ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o kaznenom progonu pripadnika oporbe i pritvaranju sindikalnih vođa u Bjelarusu
17.5.2022 - (2022/2664(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0270/2022 (PPE)
B9‑0274/2022 (Verts/ALE)
B9‑0275/2022 (Renew)
B9‑0276/2022 (S&D)
B9‑0277/2022 (ECR)
Sandra Kalniete, Michael Gahler, Rasa Juknevičienė, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Siegfried Mureşan, Paulo Rangel, Andrius Kubilius, Jerzy Buzek, Traian Băsescu, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Daniel Buda, Deirdre Clune, Tomasz Frankowski, Andrzej Halicki, Arba Kokalari, Ewa Kopacz, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Aušra Maldeikienė, Lukas Mandl, Marian‑Jean Marinescu, Liudas Mažylis, Luděk Niedermayer, Gheorghe‑Vlad Nistor, Janina Ochojska, Stanislav Polčák, Christian Sagartz, Radosław Sikorski, Michaela Šojdrová, Eugen Tomac, Inese Vaidere, Isabel Wiseler‑Lima, Milan Zver
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Tonino Picula, Thijs Reuten, Juozas Olekas
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Petras Auštrevičius, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Bernard Guetta, Karin Karlsbro, Georgios Kyrtsos, Urmas Paet, Frédérique Ries, Nicolae Ştefănuță, Hilde Vautmans, Nathalie Loiseau, Dragoş Tudorache, María Soraya Rodríguez Ramos, Dragoş Pîslaru
u ime Kluba zastupnika Renew
Viola Von Cramon‑Taubadel, Hannah Neumann
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Raffaele Fitto, Ryszard Czarnecki, Tomasz Piotr Poręba, Valdemar Tomaševski, Veronika Vrecionová, Witold Jan Waszczykowski, Zbigniew Kuźmiuk, Carlo Fidanza, Adam Bielan, Alexandr Vondra, Angel Dzhambazki, Anna Fotyga, Assita Kanko, Beata Kempa, Bogdan Rzońca, Dominik Tarczyński, Elżbieta Kruk, Elżbieta Rafalska, Jacek Saryusz‑Wolski, Jadwiga Wiśniewska, Jan Zahradil, Joanna Kopcińska, Nicola Procaccini
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Nikolaj Villumsen, Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o kaznenom progonu pripadnika oporbe i pritvaranju sindikalnih vođa u Bjelarusu
Europski parlament,
uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Bjelarusu, posebno one od 10. studenog 2021. o stanju na granicama Europske unije i 28. veljače 2022. o ustavnom referendumu,
– uzimajući u obzir izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava 49/26 usvojenu 4. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Bjelarusu uoči predsjedničkih izbora 2020. i nakon njih,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čiji je potpisnik i Bjelarus,
– uzimajući u obzir preambulu Statuta Međunarodne organizacije rada (ILO) o potrebi za priznavanjem načela slobode udruživanja, Konvenciju Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje te Konvenciju Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje,
– uzimajući u obzir članke 36. i 41. Ustava Republike Bjelarusa u pogledu slobode udruživanja i prava na osnivanje sindikata,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 29. travnja 2022. o novim represivnim mjerama u Bjelarusu kojima se proširuje područje primjene smrtne kazne,
