ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Prijedlogu novog kaznenog zakonika Indonezije
23.10.2019 - (2019/2881(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0145/2019 (Verts/ALE)
B9-0150/2019 (Renew)
B9-0152/2019 (S&D)
B9-0153/2019 (PPE)
Michael Gahler, Tomáš Zdechovský, Eva Maydell, Lefteris Christoforou, Loucas Fourlas, Loránt Vincze, Vladimír Bilčík, Željana Zovko, Karlo Ressler, Romana Tomc, Tomasz Frankowski, Luděk Niedermayer, Magdalena Adamowicz, Isabel Wiseler-Lima, Milan Zver, Maria Walsh, Roberta Metsola, Krzysztof Hetman, Sandra Kalniete, Stanislav Polčák, Jiří Pospíšil, Inese Vaidere
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Kati Piri
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Katalin Cseh, Atidzhe Alieva-Veli, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Phil Bennion, Izaskun Bilbao Barandica, Sylvie Brunet, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Anna Júlia Donáth, Laurence Farreng, Valter Flego, Luis Garicano, Barbara Ann Gibson, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Svenja Hahn, Martin Hojsík, Antony Hook, Irena Joveva, Karin Karlsbro, Elsi Katainen, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Karen Melchior, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Michal Šimečka, Susana Solís Pérez, Ramona Strugariu, Viktor Uspaskich, Hilde Vautmans, Marie-Pierre Vedrenne
u ime Kluba zastupnika Renew
Heidi Hautala, Hannah Neumann, Ernest Urtasun
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o Prijedlogu novog kaznenog zakonika Indonezije
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Indoneziji,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Indonezije, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2014.,
– uzimajući u obzir sedmi dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Indonezije od 1. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir osmi krug pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indonezije koji je održan u lipnju 2019.,
– uzimajući u obzir Nacrt kaznenog zakonika koji je predstavljen 15. rujna 2019.,
– uzimajući u obzir načela iz Yogyakarte,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. koji je Indonezija ratificirala 2006.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1987.,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni,
– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je Indonezija četvrta zemlja na svijetu po broju stanovnika, stabilna demokracija u regiji, najveća zemlja s muslimanskom većinom te raznoliko društvo koje čini 265 milijuna građana različitih vjeroispovijesti, narodnosti, jezika i kultura;
B. budući da je vlada Indonezije predložila Nacrt kaznenog zakonika radi izmjene postojećeg Kaznenog zakonika; budući da je Nacrt kaznenog zakonika finaliziran 15. rujna 2019.;
C. budući da Nacrt kaznenog zakonika sadrži članke kojima se krše prava žena, vjerskih manjina i pripadnika skupine LGBTI, kao i sloboda govora i udruživanja;
D. budući da su se u rujnu tisuće osoba, uključujući studente, okupile diljem Indonezije kako bi prosvjedovale protiv Nacrta kaznenog zakonika i tražile suspenziju njegova usvajanja;
E. budući da je 20. rujna predsjednik Indonezije indonezijskom Parlamentu naredio da odgodi usvajanje tog zakonika zbog masovnih prosvjeda; budući da je odluka o njegovu donošenju sad u rukama indonezijskog Zastupničkog doma;
F. budući da se članak 2. Nacrta kaznenog zakonika koji se odnosi na „žive zakone” smatra nejasnim jer u njemu nema popisa kažnjivih kaznenih djela, a to bi se moglo iskoristiti za ozakonjenje stotina diskriminatornih šerijatskih zakona koji postoje na lokalnoj razini;
G. budući da se u skladu s Nacrtom kaznenog zakonika izvanbračni spolni odnosi kažnjavaju kaznom zatvora u trajanju do jedne godine; budući da se tom odredbom zapravo kriminaliziraju svi istospolni odnosi; budući da će u skladu s tim člankom sve osobe koje rade u seksualnoj industriji podlijegati kaznenom progonu;
H. budući da se u predloženom kaznenom zakoniku navodi da osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici mogu biti osuđene na kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci;
I. budući da indonezijske vlasti službeno ne priznaju istospolne odnose te su stoga osobe koje stupaju u njih posebno na udaru; budući da se Indonezija suočava s dosad nezabilježenim brojem nasilnih i diskriminatornih napada, brojnim slučajevima uznemiravanja pripadnika skupine LGBTI i povećanjem broja zajedljivih izjava usmjerenih protiv pripadnika te skupine;
J. budući da se odredbe iz Nacrta kaznenog zakonika odnose i na postojeći Zakon o blasfemiji; budući da je u skladu s tim Zakonom od njegova donošenja 1965. osuđeno više od 150 osoba, uglavnom pripadnika vjerskih manjina; budući da su zbog Zakona o blasfemiji ugrožene vjerske manjine jer je u Indoneziji sve veća netolerancija prema manjinama;
K. budući da se Nacrtom kaznenog zakonika ograničava pružanje informacija o kontracepciji i pristupu kontracepciji svim osobama mlađim od 18 godina; budući da ograničen pristup kontracepciji osobito snažno utječe na marginalizirane skupine koje već ionako snose najveći dio tereta epidemije HIV-a u Indoneziji;
L. budući da se u predloženom kaznenom zakoniku utvrđuje da žena koja je prekinula trudnoću može biti osuđena na kaznu zatvora u trajanju do četiri godine; budući da svatko tko trudnici pomogne pri pobačaju može biti osuđen na kaznu zatvora u trajanju do pet godina;
M. budući da je u rujnu Indonezija donijela kontroverzan zakon kojim je oslabila nacionalnu Komisiju za iskorjenjivanje korupcije (poznata i pod kraticom „KPK”), koja je od svojeg osnivanja 2002. uspješno kazneno gonila stotine političara; budući da se odredbe postojećeg Kaznenog zakonika, Zakona o elektroničkim informacijama i transakcijama te zakonodavstva o borbi protiv terorizma koriste za proizvoljno ograničavanje rada boraca za ljudska prava;
N. budući da su borci za ljudska prava na udaru jer upozoravaju na kršenja ljudskih prava, posebno u vezi s prosvjedima u Zapadnoj Papui; budući da je od početka prosvjeda najmanje 40 osoba ubijeno te najmanje 8000 autohtonih stanovnika Papue i drugih Indonežana raseljeno iz svojih domova u Zapadnoj Papui; budući da je novinarima i neovisnim tijelima UN-a u više navrata uskraćen pristup toj regiji;
O. budući da je u Indoneziji od 2015. do 2018. više od 40 osoba osuđeno na smrt i da više od 300 zatvorenika čeka na izvršenje smrtne kazne; budući da je smrtna kazna okrutna, nečovječna i ponižavajuća te se njome krši pravo na život.
1. pozdravlja činjenicu da se odnosi između EU-a i Indonezije temelje na zajedničkim vrijednostima demokracije i dobrog upravljanja, poštovanja ljudskih prava te poticanja mira, stabilnosti i gospodarskog napretka;
2. duboko je zabrinut zbog odredbi u Nacrtu revidiranog kaznenog zakonika Indonezije, kojima se omogućuje diskriminacija na temelju spola, vjeroispovijesti i seksualne orijentacije, kao i diskriminacija manjina;
3. pozdravlja nalog predsjednika Widoda da se odgodi njegovo usvajanje; poziva indonezijski parlament da u suštini revidira predloženi kazneni zakonik kako bi se ispunili svi standardi u području ljudskih prava te da ukloni sve diskriminirajuće odredbe;
4. poziva indonezijske vlasti da izvan snage stave sve zakonske odredbe kojima se ograničavaju temeljna prava i slobode te da sve svoje zakone usklade s međunarodnim standardima u području ljudskih prava i međunarodnim obvezama Indonezije;
5. poziva indonezijske vlasti da zaštite prava pripadnika skupine LGBTI gonjenjem svakog slučaja progona pripadnika skupine LGBTI i dekriminalizacijom homoseksualnosti na temelju izmjene Kaznenog zakonika; poziva indonezijske dužnosnike da se suzdrže od davanja bilo kakvih izjava protiv pripadnika skupine LGBTI koje mogu povećati napetosti i koje će ih samo dodatno stigmatizirati; potiče indonezijske vlasti da potiču politički dijalog s ključnim dionicima u civilnom društvu radi promicanja i zaštite univerzalne primjene ljudskih prava;
6. poziva na reviziju odredbi koje se odnose na Zakon o blasfemiji jer taj Zakon ugrožava vjerske manjine i ateiste; podupire preporuke UN-a o stavljanju izvan snage članka 156. i 156.a Kaznenog zakonika, Zakona o sprečavanju zlostavljanja i klevetanja religije, Zakona o elektroničkim transakcijama i podacima radi izmjene zakonodavstva o borbi protiv terorizma te odbacivanja optužbi i progona osoba optuženih za blasfemiju;
7. sa zabrinutošću prima na znanje ograničavanje slobodnog širenja ključnih informacija o spolnom zdravlju u Nacrtu kaznenog zakonika; potiče pristup žena i djevojčica necenzuriranim informacijama o kontracepciji i planiranju obitelji;
8. potvrđuje da je pristup zdravlju, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje, ljudsko pravo; naglašava da bi trebalo zajamčiti odgovarajuću i cjenovno pristupačnu skrb u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući spolni odgoj i informiranje, planiranje obitelji, kontracepcijske metode, kao i siguran i zakonit pobačaj; napominje da su te usluge važne za spašavanje života žena, smanjenje smrtnosti novorođenčadi i djece te sprečavanje spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV/AIDS;
9. ponavlja svoj poziv vlastima da ponovno uvedu moratorij na sva pogubljenja u cilju ukidanja smrtne kazne; napominje da je Indonezija prihvatila tu preporuku u posljednjem ciklusu univerzalnog periodičnog pregleda 2017. godine;
10. poziva da se kontinuirano i pomno prati stanje ljudskih prava u Indoneziji, posebno u sklopu redovitog izvješćivanja Delegacije Europske unije u Indoneziji i Bruneju; poziva Delegaciju Europske unije u Indoneziji i Bruneju te države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se ugroženim osobama pružila hitna zaštita i potpora;
11. žali zbog usvajanja novog antikorupcijskog zakonodavstva u skladu s kojim će KPK postati državna agencija, a ne neovisno tijelo, te poziva na reviziju tog zakonodavstva;
12. izražava zabrinutost zbog nasilja u Zapadnoj Papui; poziva indonezijske vlasti da provedu neovisnu istragu nedavnih prosvjeda u Zapadnoj Papui; poziva na suzdržanost kad je riječ o razmještanju snaga sigurnosti u regiji; apelira na indonezijsku vladu da u okviru političkog dijaloga riješi situaciju u Zapadnoj Papui; poziva vlasti da službenicima UN-a, nevladinim organizacijama i novinarima omoguće nesmetan pristup Zapadnoj Papui;
13. poziva Indoneziju da uputi trajni poziv predstavnicima svih posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava, koji bi trebao obuhvaćati neometan pristup cijeloj zemlji;
14. poziva indonezijsku vladu da ispuni sve svoje obveze te da poštuje, štiti i zagovara prava i slobode utvrđene u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima;
15. ističe da je važno u Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Indonezije o kojem se trenutačno pregovara uključiti obvezujuće i provedive odredbe o poštovanju ljudskih prava;
16. pozdravlja kontinuirani godišnji dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Indonezije te se raduje predstojećem dijalogu u studenom;
17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Indonezije, glavnom tajniku Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN), Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava i Vijeću UN-a za ljudska prava.