Zajednički prijedlog rezolucije - RC-B9-0102/2020Zajednički prijedlog rezolucije
RC-B9-0102/2020
Europski parlament

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE  o dječjem radu u rudnicima na Madagaskaru

12.2.2020 - (2020/2552(RSP))

podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0102/2020 (Verts/ALE)
B9-0103/2020 (S&D)
B9-0105/2020 (ECR)
B9-0107/2020 (GUE/NGL)
B9-0109/2020 (PPE)
B9-0112/2020 (Renew)

Michael Gahler, Željana Zovko, David McAllister, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Krzysztof Hetman, Milan Zver, Lefteris Christoforou, Stelios Kympouropoulos, Arba Kokalari, Loucas Fourlas, Loránt Vincze, David Lega, Isabel Wiseler-Lima, Romana Tomc, Michaela Šojdrová, Vladimír Bilčík, Vangelis Meimarakis, Magdalena Adamowicz, Ivan Štefanec, Liudas Mažylis, Michal Wiezik, Tomas Tobé, Frances Fitzgerald, Deirdre Clune, Tomáš Zdechovský, Inese Vaidere, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Peter Pollák, Miriam Lexmann, Ioan-Rareş Bogdan
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Kati Piri, Carlos Zorrinho
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Hilde Vautmans, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Stéphane Bijoux, Izaskun Bilbao Barandica, Sylvie Brunet, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Ilana Cicurel, Jérémy Decerle, Laurence Farreng, Valter Flego, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Ivars Ijabs, Irena Joveva, Pierre Karleskind, Moritz Körner, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Radka Maxová, Ulrike Müller, Javier Nart, Jan-Christoph Oetjen, Dragoş Pîslaru, Frédérique Ries, Michal Šimečka, Susana Solís Pérez, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Irène Tolleret, Yana Toom, Viktor Uspaskich, Adrián Vázquez Lázara, Marie-Pierre Vedrenne, Chrysoula Zacharopoulou
u ime Kluba zastupnika Renew
Caroline Roose
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Joanna Kopcińska, Karol Karski, Emmanouil Fragkos, Elżbieta Kruk, Jadwiga Wiśniewska, Ruža Tomašić, Ryszard Czarnecki
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Helmut Scholz, Younous Omarjee, Anja Hazekamp, Manuel Bompard, Stelios Kouloglou, Alexis Georgoulis, Dimitrios Papadimoulis
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Fabio Massimo Castaldo


Postupak : 2020/2552(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
RC-B9-0102/2020
Podneseni tekstovi :
RC-B9-0102/2020
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

Rezolucija Europskog parlamenta o dječjem radu u rudnicima na Madagaskaru

(2020/2552(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Madagaskaru, posebno one od 9. lipnja 2011.[1] i 16. studenoga 2017.[2],

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 

– uzimajući u obzir Ženevsku deklaraciju o pravima djeteta iz 1924. i njezino usvajanje na Općoj skupštini UN-a 1959.,

– uzimajući u obzir Smjernice EU-a o pravima djeteta,

– uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji kojim se promicanje prava djeteta u unutarnjim i vanjskim poslovima izričito prepoznaje kao cilj EU-a,

– uzimajući u obzir konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje od 6. lipnja 1973. i konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 182 o zabrani i hitnim mjerama za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada od 1. lipnja 1999.,

– uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju od 16. ožujka 2017.[3] o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenim sukobima),

– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

– uzimajući u obzir Odbor o pravima djeteta,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2016. o dječjem radu,

– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, kojima se provodi okvir Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć iz 2011.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2019. o pravima djece povodom 30. obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta[4],

– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 25. srpnja 2019. kojom se 2021. proglašava Međunarodnom godinom za ukidanje dječjeg rada,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. o izgradnji održive Europe do 2030.[5],

– uzimajući u obzir Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, uključujući sve njihove priloge i dodatke,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016.[6] o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017.[7] o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance,

– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a iz 2011. o poslovanju i ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir Opći komentar br. 24 (2017.) Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava o obvezama država u skladu s Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kad je riječ o poslovnim aktivnostima (E/C.12/GC/24),

– uzimajući u obzir načela UNICEF-a o pravima djece i poslovanju,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2016. o EU-u i odgovornim globalnim vrijednosnim lancima,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016.[8] o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama,

– uzimajući u obzir izvješće Međunarodne federacije „Terre des Hommes” iz studenog 2019. pod naslovom „Dječji rad u sektoru tinjca na Madagaskaru”[9],

– uzimajući u obzir članak 26. Sporazuma iz Cotonoua,

– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da se u članku 32. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta navodi da „države stranke priznaju djetetu pravo na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja svakog rada koji bi za nj bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, ili bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili socijalni razvoj”;

B. budući da je Konvencija UN-a o pravima djeteta najviše ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, da su je ratificirale sve države članice te da se u njoj utvrđuju jasne zakonske obveze država da promiču, štite i poštuju prava svakog djeteta u svojoj jurisdikciji;

C. budući da se Europska unija obvezala promicati i štititi prava djeteta u svojem unutarnjem i vanjskom djelovanju te djelovati u skladu s međunarodnim pravom, uključujući odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i njezine fakultativne protokole[10];

D. budući da se Poveljom traži da primarni cilj u svim djelovanjima EU-a bude zaštita djece te se njome zabranjuje dječji rad određivanjem najniže dobi za zapošljavanje, koja ne smije biti niža od najniže dobi pri završetku obveznog školovanja, te se u njoj navodi da mlade osobe primljene na posao moraju imati radne uvjete prilagođene svojoj dobi i biti zaštićene od ekonomskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje ili psihički, duhovni, moralni ili društveni razvoj ili bi mogla ugroziti njihovo obrazovanje;

E. budući da se člankom 12. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i člankom 24. Povelje poštuje pravo djeteta da ga se sasluša i da se njegovo mišljenje o pitanjima koja se na njega odnose uzme u obzir, u skladu s njegovom dobi i zrelošću;

F. budući da se EU obvezao provesti Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ispuniti njegove ciljeve, uključujući cilj br. 8.7. „bez odgode poduzeti učinkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, modernog ropstva i trgovanja ljudima te osigurati zabranu i iskorjenjivanje najgorih oblika dječjeg rada, među ostalim novačenje i iskorištavanje djece vojnika, a do 2025. iskorijeniti sve oblike dječjeg rada”[11];

G. budući da je oko 152 milijuna djevojčica i dječaka u dobi od 5 do 17 godina diljem svijeta primorano na rad[12], pri čemu najveći dio njih živi u najmanje razvijenim zemljama; budući da su Afrika (72,1 milijuna djece) te Azija i pacifičke države (62,1 milijuna djece) regije svijeta s najvećim brojem žrtava dječjeg rada; budući da su poljoprivreda, usluge i industrija, uključujući rudarstvo, tri glavna sektora s dječjim radom; budući da, iako je postignut određeni napredak u smanjenju dječjeg rada, Međunarodna organizacija rada procjenjuje da će do 2025., nastavi li se istim ritmom pada, na dječji rad još uvijek biti primorano 121 milijuna dječaka i djevojčica;

H. budući da se u članku 3. točki (d) konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182 o zabrani i hitnim mjerama za iskorjenjivanje najgorih oblika dječjeg rada iz 1999. pogibeljan dječji rad definira kao „rad koji bi po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja mogao naštetiti zdravlju, sigurnosti ili moralu djece”; budući da je Madagaskar ratificirao sve ključne međunarodne ugovore o dječjem radu, uključujući Konvenciju o pravima djeteta (i njezina dva fakultativna protokola), konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje i konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada; budući da je vlada, između ostalog u suradnji s međunarodnim organizacijama poslodavaca i radnika, izradila nacionalni akcijski plan za borbu protiv dječjeg rada na Madagaskaru; budući da se tim obvezama i mjerama ne postižu učinkoviti rezultati na terenu;

I. budući da Međunarodna organizacija rada u svojoj definiciji dječjeg rada navodi da „ne treba poistovjećivati sav rad koji obavljaju djeca s dječjim radom koji treba iskorijeniti”; budući da se sudjelovanje djece ili adolescenata u radu kojim se ne utječe na njihovo zdravlje i osobni razvoj ili ometa njihovo školovanje općenito smatra pozitivnim; budući da su se u okviru Programa Afričke unije do 2063. i nedavno potpisanog desetogodišnjeg Akcijskog plana za iskorjenjivanje dječjeg rada, prisilnog rada, trgovine ljudima i modernog ropstva u Africi (2020. – 2030.) afričke zemlje obvezale na iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada na kontinentu u skladu s ciljem održivog razvoja br. 8.7 iz Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.;

J. budući da je među najgorim oblicima dječjeg rada najprošireniji pogibeljan rad djece, na koji je primorano otprilike 73 milijuna djece u dobi od 5 do 17 godina koja rade u opasnim uvjetima u brojnim sektorima, uključujući rudarstvo[13]; budući da je 2018. godine 47 % sve djece na Madagaskaru u dobi od 5 do 17 godina bilo primorano na dječji rad, od toga otprilike 86 000 djece u sektoru rudarstva[14]; budući da je rudarstvo sektor s najvišim stopama smrtnosti djece, s prosjekom od 32 smrtna slučajeva na 100 000 djece u dobi od 5 do 17 godina;

K. budući da je Madagaskar peta po redu zemlja na svijetu s najvećim brojem djece koja ne pohađaju školu[15]; budući da svako drugo dijete na Madagaskaru mlađe od pet godina pati od zaostajanja u razvoju te da samo 13 % djece ima pristup električnoj energiji[16]; budući da 74 % od ukupnog stanovništva živi ispod nacionalne granice siromaštva, a 80 % živi u ruralnim područjima[17]; budući da tri četvrtine stanovništva živi s manje od 1,90 američkih dolara dnevno; budući da prema podacima UNICEF-a samo 30 % djece na Madagaskaru ima pristup osnovnoj školi; budući da je obrazovanje od ključne važnosti za sprečavanje dječjeg rada i njihova življenja na ulici, gdje su izložena trgovanju ljudima i izrabljivanju;

L. budući da je Madagaskar treći najveći svjetski izvoznik tinjca, s izvozom u vrijednosti od 6,5 milijuna USD 2017., a uz Indiju, Kinu, Šri Lanku, Pakistan i Brazil jedna je od zemalja u kojoj najčešće dolazi do kršenja prava djece u rudarenju tinjca;

M. budući da je tinjac naziv skupine različitih minerala koji se koriste u elektroničkoj i automobilskoj industriji te ih se može pronaći u velikom broju proizvoda, od lakova do poboljšivača tla, i od kozmetike do pametnih telefona;

N. budući da se procjenjuje da u sektoru rudarenja tinjca na Madagaskaru radi 11 000 djece; budući da je većina tog dječjeg rada koncentrirana u trima južnim pokrajinama: Anosyu, Androyu i Ihorombeu, u kojima se bilježe nedostaci djece u pogledu zdravlja, prehrane i razvoja obrazovanja;

O. budući da su djeca primorana na rad u sektoru tinjca na Madagaskaru izložena teškim i nesigurnim radnim uvjetima koji uzrokuju bolove leđa, glavobolju zbog vrućine i nedostatka vode ili kisika u rudnicima, bol u mišićima zbog opetovanog i napornog rada s teškim teretom te česti kašalj i respiratorne probleme zbog vrlo sitnih čestica prašine od tinjca u rudnicima i centrima za preradu odnosno uokolo njih, kao i opasnosti od smrti zbog urušavanja rudnika ili odrona zemlje; budući da vlasti Madagaskara mnogim rudarskim zajednicama ne mogu pružiti odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju ili objektima s čistom pitkom vodom;

P. budući da su glavni uzroci dječjeg rada siromaštvo, migracije, rat ili uništavanje okoliša i klimatske promjene, nemogućnost pristupa kvalitetnom obrazovanju, nedostatak pristojnih radnih mjesta za roditelje, nedostatak socijalne zaštite i socijalnih normi; budući da rješavanje problema dječjeg rada stoga iziskuje višedimenzionalan pristup i analizu obrazaca dječjeg rada u posebnom kontekstu;

Q. budući da se Madagaskar nalazi na dnu Indeksa ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda i zauzima 161. mjesto od 189 zemalja (2017.), da je u skladu s Višedimenzionalnim indeksom siromaštva 57 % stanovništva Madagaskara izloženo ozbiljnom višedimenzionalnom siromaštvu te da je u ožujku 2019. 1,3 milijuna ljudi na Madagaskaru bilo u teškoj situaciji zbog nesigurnosti opskrbe hranom[18]; budući da je dječji rad simptom temeljnih uzroka koji se međusobno jačaju, uključujući siromaštvo, nejednakost i nedostatak pristupa osnovnim socijalnim uslugama; budući da se dječji rad kao takav ne može promatrati izolirano;

R. budući da se sektor rudarenja tinjca na Madagaskaru oporezuje nizom složenih mehanizama, pri čemu su razine poreza na izvoz relativno niske i ne donose uvijek izravnu korist rudarskim zajednicama; budući da je izdano samo otprilike 40 izvoznih dozvola, što upućuje na to da se velika većina rudarenja tinjca obavlja nezakonito te na nereguliranim i nesigurnim obrtničkim rudnicima; budući da je porast izvoza u kombinaciji sa znatnim smanjenjem cijena po toni povećao rizik od iskorištavanja radne snage;

S. budući da je cilj Akcijskog plana Europske unije za demokraciju i ljudska prava za razdoblje 2015. – 2019. rješavanje problema dječjeg rada, među ostalim podupiranjem „partnerskih zemalja radi promicanja, zaštite i ostvarivanja prava djece s naglaskom na gospodarska, socijalna i kulturna prava poput prava na obrazovanje, zdravlje i prehranu i borbu protiv najgorih oblika dječjeg rada, uvijek radeći u najboljem interesu djeteta.”[19];

T. budući da Odbor za prava djeteta u Općoj napomeni 16. „priznaje da dužnosti i odgovornosti u pogledu poštovanja prava djece u praksi nadilaze službe i institucije koje pripadaju državi ili su pod njezinom kontrolom te se primjenjuju na privatne aktere i poslovne subjekte” dodajući da „svi poslovni subjekti moraju ispunjavati svoje obveze u pogledu prava djece, a države se moraju pobrinuti da to čine”;

U. budući da se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obvezala na politiku nulte tolerancije u pogledu dječjeg rada u trgovinskim sporazumima EU-a[20] te je pozvala kandidatkinju za potpredsjednicu za demokraciju i demografiju Dubravku Šuicu da razvije sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta[21];

V. budući da je EU proteklih nekoliko godina počeo donositi zakone kojima se jača poslovna odgovornost i u zakonodavstvo uključivati elemente dužne pažnje u pogledu ljudskih prava, primjerice u Uredbu EU-a o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima i Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju; budući da su države članice počele u istom cilju donositi zakone na nacionalnoj razini, primjerice zakon Ujedinjene Kraljevine o modernom ropstvu, francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća, nizozemski zakon o dužnoj pažnji u pogledu dječjeg rada ili njemački i talijanski nacionalni akcijski planovi za provedbu Vodećih načela UN-a; budući da je Komisija najavila da namjerava istražiti načine za poboljšanje transparentnosti u cijelom lancu opskrbe, uključujući aspekte obvezne dužne pažnje;

W. budući da je Parlament u rezoluciji iz 2010. pozvao Komisiju da razmotri zabranu uvoza proizvoda koji su proizvedeni uz korištenje dječjeg rada u EU te je svoje zahtjeve ponovio u rezoluciji iz 2016. u kojoj poziva na „uravnotežen i realističan zakonodavni prijedlog”, uključujući mjere kao što su označivanje proizvoda koji su proizvedeni bez korištenja dječjeg rada i zabrana uvoza robe proizvedene uz korištenje dječjeg rada;

1. oštro osuđuje neprihvatljivo korištenje dječjeg rada u svim njegovim oblicima;

2. duboko je zabrinut zbog velikog broja djece radnika u rudnicima Madagaskara i kršenja prava te djece; podsjeća vlasti Madagaskara na njihovu odgovornost da poštuju prava djece te jamče njihovu sigurnost i integritet;

3. pozdravlja činjenicu da je iskorjenjivanje dječjeg rada jedan od prioriteta nove Komisije te od nje traži da pruži detalje o tome kako se namjerava boriti protiv dječjeg rada putem politike, zakonodavstva i financiranja EU-a, uključujući nove inicijative;

4. pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala donijeti novu sveobuhvatnu strategiju o pravima djece te je poziva da se pobrine za to da se tom strategijom doprinese rješavanju temeljnih uzroka dječjeg rada i njegovih najgorih oblika; poziva EU da osigura da poštovanje ljudskih prava, uključujući borbu protiv dječjeg rada i izrabljivanja, ostane ključan element njegova političkog dijaloga s Madagaskarom;

5. pozdravlja činjenicu da su države članice naglasile potrebu za ubrzavanjem djelovanja i unutar i izvan Europske unije kako bi se ispunila vizija i ciljevi Programa Ujedinjenih naroda do 2030.[22]; ponovno potvrđuje da je hitno potrebno pokušati učinkovito riješiti problem kršenja ljudskih prava od strane transnacionalnih korporacija; stoga pozdravlja tekuće pregovore o obvezujućem ugovoru UN-a za transnacionalne korporacije i ljudska prava;

6. pozdravlja činjenicu da je EU poduzeo određene korake za izradu obvezujućih propisa u području poslovne dužne pažnje u određenim sektorima u kojima postoji visok rizik od kršenja ljudskih prava, primjerice u području drva i minerala iz područja zahvaćenih sukobima; napominje da su neke države članice također izradile zakonodavstvo, kao što su francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća i nizozemski zakon o dužnoj pažnji u pogledu dječjeg rada; napominje i da je EU izradio niz inicijativa za promicanje dužne pažnje i da se u nekoliko rezolucija Europskog parlamenta tražilo od EU-a da dalje izrađuje obvezujuća pravila u tom području;

7. poziva Komisiju i države članice da tijesno surađuju s različitim sektorima kako bi se osiguralo učinkovito praćenje različitih lanaca opskrbe te kako bi se na tržištima EU-a izbjegli proizvodi i usluge povezani s dječjim radom; ponavlja svoj poziv na usklađivanje i jačanje kontrola uvoza i lanca opskrbe, među ostalim radom na uvođenju obveznog postupanja s dužnom pažnjom i na provedbi standarda OECD-a;

8. podsjeća da je rudarstvo jedan od sektora s najvećim rizikom od kršenja prava radnika; prima na znanje da će Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima stupiti na snagu u siječnju 2021. te da bi Komisija o njezinoj provedbi Parlament trebala izvijestiti do siječnja 2023.; smatra da bi se u reviziji trebalo voditi računa o učinku Uredbe na terenu i procijeniti mogućnost da se u nju uvrste minerali kao što je tinjac;

9. potiče EU i države članice da surađuju s Madagaskarom i podupiru donošenje i provedbu zakonodavstva, politika, proračuna i programa djelovanja kojima bi se doprinijelo potpunom ostvarivanju svih prava svakog djeteta, uključujući djecu koja rade, kao i poboljšanju radnih uvjeta onih koji su uključeni u rudarski sektor; poziva izaslanstvo EU-a na Madagaskaru da nastavi pomno pratiti stanje dječjih prava u toj zemlji;

10. ističe da je važno da višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. odražava predanost EU-a okončanju siromaštva i najgorih oblika dječjeg rada te iskorjenjivanju dječjeg rada do 2025. u skladu s ciljevima održivog razvoja, među ostalim na Madagaskaru[23], unutar vremenskog okvira Programa Ujedinjenih naroda do 2030.[24]; poziva vladu Madagaskara da u potpunosti provede svoje obveze iz Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada i Konvencije br. 138 o minimalnoj dobi za zapošljavanje, posebno povećanjem financijske sposobnosti za praćenje i provjeru radnih i životnih uvjeta radnika u rudnicima te, u širem smislu, pružanjem odgovarajućeg pristupa osnovnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, sanitarnim uslugama i vodi za piće; poziva vladu Madagaskara da štiti prava djece i promiče iskorjenjivanje dječjeg rada;

11. potiče Komisiju da s Madagaskarom razmotri pitanje rudarskih poduzeća u toj zemlji koja koriste dječji rad kako bi se zajamčilo da se u EU izravno ili neizravno ne uvozi nijedan dio njihove proizvodnje;

12. ističe da je potrebno osigurati da produbljivanje Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Madagaskara te drugih partnera iz istočne i južne Afrike sadrži čvrsto poglavlje o trgovini i održivom razvoju u kojem će se utvrditi poštovanje međunarodno dogovorenih standarda radničkih prava, uključujući borbu protiv dječjeg rada;

13. preporučuje da se u budućnosti primjenjuje Uredba o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u kontekstu iskorjenjivanja dječjeg rada, među ostalim u području socijalne uključenosti i ljudskog razvoja, čime će se osigurati da EU ulaže u obrazovanje, zdravlje, prehranu, socijalnu zaštitu i opće jačanje sustava za zaštitu djece;

14. potiče Komisiju i izaslanstva EU-a da provedu smislena savjetovanja s lokalnim i međunarodnim organizacijama civilnog društva kako bi se osiguralo da će se u postupku programiranja Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uzeti u obzir dokazi iz programa te iskustva djece koja rade, među ostalim i u postupku programiranja koji se odnosi na Madagaskar;

15. preporučuje da Komisija nastavi podupirati provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, boriti se protiv dječjeg rada i modernih oblika prisilnog rada te štititi branitelje ljudskih prava kroz tematski program Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju o ljudskim pravima i demokraciji;

16. poziva EU da kao glavni dionik u području ljudskih prava u svijetu preuzme vodeću ulogu u iskorjenjivanju dječjeg rada i poduzimanju hitnih i učinkovitih mjera za okončanje dječjeg rada u svim njegovim oblicima do 2025.;

17. preporučuje da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u sljedećem Akcijskom planu EU-a za demokraciju i ljudska prava prednost da zaštiti i promicanju prava djece te iskorjenjivanju dječjeg rada;

18. preporučuje ESVD-u da sljedeći akcijski plan EU-a za demokraciju i ljudska prava izradi uz smisleno i učinkovito sudjelovanje organizacija civilnog društva, uključujući organizacije za prava djece, i samu djecu;

19. poziva Komisiju da osigura da se predstojeća strategija EU-a za Afriku temelji na namjeri da se provedu ciljevi održivog razvoja i ulaže u širok raspon prava djece, te da se istodobno zajamči da će iskorjenjivanje dječjeg rada biti u središtu te strategije; preporučuje da Komisija prava djece stavi u središte sporazuma koji će naslijediti sporazum iz Cotonoua;

20. poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu provedbenu strategiju za Program održivog razvoja do 2030. i da kao glavni cilj postavi iskorjenjivanje dječjeg rada; naglašava da je potrebno u potpunosti provesti načelo usklađenosti politika u interesu razvoja i u pogledu prava djece integrirati pristup „nečinjenja štete” ;

21. poziva Madagaskar da u svoje nacionalne razvojne programe uvrsti sudjelovanje mladih, da usvoji mehanizme za jačanje njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka te da osigura posebna i odgovarajuća proračunska sredstva u programima koji će svim mladima omogućiti da imaju pristup osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju;

22. prima na znanje aktualnu reviziju rudarskog kodeksa Madagaskara i poziva vladu da prednost da ispunjavanju svojih međunarodnih obveza, među ostalim u pogledu socijalnih i ekoloških standarda, dostojanstvenog rada i poštovanja ljudskih prava općenito te prava djece, oslanjajući se na postojeće inicijative kao što je inicijativa za odgovorno vađenje tinjca;

23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću AKP-a i EU-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Južnoafričkoj razvojnoj zajednici, Komisiji Afričke unije i vladi Madagaskara.

 

 

Posljednje ažuriranje: 12. veljače 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti