Postupak : 2019/2980(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0261/2019

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0261/2019

Rasprave :

PV 19/12/2019 - 2.1
CRE 19/12/2019 - 2.1

Glasovanja :

PV 19/12/2019 - 6.1

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0106

<Date>{18/12/2019}18.12.2019</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0261/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0264/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0265/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0269/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0270/2019</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 189kWORD 51k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0261/2019 (ECR)

B9-0264/2019 (Verts/ALE)

B9-0265/2019 (S&D)

B9-0269/2019 (Renew)

B9-0270/2019 (PPE)</TablingGroups>


<Titre>o kršenjima ljudskih prava i vjerskih sloboda u Burkini Faso</Titre>

<DocRef>(2019/2980(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, György Hölvényi, Peter van Dalen, Željana Zovko, Tomáš Zdechovský, Andrey Kovatchev, David McAllister, Antonio López-Istúriz White, Sandra Kalniete, Isabel Benjumea Benjumea, Eva Maydell, Magdalena Adamowicz, Milan Zver, Roberta Metsola, Lefteris Christoforou, Loucas Fourlas, David Lega, Krzysztof Hetman, Inese Vaidere, Tomas Tobé, Romana Tomc, Seán Kelly, Arba Kokalari, Stelios Kympouropoulos, Vladimír Bilčík, Karlo Ressler, Michaela Šojdrová, Luděk Niedermayer, Maria Walsh, Ioan-Rareş Bogdan, Gheorghe-Vlad Nistor, Stanislav Polčák, Jiří Pospíšil, Ivan Štefanec, Michal Wiezik, Peter Pollák</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Kati Piri, Maria Arena</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Jan-Christoph Oetjen, Atidzhe Alieva-Veli, Abir Al-Sahlani, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, José Ramón Bauzá Díaz, Phil Bennion, Stéphane Bijoux, Izaskun Bilbao Barandica, Gilles Boyer, Sylvie Brunet, Olivier Chastel, Katalin Cseh, Jérémy Decerle, Anna Júlia Donáth, Engin Eroglu, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Antony Hook, Ivars Ijabs, Moritz Körner, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Karen Melchior, Ulrike Müller, Javier Nart, Dragoş Pîslaru, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Monica Semedo, Susana Solís Pérez, Ramona Strugariu, Irène Tolleret, Yana Toom, Viktor Uspaskich, Hilde Vautmans, Marie-Pierre Vedrenne, Irina Von Wiese, Chrysoula Zacharopoulou</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Gina Dowding, Ellie Chowns</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Anna Fotyga, Jan Zahradil, Karol Karski, Assita Kanko, Bert-Jan Ruissen</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Fabio Massimo Castaldo</Depute>

</RepeatBlock-By>

AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o kršenjima ljudskih prava i vjerskih sloboda u Burkini Faso

(2019/2980(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir izjavu koju je 10. prosinca 2019. potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao u ime EU-a o Danu ljudskih prava,

 uzimajući u obzir priopćenje Komisije za tisak od 13. studenog 2019. u kojem je najavljeno dodatnih 35 milijuna EUR za humanitarnu pomoć afričkoj regiji Sahel,

 uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 7. studenog 2019. o napadima u Burkini Faso,

 uzimajući u obzir posjet potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Frederice Mogherini regiji Sahel u srpnju 2019. i njezin govor od 9. srpnja 2019. u Burkini Faso,

 uzimajući u obzir govor u ime potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini od 17. rujna 2019. na raspravi tijekom plenarne sjednice Parlamenta o sigurnosnoj situaciji u Burkini Faso,

 uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja i sloboda izražavanja” koju je u veljači 2009. objavila Glavna uprava za vanjsku politiku Unije,

 uzimajući u obzir javno saslušanje održano 22. studenog 2017. u organizaciji Pododbora za ljudska prava na temu „Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja: položaj progonjenih manjina, posebno kršćana”,

 uzimajući u obzir izvješće posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja od 21. studenog 2019. pod nazivom „Mandat posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan Europske unije: aktivnosti i preporuke”,

 uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 2013.,

 uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (Sporazum iz Cotonoua),

 uzimajući u obzir izjavu koja se može pripisati glasnogovorniku visokog predstavnika UN-ovog Saveza civilizacija od 1. prosinca 2019. o napadu na crkvu u Burkini Faso,

 uzimajući u obzir izvješće Vijeća sigurnosti UN-a od 11. studenog 2019. o zajedničkim snagama skupine zemalja G5 Sahel,

 uzimajući u obzir ažurirane informacije o operacijama po zemljama Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) iz listopada 2019. o Burkini Faso,

 uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a od 13. listopada 2019. o napadu na džamiju u sjevernom dijelu Burkine Faso,

 uzimajući u obzir izvješće UNICEF-a br. 8 o humanitarnoj situaciji u Burkini Faso od iz listopada 2019.,

 uzimajući u obzir izvješće o ljudskom razvoju za 2019. o nejednakostima u ljudskom razvoju u 21. stoljeću, a posebno izvješće o ljudskom razvoju u pogledu Burkine Faso,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948., čija je potpisnica i Burkina Faso,

 uzimajući u obzir Akcijski plan Ujedinjenih naroda za zaštitu vjerskih lokaliteta od 12. rujna 2019.,

 uzimajući u obzir Ustav Burkine Faso,

 uzimajući u obzir izjavu koju su dali biskupi, svećenici i sekularni izaslanici biskupskih konferencija Burkine Faso, Nigera, Malija, Côte d’Ivoire i Gane, nakon Međukonferencijske radionice o sigurnosti u Sahelu održane 12. i 13. studenog 2019.,

 uzimajući u obzir izjavu biskupa Dorija Laurenta Birfuoréa Dabiréa u obraćanju dobrotvornoj katoličkoj udruzi „Pomoć Crkvi u nevolji” 5. srpnja 2019.,

 uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda koja je donesena 27. lipnja 1981., a stupila je na snagu 21. listopada 1986.,

 uzimajući u obzir Pariški forum za mir održan 12. i 13. studenog 2019.,

 uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da Burkina Faso ima snažnu tradiciju vjerske tolerancije i sekularizma, ali je postala osjetljiva na nestabilnost, posebno zbog islamističke radikalizacije koja pogađa širu regiju Sahela, te se suočava s kombinacijom eskalacije nasilja, raseljavanja, gladi, siromaštva i klimatskih promjena;

B. budući da su se zbog sve veće nesigurnosti u Burkini Faso dogodili strašni zločini koje su počinili džihadisti i druge naoružane skupine; budući da su prema izvješću organizacije Human Rights Watch te naoružane skupine u Burkini Faso pogubile osobe osumnjičene da surađuju s vladom, zastrašivale učitelje i širile strah među civilima u cijeloj zemlji; budući da su snage sigurnosti Burkine Faso 2017. i 2018. provele protuterorističke operacije koje su rezultirale izvansudskim pogubljenjima, zlostavljanjem osumnjičenika u pritvoru i proizvoljnim uhićenjima; budući da je vlada Burkine Faso obećala da će istražiti te navode;

C. budući da od 2015. džihadisti i druge naoružane skupine koje su prije toga bile aktivne u susjednom Maliju teroriziraju stanovništvo Burkine Faso i opetovano napadaju državne simbole kao što su vojni ciljevi, škole i zdravstvene ustanove, a posebno crkve i kršćanske vjernike; budući da je od 2015. u napadima džihadista i drugih naoružanih skupina ubijeno najmanje 700 osoba i više tisuća ranjeno u Ouagadougouu i sjevernim pokrajinama, osobito u pokrajini Soum, a napadi su se 2018. godine proširili na istočne i zapadne pokrajine; budući da nasilje ne pogađa samo kršćane; budući da je primjerice 11. listopada 2019. džamija u gradu Salmossi, u sjevernom dijelu Burkine Faso, napadnuta tijekom molitve u petak;

D. budući da je od siječnja do studenog 2019. zabilježeno 520 sigurnosnih incidenata u usporedbi s 404 incidenta registrirana u razdoblju od 2015. do 2018.; budući da su samo u listopadu 2019. zabilježena 52 incidenta povezana s nedržavnim naoružanim skupinama, od čega je njih gotovo 70 % bilo usmjereno na civile i snage sigurnosti;

E. budući da su napade počinile transnacionalne naoružane skupine koje djeluju iz Malija i Nigerije, uključujući Jamaat Nusrat al-Islam wal Mushasen i Islamsku državu u širem području Sahare, te domaće skupine, prvenstveno Ansarul Islam, koje djeluju iz sjevernih i istočnih pokrajina Burkine Faso;

F. budući da je 2019. u brojnim napadima u Burkini Faso ubijeno više od 60 kršćana, uključujući i nedavni napad na vjernike 1. prosinca 2019. tijekom nedjeljne mise u protestantskoj crkvi u gradu Hantoukoura u istočnom dijelu zemlje u kojem je ubijeno 14 osoba;

G. budući da su brojni svećenici, klerici i kršćanski vjernici postali žrtve ciljanih ubojstava i otmica u cijeloj zemlji; budući da su zbog sve većeg nasilja mnogobrojne osobe, osobito na sjeveru zemlje, napustile svoje tradicionalne domove, kao što je nedavno bio slučaj u selima Hitté i Rounga, te su pobjegle u kampove za interno raseljene osobe ili u druge dijelove zemlje, među ostalim i u glavni grad Ouagadougou;

H. budući da stanovništvo Burkine Faso pretežno čine suniti–malikiti, a ima puno i kršćanskih i autohtonih vjerskih manjina; budući da međuvjerske granice u Burkini Faso nisu jasno određene jer pripadnici svih religija obično sudjeluju u sinkretičkim praksama, a vjerska tolerancija je norma; budući da su i sunitski i kršćanski vjerski objekti nedavno bili mete gerilskih napada salafističkih naoružanih skupina; budući da je to doprinijelo povećanju međuvjerskih napetosti i da je progon vjerskih zajednica, među ostalim pripadnika brojnih kršćanskih vjeroispovijesti, prouzročilo poremećaje u socijalnoj strukturi i povećalo iseljavanje;

I. budući da džihadističke skupine žele vršiti pritisak na međuvjerski suživot u Burkini Faso, što je dio njihove šire strategije za poticanje međuetničkih i vjerskih sukoba i raseljavanje stanovništva;

J. budući da je zbog nepostojanja zaštite od strane vlade biskup Justin Kietenga iz dijeceze Ouahigouya na sjeveru Burkine Faso preporučio sigurnosne mjere kako bi se bolje zaštitili kršćanski vjernici;

K. budući da je zbog nasilja u kolovozu biskup Dorija Laurent Birfuoré Dabiré, predsjednik Biskupske konferencije Burkine Faso i Nigera, pozvao svjetsku zajednicu da poveća potporu kršćanima u Burkini Faso kako bi se spriječilo „zatiranje kršćanske prisutnosti”; budući da je više puta traženo da se prijave prijetnje cenzurom i podupire kontinuiran međuvjerski dijalog;

L. budući da je glavni tajnik UN-a u svojem Akcijskom planu za očuvanje vjerskih lokaliteta, koji je objavljen 12. rujna 2019., naglasio da objekti za bogoslužje moraju biti sigurna utočišta za promišljanje i mir, a ne mjesta na kojima se prolijeva krv i provodi teror, te da ljudima treba omogućiti da svoju vjeru izražavaju i prakticiraju u miru;

M. budući da humanitarne organizacije, od kojih su mnoge vjerske, imaju ključnu ulogu u pomaganju žrtvama nasilja, a posebno ženama, djeci i interno raseljenim osobama;

N. budući da se čini da Vlada Burkine Faso nema kapacitet za učinkovitu provedbu rješenja za goleme sigurnosne, socijalne i gospodarske izazove u zemlji; budući da su neke regije, osobito na sjeveroistoku zemlje, de facto odsječene od središnje vlade;

O. budući da se Burkina Faso nalazi među 10 najsiromašnijih zemalja u svijetu; budući da nestabilnost, klimatske promjene i sukobi u zemlji dodatno smanjuju gospodarske prilike, povećavaju siromaštvo i prouzročuju ozbiljne nestašice hrane; budući da te posljedice dodatno pogoršava brzo širenje pustinje u sjevernim regijama, zbog čega dolazi do nestašice vode, degradacije tla i oskudice resursa; budući da zbog toga nestašica hrane prijeti više od 1 milijunu ljudi, a 1,5 milijuna hitno treba humanitarnu pomoć;

P. budući da je 2014. stopa pismenosti odraslih osoba procijenjena na 34,5 %; budući da sve veća nesigurnost i terorizam u određenim regijama zemlje negativno utječu na obrazovni i zdravstveni sektor: budući da je 85 zdravstvenih ustanova i više od 2000 škola prisilno zatvorilo svoja vrata, što je utjecalo na više od 1 milijuna pacijenata i 300 000 studenata; budući da je 93 drugih zdravstvenih ustanova zbog trenutno teške sigurnosne situacije na minimalnoj operativnoj razini;

Q. budući da je zbog nasilja u Burkini Faso raseljeno gotovo pola milijuna ljudi; budući da su mnoge od tih osoba ranjive i da djeca čine 44 % raseljenih osoba; budući da je Burkina Faso prihvatila i 31 000 malijskih izbjeglica; budući da je UNHCR suočen s ozbiljnim izazovima kad je riječ o pristupu interno raseljenim osobama i izbjeglicama u Burkini Faso; budući da je ugrožena zaštita interno raseljenih osoba i izbjeglica, koji su pogođeni humanitarnom krizom u regiji, i da njihova prisutnost može dovesti do sukoba s lokalnim stanovništvom u slučaju ograničenih prirodnih resursa ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere za osiguranje smještaja, zapošljavanja i hrane; budući da posljedični sukobi zbog resursa mogu dodatno doprinijeti ciklusu nasilja u zemlji;

R. budući da je tijekom posljednjih sedam godina EU mobilizirao više od 1 milijardu EUR za razvojne programe u Burkini Faso i da je nedavno izdvojio 15,7 milijuna EUR za rješavanje velikog problema nesigurnosti opskrbe hranom i pothranjenosti među interno raseljenim osobama; budući da je ta zemlja jedan od glavnih korisnika financijske potpore iz Europskog razvojnog fonda (628 milijuna EUR), a da osim toga prima i znatnu financijsku potporu iz Kriznog uzajamnog fonda za razdoblje 2016. – 2020. financiranog sredstvima Europskog razvojnog fonda (245,8 milijuna EUR);

S. budući da Burkina Faso sudjeluje u Višedimenzionalnoj integriranoj misiji Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA), Misiji Ujedinjenih naroda i Afričke unije u Darfuru (UNAMID), Transsaharskom partnerstva za borbu protiv terorizma (TSCTP) i skupini G5 Sahel; budući da je zbog sudjelovanja u tim misijama i inicijativama postala glavni cilj nedržavnih naoružanih skupina koje nastoje omesti napore Burkine Faso i odvratiti je od doprinošenja regionalnoj sigurnosti; budući da su u izvješću glavnog tajnika UN-a izdvojena kršenja ljudskih prava koja su počinile malijske postrojbe u okviru skupine G5 Sahel;

T. budući da EU civilnim misijama EUCAP SAHEL u Maliju i Nigeru te misijom EUTM Mali čija je svrha osposobljavanje oružanih snaga izravno doprinosi stabilnosti u Sahelu, a neizravno to čini sudjelovanjem država Unije u misiji MINUSMA i operaciji Barkhane; budući da G5 Sahel, koji ima potporu EU-a i koji predstavlja zajedničke obrambene napore pet zemalja: Burkine Faso, Čada, Malija, Mauritanije i Nigera, poboljšava koordinaciju regionalnog razvoja i sigurnosti kako bi se neutralizirale naoružane skupine i kako bi bile manje privlačne; budući da je napad počinjen 11. prosinca 2019. na vojnu bazu u gradu Tahoua u Nigeru u kojem je smrtno stradao 71 nigerijski vojnik, a 12 ih je ozlijeđeno najsmrtonosniji napad u toj regiji od 2016.;

U. budući da je na sastanku na vrhu Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) održanom 14. rujna 2019. u gradu Ouagadougou najavljen plan u vrijednosti od 1 milijardi USD za borbu protiv rastuće nesigurnosti u Sahelu;

V. budući da je cilj zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda;

1. snažno osuđuje svaki oblik nasilja, zastrašivanja i otmice civila, usmjeren na sigurnosne službe, svetišta i vjernike u Burkini Faso, a osobito nasilje nad pojedinim vjerskim zajednicama, kao i političku instrumentalizaciju i zlouporabu vjere kako bi se dao legitimitet progonu kršćana i drugih vjerskih manjina;

2. izražava sućut obiteljima žrtava i vladi Burkine Faso; izražava solidarnost sa stanovništvom Burkine Faso, koje se gotovo svakodnevno suočava s tragedijama uzrokovanim napadima na civile, predstavnike sigurnosnih snaga i pripadnike kršćanskih zajednica i drugih vjerskih manjina;

