ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o kontinuiranom kršenju ljudskih prava u Bjelarusu, a posebice ubojstvu Ramana Bandarenka
25.11.2020 - (2020/2882(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0389/2020 (Verts/ALE)
B9-0390/2020 (S&D)
B9-0391/2020 (ECR)
B9-0392/2020 (Renew)
B9-0393/2020 (PPE)
Michael Gahler, Miriam Lexmann, Željana Zovko, David McAllister, Isabel Wiseler-Lima, Sandra Kalniete, Andrzej Halicki, Andrius Kubilius, Jerzy Buzek, Loránt Vincze, Antonio López-Istúriz White, Tomáš Zdechovský, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Inese Vaidere, Vangelis Meimarakis, Krzysztof Hetman, Romana Tomc, Magdalena Adamowicz, Ivan Štefanec, Maria Walsh, Adam Jarubas, Benoît Lutgen, Eva Maydell, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Stelios Kympouropoulos, David Lega, Michaela Šojdrová, Paulo Rangel, Vladimír Bilčík, Arba Kokalari, Ioan-Rareş Bogdan
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Kati Piri, Robert Biedroń
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Petras Auštrevičius, Andrus Ansip, Izaskun Bilbao Barandica, Katalin Cseh, Bernard Guetta, Svenja Hahn, Karin Karlsbro, Moritz Körner, Javier Nart, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans
u ime Kluba zastupnika Renew
Viola Von Cramon-Taubadel, Hannah Neumann
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Anna Fotyga, Raffaele Fitto, Charlie Weimers, Angel Dzhambazki, Jacek Saryusz-Wolski, Assita Kanko, Adam Bielan, Elżbieta Kruk, Alexandr Vondra, Veronika Vrecionová, Ruža Tomašić, Jan Zahradil, Eugen Jurzyca, Joanna Kopcińska, Evžen Tošenovský, Witold Jan Waszczykowski, Jadwiga Wiśniewska
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Nikolaj Villumsen, Helmut Scholz, Martina Michels, Fabio Massimo Castaldo, Cornelia Ernst, Silvia Modig
Rezolucija Europskog parlamenta o kontinuiranom kršenju ljudskih prava u Bjelarusu, a posebice ubojstvu Ramana Bandarenka
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu, a posebno onu od 17. rujna 2020. o stanju u Bjelarusu[1], od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97[2], od 19. travnja 2018. o Bjelarusu[3], od 6. travnja 2017. o stanju u Bjelarusu[4] i od 24. studenoga 2016. o stanju u Bjelarusu[5],
– uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2020. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima s Bjelarusom[6],
– uzimajući u obzir Nagradu Saharov za slobodu mišljenja Europskog parlamenta za 2020., koja je 22. listopada 2020. dodijeljena demokratskoj oporbi u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza 2020. i izjavu čelnika pet klubova zastupnika od 17. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon tzv. predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020.,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 1. listopada 2020. i 16. listopada 2020. te zaključke Vijeća o Bjelarusu od 12. listopada 2020.,
– uzimajući u obzir odluku Vijeća od 6. studenoga 2020. o tome da se 15 članova bjelaruskih vlasti, uključujući Aleksandra Lukašenka, uvrsti na popis sankcioniranih pojedinaca, čime se ukupan broj bjelaruskih državljana na koje se primjenjuje zabrana putovanja i zamrzavanje imovine povećao na 59; uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 17. veljače 2020. o produljenju embarga EU-a iz 2004. na oružje i opremu koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju u Bjelarusu[7],
– uzimajući u obzir glavni zaključak s izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. kolovoza 2020. kao i zaključke predsjednika Europskog vijeća od 19. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020.,
– uzimajući u obzir brojne nedavne deklaracije i izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Bjelarusu, a posebno one od 11. kolovoza 2020. i 17. kolovoza 2020., kao i prethodne izjave glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), osobito onu od 13. studenoga 2020. o smrti Ramana Bandarenka, kao i one o primjeni smrtne kazne u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije od 7. rujna 2020. o arbitrarnim i neobjašnjivim uhićenjima i pritvaranjima iz političkih razloga te izjavu Visokog predstavnika u ime Europske unije od 11. rujna 2020. o eskalaciji nasilja i zastrašivanja članova Koordinacijskog vijeća, uzimajući u obzir zajedničku izjavu izaslanstva EU-a u Bjelarusu u ime država članica EU-a zastupljenih u Minsku, Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine, Veleposlanstva Švicarske i Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država od 17. studenog 2020. o pogoršanju stanja ljudskih prava u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjave UN-a o stanju u Bjelarusu, a osobito izjave posebnih izvjestitelja UN-a za ljudska prava od 13. kolovoza 2020. i 19. studenoga 2020. te glasnogovornika visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 21. kolovoza 2020., 11. rujna 2020. i 13. studenoga 2020. kao i izjave iznesene tijekom hitne rasprave o stanju ljudskih prava na 45. zasjedanju Vijeća za ljudska prava održanom 18. rujna 2020.,
– uzimajući u obzir Izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu od 17. srpnja 2020. i Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 17. rujna 2020. o stanju ljudskih prava u Bjelarusu uoči predsjedničkih izbora 2020. i nakon njih,
– uzimajući u obzir izvješće izvjestitelja OESS-a od 5. studenoga 2020. u okviru moskovskog mehanizma o navodnim kršenjima ljudskih prava povezanima s predsjedničkim izborima održanima 9. kolovoza 2020. u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čija je država stranka i Bjelarus,
– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da nezapamćeni mirni prosvjedi i štrajkovi u Bjelarusu traju već više od 100 dana, što ukazuje na visoku razinu nezadovoljstva i mobilizacije bjelaruskog društva protiv masovnog krivotvorenja rezultata izbora i kršenja ljudskih prava koje je počinio autokratski režim te zemlje; budući da kontinuirani prosvjedi kulminiraju vikendima u marševima jedinstva te da je razmjer prosvjeda nezapamćen u povijesti Bjelarusa, a sudionici se broje u stotinama tisuća;
B. budući da su bjelaruske vlasti na zakonite i mirne prosvjede reagirale nerazmjernim nasiljem, represijom, sustavnim zastrašivanjem, zlostavljanjem, ograničavanjem temeljnih sloboda i nehumanim postupanjem, uključujući mučenje i seksualno nasilje nad osobama pritvorenima tijekom prosvjeda, uključujući i borcima za ljudska prava; budući da su borci za ljudska prava zabilježili više od 500 slučajeva mučenja i zlostavljanja, dok je nekoliko osoba nestalo ili su pronađene mrtve, uključujući Aleksandra Tarajkovskog, Konstantina Šišmakova, Artsjoma Parukova, Aleksandra Vihora i Genadija Šutova; budući da je Bjelarus jedina zemlja u Europi u kojoj se i dalje provodi smrtna kazna;
C. budući da se procjenjuje da je više od 25 000 bjelaruskih državljana u nekom trenutku bilo pritvoreno zbog prosvjeda protiv režima, i prije i nakon izbora 9. kolovoza 2020., uključujući starije osobe, žene i djecu; budući da je nedavno, 8. i 15. studenog 2020., više od 1 000 osoba pritvoreno prilikom mirnih prosvjeda; budući da u Bjelarusu ima više od 125 političkih zatvorenika;
D. budući da je Ramana Bandarenka, 31-godišnjeg profesora umjetnosti, 11. studenoga 2020. navečer brutalno pretukla skupina maskiranih muškaraca u civilnoj odjeći koji su navodno blisko povezani s Lukašenkovim režimom; budući da su Ramana Bandarenka nastavili premlaćivati i u pritvoru te je nakon dva sata odveden u bolnicu s ozljedama glave od kojih je sljedeći dan preminuo; budući da vlasti pokušavaju prebaciti odgovornost tako što tvrde da su g. Bandarenka pretukli „zbrinuti građani” te tako što kazneno progone dvojicu zviždača: liječnika i novinara;
E. budući da bjelaruske vlasti nisu poduzele hitne mjere propisane zakonom kako bi istražile taj zločin, te je u narednim danima u Bjelarusu pritvoreno više od 1 100 osoba koje su mu odale počast; budući da je Istražni odbor Bjelarusa obavijestio predstavnike pravoslavne i katoličke crkve da su prekršili zakon time što su osudili uništavanje spomenika u sjećanje na Ramana Bandarenka od strane sigurnosnih snaga;
F. budući da je Ministarstvo unutarnjih poslova Bjelarusa 12. listopada 2020. izjavilo da je spremno na uporabu pravog streljiva protiv prosvjednika; budući da su pripadnici tijela vlasti prilikom nekoliko prosvjeda koristili granate za omamljivanje i suzavac, ispucavali gumene metke ravno u ljude i pucali u zrak; budući da su promet i komunikacije konstantno ometani, posebice u smislu ograničenja pristupa internetu, što se koristi kao način sprečavanja i raspršivanja prosvjeda;
G. budući da bjelaruske vlasti i dalje provode nasilnu represiju nad neovisnim bjelaruskim izvjestiteljima i građanima novinarima te namjerno pokušavaju ometati objektivno izvješćivanje; budući da su samo na dan 15. studenoga 2020. uhićena 23 novinara koji su izvještavali o prosvjedima održanima u spomen na Ramana Bandarenka u različitim bjelaruskim gradovima; budući da stranim medijima i novinarima nije dopušten ulazak u Bjelarus;
H. budući da su bjelaruska djeca meta represije jer se njihovim roditeljima prijeti gubitkom skrbništva zbog sudjelovanja u prosvjedima;
I. budući da je EU odredio sankcije protiv 40 pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje rezultata izbora u Bjelarusu; budući da je Europsko vijeće 6. studenoga 2020. odlučilo dodati 15 članova bjelaruskih vlasti, uključujući Aleksandra Lukašenka i njegova sina, na popis sankcioniranih pojedinaca; budući da se pripremaju dodatne sankcije protiv pojedinaca i poduzeća; budući da je nuklearna elektrana Astravjec 3. studenoga 2020. počela proizvoditi električnu energiju, što je uzrokovalo nove zabrinutosti u pogledu njezine sigurnosti;
J. budući da bjelaruske vlasti dosad nisu istražile izvješća o policijskoj brutalnosti i da je nekažnjavanje kršenja ljudskih prava i dalje rašireno; budući da nepostojanje vladavine prava žrtvama onemogućuje pravo na pošteno suđenje;
1. najoštrije osuđuje ubojstvo Ramana Bandarenka i izražava sućut njegovoj obitelji i svim obiteljima koje su izgubile voljene osobe zbog represije Lukašenkovog režima;
2. traži brzu, temeljitu, nepristranu i neovisnu istragu smrti Ramana Bandarenke, kao i prosvjednika Aljaksandra Tarajkovskog, Aleksandra Vihora, Artsjoma Parukova, Genadija Šutova i Konstantina Šišmakova;
3. ponavlja svoju potporu bjelaruskim prosvjednicima u njihovim zahtjevima u pogledu slobode, demokracije, dostojanstva i prava da odlučuju o vlastitoj sudbini; osuđuje kontinuirano kršenje ljudskih prava, zastrašivanje i nerazmjernu uporabu sile usmjerene protiv mirnih prosvjednika;
4. potiče bjelaruske vlasti da prekinu sve oblike nasilja, zlostavljanja, rodno uvjetovanog nasilja i mučenja usmjerene protiv bjelaruskih građana i pritvorenika, da im omoguće pristup liječničkim i pravnim savjetima te da odmah i bezuvjetno puste na slobodu sve osobe koje su proizvoljno pritvorene, među ostalim zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv izbornih rezultata ili nasilja koje primjenjuju vlasti ili zbog izražavanja potpore tim prosvjedima;
5. oštro osuđuje svaku upotrebu zastrašivanja, uznemiravanja, proizvoljnih uhićenja i pritvaranja te zlostavljanja građana te osuđuje kršenja ljudskih prava koja su počinile bjelaruske državne vlasti ili koja su počinjena u njihovo ime; poziva na hitno zaustavljanje svih oblika uznemiravanja građana, kao što su otpuštanje zaposlenika ili isključivanje studenata zbog sudjelovanja u štrajkovima ili prosvjedima, oduzimanje novinarske akreditacije, prekid komunalnih usluga kao što su opskrba vodom ili grijanje, oduzimanje prava na skrbništvo nad djetetom, blokiranje privatnih bankovnih računa i prekidi pristupa internetu;
6. poziva sve bjelaruske službenike koji provode zakon i sve one koji djeluju u ime bjelaruskih vlasti da odmah prestanu primjenjivati nasilje nad civilima i da se suzdrže od izvršavanja kaznenih naloga i uputa o uporabi nerazmjerne sile, nasilja, mučenja i zlostavljanja građana; poziva na uvođenje posebne definicije mučenja u bjelaruski kazneni zakon u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava te na zakonodavne izmjene kojima bi se kriminalizirao prisilni nestanak;
7. osuđuje potpunu nespremnost vlasti da istraže slučajeve zlostavljanja i mučenja koje su počinili policijski službenici, dok istodobno pokreću kaznene istrage protiv miroljubivih građana; naglašava da je to dokaz namjerne i sustavne politike represije i nekažnjavanja, što dodatno potkrepljuje činjenica da policija i uključene specijalne sigurnosne snage i dalje dobivaju najvišu počast za sudjelovanje u zločinima protiv naroda;
8. odbija rezultate takozvanih predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. i izražava svoju nedvosmislenu potporu narodu Bjelarusa u njegovim legitimnim zahtjevima za hitan prekid autoritarne represije, poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava, demokratsku zastupljenost i političko sudjelovanje te za nove, slobodne i poštene izbore u skladu s međunarodnim standardima i uz promatranje Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR);
9. poziva sva poduzeća koja posluju u Bjelarusu da postupaju s posebnom pažnjom i da se drže svoje odgovornosti u vezi s poštovanjem ljudskih prava, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;
10. ustraje u tome da je potrebno zajamčiti prava građana na slobodu okupljanja, udruživanja, izražavanja i mišljenja, kao i slobodu medija, čime bi se ukinula sva pravna i praktična ograničenja kojima se te slobode ograničavaju;
11. ponavlja važnost uspostave vladavine prava kako bi se poštovale temeljne slobode i ljudska prava, kao i djelotvornog neovisnog pravosuđa kako bi se osiguralo pravo na odvjetnika, pošteno suđenje i pravnu zaštitu;
12. oštro osuđuje što se i dalje primjenjuje smrtna kazna i traži njezino trenutačno i trajno ukidanje te, dok se to ne učini, moratorij na izvršenje smrtne kazne te učinkovito pravo na podnošenje žalbe protiv osuda na smrtnu kaznu;
13. poziva EU da iskaže potporu međunarodnoj istrazi zločina koje je Lukašenkov režim počinio protiv bjelaruskog naroda; smatra da bi istragu trebalo poduprijeti osnivanjem centra za prikupljanje dokaza i radne skupine EU-a sastavljene od međunarodnih pravnih stručnjaka koji će pomagati u budućim međunarodnim istragama; poziva Komisiju, države članice i ESVD da pruže punu potporu naporima Vijeća UN-a za ljudska prava i moskovskog mehanizma OESS-a, kao i borcima za ljudska prava i civilnom društvu, kako bi se osiguralo dokumentiranje kršenja ljudskih prava i izvješćivanje o njima, a time i odgovornost te pravda za žrtve;
14. osuđuje radnje Nacionalne skupštine Bjelarusa kojima se bjelaruskim državljanima iz političkih razloga oduzima državljanstvo;
15. osuđuje represiju nad braniteljicama ljudskih prava, posebno uhićenja Marfe Rabkove i Marine Kostiliančenko iz centra za ljudska prava „Vjasna” te poziva na hitno okončanje rodno uvjetovanog uznemiravanja aktivistica;
16. vjeruje da se dodjela Nagrade Saharov za slobodu mišljenja 2020. demokratskoj oporbi u Bjelarusu zasada u svjetlu pandemije može održati u obliku svečanosti na daljinu; naglašava, međutim, da bi se fizička svečanost trebala organizirati čim situacija to dopusti;
17. naglašava da su mjere koje su EU i države članice dosad poduzele protiv Lukašenkovog režima nedovoljne i pozdravlja odluku Vijeća da izradi treći paket sankcija usmjerenih na poduzeća i oligarhe povezane s Lukašenkovim režimom; poziva na vjerodostojno proširenje popisa sankcija EU-a;
18. podupire pokretanje hitne misije Europskog parlamenta za utvrđivanje činjenica u Vilnius i Varšavu, kao i suradnju s oporbom u Bjelarusu kako bi se istražile moguće aktivnosti posredovanja i potpore demokraciji; naglašava potrebu za daljnjim aktivnostima posredovanja i potpore demokraciji, kao što je misija na visokoj razini koja bi pratila misiju za utvrđivanje činjenica;
19. poziva na potpuno zamrzavanje svih prijenosa sredstava EU-a aktualnoj bjelaruskoj vladi i projektima pod kontrolom države, uključujući zajmove Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih; poziva ESVD da obustavi pregovore o prioritetima partnerstva između EU-a i Bjelarusa dok se ne održe slobodni i pravedni predsjednički izbori;
20. poziva EU i države članice da povećaju pomoć bjelaruskom civilnom društvu i ojačaju angažman EU-a u podupiranju neovisnih organizacija civilnog društva, branitelja ljudskih prava i neovisnih novinara, posebno onih u pritvoru, praćenjem njihovih suđenja; traži od Komisije da hitno uspostavi program stipendija za studente i znanstvenike izbačene s bjelaruskih sveučilišta zbog njihova prodemokratskog stava; traži od Komisije da pokrene ciljani program pomoći EU-a za potporu žrtvama političke represije i policijskog nasilja;
21. osuđuje protjerivanje europskih diplomata iz Bjelarusa i poziva EU i države članice da razmotre smanjenje razine svoje diplomatske suradnje s tom zemljom;
22. poziva države članice i Komisiju da provedu preporuke izvjestitelja moskovskog mehanizma OESS-a u vezi s odobravanjem azila u slučajevima progona obuhvaćenih Ženevskom konvencijom o izbjeglicama; u tom kontekstu potiče države članice da dodatno olakšaju postupak izdavanja viza osobama koje bježe iz Bjelarusa iz političkih razloga te da njima i njihovim obiteljima pruže svu potrebnu potporu i pomoć;
23. osuđuje gušenje medija i onemogućavanje pristupa internetu, širenje dezinformacija te premlaćivanja, uhićenja i zastrašivanja novinara i blogera; ističe pravo bjelaruskog naroda na neometan pristup informacijama; poziva EU da se koristi svojim instrumentima kako bi pružio potporu medijima i novinarima koji su izloženi represiji režima;
24. ustraje u tome da bi bjelaruski radnici trebali moći mirno ostvarivati svoje pravo na štrajk bez opasnosti od otpuštanja, uhićenja ili drugih odmazdi;
25. ponovno upućuje poziv Vijeću i Komisiji da na razini EU-a bez daljnjeg odlaganja uspostave sveobuhvatne, učinkovite i pravodobne mjere ograničavanja, tzv. europski zakon Magnicki, kojima će se omogućiti sankcioniranje bilo kojeg pojedinca, državnih ili nedržavnih aktera ili drugih subjekata koji su odgovorni za teško kršenje ljudskih prava, zlostavljanja i korupciju ili su u tome sudjelovali;
26. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te vlastima Republike Bjelarus.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0231.
- [2] SL C 11, 13.1.2020., str. 18.
- [3] SL C 390, 18.11.2019., str. 100.
- [4] SL C 298, 23.8.2018., str. 60.
- [5] SL C 224, 27.6.2018., str. 135.
- [6] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0280.
- [7] SL L 45, 18.2.2020., str. 3.