– uzimajući u obzir izvješće Anaïs Marin, posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu, koje je 4. svibnja 2021. podnijela Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir izjavu skupine G7 od 14. svibnja 2022. o ruskom ratu protiv Ukrajine,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da Lukašenkin režim u Bjelarusu izravno omogućuje rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, među ostalim dopuštajući Rusiji da napadne Ukrajinu, uključujući lansiranjem balističkih projektila s bjeloruskog teritorija, omogućujući razmještanje i prijevoz ruskog vojnog osoblja, skladištenje i prijevoz vojne opreme i oružja, uključujući teško oružje, dopuštanjem ruskim vojnim zrakoplovima da lete preko bjeloruskog zračnog prostora u Ukrajinu i osiguravanjem mjesta za opskrbu;
B. budući da je 27. veljače 2022. Bjelarus u represivnom ozračju održao takozvani ustavni referendum na kojem je odobren novi ustav, kojim je narušena neutralnost Bjelarusa, ukinut njegov nenuklearni status i predsjedniku odobren cjeloživotni imunitet od kaznenog progona kad prestane obavljati dužnost;
C. budući da je EU 2. prosinca 2021. donio peti paket sankcija protiv Bjelarusa zbog stalnog kršenja ljudskih prava i instrumentalizacije migranata;
D. budući da je EU 2022. donio niz mjera kao odgovor na sudjelovanje Bjelarusa u ničim izazvanoj, neopravdanoj i nezakonitoj vojnoj agresiji Rusije protiv Ukrajine, uključujući pojedinačne i gospodarske sankcije;
E. budući da je 4. svibnja 2022. Vijeće Republike odobrilo izmjenu članka 289. Kaznenog zakona kojom je uvedena smrtna kazna za „teroristička djela u pokušaju”, što se suprotstavlja globalnim težnjama o ukidanju smrtne kazne, dok je više od 30 političkih zatvorenika u skladu s tom odredbom Kaznenog zakona optuženo ili osuđeno na dugotrajne zatvorske kazne, a protiv drugih predstavnika demokratske oporbe ili političkih aktivista izdane su tjeralice na temelju optužbi za „terorizam”; budući da je Bjelarus jedina zemlja u Europi u kojoj se i dalje primjenjuje smrtna kazna;
F. budući da su bjeloruske vlasti zatvorile najmanje 275 organizacija civilnog društva i organizacija za ljudska prava te blokirale nekoliko neovisnih medijskih kuća zbog ratnog izvješćivanja navodeći širenje „ekstremističkih materijala” i „lažnih informacija”; budući da je 5. travnja 2022. bjeloruski glavni tužitelj izjavio da je internetska stranica organizacije Human Rights Watch blokirana; budući da je Aljaksandar Lukašenka proširio svoju kampanju protiv aktivista za ljudska prava i novinara zatvaranjem Andreja Pačobuta, istaknutog novinara i aktivista za prava poljske manjine, koji je žrtva propagandne kampanje temeljene na lažnom prikazu povijesti; budući da se više od 60 medijskih predstavnika kazneno progoni; budući da je njih 26 iza rešetaka;
G. budući da je predsjednički kandidat Viktar Babarika 6. srpnja 2021. osuđen na 14 godina zatvora, a voditeljica njegove predsjedničke kampanje i dobitnica Nagrade Saharov za slobodu mišljenja Europskog parlamenta za 2020. Marija Kaljesnjikava i njezin odvjetnik Maksim Znak osuđeni su na 11 odnosno 10 godina zatvora;
H. budući da su 14. prosinca 2021. vodeći bjeloruski pripadnici oporbe Sjargej Cihanouski i Mikalaj Statkevič, dobitnici Nagrade Saharov za slobodu mišljenja koju im je 2020. dodijelio Europski parlament, Igar Losik, Arcjom Sakau, Uladzimir Ciganovič i Dzmitrij Papou osuđeni na duge zatvorske kazne na temelju izmišljenih optužbi za pokušaj preuzimanja vlasti, poticanje mržnje i društvenih nemira te ekstremizam; budući da je Sjargej Cihanouski, uhićen u svibnju 2020. nakon što je najavio da će se kandidirati za predsjednika kao protukandidat dugogodišnjem bjeloruskom diktatoru Aljaksandru Lukašenki te otada u pritvoru, osuđen na 18 godina zatvora; budući da je Mikalaj Statkevič, politički veteran na čelu neregistrirane političke stranke Narodnaja Hramada koji se kandidirao na predsjedničkim izborima 2010., osuđen na 14 godina zatvora, a Igar Losik i Uladzimir Ciganovič na 15 te Arcjom Sakau i Dzmitrij Papou na 16 godina zatvora na temelju sličnih izmišljenih optužbi;
I. budući da sindikati imaju temeljnu ulogu u jamčenju pravilnog funkcioniranja demokracije, zastupljenosti građana i radnika te u obrani njihovih prava;
J. budući da je 19. travnja 2022. uhićeno najmanje 18 sindikalnih vođa i predstavnika nezavisnog sindikalnog pokreta Bjelarusa te su optuženi u skladu s člankom 342. Kaznenog zakona u vezi s organizacijom i pripremom radnji kojima se ozbiljno krši javni red ili aktivnim sudjelovanjem u takvim radnjama, što dovodi do uhićenja, oduzimanja slobode na dvije do pet godina ili do kazne zatvora do četiri godine; budući da su među uhićenima Aljaksandar Jarašuk, predsjednik bjeloruskog Kongresa demokratskih sindikata (BKDP), koji je također potpredsjednik Međunarodne konfederacije sindikata i član Upravnog tijela ILO-a, Sjargej Antusevič, potpredsjednik BKDP-a, Aleg Padalinski, međunarodni tajnik BKDP-a, Alena Jaskova, odvjetnica BKDP-a i Mikalaj Šarah, predsjednik Bjeloruskog sindikata slobodne trgovine;
K. budući da su u zadnja dva mjeseca napadi na sindikalne aktiviste i vođe učestali, prvenstveno zbog toga što su mnogi od njih podigli glas protiv bjeloruske potpore ruskoj agresiji na Ukrajinu, kao i zbog njihove dugogodišnje potpore demokraciji i protivljenja Lukašenkinu režimu; budući da je posljednji napad na nezavisni sindikalni pokret izvršen 19. travnja 2022.; budući da je izvršen pretres ureda BKDP-a i ureda njegovih podružnica – Bjeloruskog sindikata slobodne trgovine, Sindikata trgovaca metalima i Bjeloruskog sindikata radnika u radijskoj i elektroničkoj industriji (REP) – u Minsku i susjednim regijama, kao i privatnih domova sindikalnih vođa i aktivista;
L. budući da se u posljednje vrijeme progon nezavisnih sindikata i sindikalnih vođa provodi sustavno, što je primjer aktualne protusindikalne kampanje u Bjelarusu, kako je Parlament naglasio i u svojoj rezoluciji od 7. listopada 2021.;
M. budući da je nekoliko sindikalista i dalje u pritvoru, među kojima su predsjednik i potpredsjednik vodeće nezavisne sindikalne konfederacije BKDP, te da nemaju nikakvih informacija o pravnoj osnovi za uhićenje ni pristupa odvjetnicima, članovima obitelji ili sindikalnim kolegama; budući da pritvorenicima nije dozvoljeno vidjeti svoje obitelji ili sindikalne kolege te da njihova sigurnost, zdravlje i psihološka dobrobit i dalje izazivaju veliku zabrinutost;
N. budući da nezavisni sindikalni pokret u Bjelarusu već dugi niz godina trpi ozbiljne napade; budući da su prostorije sindikata pod nadzorom, da su aktivisti za radnička prava izloženi uznemiravanju, nezakonitim otpuštanjima i uhićenjima, a članove sindikata zastrašuje se ne bi li dali ostavke; budući da su privatni domovi vođa i članova pretreseni i da je KGB (Komitet Gosudarstvennoy Bezopasnosti – bjeloruski Odbor za državnu sigurnost) nedavno neke sindikate proglasio „ekstremističkim skupinama”, uključujući klasifikaciju REP-a kao terorističke organizacije 7. travnja 2022.;
O. budući da su bjeloruske vlasti u rafinerijama nafte Grodno Azot, Naftan i Mazir ukinule pravni status organizacijama bjeloruskog nezavisnog sindikata (član BKDP-a), zbog čega su radnici još manje zastupljeni i zaštićeni; budući da je predsjednica neovisnog sindikata u rafineriji nafte OJSC Naftan Olga Britikova osuđena peti put zaredom;
