Postupak : 2020/2507(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0048/2020

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0048/2020

Rasprave :

PV 14/01/2020 - 14
CRE 14/01/2020 - 14

Glasovanja :

PV 16/01/2020 - 6.3
CRE 16/01/2020 - 6.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0013

<Date>{14/01/2020}14.1.2020</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0048/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0049/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0050/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0053/2020</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 156kWORD 47k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0048/2020 (PPE)

B9-0049/2020 (ECR)

B9-0050/2020 (S&D)

B9-0053/2020 (Renew)</TablingGroups>


<Titre>o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar)</Titre>

<DocRef>(2020/2507(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Esteban González Pons, Antonio Tajani, Michael Gahler, Dolors Montserrat, Sandra Kalniete, David McAllister, Željana Zovko, Leopoldo López Gil, Antonio López-Istúriz White, Pilar del Castillo Vera, Javier Zarzalejos, Francisco José Millán Mon, Juan Ignacio Zoido Álvarez, Nuno Melo, Paulo Rangel, Isabel Wiseler-Lima, Ivan Štefanec, Vladimír Bilčík, Stelios Kympouropoulos, Esther de Lange, Cláudia Monteiro de Aguiar</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute> Javi López, Kati Piri</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Jordi Cañas, Dita Charanzová, Andrus Ansip, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Phil Bennion, Stéphane Bijoux, Izaskun Bilbao Barandica, Gilles Boyer, Sylvie Brunet, Catherine Chabaud, Olivier Chastel, Jérémy Decerle, Engin Eroglu, Fredrick Federley, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Ivars Ijabs, Irena Joveva, Moritz Körner, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Karen Melchior, Javier Nart, Jan-Christoph Oetjen, Urmas Paet, Samira Rafaela, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Viktor Uspaskich, Hilde Vautmans, Marie-Pierre Vedrenne, Chrysoula Zacharopoulou</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute> Anna Fotyga, Hermann Tertsch, Raffaele Fitto, Carlo Fidanza, Ruža Tomašić</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar)

(2020/2507(RSP))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno rezoluciju od 31. siječnja 2019.[1], kojom se Juan Guaidó priznaje kao privremeni predsjednik Venezuele,

 uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Venezueli, posebno izjavu u ime EU-a od 9. siječnja 2020. o najnovijima događanjima u vezi s Nacionalnom skupštinom i izjavu njegova glasnogovornika od 5. siječnja 2020. o događanjima u Nacionalnoj skupštini Venezuele,

 uzimajući u obzir izjavu međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu od 9. siječnja 2020.,

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1893 od 11. studenoga 2019. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli[2], kojom se do 14. studenoga 2020. obnavljaju trenutačno uvedene ciljane ograničavajuće mjere,

 uzimajući u obzir izjavu Glavnog tajništva Organizacije američkih država od 5. siječnja 2020. o stanju u Venezueli i rezoluciju koju je 10. siječnja 2020. usvojilo Stalno vijeće Organizacije američkih država naslovljenu „O nedavnim događanjima u Venezueli”,

 uzimajući u obzir izjavu Skupine iz Lime od 5. siječnja 2020.,

 uzimajući u obzir Ustav Venezuele,

 uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

 uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da su Europska unija, njezine države članice i Europski parlament više puta istaknuli da je Nacionalna skupština jedino legitimno i demokratski izabrano tijelo u Venezueli; budući da u skladu s člankom 194. Ustava Venezuele Nacionalna skupština među svojim članovima izabire jednog predsjednika i izvršno predsjedništvo, na razdoblje od jedne godine;

B. budući da je u siječnju 2019. za predsjednika Nacionalne skupštine izabran Juan Guaidó, koji je kasnije prisegnuo kao privremeni predsjednik Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele; budući da ga je kao privremenog predsjednika Venezuele priznalo više od 50 zemalja, uključujući 25 država članica EU-a i samu Europsku uniju;

C. budući da je u okviru zakazanih izbora za predsjednika Nacionalne skupštine u Venezueli 5. siječnja 2020. nezakoniti režim Nicolása Madura pokušao izvesti parlamentarni državni udar, pri čemu su zabilježene teške nepravilnosti i djelovanja usmjerena protiv demokratskog i ustavnog funkcioniranja Nacionalne skupštine;

D. budući da su predsjednika Nacionalne skupštine Juana Guaidóa oružane snage na brutalan način spriječile da predsjeda sjednicom te da nekim oporbenim zastupnicima nije bilo dopušteno da uđu u Nacionalnu skupštinu, a pristup zgradi bio je blokiran i predstavnicima medija;

E. budući da je pokušaj imenovanja Luisa Parre kao predsjednika novog predsjedništva naklonjenog Maduru bio nevažeći jer sjednica nikad nije službeno otvorena, nije bilo predsjedatelja sjednice, nije provjeren kvorum niti formalno poimenično glasovanje, kako je propisano člancima 7., 8. i 11. poslovnika Nacionalne skupštine i člankom 221. Ustava Venezuele;

F. budući da je nekoliko sati kasnije zbog tih izvanrednih okolnosti velika većina parlamentaraca održala izvanrednu sjednicu u sjedištu časopisa El Nacional, u skladu s Ustavom Venezuele i poslovnikom Nacionalne skupštine, prema kojima je moguće održavanje sjednica izvan prostora parlamenta; budući da je za ponovni izbor Juana Guaidóa i njegovog predsjedništva za posljednju godinu parlamentarnog saziva 2015. – 2020. glasalo 100 od 167 parlamentaraca, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 221. Ustava Venezuele u pogledu potrebnog kvoruma i poimeničnog glasovanja;

G. budući da je službena sjednica Nacionalne skupštine 7. siječnja 2020. zaključena prisegom Juana Guaidóa kao predsjednika, unatoč pokušajima snaga odanih Madurovu režimu da spriječe održavanje sjednice, među ostalim ometanjem ulaza u zgradu i isključenjem električne energije unutar zgrade;

H. budući da članovi Nacionalne skupštine moraju moći izvršavati parlamentarni mandat dobiven od venezuelskog naroda bez ikakvog zastrašivanja ili odmazde;

I. budući da predsjednički izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili provedeni u skladu s minimalnim međunarodnim standardima kojima se jamči vjerodostojan postupak; budući da EU, zajedno s drugim regionalnim organizacijama i demokratskim državama, nije priznao ni te izbore ni tijela vlasti postavljena u okviru tog nelegitimnog postupka;

J. budući da kontinuirano djelovanje protiv članova Nacionalne skupštine, koje uključuje uznemiravanje i zastrašivanje 59 članova od strane nezakonitih skupina i sigurnosnih tijela, 29 proizvoljnih uhićenja i 27 prisilnih egzila te mučenje i prisilne nestanke, ometa ustavni rad Nacionalne skupštine;

K. budući da se stanje ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Venezueli ozbiljno pogoršava već dugi niz godina, a posebno otkako je Nicolás Maduro došao na vlast nakon osporavanih izbora održanih 2013.; budući da se politička, ekonomska, institucionalna, socijalna i višedimenzionalna humanitarna kriza u toj zemlji znatno pogoršava;

1. priznaje i podupire Juana Guaidóa kao legitimnog predsjednika Nacionalne skupštine i kao legitimnog privremenog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele, koji je izabran transparentnim i demokratskim glasovanjem u Nacionalnoj skupštini;

2. snažno osuđuje pokušaj parlamentarnog državnog udara Madurovog režima i njegovih saveznika i njihove napore u sprečavanju Nacionalne skupštine, jedinog legitimnog demokratskog tijela Venezuele, da propisno izvršava ustavni mandat koji joj je povjerio narod Venezuele;

3. žali zbog tih teških kršenja koja nisu spojiva s legitimnim postupkom izbora predsjednika Nacionalne skupštine i predstavljaju daljnji korak u pogoršanju krize u Venezueli; snažno odbacuje kršenja demokratskog, ustavnog i transparentnog funkcioniranja Nacionalne skupštine te stalna zastrašivanja, podmićivanja, iznude, nasilje, mučenje i prisilne nestanke te proizvoljne odluke protiv njezinih članova;

4. ponovo ističe svoju punu potporu Nacionalnoj skupštini, jedinom legitimno izabranom demokratskom tijelu Venezuele, čiju nadležnost treba poštovati, uključujući ovlasti i sigurnost njezinih članova; ustraje u tome da se mirno i političko rješenje može postići samo potpunim poštovanjem ustavnih ovlasti Nacionalne skupštine;

5. podsjeća da je EU spreman podržati vjerodostojan proces za postizanje mirnog i demokratskog rješenja krize na temelju plana koji usvoji Nacionalna skupština Venezuele; naglašava da prethodni pokušaji rješavanja krize kroz postupak pregovora i dijaloga nisu polučili opipljive rezultate; traži da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) nastavi raditi u okviru inicijativa kao što je međunarodna kontaktna skupina;

6. podsjeća da su poštovanje demokratskih institucija i načela te poštovanje vladavine prava ključni uvjeti za pronalaženje mirnog i održivog rješenja krize u Venezueli u korist njezina stanovništva;

7. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pojača odgovor EU-a u cilju ponovne uspostave demokracije u Venezueli, među ostalim proširenjem ciljanih sankcija protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava i represiju te proširenjem tih sankcija na članove njihovih obitelji; podržava odgovarajuću izjavu EU-a u tome pogledu;

8. poziva države članice koje to još nisu učinile da priznaju legitimni mandat predsjednika Guaidóa i pozdravlja izjavu Visokog predstavnika da je Guaidó jedini demokratski autoritet koji EU priznaje; stoga zahtijeva priznavanje političkih predstavnika koje je imenovao Juan Guaidó;

9. traži slanje misije za utvrđivanje činjenica u tu zemlju kako bi se procijenila situacija;

10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i predsjedniku Nacionalne skupštine Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima članica Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i glavnom tajniku Organizacije američkih država.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0061.

[2] SL L 291, 12.11.2019., str. 42.

Posljednje ažuriranje: 15. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti