ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma
21.11.2022 - (2022/2896(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0482/2022 (Renew)
B9‑0483/2022 (PPE)
B9‑0487/2022 (ECR)
Andrius Kubilius, Michael Gahler, Rasa Juknevičienė, David McAllister, Peter van Dalen, Isabel Wiseler-Lima, Siegfried Mureşan, Vangelis Meimarakis, Ewa Kopacz, Jerzy Buzek, Vladimír Bilčík, Gheorghe Falcă, Tomasz Frankowski, Andrzej Halicki, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López-Istúriz White, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Aušra Maldeikienė, Lukas Mandl, Liudas Mažylis, Janina Ochojska, Radosław Sikorski, Michaela Šojdrová, Eugen Tomac, Inese Vaidere, Alexander Alexandrov Yordanov, Milan Zver
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Petras Auštrevičius, Vlad Gheorghe, Bernard Guetta, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Urmas Paet, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu
u ime Kluba zastupnika Renew
Anna Fotyga, Charlie Weimers, Zbigniew Kuźmiuk, Kosma Złotowski, Witold Jan Waszczykowski, Dominik Tarczyński, Ryszard Czarnecki, Elżbieta Rafalska, Bogdan Rzońca, Jacek Saryusz-Wolski, Joachim Stanisław Brudziński, Eugen Jurzyca, Beata Kempa, Hermann Tertsch, Ryszard Antoni Legutko, Roberts Zīle, Elżbieta Kruk, Alexandr Vondra, Veronika Vrecionová, Assita Kanko, Anna Zalewska, Beata Mazurek, Adam Bielan, Beata Szydło, Patryk Jaki, Grzegorz Tobiszowski, Zdzisław Krasnodębski, Jadwiga Wiśniewska, Joanna Kopcińska
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Włodzimierz Cimoszewicz, Juozas Olekas, Łukasz Kohut, Marina Kaljurand, Sven Mikser, Raphaël Glucksmann, Thijs Reuten
Rezolucija Europskog parlamenta o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, uključujući rezoluciju od 6. listopada 2022. o ruskoj eskalaciji agresivnog rata protiv Ukrajine[1], rezoluciju od 19. svibnja 2022. o borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini[2], i rezoluciju od 25. studenog 2021. o kršenju ljudskih prava od strane privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno grupe Wagner[3],
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca 1948. i Četvrtu ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.,
– uzimajući u obzir međunarodni pravni okvir za sprečavanje i borbu protiv terorizma, uključujući Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2341 o zaštiti kritične infrastrukture od terorističkih djela, donesenu 13. veljače 2017.,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o suzbijanju terorizma od 27. siječnja 1977. i naredne međunarodne konvencije,
– uzimajući u obzir pravni okvir EU-a protiv terorizma, uključujući Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma[4] i Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma[5],
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2463 od 13. listopada 2022. o daljnjoj eskalaciji agresije Ruske Federacije na Ukrajinu,
– uzimajući u obzir izjavu od 10. listopada 2022. predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela o nasilnim napadima Rusije na Kijev i druge gradove diljem Ukrajine,
– uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika od 22. rujna 2022. u ime Europske unije o ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 14. studenoga 2022., u kojoj se preporučuje uspostava registra za dokumentiranje štete prouzročene agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da su od 24. veljače 2022., kada je Rusija ponovno pokrenula nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine, njezine snage izvršile neselektivne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, ubile tisuće ukrajinskih civila i počinile teroristička djela diljem zemlje, usmjerena na različite elemente civilne infrastrukture, kao što su stambena područja, škole, bolnice, željezničke kolodvore, kazališta te vodovodne i elektroenergetske mreže; budući da ti brutalni i neljudski činovi rezultiraju smrću, patnjom, uništenjem i raseljavanjem;
B. budući da su ruske oružane snage i njihovi posrednici odgovorni za izvansudska pogubljenja, otmice, seksualno nasilje, mučenje i druga zlodjela počinjena na nedavno i prethodno okupiranim područjima Ukrajine, uključujući masakre civila u gradovima kao što su Buča, Irpin, Izjum i Liman, namjerni napad na kazalište u Mariupolju, u kojem su ubijene stotine ljudi, te napad na željezničku postaju u Kramatorsku, u kojem je ubijeno 60 civila;
C. budući da je u Ukrajini ubijeno više tisuća civila, uključujući više stotina djece, te da je mnogo veći broj onih koje su ruske oružane snage i njihovi posrednici mučili, uznemiravali, seksualno napadali i oteli, ili za čije su prisilno raseljavanje ili nestanak odgovorni; budući da su skupine za ljudska prava i međunarodne promatračke misije temeljito dokumentirale brojne zločine koje su ruske oružane i posredničke snage počinile protiv ukrajinskih civila, među ostalim izvansudska pogubljenja, mučenja, silovanja, masovna pritvaranje civila u takozvanim centrima za filtriranje, kao i prisilna posvajanja ukrajinske djece i prisilne deportacije; budući da je broj dokumentiranih ratnih zločina u Ukrajini dosegnuo gotovo 40 000 i da se očekuje da će se povećati nakon dokumentiranja ratnih zločina u nedavno oslobođenim dijelovima Hersonske oblasti; budući da je, prema podacima koje je prikupio ukrajinski Institut za masovno informiranje, Ruska Federacija počinila 457 zločina protiv novinara i medija u Ukrajini i da su ruski okupatori od početka ratne agresije ubili više od 40 ukrajinskih i stranih novinara;
D. budući da Ruska Federacija nastavlja uporno kršiti načela Povelje UN-a napadima na suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te da također očito i grubo krši međunarodno humanitarno pravo, među ostalim namjernim napadima na civilne objekte koji ne smiju biti predmet napada, u skladu s člankom 52. stavkom 1. dopunskog protokola I. iz 1977. Ženevskim konvencijama iz 1949.; budući da ti zločini odražavaju grotesknu ravnodušnost prema pravilima i zakonima ratovanja kojima se ograničava upotreba vojne sile, što je vidljivo, primjerice, u neljudskom postupanju prema ratnim zatvorenicima, u raširenoj praksi mučenja i prijekim pogubljenjima ukrajinskih ratnih zarobljenika, kao i u uskraćivanju pristupa međunarodnim humanitarnim organizacijama kao što je Međunarodni odbor Crvenog križa;
E. budući da je Ruska Federacija već ispalila više od 4000 projektila na Ukrajinu i granatirala je više od 24 000 puta, uključujući s teritorija Bjelarusa; budući da su ruski raketni i topnički napadi te napadi bespilotnim letjelicama oštetili ili uništili 60 982 objekta civilne infrastrukture diljem Ukrajine, uključujući 42 818 stambenih zgrada i kuća, 1960 obrazovnih i 396 zdravstvenih ustanova, 392 kulturne i 87 vjerskih zgrada, te 5315 objekata vodovodne i elektroenergetske infrastrukture; budući da je Ruska Federacija ciljanim napadima projektilima i bespilotnim letjelicama, uključujući bespilotnim letjelicama kojima ju je opskrbio Iran, oštetila ili uništila otprilike 40 % ključne energetske infrastrukture u Ukrajini;
F. budući da su tijekom opsade Mariupolja nadležna tijela Ruske Federacije stvorila humanitarnu krizu velikih razmjera koja je dovela do smrti više desetaka tisuća civila i uništenja 95 % grada;
G. budući da od listopada 2022. Rusija namjerno cilja ključnu ukrajinsku infrastrukturu diljem zemlje kako bi terorizirala stanovništvo i ograničila njegov pristup plinu, električnoj energiji, vodi, internetu i drugim osnovnim dobrima i uslugama, što je posebno katastrofalno s obzirom na nadolazeću zimu; budući da je svrha tih napada terorizirati ukrajinsko stanovništvo, suzbiti njegov otpor kao i odlučnost da nastavi braniti svoju zemlju, te ga prisiliti da prihvati okupatorsku silu i pristane na nezakoniti pokušaj pripajanja više dijelova Ukrajine; budući da je tijekom tih napada pogođeno i poljsko državno područje, pri čemu je ubijeno dvoje poljskih državljana;
H. budući da Rusija snosi odgovornost za globalnu krizu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom jer je ona posljedica njezine ratne agresije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih morskih luka; budući da se Rusija od samog početka rata koristi hranom i gladi kao oružjem; budući da su namjerni postupci Rusije, uključujući uništavanje zaliha, ometanje proizvodnje i nametanje kvota na vlastiti izvoz prehrambenih proizvoda i gnojiva, pogoršali globalnu krizu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom;
I. budući da je Rusija nezakonito pripojila ukrajinsku Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj, kao i ukrajinske oblasti Doneck, Herson, Luhansk i Zaporižju; budući da ruska okupacija nuklearne elektrane Zaporižja predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti i zaštiti elektrane; budući da je Rusija otela radnike spomenute nuklearne elektrane i prisilila ih na rad, skladištila vojnu opremu na toj lokaciji i otvorila vatru na mete u njezinoj neposrednoj blizini; budući da je Rusija također ugrozila sigurnost i zaštitu nuklearne elektrane u Černobilu;
J. budući da Rusija predstavlja rizik za sigurnost i zaštitu cijelog europskog kontinenta i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima zbog svojih napora da ugrozi sigurnost i zaštitu ukrajinskih nuklearnih postrojenja te zbog svojih prijetnji upotrebom nuklearnog oružja; budući da su ruski dužnosnici u više navrata prijetili europskim zemljama, uključujući „vojno-tehničkim mjerama”, zbog njihove potpore Ukrajini i/ili težnji da se pridruže NATO-u; budući da pokušaj Rusije da iskoristi izvoz energije kao sredstvo geopolitičke prisile znači da se opskrba energijom upotrebljava kao oružje; budući da je šteta nanesena plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 dana 26. rujna 2022. rezultirala golemim istjecanjem plina u Baltičko more, što predstavlja i ekološki napad na EU;
K. budući da su ruske oružane snage te skupine i posrednici pod ruskom kontrolom, kao što je grupa Wagner, opetovano napadale civile na raznim drugim lokacijama, uključujući tijekom Drugog čečenskog rata, Rusko-gruzijskog rata iz 2008., Sirijskog građanskog rata, kao i u Libiji, Srednjoafričkoj Republici i Maliju; budući da grupa Wagner prima znatnu političku, gospodarsku i logističku potporu ruske države, posebno ruskog Ministarstva obrane;
L. budući da Rusija dugi niz godina podupire i financira terorističke režime i organizacije, među ostalim Asadov režim u Siriji, kojemu je Rusija isporučivala oružje i u čijoj je obrani provodila ciljane napade na sirijsko civilno stanovništvo, gradove i civilnu infrastrukturu; budući da je Rusija provodila napade u drugim suverenim zemljama i na vlastitom teritoriju, što uključuje trovanje nervnim otrovima obitelji Skripal u Ujedinjenoj Kraljevini, trovanje Aleksandra Litvinenka, Vladimira Kare-Murze, Alekseja Navaljnog i drugih te bombardiranje skladišta streljiva 2014. u Češkoj Republici; budući da aktualni ruski režim provodi sustavnu represiju nad vlastitim narodom, koja poprima totalitarnu prirodu, i budući da ima dugu povijest upotrebe nasilja nad svojim političkim protivnicima;
M. budući da je 15. studenoga 2022. nizozemski sud osudio dvojicu Rusa i jednog promoskovskog ukrajinskog separatista u odsutnosti zbog ubojstva 298 osoba uslijed rušenja zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17; budući da ruska država i dalje negira svoju odgovornosti za rušenje zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 te odbija surađivati s međunarodnim pravosudnim tijelima; budući da, osim toga, Ruska Federacija i dalje odbija vratiti olupinu i crne kutije iz zrakoplova poljske vlade TU-154, koji se u travnju 2010. srušio u blizini Smolenska u Ruskoj Federaciji;
N. budući da Rusija također vodi aktivan informacijski rat, širi dezinformacije o Ukrajini, Europi i liberalnim vrijednostima, provodi posebne operacije u cilju destabilizacije ukrajinskog društva te diskreditira odnose Ukrajine s međunarodnim partnerima;
O. budući da EU vodi popis osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela koji podliježu sankcijama, ali trenutačnim pravnim okvirom, za razliku od zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države i Kanada, nije predviđeno proglašenje države pokroviteljicom terorizma;
P. budući da djelovanja koja provode ruske i posredničke snage odgovaraju definiciji terorizma koju su prihvatili EU, Vijeće sigurnosti UN-a i Opća skupština UN-a i koja je navedena u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br. 1566 iz 2004., Rezoluciji Opće skupštine UN-a 49/60 od 9. prosinca 1994. te Zajedničkim stajalištima Vijeća 2001/931/ZVSP i 2009/468/ZVSP[6];
Q. budući da su tijekom posljednjih mjeseci parlamenti ili domovi parlamenata Litve, Latvije, Estonije, Poljske i Češke, Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Konferencija odbora za europske poslove parlamenata Europske unije (COSAC) usvojili rezolucije kojima se Rusija proglašava terorističkom državom ili državom pokroviteljicom terorizma ili kojima se trenutačni ruski režim proglašava terorističkim režimom; budući da se u Rezoluciji Senata SAD-a od 27. srpnja 2022. i Rezoluciji Zastupničkog doma SAD-a od 12. svibnja 2022. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a poziva da Rusku Federaciju proglasi državom pokroviteljicom terorizma;
R. budući da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svojim primjedbama na izvanrednoj raspravi Parlamenta od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu izjavio da ruska agresija predstavlja „jasan i nedvosmislen primjer geopolitičkog terorizma”; budući da je predsjednik Michel 23. rujna 2022. u svojem govoru na 77. zasjedanju Opće skupštine UN-a o Ruskoj Federaciji izjavio da „ako stalni član Vijeća sigurnosti započne neizazvan i neopravdan rat koji je osudila Opća skupština, trebalo bi ga automatski suspendirati iz Vijeća sigurnosti”;
S. budući da je Zbigniew Rau, predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u svojoj izjavi od 14. ožujka 2022. napade Vlade Ruske Federacije na nedužne civile i civilnu infrastrukturu u Ukrajini okarakterizirao „državnim terorizmom”;
1. ponovno izražava nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponovno osuđuje nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine; zahtijeva da Rusija i njezine posredničke snage prekinu sva vojna djelovanja, posebno napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, te da Rusija povuče sve vojne snage, posrednike i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine, okonča prisilne deportacije ukrajinskih civila i prisilna posvajanja ukrajinske djece, pusti na slobodu sve osobe koje je pritvorila u Ukrajini i trajno prestane kršiti ili ugrožavati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine;
2. ističe da namjerni napadi i zlodjela koja Ruska Federacija provodi protiv civilnog stanovništva Ukrajine, uništavanje civilne infrastrukture i druga teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju teroristička djela protiv ukrajinskog stanovništva i ratne zločine; izražava bezrezervnu ogorčenost i osuđuje spomenute napade i zlodjela, kao i druga djela koja je Rusija počinila kako bi ostvarila svoje destruktivne političke ciljeve u Ukrajini i na teritoriju drugih zemalja; u svjetlu navedenoga, proglašava Rusiju državom pokroviteljicom terorizma i državom koja se koristi terorističkim sredstvima;
3. ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu solidarnost ne samo s ukrajinskim narodom, koji od 24. veljače 2022., ali i tijekom posljednjih devet godina ruske agresije, pod stalnim prijetnjama i napadima pokazuje iznimnu hrabrost i otpornost, nego i s drugim žrtvama ruske agresije diljem svijeta; izražava solidarnost s obiteljima žrtava projektila koji je 15. studenoga 2022. pao u Poljskoj, kao i svoju potporu Poljskoj;
4. poziva EU i njegove države članice da razviju pravni okvir EU-a za proglašavanje država pokroviteljicama terorizma i državama koje se koriste terorističkim sredstvima, čime bi se pokrenuo niz snažnih restriktivnih mjera protiv tih zemalja, koje bi imale izrazito restriktivne posljedice na odnose EU-a s tim zemljama; poziva Vijeće da naknadno razmotri dodavanje Ruske Federacije na takav EU-ov popis država pokroviteljica terorizma; poziva partnere EU-a da donesu slične mjere;
5. poziva EU i njegove države članice da poduzmu mjere za pokretanje sveobuhvatne međunarodne izolacije Ruske Federacije, među ostalim u pogledu članstva Rusije u međunarodnim organizacijama i tijelima kao što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, te da se suzdrže od održavanja bilo kakvih službenih događaja na teritoriju Ruske Federacije; poziva na daljnje smanjenje diplomatskih odnosa s Rusijom i na to da se kontakti s njezinim službenim predstavnicima na svim razinama svedu na najmanju moguću mjeru; poziva države članice EU-a da zatvore i zabrane institucije povezane s ruskom državom, kao što su ruski centri za znanost i kulturu ili organizacije i udruge ruske dijaspore, koje djeluju pod pokroviteljstvom i vodstvom ruskih diplomatskih misija te diljem svijeta promiču rusku državnu propagandu;
6. poziva Vijeće da na EU-ov popis osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela (EU-ov popis terorista) uvrsti grupu Wagner i 141. posebnu motoriziranu postrojbu, poznatu i pod nazivom Kadiroviti, kao i druge oružane skupine, paravojne postrojbe i posrednike koje financira Rusija, kao što su one aktivne na okupiranim teritorijima Ukrajine; pozdravlja odluku EU-a od 13. prosinca 2021. o sankcioniranju same grupe Wagner, kao i osam pojedinaca i tri subjekta povezanih s njom, u okviru četiri različita režima sankcija EU-a; apelira na sve zemlje da prekinu odnose s poduzećima povezanima s grupom Wagner i da poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom time da privedu pravdi sve počinitelje teških kršenja i povreda ljudskih prava te kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjenih na njihovu državnom području;
7. poziva Vijeće da uzme u obzir eskalaciju terorističkih djela Ruske Federacije protiv stanovništva Ukrajine i brzo dovrši rad na devetom paketu sankcija; poziva Komisiju i države članice da osiguraju brzu provedbu i strogu primjenu svih sankcija; poziva države članice da aktivno sprečavaju, istražuju i kazneno gone svako zaobilaženje sankcija; poziva sve države članice da ostanu ujedinjene u svojem odgovoru na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, a sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u da se usklade s politikom sankcija EU-a; traži od Komisije i država članica da razmotre moguće mjere protiv zemalja koje nastoje pomoći Rusiji da zaobiđe nametnute sankcije; potiče Komisiju da osigura da nacionalne kazne za kršenje sankcija EU-a budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće;
8. poziva Vijeće da proširi popis pojedinaca na koje se primjenjuju sankcije kako bi se uvrstile osobe uključene u prisilne deportacije, prisilna posvajanja ukrajinske djece, nezakonite „referendume” u regijama Luhansk, Herson, Zaporižja i Doneck te nezakonite „izbore” na Krimu i u Sevastopolju, kao i svi članovi stranaka Državne dume koji obnašaju dužnosti u izabranim parlamentima na svim razinama, uključujući one na regionalnoj i općinskoj razini; traži zabranu izravnog ili neizravnog uvoza, kupnje ili prijenosa dijamanata, bilo u sirovom bilo u prerađenom obliku, podrijetlom iz Ruske Federacije; poziva na to da se Rusija i Bjelarus stave na EU-ov popis visokorizičnih trećih zemalja u svrhu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma; potiče države članice da isprave manjkavosti u provedbi sankcija, posebice one povezane s kriptoimovinom i nepoštovanjem propisa o sprečavanju pranja novca od strane stručnih osoba koje omogućuju takve radnje, te da obustave sve automatske razmjene poreznih informacija i sporazume o dvostrukom oporezivanju s Rusijom i Bjelarusom; traži hitan i potpun embargo na uvoz ruskih fosilnih goriva i uranija u EU te trajno napuštanje plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 kako bi se spriječilo financiranje ruskog agresivnog rata; poziva EU i njegove države članice da zabrane javnu upotrebu i prikazivanje simbola povezanih s ruskom vojnom agresijom i ratnim zločinima na način kojim se izražava potpora takvim aktivnostima ili se one opravdavaju;
9. poziva Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog za izmjenu postojećeg globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) proširenjem njegova područja primjene na djela korupcije, da brzo donese ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu, kao i osoba koje je pospješuju i profitiraju od nje, a nalaze se u EU-u;
10. poziva na ponovno pružanje potpore aktualnim neovisnim istragama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje je počinila Rusija, kojima bi se trebalo osigurati da osobe uključene u planiranje, organizaciju, počinjenje ili pospješivanje tih zločina za to snose odgovornost; poziva EU i države članice da pruže odgovarajuću potporu za uspostavu posebnog tribunala koji bi se bavio zločinom ruske agresije nad Ukrajinom; poziva države članice koje to još nisu učinile da zločin agresije uključe u svoje nacionalno pravo; u potpunosti podržava istragu koju je pokrenuo tužitelj Međunarodnog kaznenog suda o stanju u Ukrajini, rad Istražnog povjerenstva Ureda visokog povjerenika za ljudska prava, kao i napore neovisnih organizacija civilnog društva koje rade na prikupljanju i čuvanju dokaza o ratnim zločinima; potiče države članice EU-a na još širu primjenu načela opće nadležnosti, kao i da pojačaju svoju potporu međunarodnim naporima koji se ulažu u istragu i kazneni progon svih počinitelja ratnih zločina u Ukrajini i osoba odgovornih za njih; naglašava potrebu da EU osigura uključivanje rodne perspektive u te istrage, uključujući kazneni progon zločina seksualnog nasilja nad ženama, koji također mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;
11. poziva Komisiju i države članice da rade na uspostavi sveobuhvatnog međunarodnog mehanizma naknade štete, uključujući međunarodni registar štete, te da aktivno surađuju s ukrajinskim vlastima u vezi s tim pitanjem; poziva Komisiju i suzakonodavce da dovrše pravni režim kojim bi se omogućili zapljena ruske imovine koju je EU zamrznuo i njezino korištenje u svrhu ispravljanja različitih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, uključujući obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije;
12. poziva Vijeće i države članice da hitno i znatno povećaju svoju političku, gospodarsku, financijsku, vojnu, tehničku i humanitarnu potporu Ukrajini kako bi joj pomogli u obrani od ruske ratne agresije i ruskih pokušaja destabilizacije ukrajinskih državnih institucija, potkopavanja makroekonomske stabilnosti te zemlje te uništavanja njezine ključne infrastrukture u područjima energetike, komunikacija, vodoopskrbe i prometa, kao i civilne infrastrukture u područjima obrazovanja, zdravstva i kulture;
13. pozdravlja prijedlog Komisije od 9. studenoga 2022. za paket potpore bez presedana u iznosu od 18 milijardi EUR koji bi se dodijelio Ukrajini 2023. kako bi se osigurala njezina makroekonomska stabilnost, obnovila ključna infrastruktura i očuvale osnovne javne usluge te potvrđuje svoju potporu brzom donošenju prijedloga; naglašava važnost brze provedbe obveza pružanja financijske i tehničke pomoći, posebno s obzirom na približavanje zime, s obzirom na to da velikom broju ukrajinskog stanovništva prijeti rizik od toga da neće imati pristup osnovnim uslugama kao što su voda, grijanje i električna energija;
14. osuđuje rusku okupaciju elektrane Zaporižja u cilju teroriziranja ukrajinskog stanovništva i osuđuje Rusiju zbog napada na elektrane kao na vojne ciljeve;
15. apelira na sve Ruse da ne samo da se usprotive tome da ih se odvuče u ovaj rat, nego i da prosvjeduju protiv stravičnih ratnih zločina protiv ukrajinskog naroda koje je Ruska Federacija počinila u ime ruskog naroda; izražava potporu ruskim građanima koji prosvjeduju i bore se protiv aktualnog režima u Rusiji ili izvan nje i pružaju pomoć izbjeglicama iz Ukrajine; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da povećaju potporu i suradnju s civilnim društvom i slobodnim medijima iz Rusije te da nastave pružati zaštitu i privremeno utočište Rusima koji su izloženi kaznenom progonu zbog toga što se bore protiv režima; pohvaljuje rad ukrajinskih i međunarodnih novinara koji, pritom često riskirajući vlastite živote, svijetu prenose istinu o ratu u Ukrajini; poziva na istragu ruskih zločina protiv novinara u Ukrajini i aktivnosti onih koji su uključeni u operacije dezinformiranja o kaznenim djelima kao sastavnog dijela rata punih razmjera protiv Ukrajine;
16. ističe da trenutačna ruska ratna agresija na Ukrajinu naglašava potrebu za temeljitom povijesnom i pravnom evaluacijom zločina sovjetskog režima i transparentnom javnom raspravom o njima, i to, najvažnije, u samoj Rusiji, jer nedostatak utvrđene odgovornosti i pravde samo dovodi do ponavljanja sličnih zločina;
17. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodnom odboru Crvenog križa, Međunarodnom kaznenom sudu, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0353.
- [2] Usvojeni tekstovi: P9_TA(2022)0218.
- [3] SL C 224, 8.6.2022., str. 104.
- [4] SL L 344, 28.12.2001., str. 93.
- [5] SL L 344, 28.12.2001., str. 70.
- [6] Zajedničko stajalište Vijeća 2009/468/ZVSP od 15. lipnja 2009. o ažuriranju Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2009/67/ZVSP. SL L 151, 16.6.2009., str. 45.