P. budući da nezavisni bjeloruski sindikalni pokret već dugo predvodi borbu za demokraciju i dijalog u Bjelarusu; budući da će pritvaranje sindikalnih vođa utjecati na ostvarivanje sindikalnih prava u Bjelarusu i imati odvraćajući učinak na radnike;
Q. budući da režim u Minsku kontinuirano kazneno goni građane na političkoj osnovi, među ostalim zbog proturatnih prosvjeda, te budući da se mirni prosvjednici i dalje pritvaraju te su nametnuta proizvoljna pritvaranja zbog isticanja bijelo-crveno-bijelih simbola, među ostalim u privatnim domovima i na privatnim posjedima; budući da se prema podacima Centra za ljudska prava Viasna od svibnja 2022. oko 1200 osoba u Bjelarusu smatra političkim zatvorenicima; budući da je od kolovoza 2020. pritvoreno više od 40 000 osoba, a protiv bjeloruskih građana podignuto više od 5500 kaznenih prijava, dok protiv osoba koje su odgovorne za sustavna kršenja ljudskih prava ili su u njima sudjelovale nije podnesena nijedna kaznena prijava;
R. budući da je kazneni progon ozbiljan oblik represije te je i dalje neselektivan i raširen u Bjelarusu; budući da je pravosuđe postalo učinkovit instrument za suzbijanje prava i sloboda u Bjelarusu, pri čemu suci aktivno sudjeluju u represiji; budući da se izmišljeni dokazi ne podvrgavaju objektivnoj kritičkoj ocjeni, da se nedemokratsko zakonodavstvo slijepo primjenjuje i da se optuženicima selektivno određuje najstroža moguća kazna; budući da se raširenim nekažnjavanjem kršenja ljudskih prava produbljuje očajan položaj bjeloruskog naroda;
S. budući da je ispitivanjem koje je proveo Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava utvrđeno da su pojedinci ciljano bili predmet nepotrebne ili nerazmjerne uporabe sile, uhićenja, pritvaranja, uključujući pritvaranje u izolaciji, mučenja ili zlostavljanja, silovanja, seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te sustavnog uskraćivanja pravičnog postupka i prava na pošteno suđenje; budući da je tisuće građana Bjelarusa prisiljeno ili na neki drugi način primorano napustiti domovinu i potražiti sigurnost u inozemstvu;
T. budući da je 6. svibnja 2022. bjeloruski sud osudio Sofiju Sapegu, rusku državljanku i studenticu Europskog sveučilišta za humanističke znanosti, koja je pritvorena nakon što je komercijalni zrakoplov kojim je letjela između dvaju glavnih gradova EU-a lani prisilno prizemljen u Bjelarusu, na šest godina zatvora zbog poticanja društvene mržnje;
U. budući da je Bjelarus pokrenuo komercijalnu upotrebu bjeloruske nuklearne elektrane u Astravjecu, a da pritom nije u obzir uzeo sve sigurnosne preporuke iz izvješća EU-a iz 2018. o testiranju otpornosti na stres; budući da bjeloruska strana nije transparentna i da ne pruža pouzdane informacije o onome što se zbiva u nuklearnoj elektrani, što potvrđuje da postrojenje nije sigurno i da predstavlja ozbiljan rizik za nuklearnu sigurnost građanima Bjelarusa, susjednih zemalja i čitave Europe;
1. ponovno potvrđuje svoju solidarnost s bjeloruskim narodom koji se, riskirajući svoju slobodu, a sve češće i svoj život, i dalje zalaže za suvereni, slobodan i demokratski Bjelarus te zahtijeva da se trenutačno i bezuvjetno puste na slobodu svi politički zatvorenici i sve osobe koje su proizvoljno pritvorene, uhićene ili osuđene iz politički motiviranih razloga te da se sve optužbe protiv njih odbace, kao i da se u potpunosti rehabilitiraju te da im se pruži financijska naknada za štetu nanesenu nezakonitim pritvaranjem; zahtijeva okončanje državnog nasilja;
2. osuđuje sustavnu represiju Lukašenkina režima nad civilima, koji je od ukradenih izbora 9. kolovoza 2020. natjerao tisuće bjeloruskih državljana da pobjegnu iz zemlje; ponavlja da aktualna kampanja sustavne represije i prisilnog raseljavanja civila predstavlja teško kršenje ljudskih prava;
3. poziva da se pod međunarodnim nadzorom Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Europi (OESS) organiziraju novi, slobodni i pošteni izbori; podsjeća na to da Europska unija i njezine države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora održanih 2020. zbog golemog falsificiranja i krivotvorenja te da nisu priznale Aljaksandra Lukašenku za predsjednika Bjelarusa;
4. podsjeća Bjelarus na njegove obveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i ustraje na potrebi da se u Bjelarusu zajamče temeljne slobode i ljudska prava, vladavina prava i funkcionalno neovisno pravosuđe; apelira na bjeloruske vlasti da u potpunosti surađuju s relevantnim međunarodnim tijelima kao što su Ured Visokog povjerenika za ljudska prava, OESS i ILO, među ostalim tako što će im omogućiti neometani pristup i provesti njihove preporuke, te da poštuju svoje obveze u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom; ustraje na tome da je potrebno okončati sve vrste represije, progona, zlostavljanja, seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, prisilnih nestanaka i mučenja; poziva na okončanje diskriminacije žena i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike LGBTQI zajednice;
5. Osuđuje činjenicu da se politički motivirana suđenja održavaju iza zatvorenih vrata i bez pravičnog pravnog postupka, čime ta zemlja krši međunarodne dužnosti i obveze, a što je rezultiralo teškim i neopravdanim kaznama izrečenima oporbenim vođama, posebno Sjargeju Cihanouskom, Mikalaju Statkeviču, Viktaru Babariki, Mariji Kaljesnjikavoj, Maksimu Znaku, Igaru Losiku, Arcjomu Sakau, Uladzimiru Ciganoviču i Dzmitriju Papou; konstatira nehumane uvjete u bjeloruskim zatvorima, uključujući fizičko i psihološko zlostavljanje te prenapučene i nehigijenske ćelije;
6. Poziva Komisiju i države članice da podupru i zaštite borce za ljudska prava i civilno društvo u Bjelarusu, koji će se suočiti s ozbiljnom represijom, uključujući izdavanjem hitnih viza za izlazak iz Bjelarusa ako to bude potrebno;
7. Poziva bjeloruske vlasti da smjesta i bezuvjetno oslobode sve sindikalne vođe i predstavnike koji su pritvoreni i da odbace sve optužnice protiv njih; traži da se stane na kraj zastrašivanju nezavisnih sindikalnih vođa i aktivista te ometanju funkcioniranja nezavisnih sindikata u Bjelarusu; inzistira na tome da bjeloruske vlasti moraju ukloniti sve pravne i praktične prepreke organiziranju nezavisnih sindikata i sudjelovanju u njima; poziva bjeloruske vlasti da zakonodavstvo te zemlje usklade s međunarodnim obvezama u pogledu radnog prava, relevantnim zaključcima Odbora stručnjaka MOR-a za primjenu konvencija i Odbora MOR-a za slobodu udruživanja te da surađuju s MOR-om na potpunoj provedbi, bez odgode, preporuka Istražnog povjerenstva;
8. Osuđuje nedavno uhićenje i pritvaranje sindikalnih vođa i predstavnika koje provode bjeloruske vlasti, kao i napad koji to predstavlja na ljudska prava i temeljna prava sadržana u međunarodnim konvencijama, uključujući prava Međunarodne organizacije rada u vezi s pravom radnika da se organiziraju i sudjeluju u javnom djelovanju;
9. Poziva bjeloruske vlasti da pruže jasne informacije o tome gdje se nalaze i o zdravstvenom stanju pritvorenika uhićenih iz političkih razloga, da ih odmah puste na slobodu i da im osiguraju pristup neovisnom pravosuđu;
10. Ponavlja da je pravo na prosvjedovanje i štrajk temeljno pravo te poziva Bjelarus da ukine sva ograničenja u zakonu i praksi kojima se te slobode ograničavaju te da odmah ponovno uspostavi pravni status nezavisnih sindikata koji su nedavno izgubili takav status u nekoliko poduzeća, uključujući rafinerije nafte Grodno Azot, Naftan i Mozyr, te da ukine klasifikaciju REP-a kao ekstremističke organizacije;
11. Potiče sindikate diljem država članica da dodatno poboljšaju kontakte sa svojim bjeloruskim kolegama, da razmjenjuju informacije o razvoju položaja sindikalnih aktivista u Bjelarusu i o represiji režima s kojim se suočavaju, da olakšaju suradnju i da im pruže materijalnu i psihološku potporu;
12. Poziva Komisiju da poveća potporu za izgradnju kapaciteta za nezavisne sindikate Bjelarusa, slobodne medije, civilno društvo i prodemokratske aktiviste u Bjelarusu i u egzilu;
13. Ističe da mjere bjeloruskih vlasti protiv nezavisnih sindikata predstavljaju kršenje nacionalnog zakonodavstva zemlje i njezinih međunarodnih obveza; poziva Međunarodnu organizaciju rada da obustavi članstvo bjeloruskih provladinih sindikata jer oni ne predstavljaju neovisan glas radnika niti štite njihova prava;
14. Ističe važnu koordinacijsku ulogu bjeloruskog Kongresa demokratskih sindikata u zastupanju članova nezavisnih bjeloruskih sindikata u nacionalnim i međunarodnim institucijama te poziva bjeloruske vlasti da okončaju represiju nad njima i izgrade odnos s demokratskim i nezavisnim sindikatima s kojima će raditi na temelju socijalnog dijaloga, kao način izgradnje dijaloga između vlasti, državnih institucija, poslodavaca i radnika te civilnog društva općenito;
15. Izražava duboku zabrinutost zbog rizika koje predstavlja bjelorusko odustajanje od neutralnosti, dopuštajući ulazak ruskih oružanih snaga i sudjelujući u zajedničkim vojnim vježbama; konstatira povećanu ulogu Rusije u Bjelarusu, uključujući njezin financijski utjecaj, što izaziva ozbiljne sumnje u sposobnost Bjelarusa da donosi suverene odluke;
16. Zgrožen je potporom Lukašenkina režima ruskom ničim izazvanom ratu u Ukrajini, među ostalim putem takozvanog referenduma kojim se ponovno uspostavlja status zemlje kao nuklearne države, ali i dopuštanjem kretanja postrojbi i oružja, upotrebe njezina zračnog prostora, opskrbe gorivom i skladištenja vojnog streljiva;
17. Oštro osuđuje činjenicu da se ruska vojska koristi bjeloruskim teritorijem; osuđuje potporu Bjelarusa i bjeloruskih oružanih snaga i tajnih službi nezakonitoj, neopravdanoj, ničim izazvanoj vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu; smatra da je Bjelarus sudjelovao u tom napadu i da snosi sve pravne posljedice koje proizlaze iz međunarodnog prava;
18. Naglašava da se ustavni referendum od 27. veljače 2022., koji su provele nelegitimne bjeloruske vlasti u kontekstu raširenog kršenja ljudskih prava, brutalne represije i namjerne upotrebe dezinformacija, ne može smatrati legitimnim demokratskim izrazom volje bjeloruskog naroda ni legitimizacijom kontinuiranog nezakonitog predsjedanja Aljaksandra Lukašenke; poziva bjeloruske vlasti da provedu preporuke neovisne misije stručnjaka u okviru moskovskog mehanizma;
19. Osuđuje kampanje dezinformiranja i širenje ratne propagande Kremlja u Bjelarusu;
20. Poziva države članice i Komisiju da osigura uvođenje potrebnih mjera za jačanje otpornosti na sve oblike vanjskog uplitanja Lukašenkina režima uključujući, ali ne ograničavajući se na, kibernapade i dezinformiranje u kontekstu ruske agresije protiv Ukrajine koja je u tijeku;
21. Sa zabrinutošću napominje trajnu integraciju Rusije i Bjelarusa u nekoliko područja, a posebno progresivnu militarizaciju Bjelarusa i šire regije, što predstavlja izazov za sigurnost i stabilnost europskog kontinenta, a posebno za zemlje u istočnom susjedstvu EU-a s kojima se Rusija već nalazi u sukobu;
22. Izražava poštovanje i potporu bjeloruskim građanima koji su uz rizik za vlastitu sigurnost izašli na ulice da bi osudili rat koji je pokrenula Ruska Federacija i uz potporu nelegitimnog diktatora Bjelarusa te onima koji su proveli operacije sabotaže da bi spriječili i poremetili rusku vojnu logistiku na državnom području Bjelarusa;
23. Žali zbog činjenice da je Bjelarus trenutačno jedina zemlja u Europi koja još uvijek provodi smrtnu kaznu te da je proširio područje njezine primjene; osuđuje izmjenu bjeloruskog Kaznenog zakona kojom se uvodi smrtna kazna za „teroristička djela u pokušaju”; smatra da je režim može lako zloupotrijebiti za likvidiranje političkih protivnika; podsjeća da su brojni politički zatvorenici optuženi ili su već osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne u skladu s odredbama o terorizmu iz bjeloruskog kaznenog zakona; poziva bjeloruske vlasti da smjesta trajno ukinu smrtnu kaznu;
24. Naglašava da je važno odgovoriti na prijetnju nuklearnoj sigurnosti koju predstavlja bjeloruska nuklearna elektrana u Astravjecu; ustraje u tome da se Bjelarus mora potpuno transparentno angažirati u pogledu pitanja nuklearne sigurnosti bjeloruske nuklearne elektrane te obvezati na punu provedbu preporuka iz stručne revizije tog postrojenja koju je provela Skupina europskih regulatora za nuklearnu sigurnost; dotad podupire zabranu uvoza energije iz bjeloruske nuklearne elektrane na tržište EU-a i usklađivanje, u tom smislu, mehanizma EU-a za prilagodbu ugljika na granicama; poziva na uvođenje učinkovitih zaštitnih mjera protiv izravne ili neizravne prodaje bjeloruske električne energije proizvedene u nuklearnoj elektrani u Astravecu na tržištima EU-a te na zaustavljanje ulaganja država članica EU-a u energetske infrastrukturne projekte u Bjelarusu;
25. Pozdravlja prijedlog Komisije o šestom paketu sankcija protiv Rusije i Bjelarusa te poziva Vijeće da osigura njegovu sveobuhvatnu i brzu provedbu; poziva na to da se sve sankcije izrečene Rusiji identično primjenjuju na Bjelarus i provode u skladu s time, uključujući i buduće krugove sankcija;
26. Ističe da je potrebna sveobuhvatna istraga zločina koje je Lukašenkin režim počinio protiv naroda Bjelarusa; poziva države članice da aktivno primjenjuju načelo univerzalne jurisdikcije i pripremaju sudske postupke protiv bjeloruskih dužnosnika odgovornih za nasilje i represiju ili umiješanih u njih, uključujući Aleksandra Lukašenka;
27. Poziva Komisiju, države članice i ESVD da surađuju s međunarodnim partnerima, kao što su moskovski mehanizam OESS-a i Vijeće UN-a za ljudska prava, i s borcima za ljudska prava i civilnim društvom na terenu, kako bi se osiguralo praćenje i dokumentiranje povreda ljudskih prava te izvješćivanje o njima, a time i utvrđivanje odgovornosti i pravda za žrtve;
28. Poziva institucije EU-a da poduzmu sve potrebne mjere u međunarodnim institucijama i postupcima te pri Međunarodnom kaznenom sudu ili drugim odgovarajućim međunarodnim sudovima kako bi se podržala istraga i kazneni progon, u vezi s ruskom agresijom protiv Ukrajine, postupaka onih koji su politički odgovorni u Bjelarusu, posebno Aleksandra Lukašenka, kao ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;
29. Pohvaljuje sustavan i dosljedan rad bjeloruskih demokratskih snaga u Bjelarusu i u egzilu, a posebno rad vođe demokratske oporbe Svjatlane Cihanouske, Koordinacijskog vijeća i Nacionalne antikrizne uprave; ponavlja da je prijeko potrebno održavati i proširivati kontakte i suradnju s tim snagama; poziva EU i njegove države članice da podrže demokratsku političku oporbu u Bjelarusu pružanjem pomoći potrebne za jačanje njihovih kapaciteta;
30. Žali zbog činjenice da države članice nisu djelovale na jedinstven i koordiniran način kada su povukle svoje diplomatske predstavnike iz Bjelarusa;
31. Apelira na Komisiju, ESVD i države članice EU-a da povećaju izravnu potporu bjeloruskoj oporbi, civilnom društvu, borcima za ljudska prava, predstavnicima sindikata i neovisnim medijima u Bjelarusu i izvan njega; ističe važnost održavanja odnosa s tim pojedincima, praćenja situacije i suđenja pojedinačnim političkim zatvorenicima na terenu, ublažavanja zahtjeva za vizu, poboljšanja postupaka azila i pružanja privremenog utočišta u državama članicama EU-a za one koji traže pribježište iz Bjelarusa; obvezuje se na jačanje vlastitih aktivnosti za potporu demokraciji; ponavlja svoj poziv na uspostavu ciljanog programa pomoći EU-a kako bi se pomoglo civilnom društvu, neovisnim medijima, akademskoj zajednici, uključujući trajno pružanje pomoći Europskom sveučilištu za humanističke znanosti kao obrazovnoj bazi bjeloruskih studenata i pripadnika bjeloruske oporbe u egzilu, žrtvama političke represije i policijskog nasilja te onima koji bježe od represivnog režima;
32. Podržava pripreme za međunarodnu donatorsku konferenciju koju je potaknuo EU kako bi se pomoglo demokratskim snagama Bjelarusa; poziva EU da na operativnoj razini surađuje s predstavnicima demokratskih snaga Bjelarusa kako bi se dovršio rad na usvajanju plana za provedbu gospodarskog i investicijskog paketa vrijednog 3 milijarde EUR koji je Komisija već predvidjela kao način da se podrže demokratske težnje bjeloruskog naroda; poziva na politički dijalog između EU-a i demokratskih snaga Bjelarusa da se nađe zajednička vizija za dotični plan potpore; ističe potrebu za konkretnom javnom raspravom da bi se izgradila javna potpora za znatnom uključenosti EU-a;
33. Ponavlja važnost osnivanja veleposlanstava naroda Bjelarusa diljem svijeta te potiče Komisiju i države članice da pruže dodatnu potporu zaštiti prava i interesa bjeloruskih građana u inozemstvu i interesa demokratskog Bjelarusa, primjerice iznalaženjem načina za financiranje takvih veleposlanstava;
34. Poziva države članice da poboljšaju suradnju u području upravljanja granicama, borbe protiv trgovine ljudima i drugih sigurnosnih izazova koji su nastali ili se povećali zbog politike bjeloruskog režima;
35. Poziva Komisiju, Vijeće, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika i države članice EU-a da nastave upozoravati na stanje u Bjelarusu u svim relevantnim europskim i međunarodnim organizacijama, posebno u OESS-u, UN-u i njegovim specijaliziranim tijelima i u MOR-u, s ciljem jačanja međunarodnog djelovanja u vezi sa stanjem u Bjelarusu i prevladavanja opstruiranja tog djelovanja od strane Rusije i drugih zemalja;
36. Poziva institucije EU-a i države članice da organiziraju redovite sastanke s visokopozicioniranim predstavnicima demokratskih snaga Bjelarusa; smatra da bi to pogodovalo donošenju zajedničkih smjernica politike o budućnosti odnosa EU-a i demokratskog Bjelarusa;
37. Nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, vlastima Republike Bjelarusa te predstavnicima bjeloruske demokratske oporbe.