3. poziva državne vlasti da se jače založe za nacionalni dijalog kao važan sastavni element kohezije; ističe potrebu za poticanjem jedinstva i dijaloga među svim zajednicama u Burkini Faso, uključujući tradicionalne čelnike i organizacije civilnog društva, kako bi se potaknuo dijalog i suzbio pokušaj širenja mržnje i stvaranja napetosti među zajednicama;

4. poziva vladu Burkine Faso da dodatno podupre i zaštiti muslimanske, kršćanske i animističke zajednice kako bi se očuvala dugotrajna tradicija mirnog suživota islama i kršćanstva u toj zemlji; poziva da se žrtvama nasilja, posebno ženama i djeci, pruži dodatna potpora;

5. podsjeća da borba protiv terorizma može uroditi plodom samo ako sigurnosne snage poštuju vladavinu prava i ljudska prava; u tom kontekstu odlučno poziva vladu Burkine Faso da smjesta prestane sa strategijom protiv pobunjenika koja uključuje kršenje prava, a posebno izvansudska pogubljenja osumnjičenika, i koja dovodi do rizika od jačanja sukoba jer veći broj ljudi tjera u ruke islamističkih militanata koji regrutiraju nove članove;

6. poziva vladu Burkine Faso da ispuni svoju obvezu istraživanja navodnih kršenja prava od strane državnih sigurnosnih snaga, da poduzme konkretne mjere za sprečavanje daljnjih kršenja i da svoju strategiju za sprečavanje terorizma i nasilnog ekstremizma temelji na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava, osobito međunarodnog prava o ljudskim pravima, međunarodnog humanitarnog prava i prava koje se odnosi na izbjeglice;

7. inzistira na sveobuhvatnom pristupu sprečavanju radikalizacije i terorizma usmjerenom na jačanje socijalne kohezije i sprečavanje kriminala; poziva vlasti Burkine Faso da pojačaju napore u smjeru smanjenja siromaštva, stvaranja boljih mogućnosti zapošljavanja, posebice za mlade, te osnaživanja i poštovanja pojedinaca kako bi se njihove patnje i frustracije koje bi nasilni ekstremisti mogli iskoristiti srezale u korijenu; ponavlja da je ulaganje u obrazovanje ključno za sprečavanje sukoba i obnovu mirnih i uključivih društava;

8. podsjeća da će povezivanje političkog, sigurnosnog i održivog razvoja, među ostalim i s vjerskom svijesti promicanjem međureligijskog dijaloga, biti ključno za pronalazak dugotrajnog rješenja za razne izazove s kojima se suočavaju Burkina Faso i Sahel;

9. poziva na međunarodnu koordinaciju u cijeloj regiji, osobito u okviru Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država, s političkim ciljevima očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta njezinih članica, regionalnih demokratskih institucija, sigurnosti svih građana i njihove imovine; podsjeća da stanje u Burkini Faso ima izravan utjecaj na susjedne države; poziva vladu Burkine Faso da dodatno pojača suradnju sa susjednim državama, osobito s onima s kojima graniči na sjeveru i onima koje su izravno pogođene nasiljem, među kojima su Mali i Niger;

10. izražava pohvalu Europskoj uniji i njezinim državama članicama za potporu koju su dale zemljama skupine G5 Sahel, misiji MINUSMA i operaciji Barkhane; nadalje pohvaljuje napore civilnih misija EUCAP SAHEL u Maliju i Nigeru te misije EUTM Mali u svrhu osposobljavanja oružanih snaga; poziva EU da dodatno poveća potporu Burkini Faso u svrhu rješavanja problema velikih sigurnosnih izazova u toj zemlji; naglašava potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim međunarodnim sigurnosnim djelovanjem u Burkini Faso; poziva zemlje skupine G5 Sahel i međunarodne donatore da pojačaju napore kako bi zajedničke vojne snage skupine G5 Sahel bez daljnjeg odlaganja prerasle u operativne snage s dovoljno sredstava, istodobno potpuno poštujući ljudska prava;

11. naglašava da je sigurnost od ključne važnosti, ali da nije jedini odgovor na izazove s kojima se Burkina Faso suočava i da je stoga koordinacija sigurnosnih, razvojnih i trgovinskih politika jedan od ključnih izazova; naglašava da bi sigurnost lokalnog stanovništva trebala biti vodeće načelo u reformi sigurnosnog sektora EU-a i pružanju pomoći nestabilnim zemljama i regijama;

12. napominje da sukobi, raseljavanje i dezertifikacija otežavaju mogućnosti tradicionalnih oblika zapošljavanja; ističe činjenicu da je 65 % stanovništva Burkine Faso mlađe od 25 godina; smatra da sigurnosne operacije Burkine Faso moraju biti popraćene naporima na lokalnom razvoju usmjerenima na smanjenje nejednakosti i poboljšanje infrastrukture, političko sudjelovanje, osiguravanje pravde, emancipaciju žena i gospodarske mogućnosti;

13. svjestan je pogoršanog stanja u Burkini Faso i njegovih međunarodnih geopolitičkih implikacija; naglašava činjenicu da je kontinuirana sigurnosna i politička pomoć EU-a zajedno s naporima zemalja skupine G5 Sahel u toj regiji od presudne važnosti, među ostalim i za mirovni proces u Maliju; poziva na pružanje dodatne potpore sigurnosnim snagama u Burkini Faso kako bi im se omogućilo da odgovore na džihadističke prijetnje i napade te da podupru nadzor vlade u sjevernim i istočnim regijama;

14. naglašava da je međunarodna koordinacija također veoma važna te da bi EU trebao biti spreman još više surađivati s cijelom tom regijom, što bi trebao uvrstiti i u svoju novu strategiju EU-a i Afrike: Partnerstvo za održiv i uključiv razvoj;

15. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da stvarne prakse međureligijskog dijaloga uključi kao instrument u svoju komunikacijsku strategiju usmjerenu prema trećim zemljama te da potiče posredovanje u sukobima s ciljem zaštite vjerskih manjina i slobode vjere i uvjerenja;

16. pozdravlja Akcijski plan Ujedinjenih naroda za zaštitu svetišta, koji je izradio Savez civilizacija Ujedinjenih naroda i koji je glavni tajnik Ujedinjenih naroda g. António Guterres predstavio 12. rujna 2019.;

17. naglašava da su prioriteti u borbi protiv terorizma s jedne strane prestanak međunarodnog financiranja džihadističkih naoružanih skupina, a s druge strane rješavanje temeljnih uzroka siromaštva i nejednakosti;

18. smatra da EU mora zajedno s Gospodarskom zajednicom zapadnoafričkih država, vladom Burkine Faso i svim dionicima u toj zemlji raditi na jačanju razvoja, obrazovanja i prilagodbe na klimatske promjene kako bi se riješio problem siromaštva i spriječila daljnja radikalizacija; ističe da su klimatske promjene veliki multiplikator rizika od sukoba, suše, gladi i raseljavanja; odlučno poziva vladu Burkine Faso da kao prioritet postavi borbu protiv korupcije i nekažnjavanja;

19. izražava posebnu zabrinutost zbog utjecaja koji sigurnosne prijetnje imaju na djelotvornost humanitarne pomoći i razvojne suradnje; odlučno poziva države članice i međunarodnu zajednicu da pojačaju svoju humanitarnu pomoć Burkini Faso, posebno pružanjem hrane, vode i zdravstvenih usluga; upozorava da će nastati nova humanitarna kriza ako se ne zadovolje osnovne potrebe raseljenih zajednica i zajednica domaćina (kao što su hrana, voda, smještaj i zdravstvena skrb);

20. poziva vladu Burkine Faso da štiti isporuku humanitarne pomoći i pomoći u hrani, posebno u područjima s ograničenim humanitarnim pristupom, te da poduzme posebne korake za jačanje mjera za sprečavanje akutne pothranjenosti u kampovima za interno raseljene osobe i upravljanje tim problemom, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, uključujući žene i djecu;

21. apelira na vladu Burkine Faso da osigura i olakša sezonsko premještanje stoke radi ispaše kako bi se spriječili sukobi u zajednicama te da poveća dostupnost, ali i mogućnost pristupa hrani, vodi i skrbi u područjima sa znatnim deficitom hrane;

22. izražava zahvalnost nevladinim organizacijama, uključujući vjerske nevladine organizacije, i međunarodnim institucijama koje pružaju potporu brojnim žrtvama nasilja, posebno ženama i djeci, na njihovu velikom trudu;

23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku Burkine Faso, predsjedniku Parlamenta Burkine Faso te Afričkoj uniji i njezinim institucijama.

 

 

 

 

 

Posljednje ažuriranje: 19. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti