Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, posebno one usvojene od početka okupacije poluotoka Krima 27. veljače 2014. i eskalacije ruskog rata protiv Ukrajine od 24. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir članak 167. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu opću ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom nastavlja ono što je započela 2014. pripojenjem Krima i naknadnom okupacijom dijelova regija Doneck i Luhansk;

B.  budući da su Ukrajina i njezini građani pokazali nepokolebljivu odlučnost u uspješnoj obrani svoje zemlje, unatoč visokom broju civilnih i vojnih žrtava; budući da Rusija namjerno provodi masovna i sustavna zlodjela na okupiranim područjima te da neselektivno napada stambena područja i civilnu infrastrukturu, najnoviji primjer čega je bombardiranje dječje bolnice Ohmadit; budući da se milijuni Ukrajinaca i dalje raseljavaju unutar i izvan Ukrajine jer bježe od ruske agresije; budući da su ta nehumana postupanja ruskih snaga i njihovih pomagača ratni zločini i zločini protiv čovječnosti;

C.  budući da su EU i njegove države članice dosad Ukrajini osigurali oko 108 milijardi EUR financijske, humanitarne i vojne pomoći te pomoći za izbjeglice, uključujući oko 39 milijardi EUR vojne pomoći, uz najavljenu dodatnu 21 milijardu EUR koja će biti dodijeljena do 2025.; budući da je Misija Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) pružila specijaliziranu obuku i obuku za rukovanje kombiniranim oružjem za više od 55 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga; budući da će NATO osigurati godišnji financijski doprinos Ukrajini u iznosu od 40 milijardi EUR;

D.  budući da je EU 25. lipnja 2024. službeno pokrenuo pristupne pregovore i održao svoje prve međuvladine konferencije s Ukrajinom i Moldovom;

E.  budući da je Viktor Orbán, premijer Mađarske – zemlje koja trenutačno predsjeda Vijećem na temelju sustava rotacije, 5. srpnja 2024. obavio nenajavljen i nekoordiniran posjet Ruskoj Federaciji, a 8. srpnja 2024. i Narodnoj Republici Kini; budući da te sastanke nije podržala niti jedna institucija EU-a, kao ni države članice;

1.  ponovno potvrđuje svoja stajališta o kontinuiranoj potpori neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i nepokolebljivoj predanosti EU-a pružanju političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore sve dok je to potrebno kako bi se osigurala pobjeda Ukrajine; poziva EU i njegove države članice da aktivno rade na održavanju i postizanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini;

2.  ponavlja da Ukrajina, kao žrtva agresije, ima legitimno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; podsjeća da je opsežna, iako i dalje nedostatna, vojna pomoć EU-a, SAD-a i partnera sa sličnim stavovima osmišljena kako bi se Ukrajini omogućilo da se učinkovito brani od agresora i da ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad svojim čitavim međunarodno priznatim teritorijem;

3.  pozdravlja nedavno pokrenute pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldovom o pristupanju EU-u; smatra da njihova postupna integracija u EU predstavlja geostratešku i demokratsku priliku te ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu; podsjeća da je pristupanje EU-u proces koji se strogo temelji na zaslugama i koji zahtijeva ispunjavanje određenih kriterija za članstvo u EU-u, uključujući one koji se odnose na demokraciju, vladavinu prava, temeljne vrijednosti i borbu protiv korupcije; podsjeća da proces pristupanja iziskuje odgovarajuću financijsku i tehničku pomoć EU-a;

4.  osuđuje nedavni posjet mađarskog premijera Viktora Orbána Ruskoj Federaciji; naglašava da on tijekom tog posjeta nije predstavljao EU i taj posjet smatra očiglednim kršenjem Ugovora EU-a i zajedničke vanjske politike EU-a, što uključuje i načelo lojalne suradnje; ističe da mađarski premijer ne može tvrditi da predstavlja EU dok krši zajednička stajališta EU-a; smatra da bi zbog takvog kršenja Mađarska trebala snositi određene posljedice; podsjeća da je odmah nakon takozvane mirovne misije mađarskog premijera Rusija napala dječju bolnicu Ohmadit u Kijivu, čime se pokazalo koliko su nevažni bili napori koje je tvrdio da je uložio, a koje je ukrajinsko vodstvo dočekalo sa skepsom; ponovo ističe potporu formuli za mir koju je predstavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski; žali zbog činjenice da je Mađarska zloupotrijebila svoje pravo veta u Vijeću kako bi spriječila dodjelu osnovne pomoći Ukrajini; poziva Mađarsku da prestane blokirati financiranje iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Ukrajinu, uključujući dogovoreni povrat sredstava državama članicama za već isporučenu vojnu pomoć;

5.  podsjeća da je ruska ratna agresija na Ukrajinu dio šireg skupa ciljeva usmjerenih protiv zapada, protiv naše demokracije i naših vrijednosti; pozdravlja ishod sastanka na vrhu NATO-a i ponavlja svoje uvjerenje da je Ukrajina na nezaustavljivu putu prema članstvu u NATO-u; poziva EU i njegove države članice da povećaju svoju vojnu potporu Ukrajini dokle god je to potrebno i u bilo kojem obliku; ponavlja svoje prethodno stajalište da bi se sve države članice EU-a i saveznici NATO-a trebali zajednički i pojedinačno obvezati na pružanje vojne potpore Ukrajini s najmanje 0,25 % njihova BDP-a godišnje; poziva države članice da dodatno prošire operacije obuke ukrajinskih oružanih snaga, kao što je misija EUMAM Ukraine, kako bi se dodatno povećale njihove operativne sposobnosti; ističe da nedovoljna ili zakašnjela isporuka oružja i streljiva može ugroziti dosadašnje napore te stoga potiče države članice da znatno povećaju i znatno ubrzaju svoju vojnu potporu te povećaju kapacitete svojih vojnih industrija; snažno se zalaže za ukidanje ograničenja u pogledu upotrebe zapadnih oružanih sustava isporučenih Ukrajini protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju; pozdravlja odluku NATO-a kojom se jamči opskrba vojnim potrepštinama u vrijednosti od najmanje 40 milijardi EUR u bliskoj budućnosti;

6.  osuđuje nedavni okrutni napad na dječju bolnicu Ohmadit u Kijivu; izražava iskrenu sućut obiteljima žrtava te duboku solidarnost s njima; podsjeća na dokumentirane slučajeve mučenja, silovanja i otmice djece; poziva EU i njegove države članice da aktivno podupiru napore da se osigura odgovaranje za ratne zločine pred postojećim međunarodnim sudovima i institucijama, kao i za zločin agresije uspostavom posebnog međunarodnog suda, kao jednom od mogućnosti; ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da Rusija mora pružiti financijsku naknadu za golemu štetu koju je prouzročila u Ukrajini; stoga pozdravlja nedavnu odluku Vijeća o korištenju izvanrednih prihoda od imobilizirane ruske imovine za potporu ukrajinskim ratnim naporima, kao i odluku skupine G7 da Ukrajini ponudi zajam od 50 milijardi USD na temelju imobilizirane ruske državne imovine; poziva EU da uspostavi čvrst pravni režim za oduzimanje ruske imovine u državnom vlasništvu koju je EU zamrznuo;

7.  osuđuje sve veći broj hibridnih napada Rusije na EU i njegove države članice s ciljem slabljenja europske potpore Ukrajini manipuliranjem informacijama, prikrivenim pokušajima destabilizacije i potkupljivanjem političara; zgrožen je navodima da je Rusija planirala ubojstvo glavnog izvršnog direktora jednog europskog obrambenog poduzeća;

8.  poziva Komisiju da predloži dugoročnu financijsku pomoć za obnovu Ukrajine, na temelju iskustva stečenog nedavnom uspostavom Instrumenta za Ukrajinu;

9.  poziva Vijeće da nastavi provoditi i da proširi politiku sankcija protiv Rusije i Bjelarusa te da pritom prati, preispituje i pojačava njezinu djelotvornost i učinak; poziva Vijeće da se sustavno pozabavi pitanjem zaobilaženja sankcija poduzeća sa sjedištem u EU-u, trećih strana i trećih zemalja te da donese i strogo primijeni restriktivne mjere na sve subjekte koji olakšavaju zaobilaženje sankcija ili koji ruskom vojnom aparatu osiguravaju vojnu tehnologiju i opremu te tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom;

10.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine te predsjedniku, vladi i parlamentu Moldove, glavnom tajniku Ujedinjenih Naroda i ruskim vlastima.