ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o daljnjoj represiji nad bjeloruskim narodom, posebno o slučajevima Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog
13.3.2023 - (2023/2573(RSP))
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B9‑0164/2023 (PPE)
B9‑0165/2023 (Renew)
B9‑0166/2023 (Verts/ALE)
B9‑0167/2023 (S&D)
B9‑0168/2023 (ECR)
Sandra Kalniete, Michael Gahler, Rasa Juknevičienė, Željana Zovko, David McAllister, Andrius Kubilius, Isabel Wiseler‑Lima, Vladimír Bilčík, Tomasz Frankowski, Andrzej Halicki, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Liudas Mažylis, Janina Ochojska, Radosław Sikorski, Milan Zver
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Pedro Marques, Tonino Picula, Thijs Reuten, Juozas Olekas
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Petras Auštrevičius, Nicola Beer, Bernard Guetta, Karen Melchior, Karin Karlsbro, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans
u ime Kluba zastupnika Renew
Viola von Cramon‑Taubadel, Hannah Neumann
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Anna Fotyga, Beata Mazurek, Angel Dzhambazki, Elżbieta Kruk, Tomasz Piotr Poręba, Dominik Tarczyński, Witold Jan Waszczykowski, Jadwiga Wiśniewska, Andżelika Anna Możdżanowska, Alexandr Vondra, Veronika Vrecionová, Assita Kanko, Jacek Saryusz‑Wolski, Beata Kempa, Joachim Stanisław Brudziński, Zbigniew Kuźmiuk, Charlie Weimers, Adam Bielan, Roberts Zīle, Zdzisław Krasnodębski, Eugen Jurzyca, Bogdan Rzońca, Elżbieta Rafalska, Ryszard Czarnecki, Waldemar Tomaszewski
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Fabio Massimo Castaldo, Nikolaj Villumsen, Silvia Modig
Rezolucija Europskog parlamenta o daljnjoj represiji nad bjeloruskim narodom, posebno o slučajevima Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja te sve ostale konvencije o ljudskim pravima čiji je Bjelarus potpisnik,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,
– uzimajući u obzir izjave Josepa Borrella, potpredsjednika Komisije / visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, od 25. ožujka 2021. o usmjeravanju protiv Saveza Poljaka u Bjelarusu, od 17. siječnja 2023. o suđenjima oporbenim čelnicima i novinarima i od 3. ožujka 2023. o izricanju presude Alesu Bjaljackom i ostalim borcima za ljudska prava, kao i izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 7. listopada 2022. o presudi protiv neovisnih predstavnika medija,
– uzimajući u obzir izvješće visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 4. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Bjelarusu prije i nakon predsjedničkih izbora 2020. te izjavu glasnogovornika visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 6. siječnja 2023. o suđenjima u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izvješća od 4. svibnja 2022. i 20. srpnja 2022. koje je posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu Anaïs Marin uputila Vijeću UN-a za ljudska prava te poziv stručnjaka UN-a od 10. listopada 2022. da se hitno oslobode dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki i ostali borci za prava u Bjelarusu, kao i komentar glasnogovornice UN-a za ljudska prava Ravine Shamdasani od 3. ožujka 2023. o izricanju presude borcima za ljudska prava u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 o Bjelarusu od 4. studenoga 2022.,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 3. ožujka 2023. o presudi izrečenoj dobitniku Nobelove nagrade Alesu Bjaljackom i ostalim borcima za ljudska prava,
– uzimajući u obzir izjave Terese Ribeiro, predstavnice za slobodu medija pri Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), od 13. srpnja 2022. o stalnom zatvaranju novinara i medijskih djelatnika u Bjelarusu, od 15. rujna 2022. o nastavku zatvaranja novinara u Bjelarusu i od 7. listopada 2022. o kontinuiranom progonu bjeloruskih medijskih djelatnika,
– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da od izbijanja mirnih prosvjeda nakon masovnog namještanja predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. Lukašenkin režim nastavlja s represijom nad narodom Bjelarusa, pri čemu su predstavnici civilnog društva, borci za ljudska prava, novinari, oporbeni aktivisti i mnogi drugi izloženi zastrašivanju, progonu, uhićenjima, mučenju i osuđujućim presudama zbog izražavanja protivljenja režimu, sustavnim kršenjima ljudskih prava ili potpori vladajućeg režima ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu; budući da je kazneni progon i dalje jedan od najtežih oblika represije i da je i još raširen;
B. budući da je početkom ožujka 2023. na popisu bjeloruskih političkih zatvorenika, koji vodi Centar za ljudska prava Vjasna, bilo više od 1450 osoba, uključujući dobitnika Nagrade Saharov i Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog; budući da je Vjasni poznato najmanje 2900 osoba koje su osuđene u politički motiviranim kaznenim predmetima; budući da je Lukašenkin režim 2022. donio najmanje 1200 političkih osuđujućih presuda zbog optužbi za kaznena djela, a 215 tiskanih medija zatvoreno je, dok je od 2020. u Bjelarusu likvidirano više od 1000 nevladinih organizacija;
C. budući da je Ales Bjaljacki, istaknuti borac za ljudska prava, osnivač i predsjednik Centra za ljudska prava Vjasna te dobitnik Nagrade Saharov i Nobelove nagrade za mir, uhićen 12. veljače 2022. te da je bio u istražnom zatvoru; budući da je bio u zatvoru od 2011. do 2014. te je ponovno zatvoren 2021. nakon masovnih prodemokratskih prosvjeda koji su uslijedili poslije predsjedničkih izbora 2020.; budući da su 3. ožujka 2023. Ales Bjaljacki, član Centra za ljudska prava Vjasna Valjancin Stefanovič, borac za ljudska prava Zmicer Salauju i koordinator kampanje „Branitelji ljudskih prava za slobodne izbore” Uladzimir Labkovič osuđeni na deset, devet, osam i sedam godina zatvora u politički motiviranim suđenjima; budući da je 3. studenoga 2021. odvjetnik iz gomeljskog ogranka Vjasne Leanid Sudalenka osuđen na tri, a volonterka Vjasne Tacjana Lasica na dvije i pol godine zatvora;
D. budući da je Andrej Pačobut, novinar i član Saveza Poljaka u Bjelarusu, uhićen 18. ožujka 2021. i poslije osuđen na tri godine zatvora zbog optužbi za „javno vrijeđanje predsjednika Bjelarusa” i „poticanje etničke mržnje”; budući da ga je 8. veljače 2023. regionalni sud u Grodni proglasio krivim za poticanje djelovanja usmjerenih na ugrožavanje nacionalne sigurnosti Republike Bjelarusa i poticanje etničkog neprijateljstva te ga je osudio na osam godina zatvora;
E. budući da su novinari i dalje među najčešćim metama režima; budući da je u Bjelarusu trenutačno u zatvorima više od 30 novinara; budući da je do listopada 2022. najmanje 29 neovisnih medijskih kuća proglašeno „ekstremističkim” te da su ih vlasti zatvorile; budući da je, prema podacima Udruženja bjeloruskih novinara, javni diskurs gotovo u potpunosti ugušen i da se mediji ozbiljno zatiru; budući da zbog potpunog gušenja neovisnih medija u Bjelarusu više ne postoji sloboda govora te da režim u potpunosti nadzire internet;
F. budući da se optužbe protiv Andreja Pačobuta i Alesa Bjaljackog općenito smatraju politički motiviranima te su usmjerene na ušutkavanje neovisnih mišljenja i suzbijanje slobode izražavanja i udruživanja;
G. budući da se i dalje progone bjeloruske demokratske političke snage; budući da je Lukašenkin režim pokrenuo postupke u odsutnosti protiv vođa demokratskih snaga u Bjelarusu te da su mnogi čelnici i predstavnici demokratskih oporbenih stranaka i dalje u zatvoru u nehumanim uvjetima; budući da je 6. ožujka 2023. gradski sud u Minsku u odsutnosti osudio čelnicu bjeloruske demokratske oporbe i šeficu Ujedinjene prijelazne vlade Svjatlanu Cihanousku na 15 godina zatvora; budući da je sud osudio i druge članove Koordinacijskog vijeća, točnije Pavela Latušku na 18 godina zatvora, a Mariju Maroz, Voljgu Kavaljkovu i Sjargeja Diljeuskog na po 12 godina zatvora; budući da su te kazne izrečene nekoliko dana nakon što je jedan bjeloruski sud za 18 mjeseci produljio 18-godišnju zatvorsku kaznu suprugu Svjatlane Cihanouske, disidentu i prodemokratskom aktivistu Sjargeju Cihanouskom; budući da su nekoliko osuđenika dobitnici Nagrade Saharov za slobodu mišljenja;
H. budući da je 17. listopada 2022. nezabilježeno oštrom presudom u politički motiviranom predmetu u Bjelarusu politički zatvorenik Mikalaj Autuhovič osuđen na 25 godina boravka u kažnjeničkoj koloniji visoke sigurnosti, dok je još 11 osoba u tom predmetu osuđeno na zatvorske kazne u trajanju do 20 godina;
I. budući da vlasti u Bjelarusu opetovano krše ljudska prava građana te zemlje, uključujući pravo na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja; budući da represija i dalje utječe na sve sektore društva; budući da se progon pojedinaca nastavlja pod krinkom borbe protiv ekstremizma i terorizma; budući da su u siječnju 2022. na snagu stupile izmjene bjeloruskog Kaznenog zakona kojima se ponovno uvodi kaznena odgovornost za sudjelovanje u aktivnostima neregistriranih organizacija; budući da su u svibnju 2022. vlasti proširile primjenu smrtne kazne na pokušaje terorističkih djela, što je optužba koja se prije koristila u suđenjima političkim aktivistima; budući da bjeloruski režim i dalje ozbiljno ograničava slobodu udruživanja; budući da je u prosincu 2022. bjeloruska vlada parlamentu podnijela prijedlog zakona o izmjeni Zakona o političkim strankama, što može dovesti do de facto zabrane svake oporbene stranke koja se protivi režimu;
J. budući da je Lukašenka u listopadu 2022. svojim potpisom potvrdio zakon o povlačenju Bjelarusa iz Prvog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čime se blokira mandat Odbora UN-a za ljudska prava da prima i preispituje pritužbe pojedinaca u pogledu ljudskih prava u Bjelarusu, što je jedan od posljednjih načina pravne zaštite za progonjene bjeloruske državljane;
K. budući da je administrativni progon jedan od instrumenata kojim se Lukašenkin režim koristi kako bi ušutkao oporbu i sve glasove koji režim dovode u pitanje; budući da je u siječnju 2023. Centar za ljudska prava Vjasna izvijestio o najmanje 350 uhićenja i 141 slučaju politički motiviranog administrativnog progona;
L. budući da progon neovisnih sindikata još traje; budući da su bjeloruske vlasti izmjenama zakonodavstva proširile opseg za organizacije koje se mogu kategorizirati kao „ekstremističke”; budući da je u srpnju 2022. Vrhovni sud Bjelarusa zatvorio četiri velika neovisna sindikata i bjeloruski Kongres demokratskih sindikata; budući da su u siječnju 2023. neovisni čelnici sindikata Henadz Fijadinič i Vasil Berasneu osuđeni na devet godina zatvora, dok je Vaclav Areška osuđen na osam godina; budući da su u veljači 2023. članovi skupine Rabočki ruk (Pokret radnika) Sjargej Šelest, Uladzimir Žurauka, Andrej Paherjla, Hanna Ablab, Aljaksandr Hašnikau, Sjargej Dziuba, Ihar Minc, Valjancin Ceranevič, Sjargej Šamecka i Aljaksandr Kapšul optuženi za veleizdaju i osnivanje ekstremističke organizacije i sudjelovanje u njoj te su svi osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od 11 do 15 godina; budući da Ministarstvo unutarnjih poslova Bjelarusa nastavlja dodavati aktiviste i vođe demokratskog sindikalnog pokreta na popise ekstremista i terorista;
M. budući da režim nastavlja represiju nad odvjetnicima zbog izražavanja stajališta o pitanjima u pogledu prava, zbog zastupanja klijenata u politički motiviranim predmetima ili zbog govora protiv rata u Ukrajini; budući da je od kolovoza 2020. najmanje 70 odvjetnika izgubilo dozvole na temelju proizvoljnih odluka Ministarstva pravosuđa ili politički motiviranih postupaka za isključenje iz odvjetničke komore; budući da je 2022. sedam odvjetnika bilo suočeno s politički motiviranim kaznenim prijavama i da su se nastavili suočavati s optužbama za upravne prekršaje, pritvaranjima, pretragama i uznemiravanjem; budući da je Vital Brahinec osuđen na osam godina zatvora zbog obrane nekoliko političkih zatvorenika, uključujući Alesa Bjaljackog;
N. budući da Lukašenkin režim poduzima sve više represivnih mjera protiv nacionalnih manjina u Bjelarusu, posebno protiv poljske i litavske manjine, uključujući zatvaranje škola s nastavom na jezicima nacionalnih manjina te mjere protiv organizacija koje te manjine zastupaju, kao što je Savez Poljaka u Bjelarusu; budući da se već godinama sustavno diskriminiraju poljska i ostale nacionalne manjine, pri čemu su najistaknutiji slučajevi represije nad Anžalikom Borys i Andrejem Pačobutom;
O. budući da Lukašenkin režim nastavlja svoju politiku rusificiranja Bjelarusa, sa strateškim ciljem marginalizacije i uništavanja izražavanja bjeloruskog nacionalnog identiteta, uključujući njegov jezik i kulturu; budući da ta politika uključuje i zabranu nacionalnih i povijesnih simbola Bjelarusa, kao što su bijelo-crveno-bijela zastava i grb Pagonija, te zatvaranje izdavačkih kuća, privatnih škola i tečajeva bjeloruskog jezika;
P. budući da Lukašenkin nelegitimni režim i dalje potiskuje slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja; budući da je prema podacima Koordinacijskog vijeća nekoliko rimokatoličkih, grkokatoličkih i pravoslavnih svećenika te protestantskih pastora bilo izloženo raznim oblicima pritiska, od novčanih kazni do dugotrajnih zatvorskih kazni, uključujući Sjargeja Rezanoviča koji je osuđen na 16 godina zatvora;
Q. budući da su politički zatvorenici izloženi dodatnoj represiji i nehumanim uvjetima; budući da se oni odražavaju u držanju političkih zatvorenika u uvjetima koji su zabranjeni međunarodnim obvezama koje je preuzeo Bjelarus, njihovu podvrgavanju disciplinskim kaznama zbog lažnih razloga te smještaju u ćelije za kažnjavanje; budući da politički zatvorenici i dalje izvješćuju o pogoršanju zdravstvenog stanja, ponižavanju i lošem postupanju; budući da se u nekim slučajevima povećava razina sigurnosti njihova pritvora i da se zatvorska kazna proizvoljno produljuje, da se krši pravo na korespondenciju i da su politički zatvorenici lišeni obiteljskih posjeta, kao što je pokazao slučaj Paline Šarenda-Panasjuk;
R. budući da su tisuće građana Bjelarusa prisiljene ili na neki drugi način primorane napustiti domovinu i potražiti sigurnost u inozemstvu; budući da bjeloruske vlasti i dalje donose mjere kojima se ograničavaju prava bjeloruskih državljana koji žive u inozemstvu; budući da se program „Put kući”, koji je uveo Lukašenkin režim, sastoji od „poziva” Bjelarusima koji su posljednjih godina napustili zemlju da se vrate u Bjelarus, uz obećanje da neće biti progonjeni ako daju službeno priznanje; budući da su mnogi Bjelarusi koji su se vratili u svoju zemlju uhićeni, da se progone i ponekad osuđuju na zatvorsku kaznu jer su sudjelovali u prosvjedima, objavljivali komentare na društvenim mrežama u kojima se kritizira Lukašenkin režim ili davali donacije za žrtve represije u Bjelarusu; budući da je u siječnju 2023. bjeloruski režim donio zakon kojim će se oduzeti državljanstvo osobama u egzilu koje režim optužuje za takozvane zločine povezane s ekstremizmom, a na tom je popisu trenutačno više od 2000 pojedinaca;
S. budući da i nakon više od dvije godine nema naznaka da bjeloruske vlasti istražuju tisuće prijava o policijskoj brutalnosti podnesene od prosvjeda održanih sredinom kolovoza 2020., kao ni slučajeve ubojstava prosvjednika; budući da se raširenim nekažnjavanjem kršenja ljudskih prava pogoršava očajan položaj bjeloruskog naroda; budući da zbog nepostojanja vladavine prava građani ne mogu ostvariti pravo na pošteno suđenje; budući da je Bjelarus jedina država u Europi u kojoj se i dalje provodi smrtna kazna;
T. budući da bjeloruske vlasti često pribjegavaju nadzoru, cenzuri na internetu i dezinformiranju te primjenjuju tehnologiju u svrhu kontrole stanovništva; budući da su te represivne prakse još jedan korak prema digitalnom autoritarizmu i gaženju digitalnih prava ljudi u Bjelarusu, što dovodi do sve većeg zastrašivanja građana i sužavanja prostora za građansko djelovanje; budući da Lukašenkin režim također provodi transnacionalnu represiju nad bjeloruskim građanima koji žive u inozemstvu;
U. budući da je EU nametnuo sankcije pojedincima i subjektima odgovornima za represiju u Bjelarusu te da pruža potporu civilnom društvu i neovisnim medijima u zemlji;
V. budući da bjeloruske vlasti i dalje podržavaju neopravdanu agresiju Rusije na Ukrajinu te dopuštaju Rusiji da koristi bjelorusko državno područje za vojne napade na Ukrajinu; budući da se golem broj bjeloruskih građana kazneno goni zbog izražavanja potpore Ukrajini, kritiziranja vlade zbog podupiranja ruske ratne agresije ili izvješćivanja o kretanju ruskih postrojbi i vojne opreme unutar Bjelarusa;
W. budući da je 7. rujna 2022. Odbor ministara Vijeća Europe pozvao glavnog tajnika Vijeća Europe da uspostavi kontaktnu skupinu za Bjelarus u suradnji s predstavnicima bjeloruskih demokratskih snaga i civilnog društva; budući da je 1. ožujka 2023. u Bruxellesu na ceremoniji kojoj je nazočila Svjatlana Cihanouska otvorena službena Misija za demokratski Bjelarus;
1. ponovno izražava svoju solidarnost s bjeloruskim narodom koji se i dalje zalaže za suvereni, slobodni i demokratski Bjelarus, riskirajući svoju slobodu i živote; ponavlja svoj zahtjev da se odmah zaustavi represija koju državne vlasti provode nad bjeloruskim narodom, da se trenutačno i bezuvjetno puste na slobodu svi politički zatvorenici i sve osobe koje su proizvoljno pritvorene, uhićene ili osuđene iz politički motiviranih razloga te da se sve optužbe protiv njih odbace, kao i da se u potpunosti rehabilitiraju te da im se pruži financijska naknada za štetu nanesenu nezakonitim pritvaranjem;
2. i dalje najoštrije osuđuje represiju koja se trenutačno provodi u Bjelarusu, među ostalim kroz politički motivirana montirana suđenja; osuđuje sustavnu represiju Lukašenkina režima nad bjeloruskim narodom, koji je od ukradenih predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. natjerao tisuće bjeloruskih državljana da pobjegnu iz zemlje; ponavlja da aktualna kampanja sustavne represije predstavlja teško kršenje ljudskih prava;
3. podsjeća bjeloruske vlasti da su obvezne poštovati ljudska prava svih bjeloruskih građana, uključujući pravo na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja; ustraje na potrebi da se u Bjelarusu zajamče temeljne slobode i ljudska prava, vladavina prava i funkcionalno neovisno pravosuđe; ponavlja poziv bjeloruskim vlastima da smjesta ukinu sve smrtne kazne i bez odgode uvedu moratorij na primjenu smrtne kazne kao prvi korak prema njezinu potpunom i trajnom ukidanju; osuđuje novi zakon kojim se omogućuje primjena smrtne kazne za vojno osoblje i dužnosnike osuđene za veleizdaju; poziva na okončanje diskriminacije žena i ranjivih skupina, uključujući pripadnike manjina, osobe s invaliditetom i pripadnike LGBTQI zajednice;
4. ponavlja da se moraju ispuniti legitimni zahtjevi bjeloruskog naroda za demokraciju utemeljenu na ljudskim pravima i temeljnim slobodama, prosperitetu, suverenosti i sigurnosti; ponavlja svoje prethodne pozive na organizaciju novih slobodnih i poštenih izbora uz međunarodne promatrače iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR); podsjeća na to da EU i njegove države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora održanih 2020. te da ne priznaju Aljaksandra Lukašenku kao legitimnog predsjednika Bjelarusa;
5. osuđuje pritvaranje Andreja Pačobuta te izricanje kazne njemu i Alesu Bjaljackom, Valjancinu Stefanoviču, Zmiceru Salaujuu i Uladzimiru Labkoviču jer je iz tih činova vidljivo da vladajući režim pokušava suzbiti svako građansko djelovanje u području obrane ljudskih prava i svaki oblik neovisnog novinarstva u zemlji; osuđuje brojna kršenja njihova prava na pošteno suđenje i poziva na njihovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu, kao i na njihovu potpunu rehabilitaciju i obeštećenje;
6. osuđuje izricanje kazne u odsutnosti Svjatlani Cihanouskoj, vođi bjeloruske demokratske oporbe i šefici Ujedinjene prijelazne vlade, te drugim članovima Koordinacijskog vijeća, odnosno Pavelu Latuški, Mariji Maroz, Voljgi Kavaljkovoj i Sjargeju Diljeuskom; odbacuje presudu suda prema kojoj je ostvarivanje demokratskog prava na kandidiranje na izborima proglašeno „urotom za preuzimanje vlasti”; zahtijeva da Lukašenkin režim poništi te presude i odbaci sve optužbe protiv tih četiriju aktivista; ustraje u tome da se nijednom aktivistu osuđenom za potporu prodemokratskoj oporbi ili aktivno sudjelovanje u njoj ne smije zabraniti kandidiranje za političku dužnost u Bjelarusu; poziva države članice, posebno one u kojima trenutačno borave istaknuti članovi demokratskih snaga Bjelarusa, da zajamče njihovu sigurnost i zaštitu od Lukašenkina režima;
7. osuđuje intenzivno uznemiravanje i progon sindikata; osuđuje politički motivirane kazne protiv neovisnih sindikalnih vođa Henadza Fijadiniča, Vasila Berasneja i Vaclava Areške, kao i članova skupine Rabočki ruk (Pokret radnika), iz kojih je vidljivo potpuno nepoštovanje njihovih ljudskih prava i jasno kršenje međunarodnih konvencija o radu;
8. osuđuje progon poljskih, litavskih i drugih nacionalnih manjinskih skupina u Bjelarusu i njihovih predstavnika, uključujući odluke koje vode prema zatvaranju poljskih i litavskih škola i ukidanju obrazovanja na tim jezicima, kao i uništavanje poljskih groblja i baštine; poziva bjeloruske vlasti da obustave sve mjere poduzete protiv nacionalnih manjina i da poštuju njihova prava, uključujući njihovo pravo na obrazovanje na manjinskim jezicima;
9. osuđuje činjenicu da se politički motivirana suđenja održavaju iza zatvorenih vrata i bez zakonitog sudskog postupka, čime se krše međunarodne obveze te zemlje, što rezultira teškim i neopravdanim kaznama koje se izriču oporbenim čelnicima; poziva izaslanstvo EU-a za odnose s Bjelarusom i veleposlanstva država članica u Bjelarusu da nastave promatrati i pratiti suđenja svim političkim zatvorenicima; potiče Vijeće i Komisiju da pronađu nove načine rada na oslobađanju svih političkih zatvorenika; poziva Međunarodni odbor Crvenog križa i druge organizacije da posjete političke zatvorenike, posebno one s ozbiljnim zdravstvenim problemima;
10. osuđuje Zakon o državljanstvu, koji je potpisao Aljaksandr Lukašenka, kojim se otvara mogućnost da se bjeloruskim državljanima koji žive u inozemstvu oduzme državljanstvo; ističe da bjeloruske vlasti krše članak 15. Opće deklaracije o ljudskim pravima, čija je Bjelarus stranka, kojim se štiti pravo na državljanstvo i zabranjuje njegovo proizvoljno oduzimanje; potiče bjeloruske vlasti da obustave program „Put kući”;
11. ističe da je potrebna sveobuhvatna istraga zločina koje je Lukašenkin režim počinio protiv bjeloruskog naroda; poziva države članice da aktivno primjenjuju načelo univerzalne jurisdikcije i pripremaju sudske postupke protiv bjeloruskih dužnosnika, uključujući Aljaksandra Lukašenku, koji su odgovorni za sustavno nasilje, represiju i zločine protiv čovječnosti ili su umiješani u njih;
12. ponavlja svoju oštru osudu sudjelovanja Bjelarusa u neopravdanoj i ničim izazvanoj ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu; osuđuje agresivnu retoriku Lukašenkina režima protiv Ukrajine i masovno širenje propagande i dezinformacija o ratnoj agresiji; ponavlja da su Lukašenka i drugi bjeloruski dužnosnici također odgovorni za ovu ratnu agresiju i za ratne zločine počinjene u Ukrajini i da bi za zločin agresije na Ukrajinu trebali odgovarati na posebnom sudu i drugim odgovarajućim međunarodnim sudovima, te poziva EU i njegove države članice da podrže napore u tom smjeru; izražava potporu bjeloruskim volonterima i aktivistima koji se bore za neovisnost Bjelarusa i pružaju pomoć Ukrajini da se obrani od ruske ratne agresije; uviđa da je Lukašenkin režim sudionik u terorizmu pod pokroviteljstvom države i pomagač države koja upotrebljava teroristička sredstva;
13. sa zabrinutošću primjećuje nastavak takozvane integracije Rusije i Bjelarusa u nekoliko područja, što predstavlja de facto okupaciju, a posebno postupnu militarizaciju Bjelarusa i regije, među ostalim uz prisutnost ruskih postrojbi u Bjelarusu, kojom se dovodi u pitanje sigurnost i stabilnost europskog kontinenta i koja je protivna volji bjeloruskog naroda; žali zbog odluke Bjelarusa da se odrekne svojeg nenuklearnog statusa;
14. poziva EU i njegove države članice da prošire i ojačaju sankcije protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za represiju u Bjelarusu i da njima obuhvate sve pojedince koji sudjeluju u represiji koju taj režim provodi nad demokratskom oporbom i političkim prosvjednicima, uključujući suce, tužitelje i tijela kaznenog progona, zatvorske službenike i službenike kaznenih kolonija te da osiguraju pravilnu provedbu sankcija; izražava žaljenje zbog toga što Bjelarus nije bio uključen u deseti paket sankcija protiv Rusije i njezinih pristaša; poziva na donošenje vjerodostojnih sankcija protiv bjeloruskih pojedinaca i subjekata koji podupiru rusku ratnu agresiju na Ukrajinu te na donošenje potrebnih mjera kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija EU-a protiv Rusije preko Bjelarusa i kako bi se restriktivne mjere protiv Rusije odrazile na Lukašenkin režim u Bjelarusu; poziva da se na popis sankcija uvrsti potaša, kao glavni izvor prihoda vladajućeg režima;
15. poziva EU i njegove države članice da nastave upozoravati na stanje u Bjelarusu u svim relevantnim europskim i međunarodnim organizacijama, posebno u UN-u i njegovim specijaliziranim tijelima, OESS-u i Međunarodnoj organizaciji rada, s ciljem jačanja međunarodnog nadzora nad kršenjem ljudskih prava i međunarodnog odgovora na stanje u Bjelarusu, kao i s ciljem prevladavanja prepreka tom djelovanju koje postavljaju Rusija i druge zemlje;
16. poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim partnerima, kao što su moskovski mehanizam OESS-a i Vijeće UN-a za ljudska prava, kao i s borcima za ljudska prava i civilnim društvom na terenu, kako bi se osiguralo praćenje i dokumentiranje kršenja ljudskih prava te izvješćivanje o njima, a zatim i utvrđivanje odgovornosti i traženje pravde za žrtve; u tom pogledu pohvaljuje rad Međunarodne platforme za odgovornost u pogledu Bjelarusa te poziva EU i države članice da i dalje podupiru njezin rad; potiče Međunarodni kazneni sud da provede istragu i započne predraspravni postupak protiv bjeloruskog režima u slučajevima u kojima su počinjeni zločini protiv čovječnosti;
17. poziva cijelu međunarodnu zajednicu da odbije kandidaturu Bjelarusa za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a u okviru skupine istočnoeuropskih država za razdoblje 2024. – 2025.;
18. potiče države članice da rade na jačanju mandata i ureda posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu i podržavaju ispitivanje stanja u Bjelarusu koje provodi Ured Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) kako bi se omogućilo zaprimanje i učinkovita obrada pojedinačnih pritužbi bjeloruskih građana; podržava poziv međunarodnih i bjeloruskih organizacija civilnog društva od 13. veljače 2023. upućen državama članicama i državama promatračicama Vijeća UN-a za ljudska prava da uspostave neovisan istražni mehanizam kojim bi se dopunilo postojeće ispitivanje koje provodi OHCHR i poduzeli sljedeći koraci te poziva na osiguravanje dostatnih resursa i financijskih sredstava za djelovanje tog mehanizma;
19. ističe ključnu ulogu koju neovisni mediji, sindikati i organizacije civilnog društva imaju u podupiranju demokratskih težnji bjeloruskog naroda, kako u Bjelarusu tako i u egzilu; poziva institucije EU-a da povećaju potporu za izgradnju kapaciteta za civilno društvo, slobodne medije, neovisne sindikate i prodemokratske aktiviste u Bjelarusu i u egzilu; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu bjeloruskom civilnom društvu, neovisnim medijima te demokratskim političkim skupinama i strukturama, uključujući Koordinacijsko vijeće i Ujedinjenu prijelaznu vladu; poziva bjeloruske demokratske snage da održavaju i promiču jedinstvo vodeći se ciljem slobodnog, demokratskog i neovisnog Bjelarusa;
20. poziva institucije EU-a i države članice da podupru i zaštite borce za ljudska prava i civilno društvo u Bjelarusu koji se suočavaju s ozbiljnom represijom, uključujući izdavanjem hitnih viza za izlazak iz Bjelarusa ako to bude potrebno; poziva institucije EU-a da nastave podupirati napore država članica da zaštite i prihvate bjeloruske državljane koji su prisiljeni pobjeći iz svoje zemlje; poziva države članice da pruže potporu bjeloruskim državljanima koji borave u EU-u, a čije osobne isprave istječu i koji nemaju mogućnosti ishoditi nove jer se ne mogu vratiti u Bjelarus;
21. osuđuje nastojanja Lukašenkina režima da izbriše bjelorusku kulturu i provodi politiku rusificiranja bjeloruskog naroda; poziva EU da podupre bjelorusku kulturu i bjeloruske kulturne organizacije; osuđuje odluku kojom je odbijeno da se suđenje Alesu Bjaljackom održi na bjeloruskom umjesto na ruskom jeziku i odbijanje Bjaljackovog zahtjeva da mu se omogući sudski tumač, iz čega je vidljiva antibjeloruska politika Lukašenkina režima; podržava obilježavanje 25. ožujka, koji bjeloruski narod slavi kao dan na koji je Bjelarus proglasio svoju neovisnost 1918.;
22. poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake kako bi osigurale da inozemni i domaći poslovni subjekti koji djeluju u Bjelarusu postupaju s posebnom pažnjom i preuzmu odgovornost u pogledu poštovanja ljudskih prava u cijelom svojem poslovanju i lancima opskrbe, u skladu s vodećim načelima UN-a; poziva sva poduzeća sa sjedištem u EU-u da prekinu svoje odnose sa svim bjeloruskim dobavljačima koji otvoreno podupiru nasilni Lukašenkin režim ili na drugi način krše vodeća načela UN-a; poziva Vijeće da nametne sankcije svim bjeloruskim ili međunarodnim poduzećima koja se ne pridržavaju propisa; apelira na Lukašenkin režim da prekine praksu nametanja prisilnog rada u kaznenim kolonijama;
23. poziva Europsku komisiju da uspostavi radnu skupinu koja će otvoriti politički dijalog s predstavnicima demokratskog Bjelarusa kako bi radila na sveobuhvatnom višesektorskom sporazumu koji će biti temelj suradnje s demokratskim Bjelarusom nakon što sadašnji režim više ne bude na vlasti; ponavlja da bi to trebalo popratiti planom financijskih i administrativnih resursa koji bi trebalo primijeniti kako bi se provele i financirale potrebne reforme u zemlji kad to bude moguće; pozdravlja uspostavu Misije za demokratski Bjelarus u Bruxellesu i poziva institucije EU-a da podrže misiju i veleposlanstva naroda Bjelarusa;
24. ponavlja da je važno formalizirati odnos između bjeloruskih demokratskih snaga i Europskog parlamenta kako bi se ojačalo predstavništvo Bjelarusa na međunarodnoj sceni; stoga poziva da službeno priznato i demokratsko predstavništvo Bjelarusa ponovno sudjeluje u Parlamentarnoj skupštini Euronest i u izaslanstvu za odnose s Bjelarusom;
25. naglašava važnost jačanja jedinstva EU-a u pogledu Bjelarusa, među ostalim u pogledu diplomatske izolacije trenutačnog režima; osuđuje sve radnje, uključujući posjete visokih dužnosnika de facto vlastima u Minsku, koji bi mogli baciti sumnju na nedvosmisleno nepriznavanje Lukašenkina režima od strane Unije; u tom kontekstu izražava žaljenje zbog posjeta mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa Minsku 13. veljače, koji nije u skladu s politikom EU-a prema Bjelarusu i ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu, te ne odobrava činjenicu da neke države članice i dalje izdaju schengenske vize pojedincima bliskima Aljaksandru Lukašenki;
26. ponovno osuđuje nedavnu odluku Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) da se bjeloruskim sportašima omogući da se natječu u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu 2024. pod neutralnom zastavom, što je u suprotnosti s višedimenzionalnom izolacijom Bjelarusa i što će režim te zemlje iskoristiti u svrhu propagande; poziva države članice i međunarodnu zajednicu da izvrše pritisak na Međunarodni olimpijski odbor kako bi poništio tu odluku te da zauzme slično stajalište o svim drugim sportskim, kulturnim ili znanstvenim događanjima;
27. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Međunarodnoj organizaciji rada, Međunarodnom odboru Crvenog križa, predstavnicima bjeloruskih demokratskih snaga i de facto vlastima Republike Bjelarus.