ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju na Šri Lanki, posebno uhićenjima u skladu sa Zakonom o sprečavanju terorizma
9.6.2021 - (2021/2748(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0355/2021 (The Left)
B9-0356/2021 (Verts/ALE)
B9-0357/2021 (Renew)
B9-0358/2021 (S&D)
B9-0361/2021 (PPE)
B9-0363/2021 (ECR)
Željana Zovko, Tomáš Zdechovský, Michael Gahler, Isabel Wiseler-Lima, Paulo Rangel, Gabriel Mato, Antonio López-Istúriz White, Miriam Lexmann, Loránt Vincze, Krzysztof Hetman, Vladimír Bilčík, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Ivan Štefanec, Inese Vaidere, Vangelis Meimarakis, Peter Pollák, Christian Sagartz, Magdalena Adamowicz, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Sara Skyttedal, Loucas Fourlas, Eva Maydell, Michaela Šojdrová, Stelios Kympouropoulos, Luděk Niedermayer, Jiří Pospíšil, Maria Walsh, Stanislav Polčák
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Andrea Cozzolino, Isabel Santos
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Svenja Hahn, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Karin Karlsbro, Moritz Körner, Ilhan Kyuchyuk, Karen Melchior, Urmas Paet, Frédérique Ries, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache
u ime Kluba zastupnika Renew
Hannah Neumann, Sara Matthieu
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Anna Fotyga, Karol Karski, Ryszard Antoni Legutko, Raffaele Fitto, Assita Kanko, Witold Jan Waszczykowski, Valdemar Tomaševski, Nicola Procaccini, Adam Bielan, Ruža Tomašić, Elżbieta Rafalska, Carlo Fidanza, Elżbieta Kruk, Bogdan Rzońca, Ryszard Czarnecki
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marisa Matias
u ime Kluba zastupnika The Left
Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju na Šri Lanki, posebno uhićenjima u skladu sa Zakonom o sprečavanju terorizma
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Šri Lanki,
– uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 9. veljače 2021. pod naslovom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki”,
– uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 23. ožujka 2021. pod naslovom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki”,
– uzimajući u obzir propise br. 01 iz 2021., objavljene 12. ožujka 2021. u okviru Zakona Šri Lanke o sprečavanju terorizma,
– uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma od 14. prosinca 2018. pod naslovom „Posjet Šri Lanki“,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet o Šri Lanki od 24. veljače 2021.,
– uzimajući u obzir završno izvješće misije Europske unije za promatranje izbora na predsjedničkim izborima u Šri Lanki, održanima 16. studenoga 2019., iz siječnja 2020.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir EU-ov Opći sustav povlastica plus (OSP+) - posebni sustav poticaja čiji je Šri Lanka korisnik,
– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je Šri Lanka obilježena desetljećima dugim građanskim ratom koji je završio 2009., tijekom kojeg su obje strane počinile teška kršenja ljudskih prava;
B. budući da se stanje ljudskih prava u Šri Lanki kontinuirano pogoršava, a nova vlada ubrzano nazaduje kada je riječ o ograničenom napretku postignutom pod prethodnim upravama; budući da se prostor u kojem civilno društvo i neovisni mediji u toj zemlji mogu djelovati ubrzano smanjuje;
C. budući da je na Šri Lanki od 1979. na snazi kontroverzni Zakon o sprečavanju terorizma, kojim se policiji dodjeljuju široke ovlasti za pretraživanje, uhićenje i zadržavanje civila osumnjičenika; budući da su široke ovlasti koje su predviđene tim zakonom dovele do dosljednih i utemeljenih optužbi o mučenju i seksualnom zlostavljanju, prisilnom izvlačenju priznanja i sustavnom uskraćivanju pravičnog postupka;
D. budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava u svojem najnovijem izvješću o Šri Lanki ponovo pozvala na moratorij na primjenu Zakon o sprečavanju terorizma na nova uhićenja sve dok se on ne zamijeni zakonodavstvom koje je u skladu s najboljim međunarodnim praksama;
E. budući da je vlada Šri Lanke 9. ožujka 2021. donijela propise br. 01 iz 2021., kojim je Zakon o sprečavanju terorizma proširen, te se njima, među ostalim, dozvoljava određivanje pritvora bez suđenja u trajanju od dvije godine zbog uzrokovanja „vjerskog, rasnog ili javnog nesklada”;
F. budući da se Zakon o sprečavanju terorizma sustavno koristi za proizvoljna uhićenja i pritvaranje muslimana i manjinskih skupina na Šri Lanki, uključujući Ahnafa Jazeema, 26-godišnjeg muslimanskog učitelja i pjesnika, te Hejaaza Hizbullaha, poznatog odvjetnika specijaliziranog za prava manjina i vladavinu prava;
G. budući da je Šri Lanka 19. svibnja 2017. ponovno dobila pristup izdašnim carinskim povlasticama u okviru sustava OSP+, pod uvjetom da zamijeni svoj Zakon o sprečavanju terorizma i efektivno provede 27 međunarodnih konvencija, uključujući konvencije o ljudskim pravima; budući da je Europska unija u više navrata izrazila zabrinutost zbog tog zakona te je konstatirala da Šri Lanka nije stavila izvan snage taj akt unatoč tome što se na to obvezala;
H. budući da je 20. listopada 2020. parlament Šri Lanke donio 20. izmjenu Ustava, kojom se ojačala izvršna vlast;
I. budući da, gotovo 12 godina nakon završetka rata, domaće inicijative za preuzimanje odgovornosti i za pomirenje opetovano ne uspijevaju polučiti rezultate, zbog čega se nekažnjivost još dublje ukorijenila, a nepovjerenje žrtava u sustav se pojačalo;
J. budući da postoje jasni znakovi ubrzane militarizacije civilnih funkcija vlade na Šri Lanki; budući da je od 2020. na ključna administrativna mjesta imenovano najmanje 28 članova aktivnog ili bivšeg vojnog i obavještajnog osoblja; budući da ta imenovanja uključuju najmanje dva visoka vojna dužnosnika koja se spominju u izvješćima UN-a o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tijekom zadnjih godina sukoba; budući da su mnogi osumnjičenici koji su bili u policijskom pritvoru te zatvorenici u zatvorskim kompleksima u Šri Lanki ubijeni; budući da se najnoviji slučajevi odnose na smrtne slučajeve u policijskom pritvoru u svibnju 2021.; budući da je 11 zatvorenika u zatvoru Mahara ubijeno, a 117 ranjeno kada su čuvari u studenome 2020. otvorili vatru kako bi stavili pod kontrolu nerede koji su izbili zbog uvjeta povezanih s COVID-om 19;
K. budući da su vlasti Šri Lanke 2019. izrekle smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom unatoč tome što u toj zemlje još od 1976. postoji moratorij na izricanje smrtne kazne;
1. izražava duboku zabrinutost zbog alarmantnog puta kojim je Šri Lanka krenula u pogledu ponovne pojave teških kršenja ljudskih prava, kako je opisano u najnovijem izvješću UN-a o toj zemlji, u kojem se među ranim znakovima upozorenja navodi ubrzana militarizacija civilnih funkcija vlade, ukidanje važnih ustavnih zaštitnih mjera, političko ometanje odgovornosti, retorika isključivanja, zastrašivanje civilnog društva i primjena protuterorističkih zakona;
2. ponavlja da se snažno protivi nastavku primjene aktualnog Zakona o sprečavanju terorizma; poziva vlasti Šri Lanke da ispune svoju obvezu preispitivanja i stavljanja izvan snage tog akta te da ga zamijene protuterorističkim zakonodavstvom koje je u skladu s najboljim međunarodnim praksama; nadalje poziva na hitnu suspenziju propisa o deradikalizaciji;
3. ističe da se propisima br. 01 iz 2021. ne predviđaju postupovna jamstva za osobe koje su lišene slobode, kako je utvrđeno člankom 9. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te da se njima krše ustavna jamstva Šri Lanke iz članka 13. Ustava Šri Lanke; podsjeća da su centri za deradikalizaciju, rehabilitaciju i reintegraciju, koji su regulirani sličnim zakonodavstvom, u prošlosti bili obilježeni brojnim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava kao što su mučenja i drugi oblici zlostavljanja, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;
4. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog proizvoljnih uhićenja i pritvaranja na temelju Zakona o sprečavanju terorizma bez pravičnog postupka i pristupa pravosuđu, uključujući kada je riječ o aktivistima civilnog društva, odvjetnicima, piscima i pjesnicima kao što su Hejaaz Hizbullah i Ahnaf Jazeem; konstatira sa zabrinutošću pritvaranje Shanija Abeysekare, bivšeg direktora Odjela za kaznene istrage; apelira na vladu Šri Lanke da osobama koje su pritvorene odmah omogući pošteno suđenje na temelju valjane optužnice te da ih, ako optužnica ne bude podignuta, bezuvjetno pusti na slobodu;
5. žali zbog stalne diskriminacije i nasilja prema vjerskim i etničkim manjinama i zajednicama u Šri Lanki, uključujući muslimane, hinduse, Tamile i kršćane; poziva vladu Šri Lanke da nedvosmisleno osudi govor mržnje, poticanje na nasilje i diskriminaciju vjerskih i etničkih skupina u toj zemlji te da pozove na odgovornost one koji promiču takve podjele, uključujući u samoj vladi i vojsci;
6. prima na znanje donošenje 20. izmjene Ustava i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog posljedičnog smanjenja neovisnosti pravosuđa, smanjenja parlamentarnog nadzora i prekomjernog akumuliranja ovlasti na razini predsjedništva;
7. sa zabrinutošću prima na znanje nedavni prijedlog vlade Šri Lanke o donošenju novog zakona o dezinformacijama unatoč zabrinutosti koju su organizacije civilnog društva izrazile u pogledu prijetnji koje bi takav zakon mogao predstavljati za slobodu izražavanja; apelira na internetske platforme da poduzmu proaktivne korake za ograničavanje cirkulacije govora mržnje i dezinformacija na internetu na singalskom i tamilskom jeziku;
8. zabrinut je zbog toga što se odredbe u kaznenom zakonu Šri Lanke, posebno odjeljci 365, 365.A i 399, tumače na način na koji se kriminaliziraju osobe drugačije seksualne orijentacije i rodnog identiteta;
9. poziva Komisiju da hitno evaluira svoje financiranje za Ured UN-a za droge i kriminal i projekt INTERPOL-a „Potpora Šri Lanki u borbi protiv terorizma” u situaciji dok se borba protiv terorizma u Šri Lanki u određenim slučajevima koristi kao izgovor za progon pripadnika etničkih i vjerskih skupina i civilnog društva, uključujući borce za ljudska prava; poziva Delegaciju EU-a u Šri Lanki i predstavništva država članica da povećaju svoju potporu civilnom društvu, posebno borcima za ljudska prava, borcima za zaštitu okoliša i novinarima;
10. ističe da je ključno osigurati da se nacionalnom procesu pomirenja posveti potrebna pozornost i da se njime ostvare konkretni koraci, uključujući preuzimanje odgovornosti za prisilne nestanke i kaznena djela iz prošlosti; žali zbog povlačenja Šri Lanke iz obveza koje je preuzela u okvirima Vijeća UN-a za ljudska prava u kontekstu sponzorstva Rezolucije od 14. listopada 2015. pod nazivom „Promicanje pomirenja, odgovornosti i ljudskih prava na Šri Lanki” te je potiče da ponovno uspostavi suradnju s Vijećem, što je ključno za obnovu odnosa s međunarodnom zajednicom i stvaranje procesa nacionalnog pomirenja među raznim singalskim, tamilskim, muslimanskim, hinduističkim i kršćanskim zajednicama;
11. poziva vladu Šri Lanke da spriječi svako ometanje istrage i mogućeg kaznenog progona pripadnika sigurnosnih snaga optuženih za ozbiljne povrede ljudskih prava; ustraje u tome da se provede istraga o navodima o teškim kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima koje su tijekom građanskog rata počinili viši dužnosnici svih strana; traži od vlade Šri Lanke da prekine praksu imenovanja sadašnjih i bivših vojnih zapovjednika upletenih u teške povrede na visoke položaje u vladi;
12. poziva na strogu, nepristranu i potpunu istragu bombaških napada na Uskršnju nedjelju 2019., u skladu s međunarodnim pravnim standardima; nadalje, poziva na to da se oni protiv kojih postoje dokazi o krivnji odmah izvedu pred sud te da se oni za koje nema dovoljno dokaza puste na slobodu;
13. podsjeća da sustav OSP+ pruža poticaj za bolji pristup tržištu EU-a za izvoznike iz te zemlje, u zamjenu za daljnji napredak prema potpunoj provedbi tih konvencija; podsjeća da je jedna od ključnih obveza Šri Lanke bila da potpuno uskladi svoje zakonodavstvo o borbi protiv terorizma s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kako bi osigurala povoljan trgovinski odnos u okviru sustava OSP+; podsjeća na posljedice predviđene Uredbom o OSP-u[1] u slučaju kontinuiranog neuspjeha u usvajanju i provedbi nužnih reformi u području ljudskih prava, stavljanju izvan snage zakonodavstva koje se zlouporabljuje i preokretanju aktualnog trenda sve češćih kršenja;
14. ističe da je sustav OSP+, kojem Šri Lanka ima pristup, znatno doprinio gospodarstvu te zemlje, iz koje je izvoz u EU porastao na 2,3 milijarde EUR, zbog čega je EU drugo najveće izvozno tržište Šri Lanke; ističe da se prihvatljivost Šri Lanke za status OSP+ trenutno prati i naglašava da se nastavak trgovinskih povlastica u okviru sustava OSP+ ne odvija automatski; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pri procjeni prihvatljivosti Šri Lanke za status OSP+ uzmu u obzir aktualne događaje; nadalje poziva Komisiju i ESVD da iskoriste sustav OSP+ kao sredstvo za poticanje napretka u pogledu obveza Šri Lanke u području ljudskih prava te da zahtijevaju stavljanje izvan snage ili zamjenu Zakona o sprečavanju terorizma, da pažljivo ocijene postoji li dovoljan razlog, kao krajnja mjera, za pokretanje postupka za privremeno povlačenje statusa Šri Lanke u sustavu OSP+ kao i koristi koje iz njega proizlaze, te da o tome što prije izvijeste Parlament;
15. sa zabrinutošću konstatira da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela pogoršanju stanja radničkih prava u toj zemlji; apelira na Šri Lanku da u potpunosti surađuje s Međunarodnom organizacijom rada kako bi se ojačala radnička prava tvorničkih radnika, uključujući zdravstvene i sigurnosne uvjete radnika u odjevnoj industriji u posebnim trgovinskim zonama; poziva vladu Šri Lanke da učinkovito provede i ojača nacionalne propise o iskorjenjivanju dječjeg rada; poziva vlasti Šri Lanke da prilagode priručnik o radnim standardima i radnim odnosima Odbora Šri Lanke za ulaganja kako bi ga uskladile s međunarodnim standardima, posebno s konvencijama Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98;
16. ponovno ističe da se Europska unija snažno protivi smrtnoj kazni u svim slučajevima i bez iznimke; pozdravlja nastavak moratorija Šri Lanke na smrtnu kaznu; apelira na vladu da ukine primjenu smrtne kazne u toj zemlji;
17. pozdravlja dosadašnju podršku EU-a za napore koji se ulažu u pomirenje i ističe da je EU spreman pružiti potporu Šri Lanki u tom području;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Europske komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava, glavnom tajniku UN-a, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladi i parlamentu Šri Lanke.
- [1] Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.)