Rezolucija Europskog parlamenta o bolesti COVID-19: Koordinacija zdravstvenih procjena i klasifikacije rizika na razini EU-a te posljedice za Schengen i jedinstveno tržište

(2020/2780(RSP))

 

Europski parlament,

 

– uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao i članke 4., 6., 9., 21., 67., 114., 153., 169. i 191.,

– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 35. i 45.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)[1],

– uzimajući u obzir Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (Direktiva o slobodnom kretanju)[2] i u njoj utvrđeno načelo nediskriminacije,

– uzimajući u obzir smjernice Komisije za mjere upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga[3] kao i one za ostvarivanje slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19[4],

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica[5],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2020. naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19”[6],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2020. o trećoj procjeni primjene privremenog ograničenja neobaveznih putovanja u EU (COM(2020)0399),

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. lipnja 2020. o situaciji u schengenskom području nakon izbijanja bolesti COVID-19[7],

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. srpnja 2020. o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19[8],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Pripravnost zdravstva EU-a za brzo djelovanje u slučaju izbijanja bolesti COVID-19” (COM(2020)0318),

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 4. rujna 2020. za preporuku Vijeća o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020)0499),

– uzimajući u obzir najnovije izvješće o prijetnjama od zaraznih bolesti Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (engl. European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC) i njegove smjernice o javnom zdravlju i protokolima za izvješćivanje u vezi s bolešću COVID-19,

– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91[9],

– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je pandemija bolesti COVID-19 prešla iz faze upravljanja akutnim rizikom u fazu upravljanja kroničnim rizikom; budući da se čini vjerojatnim da će virus ostati aktivan dok se ne pronađe djelotvorno i sigurno cjepivo i dok se ono ne isporuči u dovoljno velikim količinama da bi se osigurala odgovarajuća zaštita velikog dijela svjetskog stanovništva; budući da to znači da ćemo barem još nekoliko sljedećih mjeseci i dalje živjeti u teškim okolnostima;

B. budući da se prevalencija, intenzitet širenja i trajanje širenja bolesti COVID-19 znatno razlikuju među državama članicama i među regijama unutar iste države;

C. budući da je nekoliko cjepiva u naprednim fazama ispitivanja, ali da za nijedno još nije dovršen postupak EU-a za izdavanje odobrenja za stavljanje na tržište;

D. budući da će u redovitoj sezoni gripe najvjerojatnije porasti broj osoba s blagim simptomima koje će se trebati testirati;

E. budući da kapaciteti za testiranje u nekim državama članicama još uvijek nisu dovoljni; budući da ljudi ponekad moraju čekati nekoliko dana prije nego što dobiju rezultate testiranja na COVID-19; budući da to uvelike utječe na njihovu mogućnost rada i kretanja;

F. budući da neke države članice ne priznaju rezultate testova na COVID-19 provedenih u drugoj državi članici; budući da takvo nepovjerenje uvelike otežava život ljudi;

G. budući da je zbog različitih pristupa prikupljanju podataka o bolesti COVID-19 diljem EU-a teško uspoređivati podatke;

H. budući da još uvijek ne postoji usklađena metodologija za prikupljanje i ocjenjivanje broja zaraženih osoba kao ni usklađena metodologija u pogledu tzv. semafora za COVID-19; budući da se zbog tog izostanka usklađenosti podaci o zaraženim osobama često vrlo različito tumače među državama članicama, što može dovesti do neopravdane diskriminacije građana iz drugih država članica;

I. budući da je dosadašnji odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 obilježen nedostatkom koordinacije među samim državama članicama te između država država članica i institucija EU-a kad je riječ o koordinaciji mjera javnog zdravstva, uključujući ograničenja kretanja ljudi unutar i preko granica;

J. budući da zbog nedavnog povećanja broja novih slučajeva bolesti COVID-19 diljem EU-a države članice ponovno poduzimaju različite i nekoordinirane mjere u pogledu slobodnog kretanja osoba koje dolaze iz drugih zemalja EU-a te su u nekim slučajevima zatvorile svoje granice; budući da je svaka država članica uvela vlastite nacionalne mjere bez koordiniranja na razini EU-a, uključujući obveznu ili preporučenu karantenu (u različitom trajanju), negativan nalaz testiranja lančane reakcije polimeraze (PCR) pri dolasku s različitim maksimalnim razdobljima valjanosti, primjenu različitih nacionalnih obrazaca za lociranje putnika, različitu primjenu kriterija za definiranje rizičnih područja te različite obveze u vezi s nošenjem maski;

K. budući da su mnogi Europljani morali slijediti različita pravila, ne samo s obzirom na svoje državljanstvo ili mjesto boravišta, nego i ovisno o tome kamo su putovali; budući da je taj izostanak koordinacije tijekom ljeta doveo do neorganiziranih kontrola i mjera na granicama, u zračnim lukama i na željezničkim kolodvorima;

L. budući da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ima znatne posljedice za zdravlje, a u brojnim slučajevima i izrazito negativne posljedice za temeljna prava te za razmjenu u području gospodarstva, znanosti, turizma i kulture;

M. budući da je pružanje zdravstvene skrbi prije svega u nacionalnoj nadležnosti, no da je javno zdravlje u zajedničkoj nadležnosti država članica i Unije;

N. budući da još uvijek ima prostora za napredak Europske unije u ostvarivanju ciljeva u području javnozdravstvene politike u okviru postojećih parametara Ugovora; budući da su odredbe o javnom zdravlju u okviru Ugovora i dalje u velikoj mjeri nedovoljno iskorištene u smislu obveza za čije bi se ispunjavanje mogle upotrijebiti; budući da u tom pogledu valja ponoviti poziv Parlamenta na stvaranje europske zdravstvene unije, izražen u rezoluciji od 10. srpnja;

O. budući da se prekogranične prijetnje mogu samo zajednički rješavati i da stoga zahtijevaju suradnju i solidarnost unutar Unije te zajednički europski pristup;

P. budući da je Parlament od početka širenja bolesti COVID-19 u EU-u opetovano pozivao Komisiju i države članice da donesu koordinirane mjere o slobodnom kretanju ljudi, robe i usluga na unutarnjem tržištu; budući da su slobodno kretanje osoba, robe i usluga tri osnovna stupa četiriju sloboda na kojima se temelji pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

Q. budući da mjere koje poduzimaju države članice, među kojima je i ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama, utječu na prava i slobode ljudi kako su utvrđeni u pravu Unije; budući da bi mjere koje poduzimaju države članice ili Unija uvijek trebale biti u skladu s temeljnim pravima; budući da bi te mjere trebale biti nužne, proporcionalne, privremene i ograničene;

R. budući da solidarnost među državama članicama nije pitanje izbora već obveza iz Ugovora koja predstavlja jednu od europskih vrijednosti;

S. budući da se nekoordiniranim ograničenjima slobode kretanja ljudi unutar EU-a drastično fragmentira unutarnje tržište;

T. budući da je Komisija već poduzela različite inicijative za poboljšanje koordinacije, kao što su donošenje smjernica, komunikacija, administrativnih pisama te prijedloga preporuke Vijeća od 4. rujna 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19;

U. budući da bi Vijeće trebalo poduprijeti tu preporuku te utvrditi potrebne mjere kako bi se osiguralo da države članice koordiniraju svoje odluke i djelovanja u nastojanju da se zaustavi ili ograniči širenje virusa;

V. budući da je povratak na potpuno funkcionalno schengensko područje od iznimne važnosti za očuvanje načela slobode kretanja i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, što su dva glavna postignuća europske integracije i ključni preduvjet za gospodarski oporavak EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19;

W. budući da su zbog različitih ograničenja mnogim građanima otkazani letovi, za što još nisu dobili povrat novca;

X. budući da Parlament, kao suzakonodavac i jedina institucija koju izravno biraju građani EU-a, mora biti sastavni i ključni dio svih rasprava o koordinaciji EU-a radi rješavanja ove zdravstvene krize;

Y. budući da se čini da države članice nisu izvukle pouke s početka krize; budući da ne postoji zajednička europska zdravstvena politika, već samo mnoštvo nacionalnih politika;

Z. budući da EU treba unaprijed planirati kako bi se suočio s mogućim nastavkom pandemije bolesti COVID-19 i/ili drugim mogućim krizama slične naravi;

1. izražava zabrinutost zbog učinaka pandemije bolesti COVID-19 i njezinih dugoročnih posljedica na dobrobit ljudi diljem svijeta, posebno najranjivijih skupina i osoba u osjetljivim situacijama, kao što su starije osobe i osobe koje već pate od lošeg zdravlja;

2. izražava zabrinutost zbog povećanja broja slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19 u nekoliko država članica od lipnja i snažno naglašava potrebu za zajedničkim i koordiniranim zdravstvenim upravljanjem kako bi se ova pandemija uspješno suzbila;

3. ističe da je važno ohrabriti građane u pogledu dosljednosti mjera koje se poduzimaju u pojedinačnim državama članicama, što će pomoći da ih se uvjeri da se pridržavaju tih mjera;

4. podsjeća da je za građane Unije sloboda kretanja temeljno pravo sadržano u Ugovorima o EU-u i Povelji EU-a o temeljnim pravima;

5. naglašava da se to pravo može ograničiti samo iz posebnih i ograničenih razloga od javnog interesa, odnosno radi zaštite javnog poretka i javne sigurnosti; ustrajan je u tome da se takva ograničenja primjenjuju u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama i općim načelima prava EU-a, a posebno s načelom proporcionalnosti i nediskriminacije;

6. ističe da su kontrole na unutarnjim granicama mjere koje treba poduzimati u krajnjem slučaju te podsjeća da bi države članice trebale provjeriti mogu li druge mjere biti jednako prikladne ili čak prikladnije za postizanje istog cilja; snažno potiče države članice da prepoznaju mogućnost uvođenja minimalnih zdravstvenih provjera i/ili razmjernih policijskih kontrola kao bolju alternativu u odnosu na uvođenje nadzora nad unutarnjim granicama te da usvoje samo mjere koje su strogo nužne, koordinirane i razmjerne;

7. smatra da je ključno da unutarnje granice EU-a ostanu otvorene za promet robe i usluga unutar EU-a i Europskog gospodarskog prostora jer bi zatvaranje unutarnjih granica moglo imati štetne posljedice za unutarnje tržište; ističe da je od ključne važnosti obvezati se na donošenje zajedničkih mjera kojima će se ponovno izgraditi povjerenje među državama članicama u cilju ponovne uspostave slobodnog kretanja robe i usluga na unutarnjem tržištu;

8. ponovno poziva Komisiju i države članice da u tom kontekstu nastave predanu, strukturiranu i učinkovitu suradnju kako bi se definirala i unaprijed utvrdila potreba za zajedničkim mjerama;

9. ističe da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i dalje ističe postojanje razlika u načinu na koji države članice prikupljaju podatke i izvješćuju o njima; naglašava činjenicu da nas taj nedostatak usklađenosti sprječava da u danom trenutku imamo jasnu i potpunu sliku o širenju virusa u Europi;

10. primjećuje da svaka država članica postupa u skladu s preporukom svojeg znanstvenog vijeća, uz slabu koordinaciju s drugim državama članicama ili Komisijom;

11. smatra da bi Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao moći primjereno i učinkovito procijeniti rizik od širenja virusa i objavljivati tjedno ažuriranu kartu rizika na temelju zajedničkog kodiranja bojom, utvrđenog u skladu s informacijama koje prikupljaju i dostavljaju države članice;

12. podržava kodiranje bojom koje je Komisija predložila u svojem nedavnom prijedlogu preporuke Vijeća; smatra da će predložena kategorizacija (zelena, narančasta, crvena i siva boja) olakšati kretanje unutar EU-a i građanima pružiti transparentnije informacije;

13. stoga odlučno poziva Vijeće da hitno usvoji i provede Komisijin prijedlog preporuke Vijeća o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19; ističe da je takav zajednički okvir ključan kako bi se izbjegli poremećaji na unutarnjem tržištu i da se, među ostalim, trebaju uspostaviti jasna pravila za putnike koji obavljaju osnovne funkcije, kao što su radnici u prijevozu, pružatelji prekograničnih usluga poput zdravstvene skrbi i skrbi za starije osobe te sezonski radnici;

14. naglašava da bi zajednička metodologija i doneseni kriteriji te karte koje izrađuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebali olakšati koordinirani pristup procesima donošenja odluka u samim državama članicama i osigurati da sve odluke koje donesu države članice budu dosljedne i dobro koordinirane;

15. priznaje važnost kumulativnih stopa incidencije i stopa pozitivnih testova u procjeni širenja virusa, ali smatra da bi se drugi kriteriji kao što su stope hospitalizacije i stope popunjenosti jedinica intenzivne njege isto tako trebali uzeti u obzir;

16. poziva Komisiju da promiče zajedničku metodologiju prikupljanja zdravstvenih podataka te računanja broja smrtnih slučajeva i izvješćivanja o njemu;

17. odlučno potiče države članice da usvoje istu definiciju pozitivnog slučaja bolesti COVID-19, smrti uzrokovane tom bolesti ili oporavka od infekcije;

18. naglašava da će zajedničke definicije, zdravstveni kriteriji i metodologije omogućiti državama članicama i Komisiji da provedu zajedničku analizu epidemiološkog rizika na razini EU-a;

19. snažno pozdravlja regionalni pristup koji je predložila Komisija; smatra da bi se mapiranje rizika koje provodi ECDC trebalo provoditi na regionalnoj razini, a ne samo na nacionalnoj razini; stoga poziva države članice da ECDC-u dostave podatke koje su prikupila regionalna javna tijela;

20. podsjeća na to da je ECDC preporučio državama članicama da slijede minimalne osnovne mjere kako bi se izbjeglo širenje virusa, kao što su higijenske mjere, fizičko distanciranje i ograničavanje okupljanja, upotreba maski za lice u posebnim okruženjima, organizacija rada na daljinu, opsežno testiranje, izolacija slučajeva, karantena bliskih kontakata i zaštita ranjivih skupina stanovništva;

21. poziva države članice da slijede prethodno navedene preporuke ECDC-a i da definiraju zajednički okvir zdravstvenih mjera koje javna tijela u pogođenim područjima mogu donijeti kako bi se zaustavilo širenje pandemije;

22. potvrđuje da bi javna tijela trebala razmotriti i dijeliti dodatne mjere ako se stopa prijenosa poveća, uključujući intervencije kojima se ograničava kretanje stanovništva, smanjuje broj kontakata po osobi i zabranjuju masovna okupljanja, obraća posebna pozornost na visokorizična područja;

23. smatra da bi se takvim okvirom ojačalo uzajamno povjerenje među državama članicama i među pogođenim područjima te izbjegle mjere ograničavanja kao odgovor na njih;

24. ističe da je zatvaranje granica negativno utjecalo na gospodarstvo i svakodnevni život ljudi koji žive u prekograničnim regijama te da je nekoliko država članica uvelo posebna izuzeća i prilagodbe pravila za te regije; stoga poziva države članice da posebnu pozornost posvete posebnostima prekograničnih regija u kojima se svakodnevno putuje preko granice zbog posla te da inzistiraju na potrebi za suradnjom na lokalnoj i regionalnoj razini u tim područjima, da zajednički uspostave zdravstvene mehanizme za koordinaciju i razmjenu informacija u stvarnom vremenu te da uvedu takozvane zelene trake za ključne radnike;

25. poziva na donošenje i provedbu zajedničke strategije testiranja u skladu s kojom bi se rezultati testova priznali u svim državama članicama i osigurali odgovarajući kapaciteti za testiranje kako bi se osiguralo da svi koji moraju proći testiranje to mogu učiniti u razumnom roku;  smatra da bi se ispitivanje u svrhu putovanja, prema potrebi, trebalo provoditi u zemlji podrijetla; nadalje smatra da bi države članice i Komisija trebale sastaviti popis tijela koja u tu svrhu mogu izdati potvrdu o testiranju kako bi se taj postupak zaštitio od zlouporabe;

26. traži od Komisije i ECDC da procijene mogućnost primjene pouzdanih, ali jeftinih 15-minutnih testiranja;

27. podsjeća da je većina država članica razvila aplikacije za praćenje bolesti COVID-19 koristeći se istom decentraliziranom arhitekturom; očekuje da će te aplikacije biti interoperabilne razini EU-a do listopada kako bi se omogućilo praćenje zaraženih bolešću COVID-19 na razini EU-a; potiče Komisiju i države članice da dodatno potiču građane da se koriste tim aplikacijama te da to čine potpunosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka;

28. poziva države članice i Komisiju da se, uzimajući u obzir mišljenje ECDC-a, dogovore o zajedničkom razdoblju karantene u pogledu nužnih i nenužnih putovanja unutar EU-a te nužnih i nenužnih putovanja iz trećih zemalja u EU;

29. poziva države članice da donesu zajednički protokol za praćenje asimptomatskih pacijenata, mjera za izolaciju pacijenata koji su bili pozitivni na COVID-19 i mjera izolacije za kontakte tih pacijenata;

30. pozdravlja činjenicu da se među građanima koriste obrasci za lociranje putnika; smatra da bi se usklađena verzija obrasca s informacijama za lociranje putnika u digitalnom obliku trebala koristiti kao prioritet za pojednostavljenje obrade te da bi trebala biti dostupna u analognom formatu kako bi se svim Europljanima osigurao pristup;  poziva Komisiju da razvije usklađeni obrazac za lociranje putnika kako bi se stvorilo povjerenje u sustav praćenja na razini EU-a;

31. ustraje u tome da obrazac za lociranje putnika i njegova upotreba moraju biti potpuno usklađeni s pravilima o zaštiti podataka, a posebno s integritetom i povjerljivošću;  ustraje u tome da bi se zabilježeni podaci trebali upotrebljavati samo za praćenje kontakata oboljelih od bolesti COVID-19, a ne u bilo koju drugu svrhu, u skladu s načelom ograničenja svrhe; potiče države članice da u skladu s time ažuriraju svoje relevantno zakonodavstvo;

32. ponovno poziva Komisiju, kao što je to učinio u svojoj rezoluciji o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19, da predloži uspostavu europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja (EHRM) kako bi se odgovorilo na sve vrste zdravstvenih kriza, ojačala operativna koordinacija na razini EU-a i pratila uspostava i upotreba strateške rezerve lijekova i medicinske opreme te osiguralo njezino ispravno funkcioniranje; smatra da bi se EHRM-om formalizirale metode rada uspostavljene tijekom zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19, nadovezujući se na mjere predviđene Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, Odlukom o prekograničnim prijetnjama zdravlju[10] i Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu;

33. poziva na osnivanje radne skupine za COVID-19 pod vodstvom Komisije u okviru EHRM-a; smatra da bi svaka država članica trebala biti zastupljena u toj radnoj skupini i da bi trebala odrediti kontaktnu točku svojih nacionalnih izvršnih tijela; predlaže da glavni cilj te radne skupine bude redovito širenje preporuka koje se prenose na europskoj i nacionalnoj razini; smatra da bi Parlament trebao imati stalni mandat za ocjenjivanje rada te radne skupine;

34. podsjeća na to da je pružanje jasnih, pravovremenih i sveobuhvatnih informacija javnosti ključno za ograničavanje učinaka svih uvedenih ograničenja slobode kretanja te za osiguravanje predvidljivosti, pravne sigurnosti i pridržavanja građana;

35. naglašava važnost jasnih, dostupnih i razumljivih informacija o europskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom broju infekcija, zdravstvenim sustavima, uspostavljenim mjerama i ograničenjima putovanja;  ističe da te ključne informacije trebaju biti dostupne na svim službenim jezicima i na jezicima kojima se koristi znatan dio stanovništva kako bi se uključile osobe migrantskog podrijetla;

36. naglašava da sve informacije moraju biti lako razumljive cijelom stanovništvu, uključujući osobe s niskom razinom pismenosti, upotrebom jasnih, usklađenih boja i razumljivih simbola u javnim informacijama te naglašava da bi se te informacije trebale pružati i u analognom obliku na odgovarajućim mjestima kako bi se uključile osobe koje nemaju pristup internetu ili imaju ograničen pristup internetu;

37. poziva zrakoplovne kompanije da što prije isplate povrat novca putnicima čiji su letovi otkazani zbog pandemije i da ispune svoje obveze utvrđene u Uredbi (EZ) br. 261/2004;  traži od Komisije da istraži kršenja prava putnika tijekom ove pandemije;

38. podsjeća da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 nekoliko ključnih sektora doživjelo ogromne poremećaje, kao što su prehrambeni, farmaceutski i zdravstveni sektor i njihovi opskrbni lanci;

39. ističe da je potrebno osigurati učinkovito i otporno unutarnje tržište spremno za promjene u budućnosti na kojem se ključni proizvodi i usluge za građane i dalje isporučuju diljem EU-a i koji su dostupni svim građanima;

40. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama provede sveobuhvatnu i međusektorsku analizu gospodarstava u Uniji kako bi se mogla ocijeniti težina uočenih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i procijeniti raspon poremećaja u prekograničnim lancima vrijednosti; smatra da to predstavlja osnovnu bazu dokaza na temelju kojih Komisija treba izdati ažurirane preporuke i utvrditi ključne politike koje će djelovati na način da  se ojača zajednički dugoročni oporavak na jedinstvenom tržištu u sklopu kojeg nitko neće ostati zapostavljen;

41. ponavlja da je za svakodnevni život ljudi ključno da se osnovna roba, kao što su hrana, medicinski proizvodi ili zaštitna oprema, nastavi isporučivati diljem EU-a; poziva Komisiju da iznese prijedlog poboljšane direktive o kritičnoj infrastrukturi kako bi se osiguralo kontinuirano slobodno kretanje osnovne robe i usluga na unutarnjem tržištu u kriznim razdobljima poput izbijanja pandemija;

42. smatra da bi u tom pogledu trebalo razviti sveobuhvatnu strategiju kako bi se osiguralo slobodno kretanje robe u svakom trenutku i izbjegle jednostrane restriktivne mjere, uzimajući u obzir mjere javne sigurnosti i javnog zdravlja, te kako bi se potaknuo gospodarski oporavak u cilju jačanja otpornosti unutarnjeg tržišta i pripreme za novu krizu;

43. snažno podupire poziv Komisije državama članicama da se suzdrže od uvođenja nacionalnih mjera kojima se zabranjuje izvoz osobne zaštitne opreme i drugih važnih medicinskih instrumenata ili lijekova unutar EU-a;

44. naglašava da je važno da države članice mogu udružiti resurse, uključujući proizvodne kapacitete, kako bi se osiguralo da se povećana potražnja za osobnom zaštitnom opremom, respiratorima i drugom medicinskom opremom, laboratorijskim potrepštinama i proizvodima za dezinfekciju može zadovoljiti unutar EU-a, što bi pomoglo i u jačanju rezervi strateških zaliha sustava rescEU;

45. poziva države članice da iskoriste postojeći zakonodavni okvir o javnoj nabavi kako bi se maksimalno iskoristio potencijal postojećih odredbi o fleksibilnosti za jednostavniju, bržu i fleksibilniju javnu nabavu te ističe važnost zajedničke nabave lijekova, medicinske opreme i osobne zaštitne opreme kako bi se osigurala njihova dostupnost u svim regijama, uključujući ruralna područja te rubne i najudaljenije regije;

46. podsjeća da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala nedostatke u zaštiti potrošača zbog širenja prijevara i nesigurnih proizvoda, posebno na internetu;  naglašava potrebu za rješavanjem tih nedostataka i osiguravanjem pravednog i sigurnog digitalnog tržišta za sve u okviru predstojećeg Akta o digitalnim uslugama prisiljavanjem internetskih platformi da poduzmu odgovarajuće mjere protiv takvih proizvoda;

47. naglašava da potrošači moraju biti dobro informirani o svojim pravima i mogućnostima koje imaju pri kupnji robe ili usluga, posebno u kriznim vremenima;  potiče Komisiju i države članice da poduzmu mjere za pružanje pouzdanih i odgovarajućih informacija na lako dostupan način potrošačima diljem Unije;

48. poziva države članice i Komisiju da što prije u potpunosti provedu instrument Next Generation EU tako što će osigurati da potrebni nacionalni postupci budu što jednostavniji i nebirokratski kako bi se osiguralo da gospodarski oporavak EU-a bude učinkovit u rješavanju najdublje krize s kojom se EU suočio posljednjih godina; ističe da kriza uzrokovana bolesti COVID-19 ne bi trebala služiti kao izgovor za odgodu, slabljenje ili ukidanje provedbe različitih normi za proizvode i industriju, uključujući one osmišljene za promicanje održivosti, već da bi se ona trebala iskoristiti kao prilika za poboljšanje jedinstvenog tržišta na način kojim se promiče održiva proizvodnja i potrošnja;

49. smatra da je brz povratak na potpuno funkcionalno schengensko područje od presudne važnosti te hitno poziva države članice da zajedno s Parlamentom, Vijećem i Komisijom što prije rasprave o planu oporavka schengenskog područja, uključujući načine i sredstva za povratak na potpuno funkcionalno schengensko područje bez kontrole unutarnjih granica i planove za nepredviđene situacije, kako bi se spriječilo da privremene kontrole na unutarnjim granicama u srednjoročnom razdoblju postanu gotovo trajne;

50. podsjeća da su uvedena privremena ograničenja na sva putovanja iz trećih zemalja u schengensko područje koja nisu neophodna; naglašava da sve odluke o zabrani ulaska na vanjskim granicama moraju biti u skladu s odredbama Zakonika o schengenskim granicama, što posebno uključuje poštovanje temeljnih prava, kako je utvrđeno u njegovu članku 4.;

51. poziva Komisiju i nacionalna tijela da proaktivno prate tržište tijekom i nakon krize kako bi se spriječila šteta za potrošače povezana sa situacijom uzrokovanom bolešću COVID-19 i kako bi se pomoglo potrošačima da ostvare svoja prava koja proizlaze iz prava EU-a;

52. naglašava da bi sve restriktivne mjere koje su zbog pandemije bolesti COVID-19 uvela nacionalna tijela po definiciji trebale biti ograničenog trajanja jer je njihova jedina svrha suzbijanje pandemije; očekuje od Komisije da pripazi da privremene mjere ne postanu neopravdane trajne prepreke slobodnom kretanju robe, usluga i osoba na unutarnjem tržištu;

53. poziva Komisiju da osmisli strategiju za „otpornu Europu” koja bi se sastojala od karte procjene rizika i mogućnosti za rad na dobrom upravljanju i ulaganje u zdravstvene sustave te od odgovora na pandemiju na razini EU-a, uključujući otporne lance opskrbe u EU-u, čime se osigurava proizvodnja ključnih proizvoda poput sastojaka za lijekove, lijekova i medicinske opreme;

54. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.