ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o kontinuiranoj represiji nad civilnim društvom i borcima za ljudska prava u Rusiji: slučaj organizacije za ljudska prava Memorial
15.12.2021 - (2021/3018(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9-0604/2021 (Verts/ALE)
B9-0605/2021 (S&D)
B9-0606/2021 (Renew)
B9-0607/2021 (ECR)
B9-0608/2021 (PPE)
Željana Zovko, Andrius Kubilius, Michael Gahler, David McAllister, Sandra Kalniete, Andrzej Halicki, Paulo Rangel, Radosław Sikorski, Jerzy Buzek, Rasa Juknevičienė, Isabel Wiseler-Lima, Traian Băsescu, Eugen Tomac, Sara Skyttedal, Miriam Lexmann, Tomáš Zdechovský, Inese Vaidere, Krzysztof Hetman, Christian Sagartz, Antonio López-Istúriz White, Adam Jarubas, José Manuel Fernandes, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Peter Pollák, Eva Maydell, Tom Vandenkendelaere, David Lega, Arba Kokalari, Stanislav Polčák, Loránt Vincze, Jiří Pospíšil, Benoît Lutgen, Ivan Štefanec, Andrey Kovatchev, Vladimír Bilčík, Seán Kelly, Michaela Šojdrová, Luděk Niedermayer, Janina Ochojska
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Andrea Cozzolino, Evin Incir, Raphaël Glucksmann
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Petras Auštrevičius, Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Svenja Hahn, Martin Hojsík, Karin Karlsbro, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Karen Melchior, Javier Nart, Dragoş Pîslaru, Michal Šimečka, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache
u ime Kluba zastupnika Renew
Sergey Lagodinsky
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE
Anna Fotyga, Jan Zahradil, Jacek Saryusz-Wolski, Alexandr Vondra, Elżbieta Kruk, Jadwiga Wiśniewska, Ryszard Czarnecki, Bogdan Rzońca, Evžen Tošenovský, Dace Melbārde, Adam Bielan, Roberts Zīle, Angel Dzhambazki, Raffaele Fitto, Witold Jan Waszczykowski, Assita Kanko, Hermann Tertsch
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o kontinuiranoj represiji nad civilnim društvom i borcima za ljudska prava u Rusiji: slučaj organizacije za ljudska prava Memorial
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Rusiji,
– uzimajući u obzir međunarodne obveze u području ljudskih prava na koje se Rusija obvezala kao članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Ujedinjenih naroda te kao potpisnica drugih sporazuma o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine protokole, posebno članak 10. o pravu na slobodu izražavanja i članak 11. o pravu na slobodu okupljanja i udruživanja,
– uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije o ruskom zakonu o „stranim agentima”,
– uzimajući u obzir izjavu o pravnim radnjama protiv nevladine organizacije Memorial koju je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao 13. studenoga 2021.,
– uzimajući u obzir izjavu glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić od 12. studenoga 2021. i pismo povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava Dunje Mijatović upućeno glavnom državnom odvjetniku Ruske Federacije od 30. studenoga 2021,
– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da Memorial nije samo jedna od najstarijih i najpriznatijih organizacija za ljudska prava u Rusiji, nego je i međunarodni primjer organizacijama koje rade na povijesnom pamćenju političke represije i obrani ljudskih prava; budući da se Memorial desetljećima zalaže za dinamičnu, humanističku kulturu sjećanja na zločine sovjetskog režima protiv vlastitog naroda i drugih naroda Sovjetskog Saveza i drugih zemalja, kao i za aktivnu građansku predanost ljudskim pravima i zaštitu žrtava i ranjivih skupina; budući da Memorial i dalje daje neprocjenjiv doprinos otkrivanju istine o sovjetskim zločinima, povijesnom revizionizmu i rehabilitaciji politički progonjenih i nepravedno osuđenih pojedinaca te je simbol neumorne borbe za slobodu, demokraciju i ljudska prava na područjima koja su nekad bila obuhvaćena Sovjetskim savezom i šire;
