Postupak : 2021/2578(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0190/2021

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0190/2021

Rasprave :

PV 11/03/2021 - 9.2
CRE 11/03/2021 - 9.2

Glasovanja :

PV 11/03/2021 - 11
PV 11/03/2021 - 18

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0086

<Date>{10/03/2021}10.3.2021</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0190/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0191/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0192/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0193/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0194/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0195/2021</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 175kWORD 54k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0190/2021 (The Left)

B9-0191/2021 (Verts/ALE)

B9-0192/2021 (S&D)

B9-0193/2021 (Renew)

B9-0194/2021 (PPE)

B9-0195/2021 (ECR)</TablingGroups>


<Titre>o stanju ljudskih prava u Kraljevini Bahreinu, a posebno slučajevi zatvorenika osuđenih na smrt i boraca za ljudska prava</Titre>

<DocRef>(2021/2578(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, Tomáš Zdechovský, Sandra Kalniete, Isabel Wiseler-Lima, Miriam Lexmann, Paulo Rangel, Vladimír Bilčík, Michaela Šojdrová, Loránt Vincze, Eva Maydell, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Maria Walsh, Adam Jarubas, Krzysztof Hetman, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, David Lega, Romana Tomc, Tomas Tobé, Christian Sagartz, Vangelis Meimarakis, Luděk Niedermayer, Inese Vaidere, Ioan-Rareş Bogdan, Stelios Kympouropoulos, Seán Kelly, Magdalena Adamowicz, Janina Ochojska, Frances Fitzgerald</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Marek Belka, Isabel Santos, Marc Tarabella</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>José Ramón Bauzá Díaz, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Olivier Chastel, Bernard Guetta, Svenja Hahn, Moritz Körner, Javier Nart, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache, Hilde Vautmans</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Hannah Neumann, Ernest Urtasun</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Ryszard Antoni Legutko, Raffaele Fitto, Anna Fotyga, Karol Karski, Angel Dzhambazki, Assita Kanko, Elżbieta Kruk, Elżbieta Rafalska, Adam Bielan, Eugen Jurzyca, Veronika Vrecionová, Jadwiga Wiśniewska, Joanna Kopcińska, Valdemar Tomaševski</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Miguel Urbán Crespo</Depute>

<Commission>{The Left}u ime Kluba zastupnika The Left</Commission>

<Depute>Fabio Massimo Castaldo</Depute>

</RepeatBlock-By>

AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju ljudskih prava u Kraljevini Bahreinu, a posebno slučajevi zatvorenika osuđenih na smrt i boraca za ljudska prava

(2021/2578(RSP))

 

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bahreinu, osobito one od 14. lipnja 2018. o stanju ljudskih prava u Bahreinu, a posebno o slučaju Nabila Radžaba[1] te od 16. veljače 2017. o smaknućima u Kuvajtu i Bahreinu[2],

 uzimajući u obzir izjave glasnogovornika potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 13. srpnja 2020. o potvrđivanju presuda kojim su izrečene smrtne kazne u Bahreinu, od 10. lipnja 2020. o puštanju borca za ljudska prava Nabila Radžaba, od 9. siječnja 2020. o potvrdi smrtne kazne za dvojicu državljana Bahreina te od 27. srpnja 2019. o pogubljenjima Alija al-Araba i Ahmeda Al-Malalija,

 uzimajući u obzir izjavu koju su 12. veljače 2020. dali Agnes Callamard, posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, Fionnuala Ni Aolain, posebna izvjestiteljica UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma, te Nils Melzer, posebni izvjestitelj UN-a za mučenje i drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, kojom su zatražili od Bahreina da ponište smrtne kazne protiv Muhameda Ramadana i Husaina Musa,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 10. listopada 2019. povodom Europskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne dale potpredsjednica Komisije / visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, u ime EU-a, i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić,

 uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, o smrtnoj kazni, o mučenju, za dijaloge s trećim zemljama o ljudskim pravima i o slobodi izražavanja,

 uzimajući u obzir novi Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava kojemu je cilj da promicanje, poštovanje i ostvarivanje ljudskih prava budu u središtu svih politika EU-a,

 uzimajući u obzir zaključke s 25. sastanka ministara i Zajedničkog vijeća EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu održanog 18. srpnja 2016.,

 uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između EU-a i Bahreina,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, čija je Bahrein stranka,

 uzimajući u obzir izvješća Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva iz studenoga 2011. godine,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 3.,

 uzimajući u obzir Arapsku povelju o ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da nakon narodnog ustanka 2011. bahreinske vlasti i dalje krše i ograničavaju ljudska prava i slobode stanovništva, posebno pravo pojedinaca na miran prosvjed, slobodu izražavanja i digitalnu slobodu online i offline; budući da su odvjetnici za ljudska prava, novinari i politički aktivisti suočeni sa sustavnim napadima, uznemiravanjem, pritvaranjem, mučenjem, zastrašivanjem, zabranama putovanja i ukidanjem državljanstva; budući da su vlasti od 2011. odbacile sve zahtjeve demokratske oporbe i boraca za ljudska prava za poštovanje slobode govora i okupljanja; budući da se u Bahreinu ne tolerira politička opozicija; budući da su vlasti uhitile nekoliko djece zbog sudjelovanja u prosvjedima u veljači 2021. te su ih navodno izložile prijetnjama silovanjem i primjenom strujnih udara; budući da je najmanje troje od njih i dalje u pritvoru od 4. ožujka 2021., uključujući 16-godišnju osobu s teškim zdravstvenim stanjem;

B. budući da je borac za ljudska prava Abdulhadi Al-Havadža, bahreinski i danski državljanin, suosnivač Bahreinskog centra za ljudska prava i Centra za ljudska prava zemalja Perzijskog zaljeva, trenutačno završava desetu godinu boravka u zatvoru dok služi kaznu doživotnog zatvora zbog optužbi za „financiranje terorizma i sudjelovanje u terorizmu kako bi se svrgnula vlada te špijuniranje za stranu zemlju”; budući da je nakon uhićenja Abdulhadi Al-Havadža pretučen, mučen i osuđen na nepoštenom suđenju koje nije bilo u skladu s bahreinskim kaznenim propisima ili međunarodnim standardima poštenog suđenja; budući da je u srpnju 2012. Radna skupina UN-a za arbitrarna pritvaranja zaključila da je uhićenje Al-Havadžija bilo arbitrarno jer je ono rezultat njegova ostvarivanja temeljnih prava na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja te je pozvala na njegovo puštanje na slobodu;

C. budući da je Nabil Radžab, jedan od najistaknutijih bahreinskih boraca za ljudska prava, 9. lipnja 2020. pušten iz zatvora kako bi ostatak svoje petogodišnje kazne odslužio u skladu sa zakonom o zamjenskim kaznama;

D. budući da je između 2011. i 2020. Bahrein osudio na smrt oko 50 osoba, u usporedbi sa sedam smrtnih kazni izrečenih između 2001. i 2010.; budući da 27 osoba trenutačno čeka izvršenje smrtne kazne u Bahreinu, od čega je 26 u neposrednoj opasnosti od pogubljenja; budući da je Bahrein 15. siječnja 2017. pogubljenjem triju civila ukinuo sedmogodišnji de facto moratorij na smrtnu kaznu; budući da je otad pogubljeno šest osoba; budući da je posebna izvjestiteljica za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja ta pogubljenja nazvala „izvansudskim pogubljenjima”; budući da je smrtna kazna krajnje okrutan, nečovječan i ponižavajući oblik kažnjavanja i da se njome krši pravo na život, sadržano u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima; budući da okolnosti povezane s čekanjem na izvršenje smrtne kazne izazivaju ekstremnu psihološku patnju;

E. budući da neovisni promatrači izvješćuju da su bahreinske vlasti u većini nedavnih pogubljenja izvlačile priznanja mučenjem te da tuženicima nisu zajamčena poštena suđenja; budući da su od prosvjeda 2011. i slijedom zaključaka iz izvješća Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva osnovana brojna interna tijela, kao što su Ured pravobranitelja u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, Posebna jedinica za istrage (SIU) u okviru Ureda glavnog državnog odvjetnika i Povjerenstvo za prava zatvorenika i pritvorenika (PDRC), ali da nisu dovoljno učinkovita i neovisna; budući da je nedostatak neovisnosti tih tijela navodno uzrokovao nedostatak odgovornosti bahreinske vlade i sigurnosnih snaga; budući da se tako potiče kultura nekažnjavanja koja ugrožava pokušaje demokratskih reformi i dodatno destabilizira zemlju;

F. budući da su Ali Al-Arab i Ahmed Al-Malili, oba bahreinski državljani osuđeni za kaznena djela terorizma u masovnom suđenju koje su pratile optužbe o mučenju i teškim povredama pravičnog postupka, pogubljeni strijeljanjem 27. srpnja 2019.; budući da su bahreinske vlasti 18. veljače 2014. uhitile Muhameda Ramadana, zbog navodnog sudjelovanja – zajedno s Husainom Ali Musom – u bombaškom napadu u Al Dairu 14 veljače 2014.; budući da je u žalbenom postupku Kasacijski sud 13. srpnja 2020. potvrdio svoju konačnu presudu i potvrdio smrtne kazne izrečene Muhamedu Ramadanu i Husainu Ali Musi, unatoč nepoštenom suđenju s presudom utemeljenom na priznanjima koja su navodno iznuđena mučenjem optuženih osoba te unatoč ishodu istrage Posebne jedinice za istrage o optužbama o mučenju Moosa i Ramadana; budući da je Agnes Callamard, posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, upozorila da bi osude i smrtne kazne protiv Musa i Ramadana bile arbitrarne i da bi predstavljale očito kršenje njihova prava na život te samovoljna pogubljenja; budući da su stručnjaci UN-a za ljudska prava pozvali Bahrein da spriječi pogubljenje obojice; budući da su Muhamed Ramadan i Husain Ali Musa u neposrednoj opasnosti od pogubljenja te su iscrpili sve pravne lijekove;

G. budući da su bahreinske vlasti raspustile al-Vefak, najveću političku oporbenu stranku u toj zemlji, zaplijenile njezinu imovinu i uhitile njezine čelnike; budući da vođa stranke šeik Ali Salman trenutačno služi doživotnu kaznu zatvora zbog optužbi za navodnu špijunažu;

H. budući da je nekoliko javnih ličnosti kazneno gonjeno samo zbog aktivnosti na društvenim mrežama, uključujući istaknute odvjetnike Abdulaha Al Šamlavija i Abdulaha Hašima; budući da u Bahreinu nisu djelovali neovisni mediji otkad je Ministarstvo za informacijske poslove 2017. ukinulo jedine nezavisne novine Al Wasat;

I. budući da su zdravstveni i higijenski uvjeti u bahreinskim prenapučenim zatvorima i dalje iznimno ozbiljni; budući da je Bahrein u ožujku 2020. oslobodio 1486 zatvorenika zbog opasnosti za zdravlje koju predstavlja pandemija bolesti COVID-19; budući da među oslobođenim zatvorenicima u pravilu nisu bili vođe oporbe, aktivisti, novinari i borci za ljudska prava; budući da bahreinske vlasti zatvorenicima uskraćuju hitnu medicinsku pomoć i riskiraju njihovo zdravlje i dobrobit, čime se krše Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima; budući da su brojni politički zatvorenici započeli štrajk kako bi prosvjedovali protiv lošeg postupanja u zatvoreništvu;

J. budući da bahreinski sudovi i dalje donose i potvrđuju odluke kojima se građanima oduzima državljanstvo; budući da su bahreinski sudovi, među ostalim, 2018. ukinuli državljanstvo više od 300 osoba te 2019. više od 100 osoba, uključujući borce za ljudska prava, političare, novinare i istaknute vjerske vođe, koji u većini slučajeva ostaju osobe bez državljanstva; budući da se oduzimanje državljanstva primjenjuje protivno članku 15. Opće deklaracije o ljudskim pravima;

K. budući da je u prosincu 2018. Bahrein izmijenio svoje radnopravno zakonodavstvo kako bi se poslodavcima zabranila diskriminacija radnika na temelju spola, podrijetla, jezika ili uvjerenja; budući da je utvrdio sankcije protiv spolnog uznemiravanja na radnom mjestu; budući da je Bahrein i dalje mjesto na kojem se radnici migranti, posebno žene zaposlene kao radnici u kućanstvu, iskorištavaju zbog sustava Kafala koji omogućuje iskorištavanje;

L. budući da bahreinski propisi i dalje diskriminiraju žene u okviru obiteljskog prava, primjerice u pogledu prava na razvod ili prijenosa bahreinskog državljanstva na njihovu djecu na ravnopravnoj osnovi s muškarcima; budući da je Bahrein 2002. pristupio Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, ali zadržava rezerve na nekoliko članaka koji sadržavaju odredbe koje su ključne za svrhu konvencije; budući da se člankom 353. Kaznenog zakona počinitelji silovanja izuzimaju od progona i kažnjavanja ako se vjenčaju sa svojim žrtvama; budući da je bahreinski parlament 2016. predložio potpuno stavljanje tog članka izvan snage, no vlada je odbila taj prijedlog; budući da se člankom 334. Kaznenog zakona smanjuju kazne za počinitelje takozvanih zločina iz časti i preljuba te budući da su spolni odnosi izvan braka i dalje kriminalizirani;

M. budući da je Bahrein važan partner Europske unije u Perzijskom zaljevu, među ostalim u područjima političkih i ekonomskih odnosa, energetike i sigurnosti; budući da Kraljevina Bahrein ima bogatu povijest dugogodišnje otvorenosti prema drugim kulturama iz cijelog svijeta te da aktivno sudjeluje u stvaranju zamaha za izgradnju povjerenja i poticanje dijaloga i stabilnosti u Zaljevu i široj regiji Bliskog istoka;

N. budući da promjena vodstva u studenome 2020. i imenovanje novog premijera princa Salmana bin Hamada Al Khalifa predstavlja Bahreinu priliku za napredak prema političkoj reformi i nacionalnom uključivom pomirenju, uključujući pomirenje između sunita i šijita; budući da je dijalog EU-a i Bahreina o ljudskim pravima održan je u veljači 2021. budući da je Bahrein druga zemlja u regiji Zaljeva s kojom je EU uspostavio dijalog o ljudskim pravima;

1. iznimno je zabrinut zbog toga što se u Bahreinu deset godina nakon Arapskog proljeća nastavlja pogoršavati stanje ljudskih prava u zemlji te se i dalje primjenjuju smrtna kazna, proizvoljna uhićenja, progon i uznemiravanje boraca za ljudska prava te uskraćivanje građanskih i političkih prava i sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja i to i na internetu i izvan njega;

2. oštro osuđuje izricanje smrtne kazne Muhamedu Ramadanu i Husainu Aliju Musi; potiče bahreinske vlasti, a posebno Njegovo Veličanstvo šeika Hamada bin Isu al- Kalifu, da odmah prekinu pogubljenja, preinače kazne koje su im izrečene, narede ponovno suđenje koje će u potpunosti biti u skladu s međunarodnim standardima poštenog suđenja i u okviru kojega se neće uzimati obzir dokazi dobiveni mučenjem te da omoguće neovisnu istragu o optužbama za mučenje; poziva Bahrein da preispita neovisnost i učinkovitost unutarnjih tijela koja nadziru slučajeve kršenja za koje je odgovorna vlada, kao što su pučki pravobranitelj, Odjel za posebne istrage (SIU) i Povjerenstvo za prava zatvorenika i pritvorenika (PDRC), koji provode neodgovarajuće istrage i nalaze opravdanje za oslanjanje bahreinskog suda na iznuđena priznanja kako bi se zajamčile osuđujuće presude, među ostalim u sklopu istrage u vezi s optužbama protiv g. Ramadana i g. Muse;

3. izrazito žali zbog ukidanja de facto moratorija na primjenu smrtne kazne; poziva bahreinske vlasti na hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju; poziva na temeljito preispitivanje svih smrtnih kazni kako bi se zajamčilo da su ti sudski postupci provedeni u skladu s međunarodnim standardima i da žrtve kršenja ljudskih prava koje su nezakonito osuđene na smrtnu kaznu dobiju pravnu zaštitu; podsjeća da se EU protivi smrtnoj kazni i da je smatra okrutnim i neljudskim oblikom kažnjavanja koji ne odvraća od kriminalnog ponašanja te da je ona u slučaju pogreške nepovratna;

4. ističe da promjena vodstva do koje je došlo u studenome 2020. predstavlja priliku da EU preusmjeri svoju vanjsku politiku prema Bahreinu, među ostalim u svjetlu novog nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava; poziva novog predsjednika vlade, princa Salmana bin Hamada Al Khalifu, da iskoristi svoju vlast kako bi Bahrein usmjerio prema političkoj reformi i poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda;

5. poziva da se odmah i bezuvjetno puste na slobodu svi borci za ljudska prava i zatvorenici savjesti, uključujući Abdulhadija al-Havadžu, dr. Abduldžalila al-Singacea, Nadžija Fatila, Abdulvahaba Huseina, Alija Hadžu, šeika Alija Salmana i Hasana Mšaimu, koji su pritvoreni i osuđeni samo zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja, te da se odbace sve optužbe protiv njih; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kao i države članice da zagovaraju i provode snažnu kampanju kako bi se zajamčilo trenutačno puštanje na slobodu pritvorenih boraca za ljudska prava, što je ključan element za uspješniju suradnju između EU-a i Bahreina; poziva bahreinske vlasti da organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima zajamče siguran prostor; potiče vladu Bahreina da stranim novinarima i organizacijama za ljudska prava omogući pristup Bahreinu; izrazito pohvaljuje rad svih boraca za ljudska prava, novinara i odvjetnika čiji je rad ključan za obranu ljudskih prava; potiče vladu Bahreina da ponovno uspostavi jedinstvenu neovisnu medijsku kuću Al Wasat i dopusti neovisnim političkim udruženjima da djeluju u Bahreinu, uključujući i ona koja su raspuštena;

6. pozdravlja puštanje na slobodu Nabila Radžaba na temelju zakona o alternativnim sankcijama, ali traži od bahreinskih vlasti da ukinu zabranu putovanja koja mu je izrečena;

7. poziva vladu Bahreina da obustavi sve oblike uznemiravanja boraca za ljudska prava i da odmah ukine zabranu putovanja koja im je izrečena te ustraje u tome da vlasti u svim okolnostima moraju jamčiti da borci za ljudska prava u Bahreinu mogu izvršavati svoje legitimne aktivnosti u području ljudskih prava, i unutar i izvan zemlje;

8. izražava posebnu zabrinutost zbog kršenja zakona o suzbijanju terorizma u Bahreinu te ističe važnost davanja potpore Bahreinu, osobito u pogledu pravosuđa, kako bi se zajamčilo poštovanje međunarodnih standarda u vezi s ljudskim pravima; traži od bahreinskih vlasti da čim prije izmijene svoj Zakon br. 58 (iz 2006.) o zaštiti društva od terorističkih činova i sve druge zakone kojima se ograničava sloboda izražavanja i političke slobode, a koji nisu u potpunosti u skladu s međunarodnim obvezama i standardima;

9. osuđuje kontinuiranu primjenu mučenja, uključujući uskraćivanje medicinske skrbi, te druge oblike okrutnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenika, među kojima su i mirni prosvjednici i civili; poziva na temeljitu i vjerodostojnu istragu svih optužbi o mučenju kako bi se odgovorne osobe privelo pravdi; žali zbog teških zatvorskih uvjeta u zemlji; potiče bahreinske vlasti da zaštite sve zatvorenike od opasnosti koju predstavlja bolest COVID-19;

10. poziva vladu Bahreina da poštuje svoje odgovornosti i obveze iz Konvencije UN-a protiv mučenja, uključujući njezin članak 15., kojim se zabranjuje da se izjave dane kao posljedica mučenja koriste kao dokazi u bilo kojem postupku; poziva na ratifikaciju Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima kojima je cilj ukidanje smrtne kazne;

11. poziva bahreinske vlasti da u potpunosti surađuju s tijelima UN-a, upute trajni poziv predstavnicima svih posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava da posjete Bahrein te da proaktivno surađuju; poziva vladu Bahreina da dužnosnicima EU-a, neovisnim promatračima i skupinama za ljudska prava dopusti da posjete bahreinske zatvore te potiče bahreinske vlasti da posebno zajamče da posebni izvjestitelji UN-a za mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, za borce za ljudska prava, slobodu izražavanja i slobodu okupljanja mogu ući u zemlju;

12. osuđuje postojeće prakse proizvoljnog oduzimanja državljanstva, što je u mnogim slučajevima dovelo do toga da su osobe ostale bez državljanstva, čime se krši Konvencija UN-a o smanjenju apatridnosti; poziva bahreinske vlasti da izmijene zakon o državljanstvu te zemlje i da vrate bahreinsko državljanstvo pojedincima kojima je ono neopravdano oduzeto;

13. konstatira stalne napore vlade Bahreina da reformira državni kazneni zakon i pravne postupke te je potiče da to i dalje čini; poziva na potpunu provedbu preporuka Bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva i preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda; i dalje podupire program reformi vlade Bahreina i potiče Kraljevinu Bahrein da teži stabilnosti pokretanjem daljnjih reformi i uključivom pomirbom u okruženju u kojem se mogu slobodno izraziti mirna politička neslaganja, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama;

14. poziva Delegaciju EU-a da u potpunosti provede smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, pruži svu odgovarajuću potporu pritvorenim borcima za ljudska prava, među ostalim organiziranjem posjeta u zatvorima, praćenjem suđenja i javnim izjavama, te da pruži potporu civilnom društvu i ponudi zaštitu osobama kojima prijeti kazneni progon;

15. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Vijeće i države članice da sustavno izražavaju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Bahreinu, kao i zbog nedostatka političkog prostora za izražavanje legitimnog i mirnog neslaganja, te da razmotre donošenje ciljanih mjera protiv odgovornih za teška kršenja ljudskih prava;

16. konstatira da se između EU-a i Bahreina vodi dijalog o ljudskim pravima; poziva na jačanje tog dijaloga u skladu sa smjernicama EU-a za dijaloge o ljudskim pravima; napominje da dijalog EU-a i Bahreina o ljudskim pravima nije zamjena za temeljit dijalog između vlade, oporbe i civilnog društva u samom Bahreinu; potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje da zajamči da je neformalni dijalog o ljudskim pravima s Bahreinom usmjeren na konkretne rezultate i obveze, te da se prije i poslije tog dijaloga savjetuje s predstavnicima civilnog društva; naglašava da bi bahreinske vlasti trebale smisleno i istinski sudjelovati u tom procesu; podupire daljnji dijalog, angažman i razmjenu najboljih praksi u području ljudskih prava i sudskih postupaka između EU-a, njegovih država članica i Kraljevine Bahreina;

17. poziva EU da zajamči uključivanje ljudskih prava u sva područja suradnje s Bahreinom, među ostalim u nedavno sklopljeni Sporazum o suradnji između EU-a i Bahreina, koji nije uključivao upućivanja na ljudska prava;

18. uznemiren je zbog izvješća o uporabi tehnologije nadzora nad bahreinskim borcima za ljudska prava; ponavlja da bi tehnologije nadzora koje europska poduzeća izvoze u Bahrein mogle olakšati represiju nad borcima za ljudska prava; naglašava potrebu da tijela EU-a nadležna za kontrolu izvoza prije izdavanja dozvola za izvoz u treću zemlju uzmu u obzir kriterije povezane s ljudskim pravima; poziva sve države članice EU-a da se strogo pridržavaju kodeksa ponašanja EU-a pri izvozu oružja, a posebno da obustave sve prijenose oružja, nadzorne i obavještajne opreme te materijala koji se mogu upotrijebiti u Bahreinu u aktualnom zatiranju ljudskih prava;

19. naglašava da se nagrada Chaillot za promicanje ljudskih prava u regiji Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu, koju dodjeljuje Delegacija EU-a, ne bi trebala dodjeljivati onima koji opravdavaju kršenja ljudskih prava;

20. izražava svoju zabrinutost zbog činjenice da sustav Kafala omogućuje kršenje radničkih prava i ograničenja usmjerena na socijalne i sindikalne pokrete u zemlji; potiče vladu Bahreina da izmijeni radno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da radnici u kućanstvu imaju ista prava kao i drugi radnici, uključujući ograničenja njihova radnog vremena, dane tjednog odmora i minimalnu plaću;

21. poziva vladu Bahreina da prema potrebi izmijeni zakonodavstvo kako bi se iskorijenila diskriminacija žena povezana sa stupanjem u brak, potom za vrijeme braka i tijekom raskida braka kao i u vezi s djecom i nasljeđivanjem, te kako bi se ženama omogućilo prenošenje državljanstva na svoju djecu na istoj osnovi kao i muškarcima; potiče vladu Bahreina da ukine sve zadrške koje ima prema Konvenciji za ukidanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), da stavi izvan snage članke 353. i 334. Kaznenog zakona kojima se tolerira nasilje nad ženama te da stavi izvan snage odredbe kojima se kriminaliziraju dobrovoljni spolni odnosi između odraslih osoba;

22. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje, Komisiju i države članice da i dalje pomno prate događaje u toj zemlji i općenito u zemljama Perzijskog zaljeva i da se pritom koriste svim raspoloživim sredstvima utjecaja; osuđuje strano uplitanje u domaću politiku Bahreina čiji je cilj destabilizacija zemlje;

23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku  Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Kraljevine Bahreina te članicama Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva.

 

 

[1] SL C 28, 27.1.2020., str. 76.

[2] SL C 252, 18.7.2018., str. 192.

Posljednje ažuriranje: 10. ožujka 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti