ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o godini dana ruske invazije i ratne agresije na Ukrajinu
15.2.2023 - (2023/2558(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0126/2023 (Renew)
B9‑0131/2023 (Verts/ALE)
B9‑0132/2023 (PPE)
B9‑0134/2023 (ECR)
B9‑0139/2023 (S&D)
Michael Gahler, Andrius Kubilius, Rasa Juknevičienė, Željana Zovko, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Siegfried Mureşan, Jerzy Buzek, Isabel Wiseler‑Lima, Traian Băsescu, Vasile Blaga, Vladimír Bilčík, Ioan‑Rareş Bogdan, Daniel Buda, Cristian‑Silviu Buşoi, Peter van Dalen, Gheorghe Falcă, Tomasz Frankowski, Andrzej Halicki, Sandra Kalniete, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Aušra Maldeikienė, Marian‑Jean Marinescu, Gabriel Mato, Liudas Mažylis, Dace Melbārde, Francisco José Millán Mon, Dan‑Ştefan Motreanu, Gheorghe‑Vlad Nistor, Janina Ochojska, Radosław Sikorski, Michaela Šojdrová, Eugen Tomac, Inese Vaidere, Tom Vandenkendelaere, Javier Zarzalejos, Milan Zver, Ewa Kopacz
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Tonino Picula, Włodzimierz Cimoszewicz, Raphaël Glucksmann, Sven Mikser, Thijs Reuten, Juozas Olekas, Pina Picierno, Dan Nica, Maria Grapini, Rovana Plumb, Victor Negrescu
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Petras Auštrevičius, Nathalie Loiseau, José Ramón Bauzá Díaz, Katalin Cseh, Vlad Gheorghe, Klemen Grošelj, Karin Karlsbro, Moritz Körner, Ilhan Kyuchyuk, Karen Melchior, Javier Nart, Urmas Paet, Dragoş Pîslaru, María Soraya Rodríguez Ramos, Michal Šimečka, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans
u ime Kluba zastupnika Renew
Viola von Cramon‑Taubadel, Hannah Neumann
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Anna Fotyga, Eugen Jurzyca, Alexandr Vondra, Veronika Vrecionová, Beata Mazurek, Elżbieta Kruk, Adam Bielan, Roberts Zīle, Witold Jan Waszczykowski, Joachim Stanisław Brudziński, Dominik Tarczyński, Zbigniew Kuźmiuk, Elżbieta Rafalska, Ryszard Czarnecki, Jacek Saryusz‑Wolski, Beata Szydło, Angel Dzhambazki, Hermann Tertsch
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Nikolaj Villumsen, Silvia Modig
Rezolucija Europskog parlamenta o godini dana ruske invazije i ratne agresije na Ukrajinu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, posebno nakon eskalacije ruskog rata protiv Ukrajine u veljači 2022.,
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica[1], s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane te popratno područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Unije i Ukrajine, potpisan 2014.,
– uzimajući u obzir Povelju UN-a, Hašku konvenciju, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir zahtjev Ukrajine za članstvo u EU-u od 28. veljače 2022. i naknadno odobrenje statusa zemlje kandidatkinje od strane Europskog vijeća 23. lipnja 2022. na temelju pozitivne ocjene Komisije i u skladu sa stajalištima Europskog parlamenta,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 24. sastanka na vrhu između EU-a i Ukrajine održanog 3. veljače 2023.,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 9. veljače 2023.,
– uzimajući u obzir govor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga nakon njegova posjeta Parlamentu 9. veljače 2023.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da ta ratna agresija predstavlja očito i nedvojbeno kršenje Povelje UN-a i temeljnih načela međunarodnog prava; budući da Ukrajina trpi rusku agresiju još od studenoga 2013., kada su izbili prosvjedi protiv odluke tadašnjeg predsjednika da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine; budući da rusko djelovanje u Ukrajini tijekom protekle godine i dalje ugrožava mir i sigurnost u Europi i diljem svijeta;
B. budući da su ruske snage izvele neselektivne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu; budući da su već ubijene tisuće civila, među kojima i stotine djece, te da su brojni drugi mučeni, zlostavljani, seksualno napadnuti, oteti ili prisilno raseljeni; budući da se tim nehumanim postupanjem ruskih snaga i njihovih pomagača u potpunosti zanemaruje međunarodno humanitarno pravo; budući da je Rusija, nakon što je ranije pripojila Krimski poluotok, 30. rujna 2022. jednostrano proglasila pripojenje ukrajinskih oblasti Donecka, Hersona, Luhanska i Zaporižje, koje su djelomično bile pod ruskom okupacijom; budući da je ruski pokušaj etničkog čišćenja okupiranih dijelova Ukrajine uključivao masovne zločine; budući da Rusija nastoji uništiti ukrajinski nacionalni identitet i izbrisati ukrajinsku kulturu i državnost;
C. budući da su milijuni Ukrajinaca raseljeni unutar i izvan Ukrajine jer su pobjegli od ruske agresije; budući da će zbog kontinuirane ruske agresije na Ukrajinu ljudi i dalje biti prisiljeni bježati iz svojih domova; budući da će zbog ruskih ratnih zločina generacija ukrajinske djece biti traumatizirana, dok će milijuni ukrajinskih civila i vojnog osoblja trebati liječenje zbog duševne boli, depresije, tjeskobe i posttraumatskog stresnog poremećaja;
D. budući da je oslobođenje ukrajinskih teritorija dovelo do otkrivanja jasnih dokaza o strukturnim i raširenim kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima koje su počinile ruske snage i njihovi pomagači, kao što su izvansudska pogubljenja i pokopi u masovnim grobnicama, silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja, mučenje, upotreba civila kao ljudskih štitova, prisilno raseljavanje civila (uključujući djecu) u Rusiju, uništavanje ekosustavâ, upotreba eksplozivnog oružja s dalekosežnim učinkom, uključujući nezakonito kazetno streljivo u gusto naseljenim područjima, te ciljano uništenje civilne infrastrukture, uključujući bolnice, domove i škole;
E. budući da su žene i djevojčice posebno ugrožene tijekom humanitarnih kriza i kriza raseljavanja jer su one, naime, i dalje u nerazmjernom broju žrtve rodno uvjetovanog nasilja;
F. budući da se zbog ruske blokade ukrajinskog izvoza žitarica tijekom prošle godine pojavila prijetnja gladi za milijune ljudi u Ukrajini i izvan nje, što je podsjetilo na gladomor;
G. budući da ruska ratna agresija pokazuje kolonijalni stav Moskve prema svojim susjedima; budući da će sve dok je Rusija imperijalistička država uvijek postojati prijetnja agresije na europski kontinent; budući da su brojni međunarodni akteri priznali Rusiju kao državnog sponzora terorizma i državu koja se koristi terorističkim sredstvima, nakon čega bi sada trebale uslijediti konkretne mjere;
H. budući da je Ukrajina sada priznata zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji i da je primila golemu potporu Europske unije u svim područjima, uključujući dosad nezabilježenu vojnu potporu; budući da ukupna pomoć Ukrajini na koju su se EU, njegove države članice i europske financijske institucije obvezali od veljače 2022. doseže najmanje 67 milijardi EUR, uključujući vojnu pomoć;
I. budući da je ruska ratna agresija najveći vojni sukob na europskom kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata i da je odraz sve većeg sukoba autoritarizma i demokracije;
1. ponovno izražava nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodnom i ukrajinskim vodstvom te potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica;
2. ponovno snažno osuđuje nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i upletenost bjeloruskog režima; zahtijeva da Rusija i njezine savezničke snage okončaju sva vojna djelovanja, osobito napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, i da Rusija povuče sve vojne snage, savezničke snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine te da okonča prisilno deportiranje ukrajinskih civila i pusti na slobodu sve pritvorene Ukrajince;
3. odaje počast hrabrom ukrajinskom narodu, koji su s pravom dobitnici Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2023. i koji hrabro brane svoju zemlju, suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, kao i slobodu, demokraciju, vladavinu prava i europske vrijednosti, od brutalnog režima kojim se nastoji ugroziti naša demokracija te oslabiti i razdijeliti naša Unija;
4. izražava najiskreniju sućut obiteljima i bližnjima hrabrih boraca koji su žrtvovali svoje živote u obrani Ukrajine, njezina naroda, slobode i demokracije; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati i povećaju potporu za liječenje i rehabilitaciju ozlijeđenih ukrajinskih branitelja;
5. izražava odlučnost da pomogne ukrajinskom narodu da zadrži duh otpornosti i vjeru u bolje sutra kada će zavladati mir u Ukrajini i Europi, kada nijedan dio ukrajinskog teritorija neće biti pod ruskom okupacijom te se nijedan ukrajinski ili drugi građanin neće osjećati u opasnosti ili pod napadom zbog želje za životom u miru, sigurnosti i blagostanju te uz poštovanje europskih vrijednosti i načela;
6. pohvaljuje solidarnost koju su građani EU-a, civilno društvo, države članice i sama Unija pokazali prema Ukrajini i njezinom narodu; podržava stalno produljivanje Direktive o privremenoj zaštiti[2] za osobe koje zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu bježe iz te zemlje;
7. vjeruje da će ishod rata i stav međunarodne zajednice biti ključni za svako buduće djelovanje ostalih autoritarnih režima koji pomno prate tijek rata;
8. ističe da je glavni cilj Ukrajine pobijediti u ratu protiv Rusije, što podrazumijeva njezinu sposobnost da otjera sve ruske snage, pomagače i savezničke snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine; smatra da se taj cilj može ostvariti samo kontinuiranom, trajnom i sve većom opskrbom Ukrajine svim vrstama oružja, bez odstupanja;
9. zahtijeva da Ruska Federacija trajno prestane kršiti ili ugrožavati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i ostalih susjednih zemalja; napominje da ruska agresija nije ograničena na Ukrajinu jer ima štetan učinak na sigurnost i gospodarstvo svih zemalja Istočnog partnerstva EU-a, posebno na Republiku Moldovu, koja se stalno suočava s ruskim političkim ucjenama, sigurnosnim prijetnjama i provokacijama, čiji je cilj destabilizacija vlade i podrivanje demokracije te zbog kojih bi moglo doći do udaljavanja te zemlje s njezina europskog puta; prima na znanje nedavnu izjavu predsjednice Republike Moldove Maije Sandu o opasnosti od državnog udara u zemlji; poziva EU i njegove države članice da nastave podupirati Republiku Moldovu jer bi njezine ranjivosti mogle oslabiti otpornost Ukrajine i utjecati na sigurnost Europe; poziva EU i njegove države članice da u okviru inicijative EU-a za Istočno partnerstvo promiču solidarnost i suradnju te da se koriste svim potrebnim sredstvima kako bi na odgovarajući način odgovorili na nove prijetnje i osigurali stabilnost i blagostanje te regije;
10. ističe da predsjednik Putin, drugi ruski čelnici i njihovi bjeloruski saveznici koji su donijeli planove i dali naredbe za početak ratne agresije na Ukrajinu moraju snositi odgovornost za zločin agresije koji su počinili;
11. ponavlja svoj poziv Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i državama članicama da se založe za preuzimanje odgovornosti za zločine počinjene tijekom ruske ratne agresije na Ukrajinu, posebno za zločin agresije, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i navodni genocid; stoga ponovno poziva Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da s Ukrajinom i međunarodnom zajednicom surađuju na uspostavi posebnog suda za istragu i kazneni progon zločina agresije koji su ruski čelnici i njihovi saveznici počinili protiv Ukrajine;
12. poziva potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) te države članice i njihove diplomatske službe da nastave što tješnje i intenzivnije surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se povećalo jedinstvo međunarodne zajednice u osudi i borbi protiv ruske ratne agresije te u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije; ponovno ističe da pruža punu podršku radu Međunarodnog kaznenog suda u cilju doprinosa ukidanju prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji su od važnosti za međunarodnu zajednicu;
13. najoštrije osuđuje korištenje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kao oružja u ratu i naglašava da to predstavlja ratni zločin; poziva EU i zemlje koje su prihvatile žene i djevojčice koje su pobjegle iz Ukrajine da zajamče pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, posebno hitnim kontracepcijskim sredstvima, među ostalim za osobe koje su preživjele silovanje, te da podrže pružanje tih usluga u Ukrajini;
14. ističe kontinuiranu potrebu za pružanjem humanitarne pomoći Ukrajini, kao i za zadovoljavanjem potreba milijuna osoba raseljenih iz Ukrajine i unutar nje, posebno onih koje pripadaju ranjivim skupinama; ponavlja da se kontinuiranim prisilnim premještanjem i deportacijom ukrajinske djece, uključujući djecu iz ustanova, u Rusiju i time što ih ruske obitelji prisilno posvajaju krši ukrajinsko i međunarodno pravo; naglašava da prisilno premještanje djece koja pripadaju jednoj skupini u drugu skupinu predstavlja kazneno djelo genocida, u skladu s člankom II. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida; u tom pogledu poziva međunarodnu zajednicu da podrže napore ukrajinskih vlasti u prikupljanju, dokumentiranju i očuvanju dokaza o kršenjima ljudskih prava počinjenima tijekom ruskog rata protiv Ukrajine;
15. pozdravlja i u potpunosti podržava izjavu predsjednika Zelenskog iz njegova obraćanja Europskom parlamentu kada je izjavio: „Ovo je naša Europa. Ovo su naša pravila. Ovo je naš način života. A za Ukrajinu to je povratak kući”; ponovno potvrđuje predanost koju je izrazio u pogledu članstva Ukrajine u Europskoj uniji; ponovno poziva na inovativnu, komplementarnu i fleksibilnu suradnju između trenutačnog rada na provedbi Sporazuma o pridruživanju koji je na snazi i procesa pregovora o pristupanju, čime bi se omogućila postupna integracija Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a i sektorske programe, uključujući pristup fondovima EU-a u odgovarajućim područjima, kako bi ukrajinski građani mogli imati koristi od pristupanja tijekom cijelog procesa, a ne samo nakon njegova dovršetka;
16. ističe da je ruska ratna agresija iz temelja promijenila geopolitičku situaciju u Europi, što zahtijeva odvažne, hrabre i sveobuhvatne političke, sigurnosne i financijske odluke EU-a; u tom kontekstu ponovno ističe potporu odluci Europskog vijeća da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u; poziva Ukrajinu, Komisiju i Vijeće da započnu s pripremama za početak pristupnih pregovora ove godine; smatra da članstvo Ukrajine u EU-u predstavlja geostrateško ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu te da odražava vodstvo, odlučnost i viziju;
17. pozdravlja odluku Europskog vijeća da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u; ističe da se pristupanje EU-u mora odvijati u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, na temelju poštovanja relevantnih postupaka i pod uvjetom da su ispunjeni utvrđeni kriteriji, posebno tzv. kriteriji iz Kopenhagena za članstvo u EU-u, te da se taj proces i dalje temelji na zaslugama te usvajanju i provedbi relevantnih reformi, posebno u području demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, tržišnoga gospodarstva i primjene pravne stečevine EU-a; poziva ukrajinsku vladu da nastavi s jačanjem lokalne samouprave, što je reforma koja je dobila znatne pohvale na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te da uspjeh decentralizacijske reforme uključi u opću strukturu procesa sanacije, oporavka i obnove Ukrajine;
18. ponovno potvrđuje potporu pružanju vojne pomoći Ukrajini dokle god to bude potrebno; uvažava napore koje su države članice uložile u pružanje vojne potpore, a potpredsjednik Komisije / visoki predstavnik Unije u koordinaciju te potpore kako bi se Ukrajini omogućilo da ostvari svoje legitimno pravo na samoobranu od ruske ratne agresije; ponovno poziva države članice da svejedno znatno povećaju i ubrzaju svoju vojnu potporu kako bi se Ukrajini omogućilo ne samo da se brani od ruskih napada nego i da ponovno stekne potpunu kontrolu nad cijelim svojim međunarodno priznatim teritorijem; poziva države članice, SAD, Ujedinjenu Kraljevinu i Kanadu da brzo ispune svoje obećanje da će Ukrajinu opremiti modernim borbenim tenkovima; naglašava važnost održavanja bliske koordinacije i jedinstva među ukrajinskim saveznicima u pogledu analize ključnih zahtjeva ukrajinskih vlasti za teško naoružanje i napredne sustave protuzračne obrane; poziva da se ozbiljno razmotri mogućnost opskrbe Ukrajine zapadnim borbenim zrakoplovima, helikopterima i odgovarajućim raketnim sustavima te znatnog povećanja isporuka streljiva;
19. poziva Vijeće da nastavi s politikom sankcija protiv Rusije i Bjelarusa te da pritom prati, preispituje i pojačava djelotvornost i učinak te politike; poziva Komisiju i države članice da osiguraju brzu provedbu i strogu primjenu svih sankcija; poziva Vijeće da do kraja veljače 2023. donese deseti paket sankcija, da znatno proširi područje primjene sankcija, osobito onih za gospodarstvo i energetski sektor u vidu zabrane uvoza fosilnih goriva, uranija i dijamanata iz Rusije te onih protiv konkretnih osoba i subjekata, te da sankcionira sve osobe povezane s takozvanom skupinom Wagner i drugim naoružanim skupinama, paravojnim postrojbama i pomagačima koje financira Rusija, uključujući one koji su aktivni na okupiranom teritoriju Ukrajine; poziva sve države članice da ostanu ujedinjene u svojem odgovoru na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, a sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u da se usklade s politikom sankcija EU-a;
20. traži od Komisije da provede procjenu učinka u pogledu djelotvornosti sankcija na ruske ratne napore te u pogledu zaobilaženja sankcija; podsjeća da je kršenje restriktivnih mjera dodano na EU-ov popis kaznenih djela;
21. duboko je zabrinut zbog izvješća da nekoliko trećih zemalja surađuje s Rusijom kako bi joj pomogle da zaobiđe sankcije, uključujući izvješća da Iran i Sjeverna Koreja Rusiji kontinuirano isporučuju vojnu opremu, da kineska obrambena poduzeća u državnom vlasništvu Rusiji šalju opremu s dvojnom namjenom, navigacijsku opremu, tehnologiju za ometanje i dijelove borbenih zrakoplova, izvješća o aktivnostima neprijavljenih tankera i traži od Komisije da zajamči da plin iz Rusije, kojoj su izrečene sankcije EU-a, ne može doći na tržište Europske unije ni obilaznim putovima ni pod krinkom uvoza plina iz trećih zemalja, npr. Azerbajdžana; poziva EU, države članice i njihove saveznike da povećaju učinkovitost već nametnutih sankcija, da poduzmu hitne korake kako bi zaustavili svaki pokušaj zaobilaženja tih sankcija te da rade na mehanizmu sekundarnih sankcija kojim bi se uklonile sve rupe u zakonu; osuđuje one zemlje koje pomažu Rusiji da izbjegne učinke nametnutih sankcija i poziva EU da strogo kazneno progoni poduzeća, udruge ili pojedince koji sudjeluju u zaobilaženju sankcija;
22. poziva Komisiju i suzakonodavce da dovrše pravni režim kojim bi se omogućili zapljena ruske imovine koju je EU zamrznuo i njezino korištenje u svrhu ispravljanja različitih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, uključujući obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije; naglašava svoje uvjerenje da Rusija nakon završetka rata mora biti obvezna platiti odštetu koja će joj biti izrečena kako bi značajno pridonijela obnovi Ukrajine;
23. ponovno osuđuje nedavnu odluku Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) da se ruskim i bjeloruskim sportašima omogući da se natječu u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu 2024. pod neutralnom zastavom, što je u suprotnosti s višedimenzionalnom izolacijom tih zemalja i što će oba režima iskoristiti u svrhu propagande; poziva države članice i međunarodnu zajednicu da izvrše pritisak na Međunarodni olimpijski odbor kako bi poništio tu odluku, koja je sramotna za međunarodni sportski svijet, te da zauzme slično stajalište o svim drugim sportskim, kulturnim ili znanstvenim događanjima;
24. poziva EU i njegove države članice da aktivno podupiru diplomatske napore Međunarodne agencije za atomsku energiju, koja je predložila uspostavu zone nuklearne sigurnosti i zaštite oko ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporižji; naglašava važnost očuvanja integriteta infrastrukture i osiguravanja jednostavnog pristupa lokalitetima misije IAEA-e; poziva institucije EU-a i države članice da Rosatomu zabrane aktualna ulaganja u ključnu infrastrukturu u EU-u te da se obustave sve njegove aktivnosti u EU-u;
25. poziva institucije EU-a da prošire mogućnosti za ukrajinske izabrane predstavnike i dužnosnike da uče o radu institucija EU-a i da sudjeluju u njihovu radu kao promatrači; poziva na pokretanje postupaka za osnivanje akademije javne uprave u okviru Istočnog partnerstva;
26. poziva EU i njegove države članice da strateški i proaktivno rade na suzbijanju hibridnih prijetnji i na sprečavanju upletanja Rusije u političke, izborne i druge demokratske procese Ukrajine i EU-a, a posebno zlonamjernih radnji kojima je cilj manipuliranje javnim mišljenjem i ugrožavanje europske integracije; poziva EU i njegove države članice da povećaju otpornost na dezinformacije i disruptivne kampanje osmišljene kako bi se ugrozili demokratski procesi i stvorile podjele u Ukrajini i Europskoj uniji te da taj propust riješe tako da osiguraju da europska radiotelevizijska poduzeća i televizijski kanali ne pružaju usluge nijednom ruskom televizijskom kanalu koji je pod sankcijama niti doprinose širenju ruskih dezinformacija;
27. poziva Opću skupštinu UN-a da rusku ratnu agresiju na Ukrajinu zadrži na svojem dnevnom redu i poziva partnere EU-a diljem svijeta da nastave pružati političku i humanitarnu potporu Ukrajini u obrani njezine neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da pojačaju suradnju sa svjetskim čelnicima iz drugih regija u pogledu potpore Ukrajini i da povećaju međunarodni pritisak na ruski režim;
28. izražava zahvalnost zemljama koje su pokazale dosad nezabilježeno jedinstvo, solidarnost i potporu Ukrajini od prvih sati rata i koje to i dalje čine;
29. izražava solidarnost i potporu hrabrim ljudima u Rusiji i Bjelarusu koji prosvjeduju protiv ruske ratne agresije na Ukrajinu;
30. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine; Ujedinjenim narodima, Međunarodnom olimpijskom odboru te ruskim i bjeloruskim vlastima.
- [1] SL L 161, 29.5.2014., str. 3.
- [2] Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).