ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o odgovoru EU-a na prosvjede i pogubljenja u Iranu
18.1.2023 - (2023/2511(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0066/2023 (Verts/ALE)
B9‑0067/2023 (Renew)
B9‑0070/2023 (PPE)
B9‑0079/ (S&D)
B9‑0080/2023 (ECR)
Michael Gahler, David McAllister, Javier Zarzalejos, Rasa Juknevičienė, Željana Zovko, Andrius Kubilius, Antonio López‑Istúriz White, David Lega, Isabel Wiseler‑Lima, Radosław Sikorski, Gheorghe‑Vlad Nistor, Tom Vandenkendelaere
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Tonino Picula, Evin Incir, Thijs Reuten, Raphaël Glucksmann, Delara Burkhardt, Dietmar Köster
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Frédérique Ries, Abir Al‑Sahlani, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Katalin Cseh, Bart Groothuis, Klemen Grošelj, Moritz Körner, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Karen Melchior, Javier Nart, Jan‑Christoph Oetjen, Urmas Paet, Dragoş Pîslaru, Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache, Hilde Vautmans, Emma Wiesner
u ime Kluba zastupnika Renew
Ernest Urtasun
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Anna Fotyga, Charlie Weimers, Assita Kanko, Kosma Złotowski, Beata Mazurek, Joachim Stanisław Brudziński, Bogdan Rzońca, Elżbieta Rafalska, Ryszard Czarnecki, Emmanouil Fragkos, Alexandr Vondra, Veronika Vrecionová, Hermann Tertsch, Adam Bielan, Elżbieta Kruk, Witold Jan Waszczykowski
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o odgovoru EU-a na prosvjede i pogubljenja u Iranu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iranu, a posebno Rezoluciju od 6. listopada 2022. o smrti Jine Mahse Amini i represiji nad prosvjednicima za prava žena u Iranu[1] te Rezoluciju od 17. veljače 2022. o smrtnoj kazni u Iranu[2], kao i sve druge rezolucije o stanju ljudskih prava u Iranu,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Trećeg odbora Opće skupštine UN-a od 16. studenoga 2022. o ljudskim pravima u Iranu,
– uzimajući u obzir izjavu Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 10. siječnja 2023. o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 11. studenoga 2022. kojom se Iran poziva da mirne prosvjednike prestane osuđivati na smrt,
– uzimajući u obzir posebnu sjednicu Vijeća UN-a za ljudska prava o Islamskoj Republici Iranu održanu 24. studenoga 2022. te rezoluciju donesenu na toj sjednici,
– uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu od 22. rujna 2022., 18. lipnja 2022., 13. siječnja 2022. i 11. siječnja 2021.,
– uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 od 4. studenog 2022.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove od 12. prosinca 2022.,
– uzimajući u obzir sankcije protiv iranskih pojedinaca i subjekata koje je Vijeće EU-a donijelo 12. travnja 2021., 17. listopada 2022., 20. listopada 2022. i 14. studenoga 2022. te Provedbenu odluku Vijeća (ZVSP) 2022/2433 od 12. prosinca 2022.[3],
– uzimajući u obzir sankcije Islamske Republike Irana protiv europskih i britanskih subjekata i pojedinaca,
– uzimajući u obzir izjave glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 7. siječnja 2023. o nedavnim pogubljenjima Mohamada Mehdija Karamija i Sejeda Mohamada Hoseinija, od 8. prosinca 2022. o pogubljenju Mohsena Sekarija te od 15. siječnja 2023. o pogubljenju Alireze Akbarija,
– uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 25. rujna 2022. o Iranu i izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 19. rujna 2022. o smrti Jine Mahse Amini,
– uzimajući u obzir priopćenje za medije glasnogovornika ESVD-a od 9. siječnja 2023. u kojem se najavljuje pozivanje na saslušanje veleposlanika Islamske Republike Irana pri Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir izjave predsjednice svojeg Izaslanstva za odnose s Iranom od 22. rujna 2022., 9. studenog 2022. i 13. prosinca 2022.,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Kanade i Sjedinjenih Američkih Država od 9. prosinca 2022. o stanju ljudskih prava u Iranu,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., koji je Iran ratificirao u lipnju 1975.,
– uzimajući u obzir globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava,
– uzimajući u obzir Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma[4],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma[5],
– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP[6],
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni, o borcima za ljudska prava i o nasilju nad ženama i djevojčicama te borbi protiv svih oblika diskriminacije žena i djevojčica,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da je Jinu Mahsu Amini, 22-godišnju iransku Kurdinju, 13. rujna 2022. u Teheranu uhitila iranska „policija za moralnost” zbog navodnog nepoštovanja zakona o obveznom nošenju pokrivala za glavu; budući da je Jina Mahsa Amini okrutno mučena te je preminula 16. rujna 2022. dok se nalazila u policijskom pritvoru; budući da adekvatna istraga nije provedena;
B. budući da su nakon ubojstva Jine Mahse Amini diljem zemlje izbili prosvjedi u kojima su sudjelovale stotine tisuća iranskih građana iz svih segmenata društva; budući da su prosvjede pokrenule žene koje su zahtijevale preuzimanje odgovornosti za smrt Jine Mahse Amini i okončanje nasilja nad ženama i njihove diskriminacije u Iranu; budući da su tijekom prosvjeda mnoge žene skinule hidžab ili odrezale kosu kao čin prosvjeda zbog smrti Jine Mahse Amini; budući da su prosvjedi žena potaknuli solidarnost muškaraca, što je dovelo do paniranske revolucije i prosvjednog pokreta protiv režima; budući da studenti na brojnim sveučilištima diljem zemlje prosvjeduju bojkotiranjem nastave i demonstriranjem protiv represije; budući da je Jina Mahsa Amini bila iz iranske regije Kurdistan, u kojoj su prosvjedi bili učestali te su izazvali represivni odgovor režima;
C. budući da je odgovor iranskih sigurnosnih i policijskih snaga na prosvjede nasilan, neselektivan, nerazmjeran i neograničen; budući da su vrhovni vođa Islamske Republike Ali Hamenej i predsjednik Ebrahim Raisi u više navrata pohvalili i poticali nasilno gušenje mirnih prosvjeda i ubojstva prosvjednika od strane paravojnih oružanih snaga Basidž Islamske revolucionarne garde (IRGC);
D. budući da su iranske sigurnosne snage do 16. siječnja 2023. navodno ubile nekoliko stotina mirnih prosvjednika, uključujući desetke djece, te pritvorile, uhitile i otele više od 20 000 prosvjednika, među kojima su borci za ljudska prava, studenti, odvjetnici i aktivisti civilnog društva, uključujući građane EU-a i stanovnike iz Njemačke, Poljske, Francuske, Italije, Nizozemske, Španjolske i Švedske;
E. budući da Iran ne priznaje dvojno državljanstvo, zbog čega strana veleposlanstva imaju ograničen pristup svojim državljanima s dvojnim državljanstvom koji su zadržani u toj zemlji; budući da je bivši zamjenik iranskog ministra obrane Alireza Akbari, koji je imao britansko i iransko dvojno državljanstvo, osuđen za špijuniranje za Ujedinjenu Kraljevinu u Iranu, iako je te optužbe porekao, te je osuđen na smrt i pogubljen; budući da su iranske sigurnosne snage 24. travnja 2016. uhitile švedsko-iranskog državljanina dr. Ahmadrezu Džalalija, specijalista hitne medicine i znanstvenika na belgijskom sveučilištu Vrije Universiteit u Bruxellesu i talijanskom sveučilištu Università del Piemonte Orientale; budući da je u listopadu 2017. osuđen na smrt na osnovi neutemeljenih optužbi za špijunažu u izrazito nepoštenom postupku na temelju priznanja iznuđenog mučenjem; budući da je kaznu potvrdio iranski Vrhovni sud 17. lipnja 2018.; budući da je francusko-iranska istraživačica Fariba Adelkhah uhićena u lipnju 2019. i osuđena na pet godina zatvora zbog „ugrožavanja nacionalne sigurnosti”;
F. budući da su i drugi građani EU-a proizvoljno pritvoreni u Iranu, uključujući belgijskog državljanina Oliviera Vandecasteelea, koji je osuđen na ukupno 40 godina zatvora i desetke udaraca bičem na temelju niza izmišljenih optužbi; budući da je ta kazna izrečena nakon što je najviši belgijski sud suspendirao kontroverzni bilateralni sporazum o razmjenama zatvorenika kojim bi se iranskom diplomatu Assadollahu Assadiju, osuđenom za pokušaj terorizma u Belgiji, omogućilo da se vrati u Islamsku Republiku Iran u zamjenu za oslobođenje Oliviera Vandecasteelea; budući da se u Iranu u pritvoru i dalje nalazi sedam francuskih građana, uključujući Cécile Kohler, učiteljicu i sindikalisticu, te njezina partnera Jacquesa Parisa, kao i Benjamina Brièrea, koji su uhićeni u svibnju 2020. i osuđeni na osam godina i osam mjeseci zatvora zbog „špijunaže”;
G. budući da Iran ima najveći broj pogubljenja po stanovniku na svijetu; budući da je iranski režim izrekao i proveo smrtne kazne nad mirnim prosvjednicima, uključujući maloljetnike, nakon nepoštenih i skraćenih sudskih postupaka kojima se krše najosnovniji i temeljni uvjeti poštenog suđenja; budući da je organizacija Amnesty International pronašla dokaze da iranski režim i dalje koristi smrtnu kaznu kao sredstvo represije radi suzbijanja prosvjeda; budući da službenici policije i sigurnosnih snaga Islamske Republike često muče i siluju zatvorenike u iranskim zatvorima i postupaju s njima na okrutan, neljudski i ponižavajući način;
H. budući da je Amnesty International sastavio popis od otprilike 25 osoba kojima prijeti ozbiljan rizik od pogubljenja, što se posebno odnosi na Mohamada Gobadloua; budući da je Amnesty International izrazio bojazan da bi mnogo više ljudi moglo biti osuđeno na smrtnu kaznu zbog sudjelovanja u prosvjedima; budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava izvijestio da je više od 40 iranskih umjetnika optuženo za kaznena djela za koja je predviđena smrtna kazna; budući da su iranski glumci, glazbenici, sportaši i druge poznate osobe javno podržali prosvjede protiv vjerskog vodstva;
I. budući da se stanje ljudskih prava u Iranu i dalje pogoršava; budući da ubojstvo Jine Mahse Amini i drugih osoba, kao i trenutačni val pogubljenja ilustriraju aktualnu krizu ljudskih prava u Iranu; budući da se to pogoršanje perpetuira sustavnim nekažnjavanjem iranskog režima i njegovog sigurnosnog aparata, što je omogućilo raširenu primjenu mučenja, kao i izvansudskih pogubljenja i drugih nezakonitih smaknuća; budući da se iranski kaznenopravni sustav u velikoj mjeri oslanja na prisilna priznanja iznuđena mučenjem i drugim oblicima iznude i prisile; budući da je ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu jedan od glavnih ciljeva politike EU-a o ljudskim pravima;
J. budući da je 6. studenoga 2022. 227 zastupnika iranskog parlamenta pozvalo pravosuđe da odlučno djeluje protiv osoba uhićenih tijekom prosvjeda i da ih osudi na smrt, što predstavlja očigledno kršenje diobe vlasti;
K. budući da se iranskim Ustavom etničkim manjinama dodjeljuju jednaka prava; budući da se na smrt nerazmjerno osuđuju LGBTIQ+ osobe i pripadnici etničkih i vjerskih manjina, posebno pripadnici zajednica Beludža, Kurda, Arapa, Bahaija te kršćana; budući da od kada su počela ubojstva i represija raste broj uhićenih boraca za ljudska prava; budući da se žene i djevojke, koje su predvodnice prosvjeda, uključujući pripadnice etničkih i vjerskih manjina, uhićuju i zatvaraju jer traže ukidanje sustavnih i sistematskih diskriminatornih zakona, politika i praksi, te su posebno često na meti optužbi za koje je predviđena smrtna kazna i osuđivane na smrt;
L. budući da je skupina stručnjaka za ljudska prava, uključujući nekoliko mandatara za posebne postupke UN-a, izdala izjavu u kojoj osuđuje ubojstva i represiju nad prosvjednicima koje provode sigurnosne snage u Iranu; budući da su stručnjaci izrazili duboku zabrinutost zbog „prekomjerne i smrtonosne sile” koja se primjenjuje nad prosvjednicima koji sudjeluju u prosvjedima koji su uslijedili nakon smrti Jine Mahse Amini, uključujući seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama, zastrašivanje i uznemiravanje prosvjednika te sustavno nekažnjavanje počinitelja kršenja ljudskih prava; budući da su stručnjaci UN-a 11. studenoga 2022. apelirali na iranski režim da prestane podizati optužnice za zločine kažnjive smrću zbog sudjelovanja ili navodnog sudjelovanja u mirnim prosvjedima;
M. budući da su stručnjaci UN-a pozvali Vijeće za ljudska prava da hitno poduzme potrebne mjere kako bi se održala posebna sjednica o stanju u Iranu i uspostavio međunarodni istražni mehanizam, Iran pozvalo na odgovornost i okončalo kontinuirano nekažnjavanje teških kršenja ljudskih prava; budući da je Vijeće za ljudska prava 24. studenoga održalo posebnu sjednicu o stanju u Iranu; budući da je na toj posebnoj sjednici dogovoreno da bi neovisna međunarodna misija za utvrđivanje činjenica trebala istražiti kršenja ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu, prikupiti i analizirati dokaze te surađivati s dionicima u utvrđivanju činjenica u vezi s tim navodima kako bi se svi počinitelji teških kršenja ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu, uključujući najviše vlasti, priveli pravdi;
N. budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava 10. siječnja 2023. naveo da upotreba kaznenih postupaka za kažnjavanje građana zbog ostvarivanja njihovih temeljnih prava predstavlja ubojstvo uz odobrenje države;
O. budući da su ministri vanjskih poslova EU-a 12. prosinca 2022. usvojili zaključke Vijeća o Iranu; budući da se u tim zaključcima iranske vlasti pozivaju da odmah okončaju praksu izricanja i izvršavanja smrtne kazne nad prosvjednicima, koja je za svaku osudu, kao i da bez odgode ponište nedavne smrtne kazne izrečene u kontekstu aktualnih prosvjeda i da svim pritvorenicima osiguraju pravičan sudski postupak;
P. budući da je 9. siječnja 2023. glavni tajnik ESVD-a u ime Visokog predstavnika pozvao veleposlanika Islamske Republike Irana pri Europskoj uniji te ponovno istaknuo zgroženost EU-a zbog nedavnih pogubljenja Mohamada Mehdija Karamija i Sejeda Mohamada Hoseinija, koji su uhićeni i osuđeni na smrt u vezi s prosvjedima u Iranu; budući da su Mohsen Šekari i Majid Reza Rahnavard pogubljeni zbog sudjelovanja u prosvjedima 8. odnosno 12. prosinca 2022.;
Q. budući da su Kanada i Sjedinjene Američke Države 9. prosinca 2022. izdale zajedničku izjavu u kojoj osuđuju brutalno nasilje Islamske Republike Irana nad mirnim prosvjednicima i aktualnu represiju nad iranskim narodom te ugnjetavanje i nasilje nad ženama koje podupire država; budući da su obje zemlje nadalje donijele sankcije protiv iranskih dužnosnika povezanih s kršenjem ljudskih prava, uključujući kršenja počinjena u kontekstu aktualne represije;
R. budući da je EU nedavno i u nekoliko navrata donio restriktivne mjere povezane s tim očitim kršenjima ljudskih prava, posebno protiv visokorangiranih pojedinaca u okviru Islamske revolucionarne garde, uključujući zamrzavanje imovine, zabranu putovanja u EU i zabranu stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava ili gospodarskih resursa pojedincima i subjektima uvrštenima na popis zbog njihove uloge u nasilnom gušenju prosvjeda u Iranu i opskrbljivanju Rusije naoružanim bespilotnim letjelicama, koje će se koristiti protiv Ukrajine, od strane Islamske Republike Irana; budući da se sada na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a u kontekstu postojećeg režima sankcija u pogledu ljudskih prava u Iranu nalazi ukupno 126 pojedinaca i 11 subjekata; budući da se na popisu sankcija EU-a nalaze i iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi, iranski ministar informacijske i komunikacijske tehnologije Issa Zarepour, iranske snage kaznenog progona i pokrajinski čelnici Islamske revolucionarne garde;
S. budući da je, kao uzvratnu mjeru, Ministarstvo vanjskih poslova Islamske Republike Irana donijelo protumjere u okviru mehanizma sankcija koje su posebno usmjerene na Hannah Neumann, zastupnicu u Europskom parlamentu i predsjednicu Izaslanstva za odnose s Arapskim poluotokom, kao i na druge zastupnike i bivše njemačke i francuske političare; budući da je, kao odgovor na sankcije koje je Iran nametnuo zastupnicima u Europskom parlamentu, Parlament u studenome 2022. odlučio da njegova izaslanstva i odbori više neće surađivati s iranskim vlastima;
T. budući da Islamska Republika, posebno preko Islamske revolucionarne garde, provodi opsežne, sofisticirane i nasilne transnacionalne represivne aktivnosti usmjerene na aktiviste, disidente, neovisne novinare i borce za ljudska prava koji su prognani ili u dijaspori, uključujući na tlu EU-a, te prijeti i uznemirava članove njihovih obitelji u Iranu; budući da je Islamska Republika, izravno i djelujući preko lokalnih posrednika, izvršila pogubljenja disidenata u dijaspori, otimala građane u egzilu kako bi ih se vratilo u Iran i planirala bombaške napade u nekoliko zemalja, uključujući države članice EU-a;
U. budući da režim Islamske Republike namjerno ometa internetske i mobilne veze te ozbiljno ograničava platforme društvenih medija kako bi spriječio iransko stanovništvo da organizira prosvjede; budući da režim sankcija EU-a uključuje i zabranu izvoza u Islamsku Republiku Iran opreme koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju te opreme za nadzor telekomunikacija;
V. budući da je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell u svojim izjavama od 8. prosinca 2022. i 7. siječnja 2023. osudio pogubljenje Mohamada Mehdija Karamija i Sejeda Mohamada Hoseinija; budući da se u njegovim izjavama iranske vlasti pozivaju da odmah prekinu praksu izricanja i izvršenja smrtnih kazni protiv prosvjednika; budući da u tim izjavama EU nadalje poziva iranske vlasti da odmah ukinu nedavne smrtne presude i da se strogo pridržavaju svojih međunarodnih obveza;
W. budući da je Islamska Republika optužila kurdske skupine, uključujući one u Iraku, za poticanje prosvjeda u iranskom Kurdistanu; budući da je pod tim izgovorom Islamska revolucionarna garda pokrenula oružane napade na regiju Kurdistan u Iraku pri čemu su ubijeni deseci ljudi, uključujući civile; budući da je gušenje prosvjeda osobito izraženo na sjeverozapadu i jugoistoku Irana, gdje žive mnogi pripadnici kurdske manjine i manjinske zajednice Baludža;
X. budući da Islamska revolucionarna garda, koja se sastoji od paravojnih oružanih snaga Basij i Quds, kopnenih snaga, aeronautičkih snaga i mornarice, ima ključnu ulogu u represiji unutarnjih previranja i vanjskim vojnim aktivnostima; budući da Islamska revolucionarna garda, koja djeluje kao država unutar države, navodno kontrolira dvije trećine iranskog gospodarstva, uključujući udjele u sektorima infrastrukture, petrokemijske, financijske, telekomunikacijske, automobilske i pomorske industrije, kao i velike pokroviteljske zaklade poznate kao „bonjadi” i velike nezakonite krijumčarske mreže;
Y. budući da su žene i djevojčice u Iranu žrtve brutalnih ubojstava u takozvanim „ubojstvima iz časti”; budući da često nema pravde za žrtve nad kojima su počinjeni zločini u ime „časti”;
Z. budući da Islamska revolucionarna garda provodi i usmjerava terorističke aktivnosti te im doprinosi na domaćoj i regionalnoj razini; budući da je ruska agresija na Ukrajinu dovela do produbljivanja odnosa Teherana s Moskvom;
AA. budući da je agresivna unutarnja politika režima mula dio vanjske politike Islamske Republike; budući da režim doprinosi destabilizaciji cijele regije Bliskog istoka;
AB. budući da je Ebrahim Raisi, koji je u lipnju 2021. izabran za iranskog predsjednika te se nalazi na popisu sankcija SAD-a, prethodno obnašao dužnost čelnika iranskog pravosuđa, unatoč počinjenim teškim kršenjima ljudskih prava koja su iscrpno dokumentirana; budući da su se za pobjedu Ebrahima Raisija pobrinule institucije Islamske Republike organiziravši izbore koji nisu bili u potpunosti slobodni ni pošteni; budući da je od 592 kandidata samo sedmero dobilo zeleno svjetlo Vijeća čuvara za kandidaturu na predsjedničkim izborima; budući da među kandidatima nije bilo žena, osoba iz manjinskih skupina kao ni osoba čija su stajališta oprečna stajalištima režima;
AC. budući da pregovori o obnovi Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP) još nisu službeno obustavljeni; budući da se nastavljaju pregovori o sigurnosnoj istrazi koju je pokrenula Međunarodna agencija za atomsku energiju nakon što je pronašla tragove uranija na trima neprijavljenim lokacijama u Iranu;
1. najoštrije osuđuje smrtne kazne izrečene mirnim prosvjednicima u Iranu i njihova pogubljenja, posebno Mohsena Šekarija, Majida Reze Rahnavarda, Mohamada Mehdija Karamija i Sejeda Mohamada Hoseinija; zahtijeva da iranske vlasti smjesta i bezuvjetno obustave sve planove za izvršenje pogubljenja i da se suzdrže od određivanja novih smrtnih kazni; poziva vlasti Islamske Republike Irana da donesu službeni moratorij na pogubljenja u cilju potpunog ukidanja smrtne kazne; potiče iranske vlasti da ukinu sve presude i smrtne kazne; ponavlja svoje kategorično i principijelno protivljenje primjeni smrtne kazne bilo kada i pod bilo kojim okolnostima;
2. apelira na vlasti Islamske Republike da osiguraju trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih prosvjednika osuđenih na smrt, uključujući Mohameda Boruganija, Mohamada Gobadlua, Hamida Garea Hasanlua, Mahana Sadrata Maranija, Hoseina Mohamadija, Manučera Mehmana Navaza, Sahanda Nurmohamada-Zadeha, Semana Sejdija, Rezu Ariju, Saleha Mirhašemija Baltagija, Saeda Jakubija Kordaflija, Javada Ruhija, Aršija Takdastana i Mehdija Mohamadifarda, Saleha Mirhašemija, Majida Kazemija i Saeida Jagubija; oštro osuđuje činjenicu da iranski režim kazneni postupak i smrtnu kaznu koristi kao oružje kako bi ugušio izražavanje neslaganja, a ljude kaznio zbog ostvarivanja njihovih temeljnih prava; poziva Islamsku Republiku da preispita svoj zakonik i ukloni moharebeh („neprijateljstvo prema Bogu”) i mofsed-e-filarz („korupcija na Zemlji”) s popisa kažnjivih djela;
3. izražava solidarnost s iranskim mladima, ženama i muškarcima, uključujući manjine, koji vode prosvjede i sudjeluju u njima; podržava pokret mirnih prosvjeda diljem te zemlje zbog sustavnog i sve većeg ugnjetavanja te masovnih kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda; snažno podupire težnje iranskog naroda da živi u slobodnoj, stabilnoj, uključivoj i demokratskoj zemlji; osuđuje sustavnu diskriminaciju žena koju provodi iranski režim zakonima i propisima kojima se ozbiljno ograničavaju njihove slobode, životi i sredstva za život;
4. izražava sućut obiteljima svih osoba koje su ubijene, mučene, otete ili nezakonito zatvorene nakon nedavnih i ranijih prosvjeda u Iranu;
5. ponavlja svoju snažnu osudu raširene, brutalne, namjerne i nerazmjerne upotrebe sile od strane iranskih sigurnosnih snaga protiv mirnih prosvjednika; poziva iranske vlasti da stanu na kraj represiji nad vlastitim građanima; ponavlja da se mora osigurati pravo na mirno okupljanje;
6. zahtijeva od međunarodne zajednice te EU-a i njegovih država članica da iskoriste sve oblike suradnje s vlastima Islamske Republike kako bi zatražili hitan prekid pogubljenja prosvjednika i nasilne represije protiv prosvjeda te bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba uhićenih zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja; poziva ESVD i države članice da iranski režim i dalje drže odgovornim za ubojstva vlastitog naroda i teška kršenja ljudskih prava;
7. poziva iranski režim da omogući međunarodnu, nepristranu i učinkovitu istragu kršenja ljudskih prava od strane režima, uključujući ubojstvo Jine Mahse Amini, ubojstva stotina prosvjednika te mučenje i zlostavljanje proizvoljno pritvorenih osoba, koju treba provesti neovisno nadležno tijelo u suradnji s međunarodnim organizacijama; zahtijeva da iranske vlasti omoguće brzu, nepristranu i učinkovitu istragu svih ubojstava prosvjednika utemeljenu na dokazima i da se počinitelji privedu pravdi; ističe da bi EU trebao nastaviti rasvjetljavati ubojstvo Jine Mahse Amini i način na koji su iranske sigurnosne snage odgovorile na prosvjede koji su uslijedili;
8. poziva na trenutačno puštanje na slobodu svih pojedinaca pritvorenih zbog sudjelovanja u mirnim prosvjedima i svih političkih zatvorenika; poziva na uvođenje ciljanih restriktivnih mjera u skladu s Uredbom (EU) br. 359/2011 za sve suce koji izriču kazne protiv prosvjednika; nadalje zahtijeva od iranskih vlasti da odmah i bezuvjetno odbace sve optužbe protiv svih osoba koje su zatvorene isključivo zbog mirnog ostvarivanja svojih prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u kontekstu održanih prosvjeda; poziva iranske vlasti da ispune svoje međunarodne obveze, među ostalim u okviru Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;
9. pozdravlja zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2022. i donošenje nedavnih restriktivnih mjera protiv osoba povezanih s nasiljem nad prosvjednicima i protiv svih osoba povezanih s „policijom za moralnost”, za koje je utvrđeno da su umiješani u smrt Jine Mahse Amini ili odgovorni za nju; ipak smatra da činjenica da iranski režim očigledno zanemaruje ljudsko dostojanstvo i demokratske težnje vlastitih građana kao i njegova potpora Ruskoj Federaciji zahtijevaju daljnje prilagodbe stajališta EU-a prema Iranu;
10. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Vijeće da prošire popis sankcija EU-a na sve pojedince i subjekte odgovorne za kršenja ljudskih prava kao i članove njihovih obitelji, uključujući vrhovnog vođu Alija Hameneja, predsjednika Ebrahima Raisija i glavnog tužitelja Mohamada Jafara Montazerija i sve zaklade („bonjade”) povezane s Islamskom revolucionarnom gardom, posebno bonjad Mostazafan i bonjad Šahid va Omur-e Janbazan; također poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeće i države članice da razmotre sankcije protiv 227 zastupnika iranskog parlamenta koji su poticali provedbu smrtnih kazni; pozdravlja tekuće pripreme u Ujedinjenoj Kraljevini za uvrštenje Islamske revolucionarne garde na popis terorističkih organizacija Ujedinjene Kraljevine; snažno osuđuje sankcije koje su iranske vlasti nametnule njemačkim i francuskim bivšim političarima, kao i zastupnicima u Europskom parlamentu; podsjeća da bi međuparlamentarni dijalog trebao i dalje biti obustavljen sve dok vlasti sankcioniraju zastupnike u Europskom parlamentu;
11. poziva Vijeće i države članice da na EU-ov popis terorista dodaju Islamsku revolucionarnu gardu i njezine pomoćne snage, uključujući paravojne postrojbe Basij i snage Quds, te da zabrane sve gospodarske i financijske aktivnosti koje uključuju poduzeća i komercijalne aktivnosti povezane, u cijelosti ili djelomično, s pojedincima povezanima s Islamskom revolucionarnom gardom ili pripadnicima Islamske revolucionarne garde ili osobama povezanima s njom, bez obzira na zemlju u kojoj djeluju, izbjegavajući pritom sve štetne posljedice za iranski narod, kao i za humanitarnu i razvojnu pomoć EU-a; poziva EU i njegove države članice da u suradnji s partnerima sličnih stavova potaknu sve zemlje u kojima Islamska revolucionarna garda provodi vojne, gospodarske ili informacijske operacije da prekinu i zabrane veze s Islamskom revolucionarnom gardom; oštro osuđuje ničim izazvani napad Islamske revolucionarne garde u provinciji Erbil u iračkoj regiji Kurdistana i naglašava da takvi neselektivni napadi ugrožavaju nedužne civile i stabilnost regije;
12. ponavlja svoju snažnu osudu sve lošijeg stanja ljudskih prava u Iranu, za koje Islamska Republika, njezino najviše vodstvo i njezine sigurnosne snage, uključujući Islamsku revolucionarnu gardu, snose isključivu odgovornost; zahtijeva da iranske vlasti poštuju etničke i vjerske manjine te temeljna prava i slobode pripadnika zajednice LGBTIQ+; poziva iranske vlasti da uklone sve oblike diskriminacije;
13. pozdravlja uspostavu neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Islamskoj Republici Iranu, koju je Vijeće UN-a za ljudska prava ovlastilo u Rezoluciji S35/1 od 24. studenoga 2022. za istragu kršenja ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu te za prikupljanje i analizu povezanih dokaza te poziva na njezinu brzu aktivaciju; potiče vlasti Islamske Republike da misiji za utvrđivanje činjenica omoguće potpun i neometan pristup radi izvršavanja njezina mandata te da se suzdrže od uznemiravanja i zastrašivanja osoba koje surađuju s misijom za utvrđivanje činjenica ili članova njihovih obitelji; poziva EU i njegove države članice da u potpunosti podupru pripremu i provedbu misije za utvrđivanje činjenica; potiče Vijeće UN-a za ljudska prava da, ako Islamska Republika ne bude surađivala, taj predmet smjesta uputi Vijeću sigurnosti UN-a;
14. nadalje traži od iranskih vlasti da dopuste posjete svih predstavnika posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava, a osobito da osiguraju da posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu bude dopušten ulazak u zemlju;
15. zahtijeva od iranskog režima da oslobodi sve borce za ljudska prava; traži od iranskog režima da prestane ciljano progoniti sve borce za ljudska prava u Iranu te da im zajamči da u svim okolnostima mogu provoditi svoje legitimne aktivnosti povezane s ljudskim pravima bez straha od odmazde i bez ikakvih restrikcija, uključujući sudsko uznemiravanje;
16. osuđuje uhićenje desetaka novinara i poziva iranske vlasti da ih odmah puste na slobodu; vrlo je zabrinut zbog uhićenja više od 80 medijskih djelatnika, uključujući Niloofara Hamedija, novinara koji je prvi izvijestio o uhićenju i hospitalizaciji Jine Mahse Amini te poziva iranske vlasti da ih bez odgode oslobode; poziva Islamsku Republiku da poštuje slobodu izražavanja i uvjerenja svih ljudi koji žive u Iranu; izražava zabrinutost zbog kriminalizacije rada zdravstvenih djelatnika i nasilja nad njima od strane sigurnosnih snaga te poziva Islamsku Republiku Iran da civilnom medicinskom osoblju pruži svu dostupnu pomoć kako bi moglo pružati nepristranu medicinsku pomoć;
17. najstrože osuđuje sustavnu upotrebu mučenja u iranskim zatvorima, uključujući korištenje seksualnog nasilja kao oružja, te poziva na prestanak svih oblika mučenja i lošeg postupanja prema svim zatvorenicima; oštro osuđuje politiku Islamske Republike o iznuđivanju priznanja mučenjem, zastrašivanjem, prijetnjama članovima obitelji ili drugim oblicima prisile te korištenje tih prisilnih priznanja kako bi se prosvjednici osudili i kaznili; nadalje osuđuje praksu da se zatvorenicima uskraćuje mogućnost telefonskih poziva i obiteljskih posjeta; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što zatvorenici nemaju pristup pravnom zastupanju tijekom ispitivanja; poziva iranski režim da prema zatvorenicima postupa s dužnim poštovanjem s obzirom na njihovo dostojanstvo i vrijednost koji su im inherentni kao ljudskim bićima; ponavlja svoj poziv Iranu da bez odgode ratificira Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te da djeluje u potpunosti u skladu s njezinim odredbama;
18. apelira na iranske vlasti da odmah oslobode sve uhićene građane EU-a i odbace sve optužbe protiv njih; oštro osuđuje osudu belgijskog zaposlenika nevladine organizacije Oliviera Vandecasteelea na 40 godina zatvora, 74 udaraca bičem i novčanu kaznu u iznosu od 1 milijun EUR na temelju izmišljenih optužbi za špijunažu te nastavak zatvorske kazne i smrtnu kaznu izrečenu švedskom državljaninu Ahmadu Rezi Džalaliju, kao i ciničan način na koji Islamska Republika koristi talačku diplomaciju kako bi prisilno postigla puštanje na slobodu osuđenog terorista Asadolaha Asadija; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu i sigurnu repatrijaciju Ahmada Reze Džalalija i Oliviera Vandecasteelea te sedam francuskih građana koji su još uvijek pritvoreni u Iranu, uključujući Cécile Kohler; najoštrije osuđuje pogubljenje iransko-britanskog državljanina Alija Reze Akbarija u Iranu; izražava dodatnu zabrinutost zbog javnih prijetnji koje iransko Ministarstvo za obavještajnu djelatnost i sigurnost upućuje europskim veleposlanstvima;
19. poziva države članice i nevladine organizacije da pohranjuju, čuvaju i dijele sve dostupne dokaze koji mogu doprinijeti istragama te da surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom i podupiru njegov rad; potiče iranske vlasti da poduzmu korake za ratifikaciju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda; naglašava da stalna i teška kršenja ljudskih prava koja iranski režim provodi protiv vlastitog naroda ugrožavaju pregovore o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu;
20. oštro osuđuje trajnu praksu Islamske Republike da u kontekstu prosvjeda u zemlji blokira rad interneta i mobilnih mreža, čime se građanima onemogućuje komunikacija i slobodan protok informacija; naglašava da se tim mjerama jasno krši međunarodno pravo; pozdravlja razne restriktivne mjere EU-a donesene u okviru mehanizma sankcija kao odgovor na represiju, posebno one usmjerene na pojedince i subjekte aktivne u području informacijske i komunikacijske tehnologije te na one odgovorne za širenje dezinformacija; nadalje pozdravlja dodavanje iranskog ministra informacijskih i komunikacijskih tehnologija na popis sankcija EU-a; poziva Komisiju da u skladu s načelom nužnosti razmotri mogućnost da se pružateljima komunikacijskih usluga sa sjedištem u EU-u omogući da građanima i stanovnicima Irana ponude sigurne alate;
21. poziva države članice da se obvežu da će Irancima omogućiti pristup slobodnom internetu unatoč tome što režim masovno cenzurira internet; predlaže da se potrebna tehnička i financijska sredstva osiguraju preko fonda EU-a;
22. apelira na sve države članice da izvršavaju svoju opću nadležnost nad svim iranskim dužnosnicima za koje se opravdano sumnja da su odgovorni za kaznena djela prema međunarodnom pravu i druga teška kršenja ljudskih prava; potiče one države članice čije nacionalno zakonodavstvo još ne predviđa uvođenje načela opće nadležnosti da bez odgode uvedu takav zakon;
23. poziva na proširenje restriktivnih mjera s obzirom na činjenicu da Islamska Republika Iran i dalje osigurava bespilotne letjelice i planira Ruskoj Federaciji osigurati projektile zemlja-zemlja koji će se koristiti protiv Ukrajine; naglašava da Islamska Republika doprinosi ratnim zločinima u Ukrajini jer se to oružje upotrebljava protiv civila i civilne infrastrukture;
24. poziva Komisiju i Vijeće da uklone sve nedostatke u provedbi postojećih sankcija, uključujući financijske nedostatke, da osiguraju njihovu strogu provedbu te da se blisko koordiniraju i surađuju s međunarodnim partnerima radi učinkovite provedbe restriktivnih mjera;
25. izražava duboku zabrinutost zbog strukturne transnacionalne represije koju provode vlasti Islamske Republike, a koja uključuje špijunažu, ubojstva, pokušaje bombaških napada, kibernapade, kampanje dezinformiranja i druge pokušaje držanja kontrole, posebno od strane veleposlanstava i Islamske revolucionarne garde, protiv iranske dijaspore koja živi u EU-u, čime se guši sloboda govora i izražavanja građana i stanovnika EU-a, ugrožava njihova sigurnost i što dovodi do zlonamjernog uplitanja; poziva EU i države članice da prošire zaštitu iranske dijaspore od transnacionalne represije Islamske Republike; poziva ESVD i države članice da pronađu načine za pružanje tehničke potpore onima koji pomažu iranskom civilnom društvu i da razviju njihove kapacitete, osiguravajući pritom iransku odgovornost za te aktivnosti;
26. osuđuje nedavne napade iranskih dužnosnika na tjednik Charlie Hebdo i pozdravlja pokretanje istrage o kibernapadu na njega nakon objave satiričkih karikatura;
27. poziva EU, uključujući potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, da na bilateralnim i multilateralnim forumima nastavi skretati pozornost iranskih vlasti na probleme u području ljudskih prava te da u tu svrhu iskoristi sve planirane sastanke s iranskim vlastima, posebno u kontekstu političkog dijaloga EU-a i Irana na visokoj razini; ponovo potvrđuje da je poštovanje ljudskih prava temeljna sastavnica u razvoju odnosa između EU-a i Irana;
28. ponovno poziva sve države članice da zajednički daju javne izjave i poduzimaju diplomatske inicijative za praćenje nepoštenih suđenja i posjete zatvorima u kojima su pritvoreni taoci iz EU-a u Iranu, borci za ljudska prava i drugi zatvorenici savjesti; potiče snažniju koordinaciju među veleposlanstvima EU-a akreditiranima u Teheranu; poziva sve države članice čiji se diplomati nalaze u Teheranu da se koriste mehanizmima iz smjernica EU-a o borcima za ljudska prava kako bi pružile potporu i pomoć osobama osuđenima na smrt i nezakonito osuđenim i uhićenim osobama; potiče države članice da zajamče da zatvorenici mogu primati posjetitelje i da pažljivo nadziru njihove uvjete u pritvoru;
29. potiče iranske vlasti da neovisnim promatračima iz veleposlanstava država članica u Iranu omoguće pristup svim suđenjima povezanima s prosvjedima; traži od država članica da prate sva suđenja povezana s prosvjedima, s posebnim naglaskom na glavna suđenja, te da javno osude njihove nedostatke;
30. poziva Komisiju, ESVD i države članice da u suradnji s partnerima sličnih stavova prošire i poboljšaju konkretnu potporu demokratskim težnjama iranskog naroda, posebno jačanjem potpore neovisnim organizacijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva, kao i neovisnim medijskim platformama, te podupiranjem napora partnera sličnih stavova za održavanje internetske veze u Iranu; potiče demokratsku oporbu Irana da, gdje je to moguće, teži većem jedinstvu, na temelju zajedničkih vrijednosti i uz sudjelovanje Iranaca koji su u egzilu i dijaspori, kako bi se olakšala daljnja potpora međunarodne zajednice; potiče EU i njegove države članice da povećaju svoju stratešku komunikaciju usmjerenu prema iranskom narodu, posebno jačanjem mandata radne skupine ESVD-a StratCom jug radi uključivanja Islamske Republike i znatnim povećanjem njezina financiranja i vidljivosti;
31. poziva EU i njegove države članice da olakšaju izdavanje viza svakoj osobi koja ima osnovani strah od progona zbog mirnog ostvarivanja svojeg prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u vezi s prosvjedima u Iranu; poziva ESVD da stupi u kontakt s neposrednim susjedima Irana kako bi se zajamčilo da granični prijelazi ostanu otvoreni za aktiviste koji bježe iz Irana i kako bi se osiguralo da ti pojedinci u tim zemljama mogu sigurno podnijeti zahtjev za azil u Europi;
32. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Islamskoj savjetodavnoj skupštini, režimu Islamske Republike Irana i uredu vrhovnog vođe Islamske Republike Irana.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0352.
- [2] SL C 342, 6.9.2022., str. 286.
- [3] Provedbena odluka Vijeća (ZVSP) 2022/2433 od 12. prosinca 2022. o provedbi Odluke Vijeća 2011/235/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu, SL L 318I, 12.12.2022., str. 36.
- [4] SL L 344, 28.12.2001., str. 93.
- [5] SL L 344, 28.12.2001., str. 70.
- [6] SL L 88, 31.3.2017., str. 6.