Zajednički prijedlog rezolucije - RC-B9-0498/2022Zajednički prijedlog rezolucije
RC-B9-0498/2022
Europski parlament

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o ishodu modernizacije Ugovora o energetskoj povelji

23.11.2022 - (2022/2934(RSP))

podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0498/2022 (The Left)
B9‑0502/2022 (Renew)
B9‑0513/2022 (Verts/ALE)
B9‑0536/2022 (S&D)

Marek Belka, Inma Rodríguez‑Piñero
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Claudia Gamon, Klemen Grošelj, Martin Hojsík, Marie‑Pierre Vedrenne
u ime Kluba zastupnika Renew
Anna Cavazzini, Saskia Bricmont, Sara Matthieu, Bas Eickhout, Jakop G. Dalunde, Alice Kuhnke, Pär Holmgren
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Emmanuel Maurel
u ime Kluba zastupnika The Left


Postupak : 2022/2934(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
RC-B9-0498/2022
Podneseni tekstovi :
RC-B9-0498/2022
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

Rezolucija Europskog parlamenta o ishodu modernizacije Ugovora o energetskoj povelji

(2022/2934(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o energetskoj povelji potpisan 1994., koji je stupio na snagu 1998.,

– uzimajući u obzir proces modernizacije Ugovora o energetskoj povelji, koji je pokrenut 2017., i prijedlog teksta EU-a o njemu,

– uzimajući u obzir sporazum donesen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)[1],

– uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2021/1749 od 28. rujna 2021. naslovljenu „Energetska učinkovitost na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi”[2], kao i priložene smjernice,

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora)[3],

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti[4],

– uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije, posebno njegovo mišljenje 2/15 od 16. svibnja 2017. o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike Singapura[5], presudu od 6. ožujka 2018. u predmetu C-284/16 (prethodna odluka o predmetu Slovačka Republika/Achmea BV)[6], mišljenje 1/17 od 30. travnja 2019. o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i EU-a i njegovih država članica[7], presudu od 2. rujna 2021. u predmetu C-741/19 (prethodna odluka o predmetu Republika Moldova/Komstroy LLC)[8] i presudu od 26. listopada 2021. u predmetu C-109/20 (prethodna odluka o predmetu Republika Poljska/PL Holdings Sàrl)[9],

– uzimajući u obzir mandat dodijeljen Radnoj skupini III. UN-ove Komisije za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) 2017. radi rada na reformi rješavanja sporova između ulagača i države,

– uzimajući u obzir odluku Italije o povlačenju iz ECT-a od 1. siječnja 2016.,

−  uzimajući u obzir nacrt zakona o ukidanju ECT-a koji je poljska vlada donijela 10. kolovoza 2022. i uputila poljskom parlamentu 25. kolovoza 2022.,

−  uzimajući u obzir najave španjolske vlade od 12. listopada 2022., nizozemske vlade od 19. listopada 2022., francuske vlade od 21. listopada 2022., slovenske vlade od 10. studenoga 2022., njemačke vlade od 11. studenoga 2022. i luksemburške vlade od 18. studenoga 2022. o namjeri povlačenja iz ECT-a,

– uzimajući u obzir Sporazum o prestanku bilateralnih ugovora o ulaganjima između država članica Europske unije potpisan 5. svibnja 2020.[10],

−  uzimajući u obzir svoje najnovije rezolucije, posebno one od 23. lipnja 2022. o budućnosti međunarodne investicijske politike EU-a[11] i od 20. listopada 2022. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2022. u Sharm El-Sheikhu, Egipat (COP27)[12],

−  uzimajući u obzir da u Vijeću nije postignuta kvalificirana većina u korist modernizacije Ugovora o energetskoj povelji kao temelj za stajalište EU-a na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. listopada 2022. o sporazumu između država članica, Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju o tumačenju Ugovora o energetskoj povelji (COM(2022)0523),

– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je Ugovor o energetskoj povelji međunarodni sporazum; budući da je Ugovor potpisan u prosincu 1994. i da je stupio na snagu u travnju 1998.; budući da postoje 53 potpisnika i ugovorne stranke Ugovora o energetskoj povelji, uključujući Europsku uniju, Euratom i sve države članice EU-a osim Italije, koja se povukla 2016.; budući da EU i njegove države članice čine više od polovice glasačkog članstva u Ugovoru o energetskoj povelji;

B. budući da je prvotni cilj ECT-a bio stvoriti forum za političku suradnju između Istoka i Zapada u područjima energetike, zaštite ulaganja, trgovine i tranzita; budući da odredbe o zaštiti ulaganja iz Ugovora nisu ažurirane od 1990-ih te više nisu aktualne u usporedbi s novim standardima utvrđenima u okviru EU-ova reformiranog pristupa politici ulaganja; budući da se do 2018. nije pokušalo integrirati činjenicu da pod hitno treba ublažiti klimatske promjene i postupno ukidati ulaganja u fosilna goriva;

C. budući da države članice još uvijek imaju 1500 bilateralnih ugovora o ulaganjima, ratificiranih prije Ugovora iz Lisabona, kojima se i dalje štite ulaganja u fosilna goriva i koji sadržavaju stari model rješavanja sporova između ulagača i države i zastarjele odredbe i mehanizme koji nisu u skladu s vrijednostima i načelima prava EU-a; budući da nije stupio na snagu nijedan od novih međunarodnih sporazuma o ulaganjima koji se temelje na modernom pristupu koji je EU dogovorio pregovorima od početka primjene Ugovora iz Lisabona;

D. budući da će za sprečavanje ozbiljnih klimatskih kriza i za zaštitu naše energetske sigurnosti biti potrebno ubrzati proces postupnog ukidanja fosilnih goriva kao i prijelaz na obnovljivu energiju;

E. budući da se europskim zelenim planom želi odgovoriti na izazove klimatskih promjena i uništavanja okoliša; budući da sve politike EU-a moraju doprinositi tom cilju, uključujući politiku ulaganja;

F. budući da je Međuvladin panel o klimatskim promjenama u svojem izvješću o ublažavanju klimatskih promjena za 2022., objavljenom u travnju 2022., opisao ECT kao „ozbiljnu prepreku ublažavanju klimatskih promjena”;

G. budući da je za energetsku tranziciju potrebno ubrzati globalna ulaganja u čistu energiju i potaknuti europska energetska poduzeća da ulažu u obnovljivu energiju;

H. budući da je, s obzirom na sve veću pravnu i političku zabrinutost u vezi s Ugovorom o energetskoj povelji, u studenom 2018. pokrenut postupak modernizacije koji su inicirali EU i njegove države članice, a koji je bio usmjeren na standarde za zaštitu ulaganja, kao i na ograničenje zaštite koja se pruža fosilnim gorivima te na poticanje održivog razvoja; budući da je 27. studenog 2018. Konferencija o Energetskoj povelji odobrila popis tema za modernizaciju; budući da je u srpnju 2019. Vijeće Komisiji dalo mandat za pregovore o modernizaciji Ugovora o energetskoj povelji; budući da je EU u svibnju 2020. podnio prijedlog za modernizaciju Ugovora o energetskoj povelji; budući da je 15. veljače 2021. EU Tajništvu Energetske povelje podnio dodatni prijedlog za rješavanje pitanja definicije gospodarske aktivnosti u energetskom sektoru, poznatog i kao izuzeće od fosilnih goriva;

I. budući da su ugovorne stranke 24. lipnja 2022. postigle načelni dogovor o modernizaciji Ugovora o energetskoj povelji; budući da izmjene Ugovora uključuju promjenu u standardima za zaštitu ulaganja ECT-a i upućivanje na pravo zemalja da poduzmu regulatorne mjere zbog razloga kao što su zaštita okoliša ili djelovanje u području klime;

J. budući da pravni tekst konačnog sporazuma još nije službeno objavljen, što ne zadovoljava razinu transparentnosti drugih sporazuma EU-a o trgovini i ulaganjima;

K. budući da su od zaključenja pregovora Njemačka, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Poljska, Slovenija i Luksemburg, koje zajedno čine više od 70 % stanovništva EU-a, najavile da se namjeravaju povući iz Ugovora o energetskoj povelji; budući da se Italija 2016. povukla iz ECT-a; budući da druge države članice još uvijek razmatraju mogućnost povlačenja iz ECT-a;

L. budući da u Vijeću nije postignuta kvalificirana većina u korist modernizacije Ugovora o energetskoj povelji kao temelj za usvajanje modernizacije na Konferenciji o Energetskoj povelji u studenom 2022.; budući da je zbog toga modernizacija uklonjena s dnevnog reda Konferencije o Energetskoj povelji;

M. budući da EU ima pravo na broj glasova jednak broju njegovih država članica koje su ugovorne stranke Ugovora; budući da države članice mogu koristiti svoje pravo glasa samo ako EU ne ostvari svoje pravo glasa; budući da bi se ratifikacija u onim državama članicama EU-a koje su stranke ECT-a morala provesti u skladu s njihovim nacionalnim propisima ratifikacije i podjelom nadležnosti između EU-a i država članica;

N. budući da bi, u skladu s političkim smjernicama Komisije, Parlament trebao dati suglasnost za modernizaciju ECT-a prije nego što EU počne privremeno primjenjivati modernizirani ugovor; budući da bi Parlament trebao dati suglasnost za izlazak EU-a iz Ugovora o energetskoj povelji;

O. budući da je zabrinjavajući broj potraživanja vezanih za ulaganja usmjeren na mjere zaštite okoliša; budući da se razne zemlje, uključujući države članice, tuži u vezi s klimatskim politikama, postupnim ukidanjem fosilnih goriva ili pravednom tranzicijom; budući da je Ugovor o energetskoj povelji sporazum o zaštiti ulaganja s najvećim brojem sporova; budući da je trenutačno u tijeku više od 40 arbitražnih predmeta o ulaganjima unutar EU-a; budući da je, od 1. lipnja 2022., prema podacima Tajništva Energetske povelje, u okviru ECT-a pokrenuto najmanje 150 arbitražnih predmeta o ulaganjima, od kojih je jedna trećina povezana s ulaganjima u fosilna goriva te da se u oko 70 % slučajeva radi o arbitražnim predmetima o ulaganjima unutar EU-a na temelju ECT-a;

P. budući da je Ugovor o energetskoj povelji trenutno nespojiv s Ugovorima EU-a jer sudovima za ulaganja omogućuje da tumače i primjenjuju pravo EU-a bez uvođenja potrebnih zaštitnih mjera kojima se čuva regulatorna autonomija EU-a i jer negativno utječe na funkcioniranje institucija EU-a u skladu s ustavnim okvirom EU-a;

Q. budući da je Sud Europske unije u svojoj presudi od 6. ožujka 2018. u predmetu C-284/16 (prethodna odluka o predmetu Slovačka Republika/Achmea BV) utvrdio da su arbitražne klauzule između ulagača i države u međunarodnim sporazumima sklopljenima između država članica EU-a u suprotnosti s Ugovorima EU-a i da se zbog toga ne mogu primjenjivati nakon datuma na koji je posljednja stranka bilateralnog ugovora o ulaganjima unutar EU-a postala država članica EU-a; budući da je Sud Europske unije primjenom istih načela u svojoj presudi od 2. rujna 2021. u predmetu C-741/19 (Republika Moldova/Komstroy LLC) utvrdio da se članak 26. stavak 2. točka (c) ECT-a mora tumačiti na način da se ne primjenjuje na sporove između države članice EU-a i ulagača iz druge države članice EU-a u vezi s ulaganjem potonjeg u prvonavedenu državu članicu; budući da je jasno utvrđeno da se presude Suda Europske unije primjenjuju retroaktivno; budući da su arbitri u svojim vijećanjima ignorirali te presude Suda Europske unije;

R. budući da je EU predvodnik u reformi politike ulaganja; budući da je od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona i na inzistiranje te uz podršku Parlamenta, EU donio reformirani model o zaštiti ulaganja i odlučio zamijeniti mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države sustavom sudova za ulaganja, pokrenuo pregovore o multilateralnom sudu za ulaganja, donio zakonodavstvo za reguliranje stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište i donio zakonodavstvo za provjeru ulaznih izravnih stranih ulaganja; budući da su ti događaji važni koraci u pravom smjeru za moderniziranu i održivu politiku ulaganja; budući da je još mnogo toga potrebno učiniti kako bi se ostvario napredak u tom programu reformi;

S. budući da EU podupire tekuće pregovore u Radnoj skupini III. UNCITRAL-a i uspostavu multilateralnog suda za ulaganja;

1. uviđa da je ECT žestoko kritiziran jer je prepreka prijelazu na obnovljivu energiju i zaštiti energetske sigurnosti EU-a i njegovih država članica; smatra da je trenutačni ECT zastarjeli instrument koji više ne služi interesima Europske unije, posebno u pogledu cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050.;

2. pozdravlja napore EU-a i njegovih država članica da potaknu proces modernizacije ECT-a; pohvaljuje pregovaračke napore Komisije da se Ugovor o energetskoj povelji uskladi s mandatom koji je dobila od Vijeća kako bi se očuvala sposobnost EU-a za razvoj mjera javne politike koje su u skladu s Pariškim sporazumom, ciljevima europskog zelenog plana i prioritetima Europskog parlamenta;

3. svjestan je da se o moderniziranom ECT-u pregovara od studenoga 2018., na žustre poticaje država članica EU-a; ističe da je za izmjenu Ugovora o energetskoj povelji potrebna jednoglasna odluka svih ugovornih stranaka koje glasuju na godišnjoj konferenciji;

4. ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što se čini da brojne ugovorne stranke, uključujući bogate razvijene zemlje, ne dijele ambicije EU-a za moderniziranje ECT-a, ublažavanje klimatskih promjena, poticanje održivog razvoja i energetske tranzicije, unatoč činjenici da su sve također potpisnice Pariškog sporazuma;

5. ističe da konačni tekst moderniziranog ECT-a obuhvaća elemente pregovaračkog mandata dodijeljenog Komisiji, nije usklađen s Pariškim sporazumom, europskim zakonom o klimi ili ciljevima europskog zelenog plana, kao ni s ciljevima koje je Parlament naveo u svojoj Rezoluciji od 23. lipnja 2022. o budućnosti međunarodne investicijske politike EU-a uključujući, prije svega, trenutnu zabranu ulagačima u fosilna goriva da tuže ugovorne strane za provedbu politika za postupno ukidanje fosilnih goriva, što je u skladu s njihovim međunarodnim obvezama, znatno skraćivanje vremenskog okvira za postupno ukidanje zaštite postojećih ulaganja u fosilna goriva i uklanjanje mehanizma za rješavanje sporova između ulagača i države; ističe da je Parlament izrazio svoje stajalište da EU i njegove države članice ne bi smjele potpisivati ili ratificirati ugovore o zaštiti ulaganja koji uključuju mehanizam za rješavanje sporova između ulagača i države; ponavlja da će, ako bude osnovan, multilateralni sud za ulaganja moći biti izravno nadležan za sve tekuće bilateralne i multilateralne sporazume o ulaganjima, uključujući Ugovor o energetskoj povelji, koje su sklopile zemlje potpisnice Ugovora;

6. pozdravlja namjeru Europske unije i Ujedinjene Kraljevine da ulaganja u fosilna goriva izuzmu iz zaštite ECT-a; pozdravlja činjenicu da većina novih ulaganja u fosilna goriva za EU i njegove države članice od 15. kolovoza 2023. ne bi trebala biti pod zaštitom;

7. napominje da se moderniziranim prijedlogom ECT-a zadržava zaštita postojećih ulaganja u fosilna goriva tijekom najmanje 10 godina; napominje da bi početak isteka tog desetogodišnjeg razdoblja započeo stupanjem na snagu moderniziranog ECT-a, odnosno 15. kolovoza 2023. kad bi EU, njegove države članice i druge ugovorne stranke pristale na privremenu primjenu sporazuma, te da bi u suprotnom započeo tek nakon što ga ratificiraju tri četvrtine ugovornih stranaka, čime bi se zaštita ulaganja u fosilna goriva produljila na razdoblje koje bi trajalo otprilike 20 godina, kako je predviđeno klauzulom o vremenskom ograničenju valjanosti ECT-a; napominje da je moderniziranim Ugovorom o energetskoj povelji godina 2040. utvrđena kao krajnji rok do kojeg sva ulaganja u fosilna goriva više neće biti zaštićena u slučaju da ugovorne stranke pristanu na izuzeće; izražava veliku zabrinutost zbog toga što je taj vremenski okvir u suprotnosti s trenutačnim znanjem o brzini postupnog ukidanja fosilnih goriva koja je potrebna za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, što bi ugrozilo ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a; podsjeća na činjenicu da je Parlament zauzeo stajalište da ECT treba „bez odlaganja zabraniti ulagačima u fosilna goriva da tuže ugovorne stranke zbog provođenja politika za postupno ukidanje fosilnih goriva u skladu s njihovim obvezama u okviru Pariškog sporazuma”; uviđa da definicija postojećih ulaganja obuhvaća projekte u fazi istraživanja i njihovo potencijalno buduće iskorištavanje;