B. budući da je Europski parlament imenovao svoju Nagradu Saharov za slobodu mišljenja po suosnivaču Memoriala i prvom predsjedniku Andreju Saharovu te ju je 2009. dodijelio upravo organizaciji Memorial koju su predstavljali Ljudmila Aleksejeva, Sergej Kovalev i Oleg Orlov;
C. budući da dvama pravnim subjektima Memoriala, organizaciji International Memorial i Centru za ljudska prava Memorial, trenutačno prijeti likvidacija; budući da je 11. studenoga 2021. organizacija International Memorial obaviještena o tužbi koju je pokrenuo glavni državni odvjetnik Ruske Federacije i kojom se traži njezino zatvaranje zbog navodnih opetovanih kršenja nacionalnog zakonodavstva o „stranim agentima”, a posebno zbog neoznačivanja nekih objavljenih materijala oznakom „stranog agenta”; budući da je 12. studenoga 2021. Centar za ljudska prava Memorial obaviješten o sličnoj tužbi koju je pokrenuo moskovski ured državnog odvjetnika, na temelju dodatnih tvrdnji da se u člancima Centra navodno opravdavaju aktivnosti terorističkih i ekstremističkih organizacija, zbog toga što su na internetskoj stranici nevladine organizacije objavljeni popisi političkih zatvorenika i izjave kojima se, među ostalim, štite ljudska prava krimskih Tatara i Jehovinih svjedoka; budući da je sudski postupak pokrenut 23. studenoga 2021. za Centar za ljudska prava Memorial i 25. studenoga 2021. za organizaciju International Memorial; budući da će se sljedeće saslušanje za Centar za ljudska prava Memorial održati 16. prosinca 2021., a za International Memorial 28. prosinca 2021.;
D. budući da je 12. studenoga 2021. čak i ruski predsjednički odbor za civilno društvo i ljudska prava tu tužbu opisalo kao nerazmjernu, tvrdeći da u prethodnih 14 mjeseci nije otkrivena nijedna pravna povreda koju je počinila organizacija International Memorial te da je Centar za ljudska prava Memorial počinio samo dva manja kršenja;
E. budući da je pokušaj likvidacije tih istaknutih nevladinih organizacija nastavak dugogodišnjeg progona obiju organizacija; budući da su te organizacije 2014. i 2016. označene kao „strani agenti” te su im izrečene nerazmjerno visoke novčane kazne zbog navodnog nepoštovanja zakona o „stranim agentima” i proizvoljnog kaznenog progona njihova osoblja, koje je također bilo izloženo napadima i uznemiravanju; budući da ti napadi, kao što je ubojstvo istraživačice Centra za ljudska prava Memoriala Natalije Estemirove iz 2009., nisu na odgovarajući način istraženi te da su počinitelji i dalje nekažnjeni; budući da su Ojub Titiev, voditelj ureda Centra za ljudska prava Memorial u Čečeniji, i Jurij Dmitriev, voditelj Karelijskog ogranka organizacije International Memorial, zatvoreni na temelju politički motiviranih optužbi; budući da je 14. listopada 2021. ured organizacije International Memorial u Moskvi napala nasilna skupina, a zatim ga je pretresla policija;
F. budući da se progon Memoriala odvija usred opetovanih i sustavnih pokušaja ruske vlade da revidira povijest i ograniči slobodnu raspravu o procjeni povijesnih zločina i događaja, posebno onih povezanih s vladavinom sovjetskih vlada; budući da su vlasti krivotvorile povijesne činjenice kako bi osporile nalaze Centra za ljudska prava Memoriala o represiji i progonu pod Staljinom;
G. budući da su pokušaji zastrašivanja, ušutkavanja i u konačnici zatvaranja Memoriala simbol sve represivnijih politika ruskih vlasti, čime se dodaje novo poglavlje u povijesti političke represije u Rusiji; budući da je između 1987. i 1992. Memorial osnovan posebno kako bi dokumentirao, istraživao, obilježio i educirao o temama povezanim s prošlim represijama i tragičnim povijesnim nasljeđem zemlje;
H. budući da je aktivno civilno društvo ključna sastavnica demokratskog i otvorenog društva, te je ono iznimno važno za zaštitu ljudskih prava i vladavine prava; budući da nevladine organizacije imaju ključnu ulogu u modernim demokratskim društvima te stoga moraju moći slobodno djelovati bez nepotrebnog uplitanja javnih tijela; budući da su postupci protiv Memoriala najnoviji primjer represije koju ruske vlasti provode nad civilnim društvom i borcima za ljudska prava te u konačnici štete interesima ruskog naroda i mogućnostima otvorenog i slobodnog dijaloga;
I. budući da je ruski zakon o „stranim agentima” donesen 2012. i da ga je ruski parlament prošle godine proširio tako da ga je učinio primjenjivim na sve javne kritičare ili aktiviste; budući da se posljednjih mjeseci znatno povećao broj organizacija i pojedinaca koje su vlasti odredile kao „strane agente”; budući da su ruske vlasti koristile taj zakon kako bi olakšale represiju nad neovisnim civilnim društvom koje je aktivno u Rusiji te je on usmjeren na nevladine organizacije, borce za ljudska prava, novinare, odvjetnike, aktiviste za prava žena i prava pripadnika zajednice LGBTIQ+ te aktiviste za zaštitu okoliša; budući da se tim zakonom, kao i zakonodavstvom o „nepoželjnim organizacijama” i „borbi protiv ekstremističkih aktivnosti”, krši sam ruski Ustav i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava te zemlje, posebno u pogledu slobode udruživanja i izražavanja, prava na privatnost, prava na sudjelovanje u javnim poslovima i zabranu diskriminacije; budući da primjer Memoriala jasno pokazuje kako ruske vlasti koriste te zakone kao alat za zastrašivanje i ušutkavanje kritičara i nezavisnih aktivista;
1. osuđuje opetovani progon i nedavne politički motivirane pokušaje zatvaranja organizacije International Memorial i Centra za ljudska prava Memorial; poziva ruske vlasti da odmah odbace sve optužbe protiv Memoriala i da osiguraju da ta organizacija može nastaviti sigurno obavljati svoj važan posao bez uplitanja države; zahtijeva da vlasti u međuvremenu osiguraju potpunu zaštitu sve materijalne i nematerijalne imovine Memoriala te pristup istima, uključujući njegove arhive, kao i izvedbe i djela neovisnih kazališnih skupina, novinara i umjetnika;
2. pozdravlja pismo povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 30. studenoga 2021. upućeno glavnom državnom odvjetniku Ruske Federacije; insistira na tome da ne postoji razumno pravno opravdanje zahtjeva za likvidaciju; poziva predsjednicu Komisije, predsjednika Vijeća i države članice EU-a da objave otvorene izjave o potpori i da u njima od ruskih vlasti zahtijevaju da zajamče sigurnost Memoriala i njegovo oslobađanje od svih optužbi; poziva Delegaciju EU-a i predstavništva država članica u Rusiji da javno izraze solidarnost s Memorialom;
3. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava nametne sankcije ruskim dužnosnicima uključenima u nezakonitu represiju nad Memorialom i u sudske postupke protiv njegovih organizacija i članova;
4. potiče Rusiju da prekine aktualnu represiju nad civilnim društvom, borcima za ljudska prava i neovisnim medijima tako da stavi izvan snage zakone o „stranim agentima” i „nepoželjnim organizacijama”, da prestane donositi posebno zakonodavstvo i zloupotrebljavati postojeće kaznene ili upravne zakone s ciljem napada na disidente u zemlji ili inozemstvu i da uskladi svoje zakonodavstvo s obvezama koje je Rusija dobrovoljno preuzela u okviru međunarodnog prava i vlastitog Ustava, među ostalim i tako da u potpunosti ponovno uvede slobodu udruživanja i izražavanja, kao i slobodu medija i interneta; poziva ruske vlasti da osiguraju uspostavu mjera za povrat i odštetu kako bi se riješila kršenja počinjena u postupku provedbe zakona o „stranim agentima” i „nepoželjnim organizacijama”;
5. izražava svoju solidarnost s ruskim narodom i potiče ruske vlasti da prestanu progoniti Memorial, njegovo osoblje i sve druge nevladine organizacije, borce za ljudska prava, novinare, odvjetnike, znanstvenike, povjesničare, aktiviste za prava žena i prava zajednice LGBTIQ+ te aktiviste za zaštitu okoliša u Rusiji; ponovno ističe svoju potporu ruskom civilnom društvu i borcima za ljudska prava te poziva Rusiju da uspostavi jasan pravni okvir, kao i sigurno radno okružje za civilno društvo u skladu s međunarodnim standardima u pogledu ljudskih prava; naglašava da je potrebno zajamčiti djelotvorne i učinkovite postupke pravne zaštite za aktere civilnog društva čija je sloboda rada ugrožena;
6. ponavlja da je slobodan i neovisan rad organizacija civilnog društva i medija temelj demokratskog društva koje se zasniva na vladavini prava; stoga poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da povećaju potporu civilnom društvu, neovisnim nevladinim organizacijama, borcima za ljudska prava, povjesničarima i neovisnim medijima koji su aktivni u Rusiji, uključujući održivu i fleksibilnu financijsku potporu te hitnu pomoć, i da pozivaju na veću međunarodnu potporu tim akterima i njihovu širu uključenost u međunarodne mreže civilnog društva; apelira na osjećaj odgovornosti ruske akademske zajednice i traži je da tim istraživačima i povjesničarima pruži odgovarajuće i sigurne mogućnosti za bavljenje relevantnim akademskim aktivnostima;
7. pohvaljuje znatan doprinos Memoriala dokumentiranju, istraživanju i obrazovanju u pogledu političke represije u Sovjetskom Savezu, te ističe da su time postavljeni međunarodni standardi; hvali njegov neumoran rad na obrani ljudskih prava u današnjoj Rusiji i šire; posebno pohvaljuje njegove inicijative kao što je zahtjev za pokretanje kaznenog postupka protiv članova skupine Wagner u ime žrtava u Siriji i napore koje je uložila u kazneni progon zločina i kršenja ljudskih prava u Čečeniji; naglašava da bi likvidacija organizacije International Memorial i Centra za ljudska prava Memorial stoga imala znatne negativne posljedice za civilno društvo u cjelini, a posebno za zaštitu ljudskih prava u Rusiji;
8. naglašava da bi se likvidacijom tih organizacija također okončale jedinstvene baze podataka i zbirke dokumenata Memoriala te smatra da su te evidencije jedinstvena baština čovječanstva; ističe da je od ključne važnosti zaštititi i očuvati te baze i zbirke te osigurati njihovu dostupnost svim zainteresiranim osobama, među ostalim studentima, istraživačima i obiteljima žrtava; stoga poziva Komisiju i ESVD da zajedno s civilnim društvom i ruskim stručnjacima za ljudska prava sastave sveobuhvatno izvješće o trajnom sjećanju na milijune žrtava političkog terora u Sovjetskom Savezu, koje bi se temeljilo na izjavama svjedoka i bazama podataka koje je prikupio Memorial;
9. osuđuje politiku povijesnog revizionizma i veličanja staljinizma koju promiču ruska vlada i tijela vlasti, a koja se ne koristi samo u aktualnim pokušajima likvidacije Centra za ljudska prava Memorial, već je korištena i u brojnim drugim slučajevima, kao što su otkriće masovnih grobnica u Sandarmohu u Karelijskoj Republici i naknadna politički motivirana zatvorska kazna (temeljena na izmišljenim optužbama) Juriju Dimitrijevu, lokalnom čelniku Memoriala, kao i u zapljena knjige Agnes Haikare o tragičnoj sudbini norveških i finskih kolonizatora na poluotoku Koli; naglašava da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima te priznavanje zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature te informiranje o njima od ključne važnosti za jedinstvo Europe i za poticanje otpornosti na moderne prijetnje demokraciji, posebno među mlađim naraštajima;
10. poziva delegaciju EU-a i nacionalna diplomatska predstavništva u Rusiji da pomno prate situaciju i suđenja povezana s Memorialom na terenu, da osiguraju vidljivost tih napora i da im pruže svu potrebnu potporu, uključujući izravnu financijsku pomoć za pokrivanje troškova odvjetnika i stručnjaka, ali i psihosocijalnu i medicinsku potporu za zaposlenike tijekom cijelog tog razdoblja iznimnog pritiska;
11. poziva države članice EU-a da nastave podupirati podružnice Memoriala koje djeluju na njihovu državnom području; potiče države članice da razmisle o prihvatu ugroženih ili zabranjenih nevladinih organizacija iz Rusije te da im po potrebi omoguće da djeluju s teritorija EU-a, kao i da zaposlenicima Memoriala i drugim ugroženim aktivistima odobre hitne vize kako bi mogli napustiti Rusiju i pronaći privremeno utočište u EU-u;
12. potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije i države članice da poduzmu koordinirane mjere sa zemljama sličnih stavova kako bi se povećalo međunarodno praćenje ruskih restriktivnih zakona, politika i djelovanja te da stalno spominju i osuđuju ograničenja temeljnih sloboda i ljudskih prava koja nameću ruske vlasti, među ostalim intervencijama na visokoj razini i javnim intervencijama, koordiniranim djelovanjem, stalnim nadzorom na međunarodnim i regionalnim forumima za ljudska prava, kao i redovitim procjenama učinka na ljudska prava kako bi se osiguralo da suradnja s Rusijom ne ugrožava ciljeve u pogledu ljudskih prava i da izravno ili neizravno ne doprinosi kršenjima ljudskih prava;
13. potiče veleposlanike EU-a i država članica u Rusiji da nakon ishoda sudskih rasprava organiziraju zajednički i javan solidarni posjet uredu organizacije International Memorial i Centra za ljudska prava Memorial;
14. poziva ESVD da nastavi spominjati nesmiljenu represiju Rusije nad civilnim društvom, borcima za ljudska prava i neovisnim medijima, posebno nedavni slučaj organizacije Memorial, da pokreće postupke praćenja i evaluacije na svim relevantnim forumima kao što su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Vijeće Europe i Vijeće UN-a za ljudska prava, i posebno da u dnevni red sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava koja će započeti u veljači 2022. uvrsti ustrajnu represiju Rusije nad civilnim društvom;
15. poziva ESVD i Komisiju da stalno i pomno prate učinak zakona o „stranim agentima”, posebno kako bi detaljno vodile računa o organizacijama i pojedincima koji su proglašeni „stranim agentima” i kojima je zbog toga izrečena kazna, te da procijene pravne izmjene zakona i njihov učinak na rusko civilno društvo; poziva EU i njegove države članice da sustavno rješavaju zabrinutosti u pogledu zakona o „stranim agentima” i drugog restriktivnog zakonodavstva protiv civilnog društva i boraca za ljudska prava na svim sastancima s ruskim predstavnicima te da pozovu Rusiju na trenutačno stavljanje izvan snage zakona o „stranim agentima” i usklađivanje zakonodavstva te zemlje s njezinim međunarodnim obvezama i međunarodnim standardima u području ljudskih prava;
16. poziva Vijeće, ESVD i Komisiju da uključe ljudska prava i savjetovanje s civilnim društvom u sve dijaloge i područja suradnje između EU-a, njegovih država članica i Rusije, kao i da poštuju svoju obvezu u pogledu rodno osviještene politike;
17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, organizaciji International Memorial i Centru za ljudska prava Memorial te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.