjestitelja UN-a da se prava autohtonih naroda u potpunosti poštuju u skladu s međunarodnim standardima, što uključuje pravo na slobodno, prethodno i informirano savjetovanje; podsjeća na to da su nacionalne i međunarodne korporacije izravno obvezane ugovorima i drugim nacionalnim i međunarodnim propisima o ljudskim pravima i okolišnim pravima duž vlastitih lanaca vrijednosti i da, ako se utvrdi da su poduzeća uzrokovala štetu ili pridonijela šteti, ona moraju pružiti djelotvorne postupke pravne zaštite za pogođene pojedince i zajednice ili sudjelovati u takvim postupcima; napominje da to uključuje naknadu štete, rehabilitaciju i jamstvo neponavljanja; podsjeća na to da vlade imaju odgovornost štititi ljudska prava i privesti pravdi one koji ih krše;
9. ponavlja svoj zahtjev da se štite branitelji ljudskih prava, osobito braniteljice ljudskih prava; pozdravlja i podržava mjere koje su dosad poduzela europska veleposlanstva i izaslanstvo EU-a u Gvatemali; traži da Europska unija zadrži i po potrebi ojača projekte za podržavanje rada nacionalnih i međunarodnih organizacija u Gvatemali;
10. inzistira na tome da vlasti Gvatemale moraju objaviti i zajamčiti pravnu i fizičku sigurnost finalistice Nagrade Saharov Lolite Chávez, ako se ona odlučiti vratiti se u svoju domovinu;
11. apelira na to da se izbori u Gvatemali održe na miran i transparentan način i da se zajamči sigurnost svih kandidata; naglašava činjenicu da Izvršni izborni sud mora djelovati neovisno i bez interferencije državnih institucija ili aktera; nudi slanje misije izbornih stručnjaka iz EU-a;
12. žali zbog činjenice da nakon više od 20 godina mirovni sporazumi u Gvatemali i dalje nisu provedeni te postoji opasnost da ih se razmontira; snažno potiče sve nacionalne i međunarodne aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzali potpunu provedbu tih sporazuma; poziva vladu Gvatemale da u tom cilju zajamči demokratsku i političku kontrolu i profesionalizaciju PNC-a i drugih institucija poput CONRED-a, nacionalnog koordinatora za ublažavanje katastrofa, kako bi se spriječila njihova militarizacija i usmjeravanje humanitarnih sredstava kroz vojsku jer to nije u skladu s ciljevima iz mirovnih sporazuma;
13. podsjeća vladu Gvatemale da Sporazum o pridruživanju sklopljen između EU-a i Srednje Amerike sadrži klauzulu o ljudskim pravima koja je njezin temeljni dio i da se članstvo može suspendirati u slučaju kršenja te klauzule; poziva Europsku uniju i njezine države članice da se služe mehanizmima utvrđenima u Sporazumu o pridruživanju i Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji kako bi snažno potaknule Gvatemalu da provede ambiciozan program za zaštitu ljudskih prava i borbu protiv nekažnjavanja;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Republike Gvatemale, Međunarodnoj komisiji za borbu protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG), tajniku za gospodarsku integraciju Srednje Amerike (SIECA), Srednjoameričkom parlamentu te Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.