ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o najnovijem razvoju događaja u vezi s Nacionalnom skupštinom Venezuele
19.1.2021 - (2021/2508(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0056/2021 (PPE)
B9-0064/2021 (ECR)
B9-0065/2021 (Renew)
Leopoldo López Gil, Dolors Montserrat, Esteban González Pons, Paulo Rangel, Michael Gahler, Antonio Tajani, David McAllister, Gabriel Mato, Antonio López-Istúriz White, Francisco José Millán Mon, Cláudia Monteiro de Aguiar, Isabel Wiseler-Lima, Miriam Lexmann, Álvaro Amaro
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Jordi Cañas, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Nicola Danti, Klemen Grošelj, Moritz Körner, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Dragoş Tudorache, Hilde Vautmans, Adrián Vázquez Lázara, Frédérique Ries
u ime Kluba zastupnika Renew
Hermann Tertsch, Eugen Jurzyca, Raffaele Fitto, Ryszard Antoni Legutko, Jadwiga Wiśniewska, Anna Fotyga
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Rezolucija Europskog parlamenta o najnovijem razvoju događaja u vezi s Nacionalnom skupštinom Venezuele
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno onu od 31. siječnja 2019. o stanju u Venezueli[1], od 16. siječnja 2020. o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar)[2] i od 10. srpnja 2020. o humanitarnoj situaciji u Venezueli i migracijskoj i izbjegličkoj krizi[3],
– uzimajući u obzir izjave od 6. siječnja 2021. i od 7. prosinca 2020. koje je dao potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Venezueli i izborima za Nacionalnu skupštinu održanima 6. prosinca 2020. i prethodne izjave njegova glasnogovornika od 4. i 16. lipnja 2020. o najnovijem razvoju događaja u Venezueli,
– uzimajući u obzir izjave Međunarodne kontaktne skupine od 8. prosinca 2020. o izborima za Nacionalnu skupštinu Venezuele održanima 6. prosinca 2020., od 16. lipnja 2020. kojom je kao nelegitimno odbačeno imenovanje novog vodstva Državnog izbornog povjerenstva (CNE) od strane Vrhovnog suda te izjavu od 24. lipnja 2020. o pogoršanju političke krize u Venezueli,
– uzimajući u obzir nedavne izjave Skupine iz Lime, a naročito onu od 5. siječnja 2021.,
– uzimajući u obzir izjavu Odbora za vanjske poslove od 11. lipnja 2020. o napadima na Nacionalnu skupštinu Venezuele,
– uzimajući u obzir izjavu supredsjednikâ parlamentarne Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora od 2. prosinca 2020. o tome da Europski parlament ne priznaje parlamentarne izbore u Venezueli održane 6. prosinca 2020.,
– uzimajući u obzir nedavne izjave glavnog tajnika Organizacije američkih država o stanju u Venezueli,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/898 od 29. lipnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli[4], u kojoj se 11 vodećih venezuelskih dužnosnika dodaje na popis pojedinaca na koje se primjenjuju mjere ograničavanja,
– uzimajući u obzir prvo izvješće Neovisne međunarodne misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Bolivarijanskoj Republici Venezueli objavljeno 16. rujna 2020.,
– uzimajući u obzir međunarodnu donatorsku konferenciju u znak solidarnosti s venezuelskim izbjeglicama i migrantima u Latinskoj Americi i na Karibima održanu 26. svibnja 2020.,
– uzimajući u obzir Ustav Venezuele,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog kaznenog suda od 14. prosinca 2020. o aktivnostima u okviru preliminarnog ispitivanja (2020.) – Venezuela I,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da nezakoniti i nelegitimni izbori održani u Venezueli 6. prosinca 2020. nisu bili provedeni u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za jamčenje vjerodostojnog postupka i da nisu poštovani politički pluralizam, demokracija, transparentnost i vladavina prava; budući da je odaziv bio iznimno slab i da je stoga očito odbacivanje tih izbora od strane venezuelskog naroda; budući da su se demokratske snage u Venezueli jednoglasno dogovorile da neće sudjelovati u toj izbornoj farsi; budući da je dvadeset sedam političkih stranaka potpisalo sporazum, uključujući četiri najveće oporbene stranke Voluntad Popular, Primero Justicia, Acción Democrática i Un Nuevo Tiempo; budući da izbori nisu ispunjavali uvjete propisane venezuelskim zakonima;
B. budući da je međunarodna zajednica, odnosno Europska unija, Međunarodna kontaktna skupina, Skupina iz Lime i Sjedinjene Američke Države, odbacila održavanje parlamentarnih izbora 2020. zbog potpunog izostanka slobodnih i pravednih uvjeta te da rezultate tog izbornog postupka nije priznala kao legitimni ili reprezentativni izraz volje venezuelskog naroda; budući da su ti nezakoniti izbori dodatno suzili prostor za demokratsko djelovanje u zemlji i stvorene su goleme prepreke rješavanju političke krize u Venezueli;
C. budući da je 26. prosinca 2020. legitimna Nacionalna skupština iz 2015. pod predsjedanjem Juana Guaidóa započela s donošenjem zakonodavstva kako bi produljila svoj ustavni i upravni mandat za jednu godinu, sve dok se u Venezueli ne budu mogli održati slobodni, pošteni, provjerljivi i demokratski izbori;
D. budući da je 13. lipnja 2020. nezakoniti Vrhovni sud imenovao nove članove Državnog izbornog povjerenstva, bez ikakvih zakonskih ovlasti da to učini; budući da su prema člancima 187. i 296. Ustava Venezuele ta imenovanja isključiva odgovornost Nacionalne skupštine, tijela koje demokratski bira venezuelski narod; budući da međunarodna zajednica nije priznala nijednu odluku ni presudu koju su jednostrano donijela ta nelegitimna tijela; budući da su dužnosnici odgovorni za te odluke sad uvršteni na popis sankcija Vijeća;
E. budući da je u srpnju 2020. Ured visoke povjerenice UN-a za ljudska prava, na čelu s Michelle Bachelet, utvrdio da „odluke Vrhovnog suda umanjuju mogućnost za stvaranje uvjeta za demokratske i vjerodostojne izborne postupke” i da se tim sudskim odlukama „imenuju novi rektori Državnog izbornog povjerenstva bez konsenzusa svih političkih snaga”;
F. budući da je Nicolás Maduro 10. siječnja 2019. nelegitimno prisvojio predsjedničke ovlasti pred Vrhovnim sudom, kršeći pritom ustavni poredak;
G. budući da je legitimno i demokratski izabrani predsjednik Nacionalne skupštine Juan Guaidó 23. siječnja 2019. prisegnuo kao privremeni predsjednik Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele;
H. budući da su EU i Parlament u više navrata pozvali na obnovu demokracije i vladavine prava u Venezueli putem vjerodostojnog političkog procesa; budući da je režim Nicolása Madura javno odbacio mogućnost hitnog održavanja slobodnih, transparentnih, uključivih i vjerodostojnih predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora kao odgovor na zahtjeve potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika, Međunarodne kontaktne skupine i Parlamenta;
I. budući da je u svojoj rezoluciji od 31. siječnja 2019. Parlament priznao Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele u skladu s Ustavom Venezuele;
J. budući da je 25 od 27 država članica priznalo Juana Guaidóa kao jedinog legitimnog privremenog predsjednika zemlje sve dok se ne sazovu novi slobodni, transparentni i vjerodostojni predsjednički izbori kako bi se ponovno uspostavila demokracija; budući da su mnoge druge demokratske države učinile to isto;
K. budući da je Vijeće 12. studenoga 2020. produljilo mjere ograničavanja do 14. studenoga 2021.; budući da te mjere uključuju embargo na oružje i opremu za unutarnju represiju, kao i zabranu putovanja i zamrzavanje imovine 36 vođa i najviših dužnosnika Venezuele;
L. budući da je 2017. Europski parlament Nagradu Saharov za slobodu mišljenja dodijelio demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli;
M. budući da se ionako kritično stanje u Venezueli dodatno pogoršalo zbog bolesti COVID-19; budući da su kolaps zdravstvenog sustava, hiperinflacija, ozbiljna nestašica hrane i lijekova te teška humanitarna kriza primorale najmanje jednu šestinu stanovništva da napusti zemlju, a do kraja 2020. to je učinilo više od pet i pol milijuna Venezuelaca;
N. budući da je Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda 14. prosinca, prije svojeg preliminarnog izvješća, a nakon detaljne ocjene i analize dostupnih informacija objavio da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da su civilna tijela, pripadnici oružanih snaga i pojedinci koji podupiru vladu Venezuele odgovorni za „zatvor, mučenje, silovanje i/ili druge oblike seksualnog nasilja i progona skupine ili zajednice iz političkih razloga te da su možda počinili vrlo teške zločine protiv čovječnosti”; budući da će se konačna odluka o tom pitanju donijeti tijekom prve polovice 2021. godine; budući da je 16. rujna 2020. neovisna međunarodna misija UN-a za utvrđivanje činjenica o Venezueli izvijestila da su vlada i sigurnosne snage režima, uz znanje predsjednika Madura i nekolicine njegovih ministara, počinile zločine protiv čovječnosti, uključujući pogubljenja i mučenja, navodeći da venezuelska država mora pozvati na odgovornost počinitelje izvansudskih pogubljenja, prisilnih nestanaka, proizvoljnih pritvaranja i mučenja te spriječiti daljnje činove te prirode;
O. budući da se u najnovijem izvješću koje je 14. siječnja 2021. objavio Institut CASLA pružaju dokazi o strateškom planiranju sustavne represije i kontinuiranih zločina protiv čovječnosti koje je počinio režim te razotkriva postojanje novih obrazaca mučenja, povećanje broja nezakonitih tajnih pritvaranja i centara za mučenje te uplitanje drugih država u poticanje i izvršavanje takvih zločina; budući da se u tom izvješću ističu i nehumani uvjeti u kojima se pod zemljom drže politički zatvorenici koji su izloženi stalnom fizičkom i psihološkom mučenju, što nije u skladu s minimalnim standardima Pravila za postupanje sa zatvorenicima koja su usvojena na Prvom kongresu Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminala i postupanje s počiniteljima kaznenih djela održanim u Ženevi 1955., i koja je odobrilo Gospodarsko i socijalno vijeće u svojim rezolucijama 663C (XXIV) od 31. srpnja 1957. i 2076 (LXII) od 13. svibnja 1977.;
P. budući da je politički zatvorenik iz autohtone etničke skupine Pemón Salvador Franco preminuo od bolesti u venezuelskom zatvoru 3. siječnja 2021., ne primivši liječničku pomoć, unatoč tome što je od studenoga 2020. na snazi sudski nalog za njegov premještaj u bolnicu, koji je ignoriran;
Q. budući da je od 5. siječnja 2021. režim intenzivirao napade i progon usmjerene protiv malobrojnih slobodnih i neovisnih medijskih kuća koje još uvijek ostaju u zemlji, te im je zaplijenio imovinu i instrumente za rad, prisiljavajući ih da smjesta zaustave svoje aktivnosti;
R. budući da su prema medijskim izvješćima i aktivistima za ljudska prava najmanje 23 osobe nedavno ubijene u sukobu između policije i bandi u glavnom gradu Venezuele Caracasu, dok je pogled međunarodne zajednice uperen na vladu kojoj prijeti istraga za ubojstva koja su počinile sigurnosne snage;
1. ponovno ističe da će, sve dok se u Venezueli ne održe istinski slobodni, vjerodostojni, uključivi, transparentni i potpuno demokratski izbori, Narodnu skupštinu izabranu u prosincu 2015., njezinog predsjednika Juana Guaidóa kao i Delegiranu komisiju pod njegovim vodstvom, koji predstavljaju posljednji slobodni izraz volje naroda Venezuele na izborima, smatrati jedinim legitimnim demokratski reprezentativnim političkim tijelom u Venezueli; poziva Vijeće i države članice da također nedvojbeno priznaju ustavni nastavak legitimne Nacionalne skupštine Venezuele izabrane 2015. i legitimnog privremenog predsjednika Venezuele Juana Guaidóa;
2. izražava žaljenje i svoje protivljenje u vezi s nezakonitim i nelegitimnim parlamentarnim izborima koji su posljedica lažnog izbornog procesa organiziranog 6. prosinca 2020. i ponavlja da izborni proces nije bio u skladu s međunarodno prihvaćenim uvjetima i standardima ni s venezuelskim zakonima, niti je bio slobodan i pošten te nije predstavljao volju venezuelskog naroda; ne priznaje ni legitimnost ni zakonitost lažne Nacionalne skupštine formirane 5. siječnja 2021. slijedom tih nedemokratskih izbora;
3. ponavlja da je jedino održivo rješenje višedimenzionalne krize u Venezueli, koja utječe na cijelu regiju, politički, miran i demokratski put naprijed koji obuhvaća vjerodostojne, uključive, slobodne, poštene i transparentne predsjedničke, parlamentarne, regionalne i lokalne izbore tijekom kojih se poštuju međunarodni standardi te jamče jednaki uvjeti i neometano sudjelovanje svih političkih stranaka te koji se održavaju uz objektivno međunarodno promatranje;
4. izražava solidarnost i punu podršku građanima Venezuele koji trpe posljedice teške humanitarne i političke krize, koja je trenutačno još teža zbog pandemije bolesti COVID-19; skreće pozornost na alarmantnu migracijsku krizu i njezin utjecaj na čitavu regiju te pohvaljuje napore i solidarnost koju su iskazale susjedne zemlje;
5. traži bezuvjetno i trenutačno puštanje na slobodu više od 350 političkih zatvorenika u Venezueli, što je podatak koji su potvrdili Foro Penal Venezolano i Organizacija američkih država;
6. ponovno ističe obvezu da se potpuno zajamči poštovanje i zaštita ljudskih prava u Venezueli te se obvezuje na to da će budno pratiti svako represivno djelovanje, posebno ono protiv članova demokratskih snaga; osuđuje prijetnje koje je izrekla potpredsjednica nezakonito formirane Nacionalne skupštine, Iris Varela, o tome da će naložiti uhićenje i kazneni progon članova oporbe i predsjednika Juana Guaidóa, kao i oduzimanje njihove imovine i njihova državljanstva;
7. osuđuje nedavnu represiju nad slobodom izražavanja koju provodi režim i zatvaranje novina i medijskih kuća koje ne slijede Madurovu režimsku politiku;
8. pozdravlja nedavnu odluku Vijeća iz lipnja 2020. o proširenju ciljanih sankcija na dodatnih 11 pojedinaca, kojima se ne nanosi šteta venezuelskom stanovništvu, te poziva na trenutačno jačanje i proširenje tih sankcija; smatra da tijela EU-a stoga moraju ograničiti kretanje pojedinaca na popisu, kao i njihovih najbližih članova obitelji, te zamrznuti njihovu imovinu i vize; nadalje poziva na trenutačnu zabranu trgovine i prometa krvavim zlatom iz Venezuele u EU-u;
9. ponovno ističe važnost nastavka bliske suradnje s međunarodnim saveznicima, točnije s novom vladom SAD-a i Skupinom iz Lime, kako bi se udahnuo novi život u opsežan međunarodni diplomatski napor da se venezuelskom narodu vrate demokracija, vladavina prava i blagostanje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika i Vijeće da vode koordiniranu politiku na visokoj razini s SAD-om i Skupinom iz Lime kako bi se doprinijelo sveobuhvatnijem strateškom pristupu u pogledu međunarodnih diplomatskih napora i temeljito analiziralo ponovni rast napetosti u Venezueli;
10. poziva legitimnu Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika Juana Guaidóa da zajamče potpunu transparentnost u upravljanju sredstvima kako bi se osigurala puna odgovornost;
11. podsjeća da je kriza u Venezueli najveća u svijetu nedovoljno financirana kriza te poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje financijske obveze i isplati iznose izdvojene za humanitarnu krizu u Venezueli, kako je dogovoreno na donatorskoj konferenciji.
12. u potpunosti podupire istrage Međunarodnog kaznenog suda o brojnim zločinima i činovima represije koje je počinio venezuelski režim; poziva Europsku uniju da podupre inicijativu država stranaka Međunarodnog kaznenog suda da se otvori istraga o navodnim zločinima protiv čovječnosti koje je počinio Madurov režim kako bi se odgovorne osobe privele pravdi;
13. u skladu sa svojim prethodno usvojenim rezolucijama, snažno podupire poziv glavnog tajnika UN-a na provođenje potpune i neovisne istrage o počinjenim ubojstvima;
14. poziva na osnivanje kontaktne skupine između zastupnika u Europskom parlamentu i demokratski izabranih predstavnika Delegirane komisije Nacionalne skupštine kako bi se olakšali redoviti kontakti i dijalog s legitimnim demokratskim snagama u Venezueli;
15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i Nacionalne skupštine Bolivarijanske Republike Venezuele Juanu Guaidóu, vladama i parlamentima država Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.
- [1] SL C 411, 27.11.2020., str. 185.
- [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0013.
- [3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0193.
- [4] SL L 205 I, 29.6.2020., str. 6.