8. žali zbog činjenice da je u okviru moderniziranog Ugovora o energetskoj povelji većina ugovornih stranaka odlučila na neograničeno razdoblje zadržati klauzulu o zaštiti ulagača u fosilna goriva;

9. naglašava da se modernizirani ECT može koristiti kao osnova za nove tužbe samo nakon njegovog punog stupanja na snagu ili ako država domaćin ulagatelja i tužene države privremeno primjenjuju modernizirani ECT; duboko žali zbog nedostatka jasnoće koju ta situacija stvara jer dovodi do nesustavne provedbe i kašnjenja te rizika od produljenja primjene nemoderniziranog ECT-a;

10. pozdravlja činjenicu da su u modernizirani ECT uključene nove odredbe o smjernicama u pogledu tumačenja ugovora, naročito odredbe o pravu na zakonsko uređivanje u interesu legitimnih ciljeva javne politike, o hitnoj potrebi za učinkovitom borbom protiv klimatskih promjena, o pravima i obvezama ugovornih strana u okviru multilateralnih sporazuma o okolišu i radu, uključujući Pariški sporazum, o njihovoj predanosti promicanju ulaganja u energiju na način kojim bi se doprinijelo održivom razvoju i odgovornom poslovnom ponašanju; prima na znanje uključivanje mehanizma utemeljenog na mirenju za rješavanje sporova povezanih s održivim razvojem;

11. podsjeća na svoje stajalište da EU i njegove države članice ne bi smjele potpisivati ili ratificirati ugovore o zaštiti ulaganja koji uključuju mehanizam za rješavanje sporova između ulagača i države; žali zbog činjenice da se u okviru moderniziranog ECT-a zadržao taj zastarjeli mehanizam za rješavanje sporova te ističe brojne dokaze o tome da arbitri za ulaganja zanemaruju namjeru države da zaštiti svoje ciljeve javne politike, posebno kad je riječ o postupnom ukidanju fosilnih goriva ili zaštiti okoliša;

12. podržava tekuće pregovore u Radnoj skupini III. UNCITRAL-a, u kojoj EU i njegove države članice rade na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja, koji bi mogao postati njegovo nadležno tijelo za rješavanje međunarodnih ulagačkih sporova; ističe da će, ako bude osnovan, multilateralni sud za ulaganja biti izravno nadležan za sve tekuće bilateralne i multilateralne sporazume o ulaganjima, uključujući Ugovor o energetskoj povelji, koje su sklopile zemlje potpisnice Ugovora; podsjeća da bi u skladu s člankom 30. stavkom 3. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora iz 1969. sustav multilateralnog suda za ulaganja stoga imao prednost pred mehanizmima rješavanja sporova između ulagača i države za zemlje potpisnice; poziva Komisiju da što prije uspješno zaključi pregovore Radne skupine III. UNCITRAL-a;

13. poziva Komisiju da izričito, među ostalim u okviru rada i ishoda UNCITRAL-a, podrži mehanizam kojim se državama omogućuje da učinkovito povuku svoj pristanak na rješavanje sporova između ulagača i države iz svojih ugovora ili da raskinu svoje ugovore;

14. zabrinut je zbog toga što u moderniziranom tekstu ostaje nepromijenjena klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti od 20 godina u slučaju izlaska i žali zbog toga što to nije bilo uključeno u pregovarački mandat EU-a, čime se državama koje su ostale stranke ECT-a i dalje uskraćuje mogućnost jednostavnog napuštanja ugovora ako arbitri nastave narušavati sposobnost država da donose propise; naglašava da ugovorne stranke koje se povuku iz ECT-a podliježu 20-godišnjoj klauzuli o vremenskom ograničenju valjanosti, pri čemu bi sva postojeća ulaganja koja nisu obuhvaćena međusobnim sporazumom i dalje bila zaštićena, u skladu s pravilima sadržanima u nemoderniziranom ECT-u; međutim, pozdravlja činjenicu da bi zaštita za sva nova ulaganja automatski prestala biti na snazi odmah nakon povlačenja; napominje da u okviru moderniziranog ECT-a većina novih ulaganja u fosilna goriva od 15. kolovoza 2023. više neće biti zaštićena;

15. žali zbog toga što se moderniziranim ECT-om ne rješava ključno pitanje tehnika vrednovanja, čime se omogućuje dodjela naknade koja uvelike premašuje uložene iznose; primjećuje da bi predložene izmjene odredbi o dodjeli odštete imale neznatan učinak jer arbitri pojam „gubitka” obično vrlo široko tumače, što obuhvaća i očekivanu buduću dobit; napominje da su te metode iznimno kontroverzne zbog vrlo širokog diskrecijskog prava i oslanjanja na vrlo složene i inherentno špekulativne pretpostavke;

16. pozdravlja pojašnjenje Suda da odredbe o rješavanju sporova između ulagača i države u ECT-u nisu primjenjive u slučaju sporova unutar EU-a, kao i činjenicu da se u modernizirani ECT uključilo načelo da se odredbe o rješavanju sporova između ulagača i države ne primjenjuju na članove iste organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju; izražava zabrinutost, međutim, u pogledu mogućnosti da se arbitri i dalje mogu nastaviti baviti sporovima unutar EU-a i da se predmeti koji su u skladu s pravilima Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova i dalje mogu izvršavati na sudovima drugih zemalja; sa zabrinutošću napominje da presuda u predmetu Achmea nije odvratila arbitre od toga da kontinuirano nastave ignorirati presudu i baviti se sporovima unutar EU-a; pozdravlja Komisijin nacrt međusobnog sporazuma kojim se pojašnjava da se Ugovor o energetskoj povelji i njegova klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti ne primjenjuju niti su se ikad primjenjivali u kontekstu unutar EU-a; potiče sve države članice da ratificiraju takve sporazume što je prije moguće; poziva Komisiju da stupi u kontakt s partnerskim zemljama i predloži drugi sporazum kojim bi se ugovornim strankama ECT-a koje nisu članice EU-a, a koje su se spremne povući iz tog ugovora, omogućilo da međusobno neutraliziraju klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti;

17. prima na znanje da nije postignuta kvalificirana većina država članica EU-a koje su voljne podržati modernizaciju ECT-a, što je dovelo do neuspjeha modernizacijskih napora; smatra da ni EU ni njegove države članice ne mogu ostati stranke postojećeg ECT-a zbog njegove neusklađenosti s pravom i politikama EU-a;

18. ponavlja da je Parlament pozvao Komisiju i države članice da počnu s pripremama za koordinirano povlačenje iz Ugovora o energetskoj povelji te da postignu sporazum o isključivanju primjene klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti između voljnih ugovornih stranaka; podsjeća da EU može ratificirati modernizirani ECT samo uz konačnu suglasnost Parlamenta te da će Parlament razmotriti svoja prethodna stajališta i nedostatke modernizacije ako se to od njega zatraži; zauzima stajalište da će Parlament podržati izlazak EU-a iz ECT-a kada će se od njega zatražiti suglasnost;

19. pozdravlja najavu poljske, španjolske, nizozemske, francuske, slovenske, njemačke i luksemburške vlade o namjeri povlačenja iz ECT-a te napominje da je u većini slučajeva odluka donesena na temelju ishoda modernizacijskog procesa;

20. naglašava da je potrebno djelovati koordinirano kako bi snažnije nastupili u pregovorima o povlačenju i kako bi se ograničilo negativne učinke klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti te efektivno spriječilo sporove unutar EU-a; potiče Komisiju da bez odlaganja pokrene proces koordiniranog izlaska EU-a iz Ugovora o energetskoj povelji te poziva Vijeće da podrži takav prijedlog; smatra da je to najbolja opcija za EU da ostvari pravnu sigurnost i spriječi ECT da dodatno ugrozi ambicije EU-a u području klimatske i energetske sigurnosti;

21. ističe da Komisija nije na odgovarajući način pripremila to koordinirano povlačenje niti je o njemu podijelila ikakve informacije, unatoč tome što je Parlament u nekoliko navrata od početka pregovora o modernizaciji o tome podnio zahtjev, kao alternativu u slučaju nezadovoljavajućih rezultata ili neuspjeha modernizacijskog procesa;

22. skreće pozornost na nedostatak dosljednosti između stajališta nekih država članica o Ugovoru o energetskoj povelji i njihovih bilateralnih ugovora o ulaganju kojima se i dalje štite ulaganja u fosilna goriva i zastarjele odredbe koje su u suprotnosti s ciljevima i vrijednostima EU-a;

23. nalaže svojoj predsjednici da proslijedi ovu Rezoluciju Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, tajništvu Ugovora o energetskoj povelji i vladama zemalja članica Ugovora o energetskoj povelji.

 

 

Posljednje ažuriranje: 23. studenog 2022.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti