Postupak : 2020/2779(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0271/2020

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0271/2020

Rasprave :

PV 15/09/2020 - 7
CRE 15/09/2020 - 7

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0231

<Date>{15/09/2020}15.9.2020</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0271/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0272/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0274/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0275/2020</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0278/2020</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 171kWORD 53k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0271/2020 (PPE)

B9-0272/2020 (Verts/ALE)

B9-0274/2020 (S&D)

B9-0275/2020 (ECR)

B9-0278/2020 (Renew)</TablingGroups>


<Titre> o stanju u Bjelarusu</Titre>

<DocRef>(2020/2779(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Sandra Kalniete, Michael Gahler, Željana Zovko, Paulo Rangel, David McAllister, Jerzy Buzek, Andrius Kubilius, Radosław Sikorski, Andrzej Halicki, Vladimír Bilčík, Isabel Wiseler-Lima, Antonio López-Istúriz White, David Lega, Andrey Kovatchev, Arba Kokalari, Rasa Juknevičienė, Tomasz Frankowski, Eugen Tomac, Roberta Metsola</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute> Kati Piri, Tonino Picula, Norbert Neuser, Robert Biedroń, Isabel Santos</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute> Petras Auštrevičius, Clotilde Armand, Malik Azmani, Izaskun Bilbao Barandica, Vlad-Marius Botoş, Dita Charanzová, Moritz Körner, Frédérique Ries, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute> Viola Von Cramon-Taubadel</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute> Ryszard Antoni Legutko, Anna Fotyga, Witold Jan Waszczykowski, Ruža Tomašić, Elżbieta Kruk, Charlie Weimers, Joanna Kopcińska, Jadwiga Wiśniewska, Adam Bielan</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Bjelarusu

(2020/2779(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu, posebno onu od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97[1], onu od 9. travnja 2018. o Bjelarusu[2], zatim od 6. travnja 2017. o stanju u Bjelarusu[3], od 24. studenoga 2016. o stanju u Bjelarusu[4] i od 8. listopada 2015. o smrtnoj kazni u Bjelarusu[5],

 uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog projekta EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera, Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

 uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanih 2009. u Pragu, 2011. u Varšavi, 2013. u Vilniusu, 2015. u Rigi i 2017. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir predsjedničke izbore održane u Bjelarusu 9. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir izjave koje je u ime Europske unije o predsjedničkim izborima, u prvom redu onima održanima 11. i 17. kolovoza 2020., dao Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

 uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije, posebno one od 7. kolovoza 2020. uoči predsjedničkih izbora i od 14. srpnja 2020. o neregistraciji predsjedničkih kandidata, zajedničku izjavu Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije i kanadskog ministra vanjskih poslova od 26. kolovoza 2020. te zajedničku izjavu Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije i povjerenika za susjedsku politiku i proširenje od 10. kolovoza 2020. o predsjedničkim izborima,

 uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza 2020. i izjavu čelnika pet klubova zastupnika od 17. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon tzv. predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir glavne zaključke izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. kolovoza kao i zaključke predsjednika Europskog vijeća od 19. kolovoza o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza,

 uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije od 7. rujna o arbitrarnim i neobjašnjivim uhićenjima i pritvaranjima iz političkih razloga te od 11. rujna 2020. o eskalaciji nasilja i zastrašivanja članova Koordinacijskog vijeća,

 uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu europsku politiku susjedstva,

 uzimajući u obzir izjave glasnogovornika ESVD-a, u prvom redu one od 19. lipnja 2020. o nedavnim događajima uoči predsjedničkih izbora i od 18. studenoga 2019. o parlamentarnim izborima u Bjelarusu,

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 17. veljače 2020. o produljenju embarga EU-a iz 2004. na oružje i opremu koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju Bjelarusa[6],

 uzimajući u obzir izjavu Ureda za demokratske institucije i ljudska prava od 15. srpnja 2020. o tome da u Bjelarus nije poslana misija za promatranje izbora zbog toga što joj nije bio upućen poziv,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čija je država stranka i Bjelarus,

 uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu od 10. srpnja 2020.,

 uzimajući u obzir izjavu Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS-a) od 17. srpnja 2020. i njegova prethodna izvješća o izborima u Bjelarusu,

 uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a od 10. i 14. kolovoza 2020. o razvoju događaja nakon izbora u Bjelarusu,

 uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da od 2000. godine u Bjelarusu nije registrirana niti jedna nova politička stranka, unatoč tomu što je u tom smislu bilo više pokušaja; budući da središnje izborno povjerenstvo Bjelarusa nije dopustilo političarima koji kritiziraju režim da se registriraju kao kandidati na predsjedničkim izborima 2020. iako su navodno prikupili više od 100 000 potpisa, kako je propisano nacionalnim zakonodavstvom, što u fokus stavlja nerazmjerne i nerazumne prepreke kandidaturi te je u suprotnosti s obvezama u okviru OESS-a i drugim međunarodnim standardima;

B. budući da je predsjedničku kampanju već od početka svibnja pratila represija na nacionalnoj razini protiv mirnih prosvjednika, aktivista civilnog društva, blogera i novinara kao i ozbiljno zastrašivanje političkih aktivista, njihovih obitelji i pristaša; budući da je diljem zemlje zbog prosvjeda protiv režima pritvoreno više od 650 mirnih prosvjednika, novinara i aktivista civilnog društva;

C. budući da izborni postupak u Bjelarusu, unatoč činjenici da je ta država članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), nije bio na razini smjernica Organizacije u kojima se poziva na poštovanje temeljnih sloboda, jednakosti, univerzalnosti, političkog pluralizma, povjerenja, transparentnosti i odgovornosti;

D. budući da misija za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a nije mogla promatrati izborni postupak jer joj bjelaruske vlasti namjerno nisu uputile poziv;

E. budući da su tijekom glasovanja prijavljene sustavne nepravilnosti i kršenja međunarodnih izbornih standarda, među ostalim, zastrašivanje glasača, uskraćivanje njihova prava glasa i masovno krivotvorenje zapisnika s glasačkih mjesta; budući da su diljem zemlje pritvoreni neovisni domaći promatrači, uključujući one koji su pratili rano glasovanje na predsjedničkim izborima u Bjelarusu, nakon što su dokumentirali brojne slučajeve kršenja izbornog zakona;

F. budući da je Središnje izborno povjerenstvo Bjelarusa aktualnog predsjednika Aleksandra Lukašenka proglasilo pobjednikom tobožnjih izbora;

G. budući da vjerodostojna nacionalna izvješća i lokalne inicijative na društvenim mrežama upućuju na masovne izborne prijevare u korist sadašnjeg predsjednika, Aleksandra Lukašenka te da brojni bjeloruski državljani pobjednicom smatraju Svetlanu Tihanovsku;

H. budući da su mirni prosvjedi dosad neviđenih razmjera u kojima se izražava želja za demokratskim promjenama te poštovanjem temeljnih sloboda i ljudskih prava započeli odmah nakon objave rezultata tobožnjih izbora i da oni traju i danas: stotine tisuća prosvjednika okupljaju se na ulicama Bjelarusa, uz najveći odaziv sudionika vikendima tijekom marševa jedinstva, što je dokaz razine nezadovoljstva i mobilizacije bjeloruskog društva;

I. budući da se uz prosvjede održavaju i brojni štrajkovi u industrijskim pogonima, poduzećima, među ostalim, u velikim državnim poduzećima u raznim gospodarskim sektorima, školama, sveučilištima, gradovima i selima diljem zemlje;

J. budući da Europska unija i njezine države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora zbog ozbiljnih sumnji u pravednost izbora i brojnih prijava o krivotvorenju izbornih rezultata; budući da aktualni mandat sadašnjeg predsjednika Lukašenka završava 5. studenog 2020.;

K. budući da su bjelaruski prosvjedi poprimili dosad neviđene razmjere, da su se proširili po cijeloj zemlji, uz sudjelovanje svih generacija, te da vidljivu vodeću ulogu u njima imaju žene;

L. budući da su bjelaruske vlasti reagirale na zakonite i mirne prosvjede nerazmjernim nasiljem; budući da su sigurnosne snage na mirne prosvjede odgovorile izuzetno snažno, uz često pribjegavanje pretjeranoj, nepotrebnoj i neselektivnoj uporabi sile, kao što je intenzivna upotreba suzavca, palica, granata i vodenih topova; budući da Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava izvješćuje o tome da je proteklih tjedana pritvoreno gotovo 6 700 osoba koje su koristile svoje pravo na slobodu mirnog okupljanja; budući da su stručnjaci primili izvješća o najmanje 450 slučajeva mučenja, seksualnog nasilja, silovanja i zlostavljanja osoba lišenih slobode, dok je od dana 9. kolovoza 2020. nekoliko osoba nestalo, odnosno da su određene osobe pronađene mrtve, uključujući Aleksandra Tarajkovskog, Konstantina Šišmakova, Aleksandra Vihora i Genadija Šutova;

M. budući da je Koordinacijsko vijeće osnovano kao privremeni institucionalni partner za proces nacionalnog dijaloga s ciljem organiziranja novih izbora koji bi se održali u skladu s međunarodnim standardima i uz prisutnost promatrača izbora ODIHR-a; budući da je otad nekoliko tisuća ljudi izrazilo potporu njegovim pozivima na nove izbore te da su svi vodeći članovi Koordinacijskog vijeća uznemiravani, ispitani ili uhićeni (Ljilja Ulasava, Maksim Znak, Sergej Dilevski, Marija Kalesnikova); budući da su zbog stalnog uznemiravanja i prijetnji vodeći članovi oporbe Svetlana Tihanovska, Veronika Cepkalo, Pavel Latuška i Olga Kovalkova potražili utočište u Europskoj uniji; budući da su Mariju Kalesnikovu, također jednu od vodećih figura oporbe, 7. rujna usred bijela dana na ulici u Minsku oteli zamaskirani muškarci u kombiju bez oznaka; budući da je Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobelove nagrade, jedina članica predsjedništva Koordinacijskog vijeća koja je ostala na slobodi u Bjelarusu; budući da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu njezine sigurnosti unatoč iznimnoj potpori europskih diplomata;

N. budući da je Europsko vijeće 19. kolovoza 2020. odlučilo uvesti sankcije za velik broj pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata u Bjelarusu, zabranivši im ulazak u EU i zamrznuvši njihovu financijsku imovinu u EU-u;

O. budući da su se izborna kampanja i predsjednički izbori održali tijekom pandemije bolesti COVID-19, čije su posljedice bjelorusko političko vodstvo i vlasti uporno negirali, što je dovelo do toga da su novinari, medicinsko osoblje i obični ljudi preuzeli zadatak širenja ključnih informacija o pandemiji i potrebnim mjerama predostrožnosti, pokazujući time društveni angažman građana i vitalnost bjeloruskog civilnog društva;

P. budući da je 27. kolovoza predsjednik Ruske Federacije, ponudivši slanje specijalnih policijskih snaga, izrazio svoju potporu bjeloruskim vlastima u njihovoj represiji zakonitog građanskog nezadovoljstva; budući da je 21. kolovoza Lukašenko najavio da će na mjesto novinara iz državnih medija koji štrajkaju ili su dali ostavku dovesti ruske „medijske stručnjake”; budući da su Rusija, Kina i Turska bile među prvim državama koje su čestitale Lukašenku na njegovoj namještenoj izbornoj pobjedi;

Q. budući da bjeloruske vlasti i dalje provode nasilnu represiju nad neovisnim bjelaruskim izvjestiteljima i civilnim novinarima te namjerno pokušavaju ometati objektivno izvješćivanje kako bi ušutkale pitanja i osude na nacionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim, tako što su za više od desetak međunarodnih izvjestitelja 29. kolovoza ukinule akreditacije;

R. budući da se stanje ljudskih prava u Bjelarusu nastavilo pogoršavati tijekom izborne kampanje i nakon izbora; budući da se okruženje u kojem djeluju borci za ljudska prava neprestano pogoršava i da su oni sustavno izloženi zastrašivanju, uznemiravanju i ograničavanju temeljnih sloboda; budući da je Bjelarus jedina zemlja u Europi u kojoj se i dalje provodi smrtna kazna;

1. ističe da Europski parlament, u skladu sa stajalištem Europskog vijeća, odbacuje rezultata takozvanih predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusu 9. kolovoza 2020. jer su provedeni uz očito kršenje svih međunarodno priznatih standarda; neće priznati Aleksandra Lukašenka kao predsjednika Bjelarusa po isteku njegova tekućeg mandata;

2. najstrože osuđuje bjeloruske vlasti zbog nasilne represije mirnih prosvjeda za pravdu, slobodu i demokraciju nakon namještenih predsjedničkih izbora od 9. kolovoza; poziva na to da se odmah zaustavi nasilje, na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu i odbacivanje svih optužbi protiv svih osoba pritvorenih iz političkih razloga, i prije i nakon izbora održanih 9. kolovoza, što se odnosi i na sve osobe pritvorene zbog njihova sudjelovanja u prosvjedima protiv izbornih rezultata ili protiv nasilja koje primjenjuju vlasti ili zbog izražavanja potpore tim prosvjedima;

3. osuđuje kontinuirano zastrašivanje, progone i nerazmjernu uporabu sile protiv sudionika u štrajkovima, članova Koordinacijskog vijeća i drugih pripadnika oporbe, aktivista civilnog društva, neovisnih novinara i blogera; zahtijeva hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih onih koji su proizvoljno pritvoreni prije i nakon namještenih izbora 9. kolovoza, među koje se ubrajaju Pavel Sevjerinec, Nikolaj Statkevič, Marija Kalesnikova, Andrej Jahorau, Anton Rodnenkov i Ivan Kravcov; traži da se obustave svi kazneni progoni na političkoj osnovi;

4. pozdravlja Koordinacijsko vijeće kao privremeno tijelo koje zastupa narod u njegovim zahtjevima za demokratskim promjenama u Bjelarusu i koje je otvoreno svim političkim i društvenim akterima;

5. podržava miran i demokratski prijenos vlasti koji bi bio rezultat uključivog nacionalnog dijaloga uz puno poštovanje demokratskih i temeljnih prava bjelaruskog naroda; u tom se smislu pridružuje pozivu bjelaruskog naroda da se što je prije moguće organiziraju novi, slobodni i pošteni izbori pod međunarodnim nadzorom koji će voditi Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i koji će biti u skladu s međunarodnim standardima;

6. nedvosmisleno podupire bjelaruski narod u njegovim legitimnim zahtjevima i težnjama za slobodnim i poštenim izborima, temeljnim slobodama i ljudskim pravima, demokratskom zastupljenošću, političkim sudjelovanjem, dostojanstvom i pravom da samostalno izabere vlastiti put; prepoznaje da se trenutačni prosvjedni pokret u Bjelarusu temelji na općem zahtjevu za demokratizaciju Bjelarusa, čiji narod mora imati ista temeljna prava na demokraciju i slobodu kao i svi ostali građani na europskom kontinentu;

7. poziva Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije i Vijeće da pruže pomoć bjelaruskoj demokratskoj oporbi, što uključuje Koordinacijsko vijeće pod vodstvom Svetlane Tihanovskaje;

8. izražava svoju zahvalnost za važan doprinos hrabrih žena Bjelarusa, koje predvode Svetlana Tihanovskaja, Veronika Cepkalo i Marija Kalesnikova, i njihovih pristaša u izražavanju i predstavljanju legitimnih zahtjeva bjelaruskog naroda; napominje da mnogi bjeloruski državljani Svetlanu Tihanovskaju smatraju pobjednicom predsjedničkih izbora i novoizabranom predsjednicom Bjelarusa;

9. traži trenutačno puštanje na slobodu uhićenih članova Koordinacijskog vijeća Ljilje Ulasave, Maksima Znaka, Siarheja Djleuskog i Marije Kalesnikove; ustraje u tome da se svaki nacionalni dijalog mora odvijati uz potpuno i neometano sudjelovanje Koordinacijskog vijeća; pozdravlja zaštitu koju su predstavnici država članica EU-a i drugih zemalja srodnih stajališta ponudili Svetlani Aleksijevič;

10. najstrože osuđuje grozne činove nasilja, okrutne represije i mučenja koji su počinjeni nad mirnim prosvjednicima i pritvorenicima; poziva na neovisnu i učinkovitu istragu smrti prosvjednika Aljaksandra Tarajkovskog, Aleksandra Vihora, Artsjoma Parukova, Genadija Šutova i Kanstantina Šišmakova;

11. poziva na prekid svih oblika zlostavljanja i mučenja, na uvođenje posebne definicije mučenja u bjelaruski kazneni zakon u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava te na zakonodavne izmjene kojima bi se kriminalizirao prisilni nestanak;

12. ustraje u tome da je potrebno zajamčiti prava građana na slobodu okupljanja, udruživanja, izražavanja i mišljenja, kao i slobodu medija, čime bi se ukinula sva pravna i praktična ograničenja kojima se te slobode ograničavaju; oštro osuđuje što se i dalje primjenjuje smrtna kazna i traži njezino trenutačno i trajno ukidanje te, dok se to ne učini, učinkovito pravo na podnošenje žalbe protiv osuda na smrtnu kaznu;

13. u potpunosti podržava bjelaruske radnike i neovisne sindikate te poziva bjelaruske vlasti i poslodavce da poštuju temeljna prava bjelaruskih radnika na štrajk bez opasnosti od otpuštanja, uhićenja ili drugih oblika odmazde, u skladu s konvencijama MOR-a br. 87 i 98; podržava poziv Međunarodne konfederacije sindikata upućen Međunarodnoj organizaciji rada na hitnu intervenciju protiv uhićenja i kažnjavanja vođa odbora za štrajk i neovisnih sindikalnih aktivista, kako bi se zaštitila njihova sloboda okupljanja i udruživanja; podupire koordinacijsku ulogu bjelaruskog Kongresa demokratskih sindikata;

14. snažno podupire sankcije EU-a protiv pojedinaca odgovornih za krivotvorenje rezultata izbora i represiju u Bjelarusu, uključujući Aleksandra Lukašenka; poziva Vijeće da bez odgode i u tijesnoj suradnji s međunarodnim partnerima uvede široke i učinkovite sankcije protiv svih bjelaruskih počinitelja izborne prijevare, nasilja i represije; poziva Vijeće da slijedi primjer baltičkih država članica koje su Lukašenka uvrstile na svoj popis sankcija i proširi prvotno predloženu skupinu osoba na koje se primjenjuju sankcije kako bi ona uključivala znatan broj visoko i srednje rangiranih dužnosnika, kao i poduzetnika poznatih po pružanju potpore režimu ili otpuštanju svojih zaposlenika zbog sudjelovanja u štrajkovima; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Vijeće da razmotre mogućnost da se na popis uvrste i ruski državljani koji su izravno uključeni u pružanje potpore Lukašenkovom režimu u Bjelarusu;

15. snažno pozdravlja prijedlog predsjedatelja OESS-a da u koordinaciji sa svojim nasljednikom pomogne Bjelarusu u organizaciji procesa dijaloga; traži od bjelaruskih vlasti da prihvate ponudu trenutačnog i predstojećeg predsjedatelja OESS-a;

16. poziva ESVD i Europsku komisiju da pripreme sveobuhvatan pregled politike EU-a prema Bjelarusu, radi pružanja potpore građanima Bjelarusa i njihovim demokratskim težnjama, kao i civilnom društvu, braniteljima ljudskih prava te neovisnim sindikatima i medijima; poziva na povećanje financijskih sredstava EU-a namijenjenih civilnom društvu Bjelarusa, uz istovremeno zamrzavanje svih prijenosa sredstava EU-a trenutačnoj vladi Bjelarusa i projektima pod državnom kontrolom i zaustavljanje svih zajmova EIB-a i EBRD-a te ostalih zajmova trenutačnom režimu; potiče EU da organizira donatorsku konferenciju za demokratski Bjelarus na kojoj će se okupiti međunarodne financijske institucije, zemlje skupine G-7, države članice i institucije EU-a te drugi sudionici koji su spremni obvezati se na financiranje paketa u vrijednosti od više milijardi eura kako bi se poduprli budući napori te zemlje u pogledu reformi i restrukturiranja gospodarstva;

17. poziva ESVD da obustavi pregovore o prioritetima partnerstva između EU-a i Bjelarusa dok se ne održe slobodni i pravedni predsjednički izbori;

18. snažno poziva vladu da ojača sustav zdravstvene skrbi i bjelaruskim građanima pruži sve relevantne i životno važne informacije o pandemiji na transparentan i uključiv način; naglašava da je potrebno poboljšati pristup, dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u mjestima pritvora, posebno s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19, kao i radne uvjete medicinskog osoblja, s obzirom na izvješća o tome da policija sprječava pomoć ozlijeđenim prosvjednicima i uhićuje medicinske radnike;

19. potiče države članice da olakšaju i ubrzaju uspostavu humanitarnog koridora i postupak za izdavanje viza osobama koje bježe iz Bjelarusa iz političkih razloga ili kojima je potrebno liječenje zbog nasilja počinjenog nad njima te da njima i njihovim obiteljima pruže potrebnu potporu i pomoć; poziva Komisiju da brzo nastavi s učinkovitom provedbom financijske pomoći EU-a za potporu civilnom društvu i žrtvama represije te da mobilizira veća sredstva za njihovu fizičku, psihološku i materijalnu potporu;

20. poziva EU da dodatno poboljša međuljudske kontakte te da to postigne podupiranjem neovisnih bjelaruskih nevladinih organizacija, organizacija civilnog društva, branitelja ljudskih prava, predstavnika medija i neovisnih novinara, pružanjem mladima iz Bjelarusa dodatnih mogućnosti za studiranje u EU-u te nastavkom pružanja potpore Europskom sveučilištu za društvene znanosti; traži od Komisije da hitno uspostavi program stipendija za studente i znanstvenike izbačene s bjelaruskih sveučilišta zbog njihova prodemokratskog stava;

21. naglašava da je potrebna sveobuhvatna istraga zločina koje je režim počinio protiv naroda Bjelarusa i ističe svoju odlučnosti da doprinese takvim istragama;

22. osuđuje blokiranje interneta i medija kao i zastrašivanje novinara i blogera s ciljem obustave protoka informacija o stanju u zemlji; ističe pravo bjelaruskog naroda na neometan pristup informacijama; poziva EU da preko Europske zaklade za demokraciju i drugih instrumenata pruži potporu tim medijima i novinarima koji su izloženi represiji režima;

23. poziva Komisiju, države članice i ESVD da pruže punu potporu naporima Vijeća UN-a za ljudska prava i moskovskog mehanizma OESS-a kako bi se osiguralo dokumentiranje i izvješćivanje međunarodnih organizacija o kršenjima ljudskih prava i time odgovornost i pravda za žrtve;

24. ističe važnost suzbijanja svakog širenja dezinformacija u Bjelarusu u vezi s EU-om i njegovim državama članicama i institucijama te dezinformacija unutar EU-a o stanju u Bjelarusu, kao i drugih oblika hibridnih prijetnji trećih strana; upozorava režim da ne pokušava pripadnike nacionalnih, vjerskih, etničkih i drugih manjina učiniti metom kako bi skrenuo pozornost društva s izborne prijevare i masovnih prosvjeda i represije koji su uslijedili nakon toga;

25. osuđuje hibridno uplitanje Ruske Federacije u Bjelarus, posebno upućivanje tzv. medijskih stručnjaka u državne medije Bjelarusa i savjetnika u vojna i sigurnosna tijela te poziva vladu Ruske Federacije da prekinu svaku vrstu otvorenog ili prikrivenog uplitanja u unutarnje procese Bjelarusa; potiče Rusku Federaciju da poštuje međunarodno pravo i suverenitet Bjelarusa; upozorava na to da Aleksandar Lukašenko nema politički ni moralni mandat za sklapanje daljnjih ugovornih odnosa u ime Bjelarusa, među ostalim, s ruskim vlastima, koji bi mogli ugroziti suverenitet i teritorijalni integritet Bjelarusa;

26. ističe da je važno da razvoj događaja u Bjelarusu ostane prioritetno pitanje za EU; podsjeća na to da Unija u svojem odgovoru na stanje u Bjelarusu treba biti ujedinjena i ustrajna;

27. izražava žaljenje zbog činjenice da je Bjelarus već ugradio nuklearno gorivo u prvi reaktor nuklearne elektrane Astravjec te da planira započeti proizvodnju energije u studenome 2020., bez pune provedbe preporuka za testiranje otpornosti, što je posebno zabrinjavajuće u ovo doba političke nestabilnosti;

28. poziva nacionalne saveze za hokej na ledu država članica EU-a i svih drugih demokratskih zemalja da potaknu Međunarodnu federaciju hokeja na ledu (IIHF) da povuče svoju odluku o djelomičnom održavanju Svjetskog hokejaškog prvenstva 2021. u Bjelarusu dok se stanje u zemlji, a posebno stanje ljudskih prava, ne poboljša;

29. ponovno upućuje poziv Vijeću EU-a da bez daljnjeg odlaganja uspostavi sveobuhvatan, učinkovit i pravovremen mehanizam mjera ograničavanja na razini EU-a koji će se moći usmjeriti protiv bilo kojeg pojedinca, državnih ili nedržavnih aktera ili drugih subjekata koji su odgovorni za teško kršenje ljudskih prava ili su u tome sudjelovali;

30. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije  / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vlastima Republike Bjelarus i Ruske Federacije.

 

[1] SL C 11, 13.1.2020., str. 18.

[2] SL C 390, 18.11.2019., str. 100.

[3] SL C 298, 23.8.2018., str. 60.

[4] SL C 224, 27.6.2018., str. 135.

[5] SL C 349, 17.10.2017., str. 41.

[6] SL L 45, 18.2.2020., str. 3.

Posljednje ažuriranje: 16. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti