Postupak : 2020/2665(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0169/2020

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0169/2020

Rasprave :

PV 18/06/2020 - 3
CRE 18/06/2020 - 3

Glasovanja :

PV 19/06/2020 - 9
PV 19/06/2020 - 12

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0174

<Date>{15/06/2020}15.6.2020</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9‑0169/2020/REV</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0171/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0173/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0176/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0181/2020</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 180kWORD 57k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9‑0169/2020 (Renew)

B9‑0171/2020 (S&D)

B9‑0173/2020 (Verts/ALE)

B9‑0176/2020 (PPE)

B9‑0181/2020 (ECR)</TablingGroups>


<Titre>o Zakonu Narodne Republike Kine o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i potrebi da EU brani visok stupanj autonomije Hong Konga</Titre>

<DocRef>(2020/2665(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, Miriam Lexmann, Sandra Kalniete</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Kati Piri, Evelyne Gebhardt, Tonino Picula</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Hilde Vautmans, Abir Al Sahlani, Petras Auštrevičius, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Engin Eroglu, Bernard Guetta, Moritz Körner, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Marie Pierre Vedrenne</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Reinhard Bütikofer, Hannah Neumann</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Anna Fotyga, Raffaele Fitto, Bert‑Jan Ruissen, Hermann Tertsch, Charlie Weimers, Elżbieta Kruk, Nicola Procaccini, Bogdan Rzońca, Valdemar Tomaševski, Ruža Tomašić</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Fabio Massimo Castaldo, Daniela Rondinelli, Rosa D’Amato</Depute>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o Zakonu Narodne Republike Kine o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i potrebi da EU brani visok stupanj autonomije Hong Konga

(2020/2665(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. srpnja 2019. o situaciji u Hong Kongu[1], svoje rezolucije od 24. studenoga 2016. o slučaju Guija Minhaija, izdavača koji se nalazi u zatvoru u Kini[2], od 4. veljače 2016. o slučaju nestalih izdavača knjiga u Hong Kongu[3] i svoje prethodne preporuke u vezi s Hong Kongom, posebno onu od 13. prosinca 2017. o Hong Kongu, 20 godina nakon primopredaje[4],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kini, osobito one od 12. rujna 2018.[5] i 16. prosinca 2015.[6] o odnosima između EU-a i Kine,

 uzimajući u obzir rezoluciju koju je Svekineski narodni kongres usvojio 28. svibnja 2020. o Zakonu o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong,

 uzimajući u obzir izjave o Hong Kongu koje je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao u ime Europske unije 22. i 29. svibnja 2020.,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

 uzimajući u obzir Temeljni zakon o Posebnom upravnom području Hong Kongu koji je usvojen 4. travnja 1990., a na snagu je stupio 1. srpnja 1997.,

 uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu“ (JOIN(2016)0030), zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU i Kina – strateški pregled“ i zaključke Vijeća od 18. srpnja 2016. o strategiji EU-a za Kinu,

 uzimajući u obzir zajednička godišnja izvješća Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 8. svibnja 2019. (JOIN(2019)008), 26. travnja 2017. (JOIN(2016)0016) i 25. travnja 2016. (JOIN(2016)0010) o Posebnom upravnom području Hong Kongu i 20 sličnih izvješća koja su im prethodila,

 uzimajući u obzir 13. godišnji strukturirani dijalog koji je održan u Hong Kongu 28. studenoga 2019. i 37. krug dijaloga EU-a i Kine o ljudskim pravima održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju vlade Ujedinjene Kraljevine i vlade Narodne Republike Kine o pitanju Hong Konga od 19. prosinca 1984., poznatu i kao Zajednička kinesko-britanska deklaracija,

 uzimajući u obzir politiku EU-a o „jedinstvenoj Kini”,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966. godine,

 uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je Zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom iz 1984. zajamčeno, a Temeljnim zakonom o Posebnom upravnom području Hong Kongu (HKSAR) iz 1990. utvrđeno da će Hong Kong pedeset godina nakon primopredaje suvereniteta zadržati autonomiju i neovisnost izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti te temeljna prava i slobode, među kojima su i slobode govora, okupljanja, udruživanja i tiska; budući da su Temeljnim zakonom HKSAR-a utvrđene odredbe kojima mu se jamči autonomija u održavanju sigurnosti i reda te da samostalno donosi zakone o činovima izdaje, odcjepljenja, izazivanja nereda ili subverzije protiv Središnje narodne vlade; budući da i Zajednička deklaracija i Temeljni zakon sadrže načelo „jedna zemlja, dva sustava”, kako je dogovoreno između Kine i Ujedinjene Kraljevine; budući da je Narodna Republika Kina također potpisala i ratificirala međunarodne sporazume kojima se ta prava jamče te je na taj način priznala značaj i univerzalnost ljudskih prava; budući da je Hong Kong stranka Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;

B. budući da se EU zalaže za promicanje i poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kao temeljnih vrijednosti na kojima se temelji naš dugogodišnji odnos s Narodnom Republikom Kinom, u skladu s obvezom EU-a da te vrijednosti poštuje u svojem vanjskom djelovanju; budući da Europska unija i dalje snažno podržava trajnu stabilnost i blagostanje u Hong Kongu u skladu s načelom „jedna zemlja, dva sustava” te pridaje veliku važnost očuvanju visokog stupnja autonomije Hong Konga, u skladu s Temeljnim zakonom i međunarodnim obvezama, kao i poštovanju tog načela; budući da se posebno nakon prosvjeda „Occupy” načelo „jedna zemlja, dva sustava” počinje narušavati uplitanjem kineskih vlasti, da se politički vođe nalaze u zatvorima, da se narušava sloboda govora, da je povećan broj prisilnih nestanaka te da su knjižare i medijske kuće kupili vlasnici naklonjeni Pekingu;

C. budući da je Svekineski narodni kongres 28. svibnja 2020. usvojio rezoluciju kojom ovlašćuje svoj Stalni odbor da donese zakonodavstvo usmjereno na separatizam, subverziju protiv državne vlasti, terorizam i strano uplitanje u pitanja Hong Konga i da se u rezoluciji spominju druge mjere koje treba poduzeti, uključujući obrazovanje u području nacionalne sigurnosti, osnivanje tijela nacionalne sigurnosti Središnje narodne vlade u Hong Kongu i redovito izvješćivanje upravitelja Središnjoj narodnoj vladi o uspješnosti Hong Konga u ispunjavanju njegove obveze zaštite nacionalne sigurnosti;

D. budući da međunarodna zajednica tu odluku smatra prijetnjom načelu „jedna zemlja, dva sustava”, vjeruje da se njome zanemaruju odredbe Temeljnog zakona i Zajedničke kinesko-britanske deklaracije, krše obveze Hong Konga u pogledu ljudskih prava, u potpunosti zaobilazi vlastiti zakonodavni postupak Hong Konga te da ona predstavlja najnoviji i najočitiji u nizu pokušaja Pekinga, koji traju već godinama, da ograniči slobodu i autonomiju Hong Konga i građanske slobode njegovih građana;

E. budući da je narod Hong Konga posljednjih godina izlazio na ulice u dotad nezabilježenom broju i tako iskoristio svoje temeljno pravo na okupljanje i prosvjedovanje; budući da se tim zakonom, umjesto da se smanje trenutačne napetosti u politici i društvu Hong Konga, dodatno raspiruju nemiri koji su u tijeku; budući da je Prijedlogom zakona o počiniteljima u bijegu i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (2019.) vlada Posebnog upravnog područja Hong Konga htjela izmijeniti Pravilnik o okrivljenicima u bijegu usprkos  masovnom protivljenju građana Hong Konga, što je uzrokovalo masovne prosvjede u Hong Kongu 2019. i 2020., ali je on naknadno povučen nakon 20 tjedana prosvjeda;

F. budući da je tijekom travnja i svibnja 2020. Peking udvostručio svoje napore da nametne svoju vladavinu Hong Kongu te istodobno ušutkavao, uhićivao i kazneno gonio stotine prodemokratskih aktivista i oporbenih skupina; budući da policija Hong Konga nije kažnjena za svu svoju brutalnost nad prosvjednicima 2019. i 2020.; budući da je 27. svibnja 2020. tijekom prosvjeda protiv kineskog zakona kojim se zabranjuje odcjepljenje uhićeno više od 360 hongkonških prodemokratskih aktivista; budući da se hongkonška policija koristila mjerama socijalnog distanciranja povezanima s bolesti COVID-19 kao izlikom za upotrebu nepotrebne i prekomjerne sile protiv prosvjednika koji su velikom većinom bili mirni, uključujući ispaljivanje suzavca, gumenih metaka, vreća s plastičnim kuglicama i korištenje spreja s nadražujućim kemikalijama;

G. budući da su 20. travnja 2020. zastupnici u Europskom parlamentu pozvali upraviteljicu da zajamči odbacivanje optužnice protiv 15 prodemokratskih aktivista koji su 2019. sudjelovali u mirnim prosvjedima u Hong Kongu; budući da su 13. svibnja 2020. stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvali vlasti Posebnog upravnog područja Hong Konga da odmah obustave kazneni progon 15 prodemokratskih aktivista;

H. budući da bi se u skladu s predloženim planom nacionalne sigurnosti aktivističke skupine mogle zabraniti i kazneno goniti, sudovi bi mogli izreći duge zatvorske kazne za kršenja nacionalne sigurnosti, kineske sigurnosne agencije mogle bi otvoreno djelovati u gradu, a novom zabranom terorizma kineskim će se vlastima te sigurnosnim i vojnim snagama dati široko i nekontrolirano diskrecijsko pravo djelovanja u Hong Kongu; budući da postoje izvješća o tome da kineska tijela kaznenog progona već nezakonito djeluju u Hong Kongu; budući da je bilo koja vrsta djelovanja tijela kaznenog progona Narodne Republike Kine u Hong Kongu teško kršenje načela „jedna zemlja, dva sustava”;

I. budući da je upraviteljica Hong Konga Carrie Lam branila zakonodavstvo koje je predložio Peking, priznavši da se u Hong Kongu neće održati javno savjetovanje o sigurnosnom planu i tvrdeći da prava i slobode nisu apsolutni; budući da je upraviteljica u pismu objavljenom u novinama 29. svibnja 2020. pozvala građane Hong Konga da iskažu potpuno razumijevanje i snažnu potporu Odluci koju je donio Svekineski narodni kongres;

J. budući da je Državno vijeće Narodne Republike Kine 10. lipnja 2014. objavilo bijelu knjigu o provedbi politike „jedna zemlja, dva sustava” u Hong Kongu, u kojoj je istaknuto da autonomija Posebnog upravnog područja Hong Konga u konačnici podliježe odobrenju središnje vlasti Narodne Republike Kine; budući da je kineska vlada potaknula vladu Posebnog upravnog područja Hong Konga da donese novu politiku nulte tolerancije prema svakom spominjanju „samoodređenja” ili „neovisnosti” iz razloga nacionalne sigurnosti i u suprotnosti s Temeljnim zakonom;

K. budući da sudska vlast u Kini nije neovisna od vlade i Komunističke partije Kine te su za nju karakteristični proizvoljna pritvaranja, mučenja i drugi oblici zlostavljanja, ozbiljna kršenja prava na pošteno suđenje, prisilni nestanci i različiti sustava pritvora bez mogućnosti komunikacije s pritvorenicima;

L. budući da je međunarodna međustranačka koalicija predvođena bivšim guvernerom Hong Konga lordom Pattenom, kojoj je dosad pristupilo oko 900 parlamentaraca i tvoraca politika iz 40 zemalja, objavila izjavu kojom se osuđuje što Peking „jednostrano uvodi zakonodavstva o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu” te poziva vlade koje dijele njihovo mišljenje da se ujedine protiv tog „očitog kršenja Zajedničke kinesko-britanske deklaracije”;

M. budući da je pandemokratski tabor 24. studenoga 2019. pobijedio s velikom prednošću na okružnim izborima u Hong Kongu; budući da su izbori za Zakonodavno vijeće Hong Konga planirani za rujan 2020.;

N. budući da je ministar vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine Dominic Raab 2. lipnja 2020. u Zastupničkom domu izjavio da će, ako Kina nastavi s predloženim zakonodavstvom, vlada uspostaviti nove aranžmane kojima će se imateljima britanskih nacionalnih prekomorskih putovnica u Hong Kongu dozvoliti dolazak u Ujedinjenu Kraljevinu bez šestomjesečnog ograničenja koje je trenutačno na snazi, čime će im se omogućiti da tamo žive i podnesu zahtjev za studiranje i rad u razdobljima od 12 mjeseci koja se mogu produžiti, čime se otvara put i stjecanju državljanstva;

O. budući da prema članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), „djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi se načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta“;

1. žali zbog činjenice da je Peking jednostrano donio zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu koje predstavlja sveobuhvatan napad na autonomiju grada, vladavinu prava i temeljne slobode; ističe da je time ozbiljno ugrožen integritet načela „jedna zemlja, dva sustava”; naglašava da bi se uvođenje planiranog zakonodavstva o nacionalnoj sigurnosti smatralo kršenjem obveza koje je Narodna Republika Kina preuzela u skladu s međunarodnim pravom, posebice  Zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom, da bi moglo ozbiljno naštetiti odnosu temeljenom na povjerenju između Kine i EU-a te utjecati na njihovu buduću suradnju kao i na povjerenje poslovne zajednice u Hong Kong kao važno svjetsko financijsko središte;

2. snažno osuđuje stalno i sve veće miješanje Kine u unutarnje poslove Hong Konga, kao i nedavnu tvrdnju kineskih vlasti da je Zajednička kinesko-britanska deklaracija iz 1984. povijesni dokument i stoga više nije valjan; naglašava da se kineska vlada Zajedničkom deklaracijom, koja je u UN-u registrirana kao pravno obvezujući sporazum, obvezala poštovati visoku razinu autonomije Hong Konga te njegova prava i slobode; izražava duboku zabrinutost da će trajno kršenje autonomnog okvira upravljanja Hong Konga ozbiljno zakočiti njegovo gospodarstvo; poziva središnju vladu Narodne Republike Kine da prestane vršiti pritisak na poslovnu zajednicu da podrži zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti te da se suzdrži od nazivanja međunarodne potpore autonomiji Hong Konga i slobodama Hong Konga „uplitanjem u unutarnje poslove” i činovima subverzije i odcjepljenja jer se ta pitanja odnose na obvezujuće međunarodne obveze Narodne Republike Kine;

3. poziva kineske vlasti da poštuju međunarodne obveze koje je Kina preuzela u okviru Zajedničke kinesko-britanske deklaracije; naglašava da bi Kina trebala u potpunosti poštovati Temeljni zakon i načelo „jedna zemlja, dva sustava”, uključujući konačnim uvođenjem univerzalnog prava glasa; naglašava da Kina ne bi smjela ugrožavati visok stupanj autonomije Posebnog upravnog područja Hong Konga;

4. podupire procjenu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prema kojoj je potrebna nova i snažnija strategija za suočavanje s asertivnijom Kinom, kao i otvoren i iskren dijalog; potiče Vijeće i ESVD da zauzmu snažnije stajalište kojim se podupire daljnja pravna autonomija Hong Konga; naglašava da je to od ključne važnosti kako bi se pristašama demokracije u Hong Kongu i široj međunarodnoj zajednici poslala poruka da će EU ostati pri svojim temeljnim vrijednostima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

5. snažno potiče Vijeće i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da se pobrinu da se svi aspekti odnosa EU-a s Narodnom Republikom Kinom vode načelima i vrijednostima utvrđenima u članku 21. UEU-a te da na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i Kine i sastanku čelnika EU-a i Kine daju najviši prioritet pitanju zakona o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i drugim pitanjima ljudskih prava, kao što je situacija u kojoj se nalaze Ujguri;

6. naglašava da je EU najveće izvozno odredište Kine; smatra da bi EU trebao iskoristiti svoju gospodarsku moć kako bi se gospodarskim sredstvima suprotstavio gušenju ljudskih prava koje provodi Kina; ističe da trenutačno stanje potvrđuje uvjerenje Parlamenta da poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda mora biti važan element pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Kine; poziva Komisiju da iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju, pa i pregovore koji su u tijeku o bilateralnom sporazumu o ulaganjima, kako bi se izvršio pritisak na kineske vlasti i očuvao visok stupanj autonomije Hong Konga, kao i temeljna prava i slobode njegovih građana i neovisnih organizacija civilnog društva te kako bi se poboljšalo stanje ljudskih prava u kontinentalnoj Kini i u Hong Kongu; ponovno upućuje poziv da se u taj sporazum uvrsti obvezujuće poglavlje o održivom razvoju; poziva EU da u skladu s člankom 21. UEU-a u svaki budući trgovinski sporazum s Narodnom Republikom Kinom uvrsti klauzulu o ljudskim pravima; nalaže Komisiji da obavijesti kinesku stranu da će Parlament uzeti u obzir stanje ljudskih prava u Kini, uključujući i Hong Kongu, kada se od njega zatraži da podrži sveobuhvatni sporazum o ulaganjima ili buduće trgovinske sporazume s NRK-om;

7. naglašava da međunarodna zajednica mora blisko surađivati radi pritiska na Peking kako bi se osiguralo da njegovo djelovanje bude u skladu s međunarodnim obvezama te zemlje u okviru Zajedničke kinesko-britanske deklaracije iz 1984.;

8. primjećuje da je politika napuštanja pristupa „jedna zemlja, dva sustava” NRK-a snažno odvratila stanovnike Tajvana od Kine te je zbog nje došla do izražaja spremnost Tajvana na suradnju s međunarodnim partnerima kako bi se pomoglo jačanju demokracije u toj zemlji;

9. poziva EU i njegove države članice da u slučaju primjene novog zakona o sigurnosti razmotre pokretanje postupka pred Međunarodnim sudom navodeći da se odlukom Kine da Hong Kongu nametne zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti krši Zajednička kinesko-britanska deklaracija i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

10. poziva države članice EU-a koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a da sazovu „sastanak po Arrijinoj formuli” kako bi s aktivistima, predstavnicima nevladinih organizacija i posebnim izvjestiteljima UN-a raspravljali o stanju u Hong Kongu; u tom kontekstu poziva EU da potakne glavnog tajnika UN-a ili visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da imenuju posebnog izaslanika ili posebnog izvjestitelja UN-a za stanje u Hong Kongu i tako se pridruži inicijativi predsjednika odbora za vanjske poslove Ujedinjene Kraljevine, Kanade, Australije i Novog Zelanda;

11. poziva Vijeće i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika da surađuju s međunarodnom zajednicom na uspostavi međunarodne kontaktne skupine za Hong Kong i koordiniraju djelovanje s međunarodnim partnerima, posebice s Ujedinjenom Kraljevinom;

12. poziva Vijeće, a posebno nadolazeće predsjedništvo Vijeća, da u 2020. dovrši rad na europskom režimu sankcija za kršenje ljudskih prava koji je Parlament podržao u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019.[7] te poziva Vijeće da uvede ciljane sankcije protiv i zamrzavanje imovine kineskih dužnosnika odgovornih za osmišljavanje i provedbu politika kojima se krše ljudska prava; smatra da bi se taj okvir za ljudska prava mogao upotrijebiti za uvođenje sankcija sličnim onima u Zakonu Magnicki za vođe koji provode tu represiju nad Hong Kongom i njegovim narodom te su odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava; naglašava da bi o takvim sankcijama trebalo raspravljati i, kada je to moguće, koordinirati ih s demokratskim partnerima kao što su Australija, Kanada, SAD, Japan i Južna Koreja;

13. poziva EU, države članice i međunarodnu zajednicu da rade na uvođenju prikladnih mehanizama kontrole izvoza, uključujući opremu za kibernadzor, kako bi se Kini, a osobito Hong Kongu, onemogućio pristup tehnologijama kojima se krše temeljna prava; u tom pogledu poziva suzakonodavce da postignu zajedničko stajalište o reformi Uredbe o dvojnoj namjeni; naglašava da je Parlament dodatno razvio i konsolidirao prijedlog Komisije o uključivanju strogih kontrola izvoza kada je riječ o tehnologiji za kibernadzor koja jest i koja nije uvrštena na relevantni popis;

14. poziva države članice EU-a da pažljivo razmotre kako izbjeći gospodarsku i pogotovo tehnološku ovisnost o NRK-u, uključujući u okviru odluka država članica EU-a o razvoju svojih 5G mreža;

15. poziva Vijeće i Komisiju da razmotre stvaranje „mehanizma za spašavanje” za građane Hong Konga u slučaju daljnjeg pogoršanja stanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

16. oštro osuđuje sve slučajeve kršenja ljudskih prava u Hong Kongu, posebno proizvoljna uhićenja, izručenja, iznuđena priznanja, pritvor u izolaciji i kršenja slobode objavljivanja i izražavanja; poziva na to da se smjesta obustave kršenja ljudskih prava i političko zastrašivanje; izražava duboku zabrinutost zbog navoda o praksi zadržavanja u pritvoru u tajnosti, mučenjima i zlostavljanjima te priznanjima pod prisilom; poziva države članice EU-a da u potpunosti primjenjuju relevantne smjernice EU-a o ljudskim pravima te da mobiliziraju sve diplomatsko osoblje kako bi odlučno reagirale na uhićenja i osuđujuće presude aktivistima, među ostalim osiguravanjem promatranja suđenja, zahtijevanjem zatvorskih posjeta i obraćanjem nadležnim tijelima kako bi se potaknulo puštanje na slobodu pritvorenika i osuđenika zbog mirnog ostvarivanja njihove slobode izražavanja;

17. poziva na neovisnu, nepristranu, učinkovitu i hitnu istragu o primjeni sile nad prosvjednicima od strane hongkonške policije; poziva vlasti Posebnog upravnog područja Hong Konga da se pobrinu da se odbace optužnice protiv 15 prodemokratskih aktivista i političara, kao i protiv mirnih prosvjednika, te da se kazneni progon zaustavi, uključujući Martina Leeja, Margaret Ng, Leeja Cheuk-yana, Bennyja Taija, Jimmyja Laija, Alberta Hoa i Leung Kwok-hung;

18. izražava veliku zabrinutost zbog stalnog pogoršavanja građanskih prava, političkih prava i slobode tiska; duboko je zabrinut zbog stavljanja izvan snage prava novinara i dosad neviđenog pritiska na novinare i sve veće samocenzure, osobito u pogledu izvještavanja o osjetljivim pitanjima o Kini i vladi Posebnog upravnog područja Hong Konga;

19. izražava sve veću zabrinutost zbog povećanog rizika od stupanja na snagu zakona o nacionalnoj sigurnosti za stotine građana EU-a koji se nalaze u Hong Kongu;

20. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i delegacije država članica da pomno prate i redovito izvještavaju o pripremama za izbore Zakonodavnog vijeća koji su trenutačno zakazani za rujan, posebno imajući na umu je li kandidatima nepravedno zabranjeno glasovati bilo putem proceduralnih prepreka ili neutemeljenih pravnih postupaka, uzimajući u obzir i imaju li svi pristup okupljanju u svrhu kampanje te mogu li birači slobodno glasovati; poziva vladu Posebnog upravnog područja Hong Konga da osigura slobodne i poštene izbore za Zakonodavno vijeće u rujnu 2020.; poziva Kinu da se suzdrži od uplitanja u izborne postupke u Posebnom upravnom području Hong Kongu; ponovno upućuje poziv da se provede sustavna reforma kako bi se glavni upravitelj i Zakonodavno vijeće Hong Konga birali neposredno, kako je predviđeno Temeljnim zakonom, te poziva na dogovor oko sveobuhvatnog demokratskog, poštenog, otvorenog i transparentnog izbornog sustava kojim će se stanovništvu Posebnog upravnog područja Hong Konga omogućiti pravo na izbor kandidata i kandidiranja na izborima u postupku izbora za sve vodeće položaje;

21. poziva da se švedski knjižar Gui Minhai odmah i bezuvjetno pusti na slobodu iz zatvora u Narodnoj Republici Kini;

22. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice da čvrsto istaknu sva ta pitanja i zajamče dijalog s vladom Posebnog upravnog područja i Kine; podsjeća na to da je važno da EU postavlja pitanja o kršenju ljudskih prava u Kini, a posebno slučajevima manjina u Tibetu i Xinjiangu, u okviru svakog dijaloga o političkim i ljudskim pravima s kineskim vlastima i u skladu s opredjeljenjem EU-a da bude snažan, jasan i ujedinjen u svom odnosu prema toj zemlji; nadalje, podsjeća da se Kina u okviru trenutačnog procesa reformi i sve većeg angažmana u svijetu uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisavši niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima; poziva na nastavak dijaloga s Kinom kako bi se ostvarila dana obećanja;

23. odaje počast hrabrom kineskom narodu koji se u lipnju 1989. okupio na pekinškom trgu Tiananmen kako bi pozvao na iskorjenjivanje korupcije, na političke reforme i građanske slobode; apelira na kineske vlasti da omoguće obilježavanje masakra u Tiananmenu ne samo u Hong Kongu nego i na cijelom teritoriju Narodne Republike Kine;

24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i parlamentu Narodne Republike Kine te upraviteljici i skupštini Posebnog upravnog područja Hong Konga.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0004.

[2] SL C 244, 27.6.2018., str. 78.

[3] SL C 35, 31.1.2018., str. 46.

[4] SL C 369, 11.10.2018., str. 156.

[5] SL C 433, 23.12.2019., str. 103.

[6] SL C 399, 24.11.2017., str. 92.

[7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0215.

Posljednje ažuriranje: 19. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti