Postupak : 2021/2982(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0560/2021

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0560/2021

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/11/2021 - 8
PV 25/11/2021 - 15

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0482

<Date>{24/11/2021}24.11.2021</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9‑0560/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0561/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0562/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0563/2021</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9‑0567/2021</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 190kWORD 53k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9‑0560/2021 (Verts/ALE)

B9‑0561/2021 (S&D)

B9‑0562/2021 (PPE)

B9‑0563/2021 (Renew)

B9‑0567/2021 (ECR)</TablingGroups>


<Titre>o kršenju ljudskih prava od strane privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno grupe Wagner</Titre>

<DocRef>(2021/2982(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michael Gahler, Andrius Kubilius, Isabel Wiseler‑Lima, David McAllister, Rasa Juknevičienė, Antonio López‑Istúriz White, Miriam Lexmann, Tomáš Zdechovský, Inese Vaidere, Christian Sagartz, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Peter Pollák, José Manuel Fernandes, Adam Jarubas, Tom Vandenkendelaere, Janina Ochojska, David Lega, Krzysztof Hetman, Stanislav Polčák, Ivan Štefanec, Andrey Kovatchev, Vladimír Bilčík, Radosław Sikorski, Andrzej Halicki, Michaela Šojdrová, Luděk Niedermayer</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Pedro Marques, Andrea Cozzolino, Sven Mikser</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Nathalie Loiseau, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Bernard Guetta, Irena Joveva, Ilhan Kyuchyuk, Karen Melchior, Frédérique Ries, Michal Šimečka, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Viola Von Cramon‑Taubadel, Hannah Neumann</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Anna Fotyga, Jacek Saryusz‑Wolski, Veronika Vrecionová, Charlie Weimers, Elżbieta Kruk, Ryszard Czarnecki, Bogdan Rzońca, Alexandr Vondra, Assita Kanko, Raffaele Fitto, Elżbieta Rafalska, Witold Jan Waszczykowski, Adam Bielan, Carlo Fidanza</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Fabio Massimo Castaldo</Depute>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o kršenju ljudskih prava od strane privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno grupe Wagner

(2021/2982(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i preporuke, posebno svoju Rezoluciju od 4. srpnja o privatnim zaštitarskim društvima[1], svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike[2], svoju preporuku od 16. rujna 2021. o smjeru političkih odnosa između EU-a i Rusije[3] te svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o Somaliji[4],

 uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/1998 od 7. prosinca 2020. o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava (globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava)[5],

 uzimajući u obzir ženevske konvencije iz 1949. i njihove dopunske protokole,

 uzimajući u obzir Konvenciju Organizacije afričkog jedinstva za iskorjenjivanje plaćeništva u Africi iz 1977.

 uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju protiv zapošljavanja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika iz 1989.,

 uzimajući u obzir Dokument iz Montreuxa o bitnim međunarodnim pravnim obvezama i dobrim praksama za države u vezi s operacijama privatnih vojnih i zaštitarskih društava tijekom oružanih sukoba od 17. rujna 2008. (Dokument iz Montreuxa),

 uzimajući u obzir izvješće neovisne misije za utvrđivanje činjenica o Libiji, koju je uspostavilo Vijeće UN-a za ljudska prava, od 1. listopada 2021.,

 uzimajući u obzir izjave stručnjaka Vijeća UN-a za ljudska prava od 31. ožujka 2021. o ruskim voditeljima osposobljavanja i od 27. listopada 2021. o grupi Wagner u Srednjoafričkoj Republici,

 uzimajući u obzir Deklaraciju s Međunarodne konferencije u Parizu o Libiji od 12. studenoga 2021.,

 uzimajući u obzir Smjernice UN-a o korištenju usluga naoružanih zaštitara iz privatnih zaštitarskih društava,

 uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir izvješća, priopćenja za medije i pisma optužbe Radne skupine UN-a o korištenju plaćenika kao načinu kršenja ljudskih prava i ometanja ostvarivanja prava naroda na samoodređenje (Radna skupina UN-a o korištenju plaćenika), posebno ona od 24. ožujka 2021. i 27. listopada 2021.,

 uzimajući u obzir pismo od 25. lipnja 2021. koje je predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a uputila Skupina stručnjaka za Srednjoafričku Republiku, čiji je mandat produljen u skladu s Rezolucijom 2536 (2020) ,

 uzimajući u obzir međuvladinu radnu skupinu otvorenog tipa za izradu sadržaja međunarodnog regulatornog okvira, bez prejudiciranja njegove prirode, u vezi s aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava,

 uzimajući u obzir Međunarodni kodeks ponašanja za privatne pružatelje zaštitarskih usluga,

 uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da su privatna vojna i zaštitarska društva privatni poslovni subjekti koji pružaju vojne i/ili sigurnosne usluge, što može uključivati, među ostalim, naoružanu zaštitu, održavanje i rad oružanih sustava, pritvaranje zatvorenika i savjetovanje ili obuku lokalnih snaga i sigurnosnog osoblja; budući da se tijekom posljednjih godina u područjima sukoba znatno povećalo oslanjanje državnih i nedržavnih aktera na privatna vojna i zaštitarska društva; budući da su u sukobima 21. stoljeća, počevši od ratova u Afganistanu i Iraku, privatna vojna i zaštitarska društva sudjelovala na svim razinama, od logističke potpore do operacija visokog intenziteta;

B. budući da je trenutačna regulatorna situacija u tom sektoru takva da postoji niz nedosljednih pravila koja se znatno razlikuju među državama; budući da neujednačena nacionalna zakonodavstva i samoregulacija koju primjenjuju određena privatna vojna i zaštitarska društva nisu dovoljni za odvraćanje od počinjenja povreda, s obzirom na nedostatak sankcija, te da mogu imati snažan učinak na način na koji privatna vojna i zaštitarska društva djeluju u okviru multilateralnih intervencija i u regijama zahvaćenima sukobima;

C. budući da su, kada sudjeluju u sukobima, privatna vojna i zaštitarska društva obvezana međunarodnim pravom, posebno kako je navedeno u Ženevskim konvencijama koje su ratificirale sve države članice UN-a; budući da su pravne odredbe Ženevskih konvencija priznate kao međunarodno običajno pravo; budući da se u članku 47. Dopunskog protokola I. uz Ženevske konvencije navodi definicija plaćenika; budući da se na temelju toga plaćenici definiraju kao civili i kao takvi ne smiju sudjelovati u sukobima; budući da se u Međunarodnoj konvenciji protiv zapošljavanja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika zabranjuje korištenje plaćenika;

D. budući da je u tijeku reguliranje rada privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno u okviru međuvladine radne skupine otvorenog tipa za izradu sadržaja međunarodnog regulatornog okvira, bez prejudiciranja njegove prirode, u vezi s aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava, budući da se u travnju 2022. planira podnijeti nacrt regulatornog okvira za privatna vojna i zaštitarska društva; budući da je EU izabran u Skupinu prijatelja predsjednika Foruma o Dokumentu iz Montreuxa;

E. budući da su brojni članovi privatnih vojnih i zaštitarskih društava koji djeluju kao plaćenici u prošlim, nedavnim i aktualnim sukobima počinili teška kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine, i protiv boraca i protiv civila; budući da je većina tih kršenja prošla nekažnjeno i da nisu istražena, kazneno gonjena ili osuđena;

F. budući da su neke zemlje, kao što su Rusija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, preko privatnih vojnih i zaštitarskih društava prisutne u različitim sadašnjim ili bivšim zonama sukoba diljem svijeta;

G. budući da je grupa Wagner mreža pripadnika paravojnih skupina i poduzeća koja su povezana preklapanjem vlasništva i logističkih mreža; budući da se grupa Wagner u više pogleda ističe u odnosu na druga privatna vojna i zaštitarska društva, primjerice zbog prijavljenih veza s državnim vrhom Rusije, prijavljene prisutnosti u brojnim državama, razmjera njezinih operacija, s otprilike 10 000 zaposlenika, te teških kršenja ljudskih prava koja su dokumentirana i za koja je optužena; budući da se ruskim pravom zabranjuje korištenje plaćenika u skladu s člankom 359. njegova Kaznenog zakona;

H. budući da su neovisne organizacije kao što je Bellingcat u izvješćima objavljenima od siječnja 2019. do studenoga 2021. dokumentirale povezanost te grupe s ruskim vlastima; budući da se grupa Wagner navodno oslanja na rusku vojnu infrastrukturu, dijeli bazu s ruskom vojskom, prevozi se ruskim vojnim zrakoplovima i koristi usluge vojne zdravstvene skrbi; budući da se djelomično financira ugovorima o ugostiteljskim uslugama i gradnji za ruske oružane snage u vrijednosti od više milijuna dolara, koji su dodijeljeni poduzećima povezanima s Jevgenijem Prigožinom, bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina; budući da su ruska vojna obavještajna služba GRU, rusko Ministarstvo obrane i konzularne službe u potpunosti uključeni u financiranje, novačenje, obuku i zaštitu operativaca grupe Wagner;

I. budući da je EU nametnuo sankcije g. Prigožinu zbog njegova sudjelovanja u sukobu u Libiji; budući da, prema podacima Ministarstva financija SAD-a, nekoliko poduzeća pod njegovom kontrolom podliježe sankcijama SAD-a zbog „podupiranja ruskih paravojnih operacija, očuvanja autoritarnih režima i iskorištavanja prirodnih resursa”;

J. budući da je 11. travnja 2012. predsjednik Putin u svojem govoru u ruskoj Dumi izjavio da bi „skupina privatnih vojnih društava bila učinkovit alat za postizanje nacionalnih ciljeva bez izravnog uključivanja ruske države”; budući da se ime grupe Wagner postupno ukida kako bi se izbjegao javni nadzor i kako bi je se distanciralo od g. Prigožina i predsjednika Putina, te da grupu zamjenjuju drugi subjekti pod različitim imenima; budući da Kremlj, zahvaljujući toj konstrukciji te stoga što grupa Wagner nema pravni status, na uvjerljiv način i dalje pokušava nijekati djela i zločine koje je počinila ta grupa;

K. budući da je u Ukrajini korištenje privatnih vojnih i zaštitarskih društava možda usmjereno na prikrivanje vojnog uplitanja, izbjegavanje žrtava među redovitim vojnim postrojbama i time skrivanje ljudskih žrtava vojnih napada od ruske javnosti;

L. budući da je grupa Wagner prvi put identificirana 2014. kada je podržala proruske separatiste i pomagala ruskoj vojsci u ratnim sukobima u ukrajinskoj regiji Donbas te u nezakonitoj invaziji i pripojenju ukrajinskog Krima; budući da je od tada sudjelovala u sukobima u Siriji, Sudanu, Mozambiku, Libiji, Srednjoafričkoj Republici i Venezueli;

M. budući da su u Srednjoafričkoj Republici stručnjaci UN-a iz radnih skupina UN-a o korištenju plaćenika, poslovanju i ljudskim pravima te o prisilnim nestancima, kao i posebni izvjestitelji UN-a o mučenju i o izvansudskim, prijekim ili proizvoljnim pogubljenjima, zajedno zaključili u listopadu 2021. da je grupa Wagner počinila teška i sustavna kršenja ljudskih prava u Srednjoafričkoj Republici, uključujući masovna prijeka pogubljenja, proizvoljna pritvaranja, seksualno nasilje, pljačkanje, prisilne nestanke i mučenje tijekom ispitivanja;

N. budući da je grupa Wagner bila uključena u grabežljivo preuzimanje osnovnih resursa kao što su prihodi od rudarstva i carine, čime se oslabljuju zemlje u razvoju i uskraćuju im se ključna javna sredstva; budući da je, na primjer, nakon što je 2018. potpisan vojni sporazum između Rusije i Srednjoafričke Republike, poduzeću Lobaye Invest, koje djeluje u sklopu grupe Wagner, dodijeljeno pravo na istraživanje zlata i dijamanata na nekoliko rudarskih lokacija; budući da je u izvješću CNN-a iz lipnja 2021. otkriveno da su ruski plaćenici u rudarskim područjima pogubili civile i protjerali lokalno stanovništvo;

O. budući da je u Libiji grupa Wagner barem od 2018. uključena u logističke i borbene operacije potpore pobunjenom libijskom generalu Khalifi Haftaru; budući da je, prema izvješću misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Libiji iz listopada 2021., grupa Wagner sudjelovala u ratnim zločinima, uključujući prijeka pogubljenja civila i pritvorenika, porobljavanje, postavljanje međunarodno zabranjenih protupješačkih mina te ubijanje ili sakaćenje civila, uključujući djecu, primjerice u selu al-Sbeaa južno od Tripolija; budući da se u izvješću dokumentiraju višestruka i opetovana kršenja embarga UN-a na oružje i upotreba ruskih vojnih teretnih zrakoplova od strane grupe Wagner; budući da je potpora ruskih plaćenika i vojnih instruktora radikalnim naoružanim skupinama dodatno destabilizirala južno susjedstvo EU-a;

P. budući da su 12. studenoga 2021. zemlje koje su sudjelovale na Pariškoj konferenciji o Libiji izrazile protivljenje bilo kakvom vanjskom uplitanju u libijske poslove i podržale provedbu akcijskog plana za povlačenje plaćenika, stranih boraca i stranih snaga s libijskog teritorija; budući da je početkom studenoga 2021. Turska poslala otprilike 150 dodatnih sirijskih plaćenika u Libiju, uz 7 000 plaćenika koji su već bili prisutni u zemlji i odani Turskoj, unatoč lokalnim i međunarodnim zahtjevima da se sve strane snage povuku prije parlamentarnih i predsjedničkih izbora zakazanih za 24. prosinca 2021.; budući da je prema završnom izvješću Skupine stručnjaka UN-a za Libiju, u skladu s Rezolucijom 1973 (2011), objavljenom u rujnu 2019., poduzeće Black Shield Security Services iz Ujedinjenih Arapskih Emirata angažiralo sudanske državljane za sudjelovanje u libijskom sukobu;

Q. budući da se od kraja 2015. operativci grupe Wagner šalju u Siriju kako bi pružili potporu ruskoj vojsci u njezinoj intervenciji za spašavanje Asadova režima; budući da su plaćenici počinili i snimali jezive zločine protiv sirijskog stanovništva, kao što su mučenje, ubojstvo i odrubljivanje glave civilima u blizini Palmire; budući da je sirijski privatni zračni prijevoznik Cham Wings uključen u prijevoz plaćenika iz Rusije u Libiju, a nedavno i u prijevoz migranata u Minsk;

R. budući da je Radna skupina UN-a o korištenju plaćenika navela izvješća u kojima se tvrdi da je Azerbajdžan uz pomoć Turske rasporedio sirijske plaćenike kako bi održao svoje vojne operacije u regiji sukoba u Gorskom Karabahu;

S. budući da su 30. srpnja 2018. ubijena tri nagrađena ruska novinara tijekom istrage rudarskih aktivnosti grupe Wagner u Srednjoafričkoj Republici; budući da se, prema Odboru za zaštitu novinara, smrt ruskog novinara Maksima Borodina, koji je izvještavao o aktivnostima grupe Wagner u Siriji u ožujku 2018., može precrtati na slučajeve ostalih novinara koji su umrli u Rusiji a koji su se bavili osjetljivim pitanjima s mogućim posljedicama za vlasti;

T. budući da je 15. studenoga 2021. potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio konsenzus među ministrima i ministricama vanjskih poslova EU-a o poduzimanju restriktivnih mjera protiv grupe Wagner na predstojećem sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a u prosincu 2021.; budući da je 20. rujna 2021. upozorio na moguću uključenost grupe Wagner u Maliju;

U. budući da postoje izvješća o dogovoru između grupe Wagner i malijskih vlasti koji uključuje planove o raspoređivanju 1 000 plaćenika u toj zemlji; budući da su u Maliju razmještene misije EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP);

V. budući da je Vijeće 7. prosinca 2020. donijelo Uredbu (EU) 2020/1998 kojom se uspostavlja globalni režim sankcija EU-a za kršenje i povrede ljudskih prava kojim se EU-u omogućuje da uvede mjere ograničavanja protiv ciljanih pojedinaca, subjekata i tijela, uključujući države i nedržavne aktere, koji su odgovorni za teška kršenja i povrede ljudskih prava diljem svijeta, koji su u njih uključeni ili su s njima povezani; budući da je odgovornost EU-a da u potpunosti primjenjuje tu uredbu u slučaju kršenja ljudskih prava;

1. izražava najozbiljniju zabrinutost zbog širokog raspona kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava o kojima i dalje stižu informacije u vezi sa sve većim aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava i za koja, većinom, nitko još nije priveden pravdi;

2. najoštrije osuđuje gnusne zločine koje su počinili grupa Wagner i povezani privatni vojni subjekti; ističe snažne naznake da je ruska država odgovorna za financiranje, osposobljavanje tih paravojnih skupina, operativno zapovjedništvo nad njima te upravljanje njima; naglašava da se aktivnosti grupe Wagner podudaraju i poklapaju sa širenjem ruskog utjecaja u područjima sukoba; izražava svoje čvrsto uvjerenje da bi se s grupom Wagner i drugim ugovarateljima sigurnosnih usluga pod ruskim vodstvom trebalo postupati kao s posredničkim organizacijama ruske države;

3. poziva ruske vlasti da provedu ruski Kazneni zakon, posebno članak 359. kojim se zabranjuje novačenje, osposobljavanje, financiranje ili pružanje materijalne pomoći plaćenicima i njihovo korištenje u oružanom sukobu; u tom pogledu poziva ruske vlasti da i državnim poduzećima zabrane angažiranje privatnih vojnih poduzeća za plaćeničke aktivnosti kojima se krši međunarodno humanitarno pravo;

4. naglašava važnost borbe protiv strategije grupe Wagner i s njom povezanih poduzeća, posebno zataškavanja njezina identiteta upotrebom različitih naziva kako bi se izbjegao međunarodni nadzor;

5. poziva sve države koje se koriste uslugama grupe Wagner i s njom povezanih poduzeća, posebno Srednjoafričku Republiku, da prekinu sve veze s tom grupom i njezinim zaposlenicima; poziva sve države da se suoče sa svojim odgovornostima u provedbi međunarodnog prava te da istraže prijavljena kršenja ljudskih prava i kazneno gone poduzeća s poslovnim nastanom na njihovu tlu ako sudjeluju u aktivnostima kojima se krši međunarodno pravo;

6. duboko je zabrinut zbog znakova da prijelazna vlast Malija razmatra korištenje privatnih vojnih kompanija, posebno grupe Wagner; apelira na Mali da ne nastavi djelovati u tom smjeru; čvrsto vjeruje da bi sudjelovanje grupe Wagner bilo u suprotnosti s ciljem ponovnog uspostavljanja mira, sigurnosti i stabilnosti u Maliju i zaštite malijskog naroda, što su temeljni ciljevi EU-a u okviru njegovih misija ZSOP-a i država članica EU-a koje djeluju na zahtjev malijskih vlasti;

7. smatra da misije i operacije EU-a ne mogu na odgovarajući način ostvariti i postići mir, sigurnost i stabilnost u partnerskim zemljama kada u isto vrijeme privatna zaštitarska poduzeća optužena za teška kršenja ljudskih prava djeluju u istoj zemlji; ističe ciljane kampanje dezinformiranja uperene protiv misija i operacija EU-a u Africi za koje bi u okviru modernog hibridnog ratovanja Rusije mogli biti odgovorni grupa Wagner i s njom povezana poduzeća; poziva relevantne jedinice radne skupine StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da izvijeste o tim kampanjama dezinformiranja;

8. poziva EU i njegove države članice da iskoriste sve mogućnosti kako bi relevantnim zemljama priopćili rizike povezane s pristupanjem grupi Wagner i s njom povezanim poduzećima ili suradnjom s njima te da istaknu groznu bilancu kršenja ljudskih prava te grupe; potiče vlade da osiguraju stroge odredbe o poštovanju međunarodnog humanitarnog prava, demokratskom nadzoru i odgovornosti u ugovorima sa stranim privatnim vojnim i zaštitarskim društvima za vojnu pomoć i sigurnosne usluge; potiče države da budu potpuno transparentne u vezi s ugovaranjem usluga vojne potpore, posebno u pogledu broja, zadaća i zapovjednih lanaca privatnih vojnih i zaštitarskih društava koja se nalaze na njihovim državnim područjima, kao i opreme koja se upotrebljava za ispunjavanje njihovih ugovora;

9. poziva ESVD da pripremi izvješće o aktivnostima grupe Wagner kako bi se dobio jasan pregled različitih kršenja za koja je odgovorna, a čime bi se doprinijelo jamčenju odgovornosti za njihove različite zločine i otvorio put kaznenom progonu tih počinitelja pred međunarodnim sudovima; navodi da će Parlament nastaviti pomno pratiti to pitanje putem izvješća i mogućih saslušanja;

10. poziva države članice EU-a i njihove saveznike da pojačaju razmjenu obavještajnih podataka o grupi Wagner i s njom povezanim poduzećima;

11. poziva Komisiju da zajamči da zemlje primateljice ni u kojem slučaju ne mogu koristiti sredstva EU-a za financiranje privatnih vojnih poduzeća s takvom bilancom kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju da o toj temi raspravlja u bilateralnom dijalogu sa svim relevantnim zemljama;

12. podsjeća da bi se EU i njegove države članice trebali obraćati privatnim vojnim i zaštitarskim društvima u područjima sukoba samo kako bi zaštitili svoje prostorije ili zajamčili sigurnost prijevoza i samo ako u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo; ističe da se privatnim vojnim i zaštitarskim društvima ne bi trebale eksternalizirati aktivnosti koje podrazumijevaju upotrebu sile i/ili aktivno sudjelovanje u sukobima, osim u slučaju samoobrane te da se privatnim vojnim i zaštitarskim društvima ni u kojem slučaju ne bi smjelo dopustiti sudjelovanje u ispitivanjima ili pak vođenje ispitivanja; čvrsto vjeruje da bi za sigurnost i obranu ponajprije trebala biti zadužena javna tijela;

13. poziva na to da se o pitanju aktivnosti grupe Wagner i drugih privatnih vojnih poduzeća u Africi temeljito raspravi na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i Afrike;

14. ponavlja poziv upućen na Pariškoj konferenciji o Libiji održanoj 12. studenoga 2021. da svi strani borci, uključujući plaćenike, napuste libijsko državno područje; potiče Rusiju, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i sve ostale države da se pridržavaju tog poziva, da odmah prestanu slati plaćenike u Libiju i da povuku one koji se trenutačno nalaze u zemlji;

15. apelira na ruske vlasti da povuku sve plaćenike iz istočne Ukrajine i s Krima;

16. pozdravlja izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o skorom donošenju ciljanih sankcija EU-a protiv relevantnih pojedinaca i subjekata povezanih s grupom Wagner, kao i protiv pojedinaca i subjekata koji s njome surađuju, koristeći se postojećim režimima sankcija EU-a kao što je globalni režim sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava; poziva na to da te sankcije uključuju zabrane putovanja i zamrzavanje imovine operativcima grupe Wagner; poziva partnerske zemlje da donesu slične sankcije, uključujući države članice Afričke unije; poziva EU da pripremi i donese restriktivne mjere za druga privatna vojna i zaštitarska društva koja krše ljudska prava;

17. poziva sve države članice UN-a da u potpunosti ratificiraju i provedu dodatne protokole uz Ženevske konvencije te da ojačaju međunarodno pravo za učinkovitu zabranu plaćenika, nadovezujući se na duh Konvencije OAU-a o ukidanju korištenja plaćenika u Africi iz 1977., Međunarodne konvencije protiv novačenja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika iz 1989. i Dokumenta iz Montreuxa iz 2008.;

18. poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za uspostavu jasnog i obvezujućeg regulatornog okvira za privatna vojna i zaštitarska društva, posebno u kontekstu otvorene međuvladine radne skupine UN-a, osobito u vezi s velikim projektima u zemljama izvan EU-a ako se oni financiraju sredstvima ulagača ili financijskih institucija sa sjedištem u EU-u, te da osiguraju transparentno praćenje takvih projekata; sa zanimanjem iščekuje nacrt tog okvira koji će biti objavljen u travnju 2022.; poziva subjekte koji sklapaju ugovore s privatnim vojnim i zaštitarskim društvima na obvezno postupanje s dužnom pažnjom;

19. podržava djelovanje radne skupine UN-a; poziva države u kojima su prijavljena navodna ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su počinila privatna vojna i zaštitarska društva da službeno pozovu Radnu skupinu UN-a o korištenju plaćenika da hitno posjeti te zemlje;

20. potiče EU i njegove države članice da poduzmu odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovornosti privatnih vojnih i zaštitarskih društava, među ostalim u vezi s nadzorom i praćenjem transparentnosti; podsjeća sve države na njihovu obvezu da zajamče da privatna vojna i zaštitarska društva u njihovoj nadležnosti ili koja djeluju na njihovu teritoriju poštuju ljudska prava; naglašava potrebu da se osigura pravni lijek, uključujući kaznene sankcije, za slučajeve kršenja ljudskih prava koji proizlaze iz aktivnosti privatnih vojnih i zaštitarskih društava; zahtijeva neometan pristup pravosuđu i pravnoj zaštiti za sve žrtve kršenja ljudskih prava, uključujući zlouporabe koje su počinili ruski plaćenici; poziva  EU da potiče i podupire napore u nacionalnim i međunarodnim jurisdikcijama za pokretanje kaznenih postupaka kako bi se privatna vojna i zaštitarska društva smatrala odgovornima za kršenja ljudskih prava; u tu svrhu poziva Rusiju da u potpunosti surađuje s UN-om, EU-om i zemljama u kojima je grupa Wagner navodno počinila zločine;

21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te parlamentu Ruske Federacije.

 

 

 

[1] SL C 334, 19.9.2018., str. 80.

[2] SL C 385, 22.9.2021., str. 24.

[3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0383.

[4] SL C 118, 8.4.2020., str. 113.

[5] SL L 410 I, 7.12.2020., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 24. studenog 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti