Postupak : 2020/2551(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0104/2020

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0104/2020

Rasprave :

PV 13/02/2020 - 4.1
CRE 13/02/2020 - 4.1

Glasovanja :

PV 13/02/2020 - 7.1

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0036

<Date>{12/02/2020}12.2.2020</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0104/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0106/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0108/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0110/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0111/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0113/2020</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 170kWORD 53k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0104/2020 (Verts/ALE)

B9-0106/2020 (S&D)

B9-0108/2020 (ECR)

B9-0110/2020 (GUE/NGL)

B9-0111/2020 (PPE)

B9-0113/2020 (Renew)</TablingGroups>


<Titre>o Republici Gvineji, a posebice o nasilju prema prosvjednicima</Titre>

<DocRef>(2020/2551(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, David Lega, Željana Zovko, David McAllister, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Krzysztof Hetman, Milan Zver, Lefteris Christoforou, Stelios Kympouropoulos, Arba Kokalari, Loucas Fourlas, Loránt Vincze, Isabel Wiseler-Lima, Romana Tomc, Michaela Šojdrová, Vladimír Bilčík, Vangelis Meimarakis, Magdalena Adamowicz, Ivan Štefanec, Liudas Mažylis, Michal Wiezik, Tomas Tobé, Frances Fitzgerald, Deirdre Clune, Tomáš Zdechovský, Inese Vaidere, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Peter Pollák, Miriam Lexmann, Ioan-Rareş Bogdan</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Kati Piri, Maria Arena</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Jan-Christoph Oetjen, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Stéphane Bijoux, Izaskun Bilbao Barandica, Sylvie Brunet, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Ilana Cicurel, Jérémy Decerle, Laurence Farreng, Valter Flego, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Ivars Ijabs, Irena Joveva, Pierre Karleskind, Moritz Körner, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Ulrike Müller, Mauri Pekkarinen, Dragoş Pîslaru, Frédérique Ries, Michal Šimečka, Susana Solís Pérez, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Irène Tolleret, Yana Toom, Viktor Uspaskich, Hilde Vautmans, Adrián Vázquez Lázara, Marie-Pierre Vedrenne, Chrysoula Zacharopoulou, Javier Nart</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Pierrette Herzberger-Fofana, Hannah Neumann</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Karol Karski, Emmanouil Fragkos, Elżbieta Kruk, Jadwiga Wiśniewska, Joanna Kopcińska, Ruža Tomašić, Ryszard Czarnecki, Carlo Fidanza, Raffaele Fitto</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Idoia Villanueva Ruiz, Miguel Urbán Crespo, Eugenia Rodríguez Palop, Manuel Bompard, Stelios Kouloglou, Alexis Georgoulis, Dimitrios Papadimoulis</Depute>

<Commission>{GUE/NGL}u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a</Commission>

<Depute>Fabio Massimo Castaldo</Depute>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o Republici Gvineji, a posebice o nasilju prema prosvjednicima

(2020/2551(RSP))

 

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Republici Gvineji,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu Ujedinjenih naroda, Europske unije i veleposlanstava Sjedinjenih Američkih Država i Francuske u Republici Gvineji od 5. studenoga 2019.,

 uzimajući u obzir priopćenje Komisije Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) od 4. studenoga 2019. nakon incidenata u Conakryju,

 uzimajući u obzir priopćenje za medije Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima naroda od 9. studenoga 2019. o gušenju prosvjeda u Republici Gvineji,

 uzimajući u obzir 35. sjednicu Radne skupine za Univerzalni periodični pregled u okviru Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, koja se održala od 20. do 31. siječnja 2020;

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

 uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (Sporazum iz Cotonoua),

 uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda koja je donesena 27. lipnja 1981., a stupila je na snagu 21. listopada 1986.,

 uzimajući u obzir Ustav Republike Gvineje, koji je 19. travnja 2010. odobrilo Nacionalno tranzicijsko vijeće i koji je usvojen 7. svibnja 2010.,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir Nacionalni okvirni program u okviru 11. Europskog razvojnog fonda za razdoblje 2015. – 2020., u sklopu kojeg se dodjeljuju sredstva za Republiku Gvineju;

 uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da je predsjednik Alpha Condé na vlasti u Republici Gvineji još od izbora održanih 2010. te ponovne pobjede na izborima 2015.; budući da se od sredine listopada 2019. u zemlji održavaju masovni prosvjedi, uglavnom u organizaciji Nacionalne fronte za obranu ustava (FNDC), potaknuti bojaznima oporbe da će predsjednik Condé pokušati proširiti svoje ustavne ovlasti; budući da je Ustavom Republike Gvineje obnašanje dužnosti predsjednika ograničeno na dva mandata; budući da bi drugi mandat predsjednika Condéa trebao isteći krajem 2020.;

B. budući da je njegov izbor za predsjednika 2010. bio prvi korak prema demokratskim reformama i transparentnosti nakon godina vojne vladavine; budući da je predsjednik Condé optužen za korupciju i za ograničavanje političkih sloboda; budući da je reforma Ustava isključivo radi produženja predsjedničkog mandata kako bi se omogućilo da Alpha Condé ostane na vlasti raspirila nasilje;

C. budući da je predsjednik Condé također nedavno pokušao zaobići institucionalne prepreke svojoj reformi vršenjem utjecaja na Ustavni sud Republike Gvineje i Izborno povjerenstvo; budući da je u ožujku 2018. predsjednik Ustavnog suda Kéléfa Sall razriješen dužnosti; budući da je ministar pravosuđa Cheick Sako podnio ostavku zbog toga što se protivio izmjenama Ustava kojima bi se omogućio treći predsjednički mandat;

D. budući da vladajuća stranka Zbor gvinejskog naroda (fr. Rassemblement du Peuple Guinéen) nema dvotrećinsku većinu u parlamentu koja je potrebna za izmjenu Ustava; budući da bi se održavanjem referenduma o izmjeni Ustava zaobišao parlament Republike Gvineje;

E. budući da je predsjednik Condé 19. prosinca 2019. najavio planove za održavanje referenduma o reformi Ustava 1. ožujka 2020; budući da su parlamentarni izbori koji su prvotno bili zakazani za 16. veljače odgođeni te će se održati istog dana kao i referendum; budući da predloženi novi ustav uključuje produljenje predsjedničkog mandata s pet na šest godina, uz ograničenje na dva mandata; budući da se očekuje da će predsjednik Condé iskoristiti tu izmjenu Ustava kako bi ishodio treći predsjednički mandat;

F. budući da je Nacionalna fronta za obranu Ustava (FNDC) – savez oporbenih stranaka, organizacija civilnog društva i sindikata – organizirala prosvjede i planira štrajkove u znak protivljenja izmjeni Ustava; budući da je između 12. listopada i 28. studenoga 2019. uhićeno najmanje sedam članova FNDC-a, koji su kazneno gonjeni pod optužbom da su njihovi pozivi na prosvjede protiv novog nacrta ustava predstavljali radnje koje bi mogle poremetiti javni red i ugroziti javnu sigurnost, ali su na kraju oslobođeni zbog međunarodnog pritiska;

G. budući da je situacija u zemlji izrazito napeta, povećane su političke napetosti te dolazi do izbijanja nasilnih prosvjeda; budući da je odgovor vlade na te incidente bio vrlo oštar i da je policija reagirala prekomjernom, neopravdanom i nezakonitom primjenom sile nad prosvjednicima te da su organizacije za ljudska prava izvještavale o barikadama, strijeljanjima i korištenju suzavca u glavnom gradu Conakryju i u sjevernom opozicijskom uporištu Mamouu; budući da je policija u Wanindari navodno upotrijebila ženu kao ljudski štit kako bi se zaštitila od kamenja koje su bacali prosvjednici;

H. budući da je Fodé Oussou Fofana, potpredsjednik glavne oporbene stranke Saveza demokratskih snaga Republike Gvineje, optužio predsjednika za „ustavni državni udar” i „prijevaru”; budući da su se oporbene stranke obvezale da će u znak prosvjeda bojkotirati parlamentarne izbore;

I. budući da su ECOWAS i Afrička komisija o ljudskim pravima i pravima narodâ pozvale na poštovanje temeljnih prava prosvjednika i na bolje upravljanje prosvjedima od strane snaga sigurnosti;

J. budući da je Komisija UN-a za ljudska prava primijetila da sigurnosne snage koje su reagirale na prosvjede koji su počeli u Conakryju 14. i 15. listopada 2019. „nisu poštovale međunarodne norme i standarde o uporabi sile”; budući da su pogreb prosvjednika ubijenih tijekom tih prosvjeda obilježili daljnje nasilje i smrtni slučajevi;

K. budući da se prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2019. Republika Gvineja nalazi na 101. mjestu od 180 zemalja; budući da je od 2015. najmanje 20 novinara primilo sudski poziv ili je pak bilo pritvoreno ili kazneno gonjeno; budući da su od početka prosvjeda u listopadu 2019. uhićivani novinari, borci za ljudska prava i aktivisti civilnog društva, uključujući Abdourahmanea Sanoha (koordinatora FNDC-a) koji je kasnije pušten na slobodu, dok su drugi i dalje u pritvoru i izloženi nasilju; budući da je u prosvjedima ubijeno najmanje 28 civila i jedan oružnik; budući da organizacije za ljudska prava procjenjuju da je od 2015. ubijeno najmanje 70 prosvjednika i drugih prisutnih osoba, uključujući Amadoua Boukarioua Baldéa, studenta kojeg su policijski službenici pretukli na smrt tijekom prosvjeda na Sveučilištu u Labéu u svibnju 2019.;

L. budući da je nekoliko lokalnih nevladinih organizacija osudilo zatvorske uvjete u Republici Gvineji, a posebno „ozbiljne nedostatke koji se odnose na prenapučenost, hranu i prehranu te nedostatak osposobljavanja za većinu zatvorskih čuvara” (u skladu s izvješćem organizacije Human Rights Watch); budući da ti uvjeti predstavljaju povod za zabrinutost diljem zemlje, ali su posebno ozbiljni u središnjem zatvoru u Conakryju;

M. budući da je Republika Gvineja jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi i da još uvijek trpi posljedice dugogodišnjeg lošeg gospodarskog upravljanja i korupcije, unatoč tome što ima najveću svjetsku zalihu boksita u rudnicima oko Bokea; budući da dvije trećine od 12,5 milijuna stanovnika Gvineje živi u siromaštvu i da je kriza prouzročena ebolom između 2013. i 2016. znatno oslabila gospodarstvo te zemlje; budući da su osobe mlađe od 25 godina, koje čine više od 60 % stanovništva, posebno pogođene nezaposlenošću;

N. budući da je u trenutačnom kontekstu prosvjeda protiv reforme Ustava, čime je dodatno pogoršan sukob između vlade i oporbenih stranaka, Organizacija Republike Gvineje za ljudska i građanska prava (OGDH) osudila opetovana kršenja ljudskih prava u Republici Gvineji; budući da su ta kršenja ljudskih prava rezultirala uništenjem javnih zgrada i objekata, pokušajima jačanja etničkih podjela i prisilnim deložacijama s privatnog vlasništva; budući da je između veljače i svibnja 2019. vlada Republike Gvineje prisilno deložirala više od 20 000 ljudi iz gradskih četvrti u Conakryju kako bi osigurala zemljište za ministarstva, strana veleposlanstva, poduzeća i druge projekte javnih radova;

O. budući da je između 2014. i 2020. Europska unija preko Nacionalnog okvirnog programa u okviru 11. Europskog razvojnog fonda (EDF) osigurala potporu Republici Gvineji u iznosu od 244 000 000 EUR, usmjerenu na institucijsku reformu i modernizaciju uprave, gradski sanitarni sustav, zdravstvo, cestovni prijevoz i potporu nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje;

1. žali zbog aktualnog nasilja u Republici Gvineji; snažno osuđuje kršenje slobode okupljanja i slobode govora, kao i nasilje, ubojstva i druga kršenja ljudskih prava; poziva vladine snage da se odmah suzdrže od nasilja te da dopuste održavanje legitimnih i mirnih prosvjeda bez zastrašivanja;

2. poziva vladu Republike Gvineje da pokrene brzu, transparentnu, nepristranu i neovisnu istragu smrtnih slučajeva i ozljeda prosvjednika, navoda o prekomjernoj uporabi sile ili drugim kršenjima ljudskih prava koje su počinili službenici kaznenog progona te da odgovorne, uključujući pripadnike policijskih i sigurnosnih snaga, privede pravdi tako da ne ostanu nekažnjeni; podsjeća vladu Republike Gvineje da bi borba protiv korupcije i okončanje nekažnjavanja također trebali biti prioriteti;

3. duboko žali zbog svih planova za izmjenu ustavnih odredbi zemlje o ograničenjima predsjedničkog mandata; odlučno ponavlja da funkcionalna demokracija mora obuhvaćati poštovanje vladavine prava i svih ustavnih odredbi, što po potrebi obuhvaća ograničenja predsjedničkog mandata; poziva predsjednika Republike Gvineje da poštuje Ustav Republike Gvineje, a posebno njegov članak 27.;

4. poziva na poštovanje prava na slobodu prosvjeda, okupljanja, udruživanja i izražavanja koja su zajamčena međunarodnim standardima te ugovorima i konvencijama Ujedinjenih naroda koje je ratificirala Republika Gvineja; poziva vladu Republike Gvineje da poduzme hitne mjere kako bi osigurala poštovanje prava na slobodne i mirne prosvjede te da stvori sigurno okružje bez uznemiravanja, nasilja i zastrašivanja i olakša dijalog s oporbom;

5. apelira na sve uključene strane da spriječe daljnju eskalaciju napetosti i nasilja; poziva vladu Republike Gvineje te oporbene skupine i civilno društvo da djeluju suzdržano i odgovorno te da vode konstruktivan dijalog kako bi se postiglo trajno, sporazumno i mirno rješenje; poziva EU da nastavi ulagati napore u jačanje uloge civilnog društva i poticanje nedržavnih aktera da preuzmu aktivnu ulogu;

6. apelira na vladu Republike Gvineje da osigura pravovremeno održavanje transparentnih, vjerodostojnih i slobodnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, uz potpuno sudjelovanje oporbenih stranaka, te da im među ostalim dopusti registraciju, provedbu kampanja, pristup medijima i ostvarivanje slobode okupljanja;

7. podsjeća na važnost autonomnog nacionalnog izbornog povjerenstva koje djeluje neovisno o vladi i političkim strankama; apelira na vladu Republike Gvineje i predsjednika Condéa da osiguraju da Nacionalno neovisno izborno povjerenstvo u Republici Gvineji može djelovati potpuno transparentno i bez uplitanja, zastrašivanja ili prisile od strane političara ili stranaka koji su trenutno na vlasti;

8. apelira na vlasti Republike Gvineje da u potpunosti poštuju sve domaće i međunarodne obveze u vezi s građanskim i političkim pravima, uključujući pravo na slobodu govora, okupljanja i udruživanja, pravo na slobodu od mučenja, zlostavljanja i proizvoljnog pritvaranja te pravo na pošteno suđenje; naglašava da poštovanje ljudskih prava mora biti u središtu političkog rješenja krize;

9. poziva vlasti Republike Gvineje da u skladu s međunarodnim standardima istraže i kazneno gone pripadnike snaga sigurnosti protiv kojih postoje dokazi da su kazneno odgovorni za prošle i sadašnje zlouporabe;

10. podsjeća da je dinamično civilno društvo koje može djelovati bez straha, zastrašivanja i nasilja nužan preduvjet za učvršćivanje demokracije; apelira na vladu i snage sigurnosti da potiču okružje kojim se potiče zaštita i sigurnost predstavnika nevladinih organizacija i civilnog društva, uključujući reviziju zakonodavstva o korištenju sile na javnim okupljanjima;

11. naglašava da je važno osigurati i promicati pluralističko, neovisno i slobodno medijsko okružje koje služi demokraciji; apelira na vlasti Republike Gvineje da odmah prekinu svako uznemiravanje i zastrašivanje novinara, među ostalim i da okončaju proizvoljno ukidanje licencija za medije, da poštuju pojedinačna prava novinara i boraca za ljudska prava koji rade u zemlji i da zajamče njihovu sigurnost kako bi oni mogli pratiti političko stanje i stanje ljudskih prava u zemlji i o tome izvještavati;

12. odlučno kritizira zatvaranje Abdourahmanea Sanoha i drugih vođa oporbe i civilnog društva; poziva na to da se odmah oslobode politički zatvorenici u zemlji te da se istraže raširene optužbe o zlostavljanju zatvorenika;

13. poziva vlasti Republike Gvineje da zaustave daljnje deložacije stanovnika s njihove zemlje ili vlasništva, sve dok ne budu mogle jamčiti poštovanje prava rezidenata, što obuhvaća i odgovarajuću prethodnu obavijest, te naknadu i preseljenje prije deložacija; naglašava da bi se odgovarajuća naknada trebala dati svim prisilno deložiranim pojedincima koji takvu naknadu još nisu primili;

14. ponavlja da je važno da Republika Gvineja surađuje s regionalnim partnerima kako bi zajedno ojačali demokraciju, razvoj i sigurnost; apelira na vlasti u Republici Gvineji da blisko surađuju s regionalnim organizacijama, uključujući ECOWAS, kako bi se ponovno uspostavile temeljne slobode, u potpunosti istražila kršenja ljudskih prava počinjena tijekom prosvjeda te omogućila mirna demokratska tranzicija; podsjeća da se rješenje aktualne krize može pronaći samo u otvorenom i pristupačnom unutarnjem dijalogu između vlade i oporbenih skupina; isto tako, podsjeća da ECOWAS i susjedne zemlje Republike Gvineje mogu imati ključnu ulogu u poticanju unutarnjeg dijaloga i osiguravanju njegova nastavka; podsjeća da je ECOWAS poslao 70 promatrača koji su sudjelovali u misiji ECOWAS-a za promatranje izbora (ECOWAS-EOM) te promatrali predsjedničke izbore u Republici Gvineji 22. studenog 2019.; poziva gvinejsku vladu i ECOWAS da blisko surađuju kako bi osigurali da se izbori 2020. održe mirno i da budu reprezentativni; poziva Komisiju i države članice da slijede preporuke iz Univerzalnog periodičnog pregleda Republike Gvineje iz siječnja 2020., a posebno u pogledu prava na život, tjelesnog integriteta, slobode izražavanja i mirnog okupljanja te upotrebe sile i nekažnjavanja; apelira na vlasti Republike Gvineje da konstruktivno sudjeluju u predstojećem Univerzalnom periodičnom pregledu Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, među ostalim da na terenu UN-u omoguće potpun pristup, te da u cijelosti provedu naknadne preporuke radne skupine;

15. apelira na Europsku uniju da pomno prati stanje u Republici Gvineji i da pozove vladu na odgovornost za svako kršenje obveza iz međunarodnog prava i sporazuma o ljudskim pravima, posebno u vezi s člancima 8., 9. i 96. Sporazuma iz Cotonoua;

16. poziva potpredsjednika Europske komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da nastave politički dijalog, kao i dijalog u okviru članka 8. Sporazuma iz Cotonoua, kako bi se brzo smanjile napetosti u zemlji i pomoglo, ako se to zatraži, u pripremama za mirne izbore, uključujući medijaciju i mjere za sprečavanje predizbornog i poslijeizbornog nasilja; nadalje, poziva potpredsjednika Europske komisije / Visokog predstavnika i ESVD da surađuju s vlastima Republike Gvineje, ECOWAS-om, Uredom UN-a za ljudska prava u Republici Gvineji, Afričkom komisijom o ljudskim pravima i pravima narodâ te posebnim predstavnikom glavnog tajnika za zapadnu Afriku i Sahel kako bi se oblikovala zajednička strategija za rješavanje aktualne političke krize;

17. pozdravlja činjenicu da je 11. Europski razvojni fond usredotočen na podupiranje vladavine prava u Republici Gvineji; apelira na Komisiju i ESVD da nastave podupirati jačanje civilnog društva i neovisnih državnih institucija;

18. poziva Delegaciju Europske unije u Republici Gvineji da kontinuirano prati stanje neovisnog civilnog društva u zemlji, promatra suđenja političkim zatvorenicima te da se nastavi baviti stanjem ljudskih prava u zemlji u dijalogu s vlastima Republike Gvineje; poziva Komisiju da pomno prati stanje u Republici Gvineji i da o tome redovito izvješćuje Parlament;

19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku i Parlamentu Republike Gvineje, institucijama ECOWAS-a, Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a te Afričkoj uniji i njezinim institucijama.

 

Posljednje ažuriranje: 13. veljače 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti