Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji od 1. ožujka 2022., posebno onu od 17. srpnja 2024. o potrebi za kontinuiranom potporom EU-a Ukrajini(1),

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Haške konvencije, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke, ukrajinske vlade, Europske komisije i Ujedinjenih naroda od 14. veljače 2024. naslovljeno „Ukrajina – Treća brza procjena štete i potreba (RDNA3) za razdoblje veljača 2022. – prosinac 2023.”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća i Zajedničku izjavu o potpori Ukrajini od 12. srpnja 2023.,

–  uzimajući u obzir zajedničke obveze Europske unije i Ukrajine u području sigurnosti od 27. lipnja 2024.,

–  uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine od 10. rujna 2024. o iranskom transportu balističkih projektila u Rusiju,

–  uzimajući u obzir Strateški koncept NATO-a iz 2022.,

–  uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom se nastavljaju prethodni napadi koji su započeli 2014., uključujući pripajanje Krima te posljedičnu okupaciju dijelova regija Donjeck i Luhansk, te i dalje kontinuirano krši načela Povelje UN-a agresijom protiv suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine te očito i grubo krši međunarodno humanitarno pravo, kako je utvrđeno Ženevskim konvencijama iz 1949.;

B.  budući da je Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji od 2. ožujka 2022. ruski rat protiv Ukrajine odmah kvalificirala kao čin agresije kojim se krši članak 2. stavak 4. Povelje UN-a i je u svojoj rezoluciji od 14. studenoga 2022. prepoznala potrebu da se Ruska Federacija pozove na odgovornost zbog svojeg agresivnog rata te da snosi pravnu i financijsku odgovornost za svoje međunarodno protupravne radnje, među ostalim odštetom za prouzročene ozljede i nanesenu štetu;

C.  budući da je Međunarodni kazneni sud izdao nekoliko uhidbenih naloga protiv ruskih dužnosnika odgovornih za ratne zločine usmjeravanja napada na civilne objekte, nezakonite deportacije stanovništva i nezakonitog premještanja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece; budući da Mongolija u rujnu 2024. nije izvršila uhidbeni nalog Međunarodnoga kaznenog suda protiv Vladimira Putina;

D.  budući da su Ukrajina i njezini građani pokazali nepokolebljivu odlučnost u uspješnoj obrani svoje zemlje, unatoč visokom broju civilnih i vojnih žrtava; budući da ruske snage i dalje provode sustavne i neselektivne napade na stambena naselja i civilnu infrastrukturu u Ukrajini, što je dovelo do smrti tisuća ukrajinskih civila, prisilnih deportacija i nestanaka, uključujući djecu, uz nezakonita zatvaranja i mučenja ukrajinskih građana, pogubljenja civila, vojnika i ratnih zarobljenika te terorističkih zločina diljem zemlje, uključujući upotrebu seksualnog nasilja i masovnog silovanja kao ratnog oružja; budući da se milijuni Ukrajinaca i dalje raseljavaju unutar i izvan Ukrajine jer bježe od ruske agresije;

E.  budući da Rusija od 24. kolovoza 2024. provodi najintenzivniju operaciju zračnog bombardiranja Ukrajine i upućuje velik broj balističkih projektila, kliznih bombi, bespilotnih letjelica i drugog oružja na Harkiv, Kijev, Poltavu, Sumi, Odesu i Lviv, gdje je, samo 70 km od poljske granice, u nedavnom napadu bespilotnim letjelicama i projektilima ubijeno sedam civila; budući da je Rusija učinkovito oštetila ili uništila do 80 % energetske infrastrukture te zemlje, što bi moglo dovesti do teške humanitarne krize u Ukrajini tijekom nadolazećih zimskih mjeseci; budući da se takvi sustavni napadi prema međunarodnom pravu smatraju ratnim zločinima;

F.  budući da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da je ruski projektil pogodio teretni brod koji je prevozio pšenicu u Crnom moru, na putu prema Egiptu, 12. rujna 2024. čime je sigurnost opskrbe hranom ponovno postala metom napada; budući da ruske bespilotne letjelice i projektili usmjereni na Ukrajinu sve više krše zračni prostor EU-a i NATO-a, čime se građani u istočnim regijama izlažu riziku;

G.  budući da je humanitarna situacija u Ukrajini, posebno u blizini prvih linija fronte, postala još više kritična; budući da su prema podacima UN-a zbog nedavnih ruskih napada na kritičnu civilnu infrastrukturu deseci tisuća Ukrajinaca ostali bez osnovnih usluga i da će 2024. više od 14,6 milijuna ljudi, oko 40 % ukrajinskog stanovništva, trebati humanitarnu pomoć; budući da je eskalacija agresije u Harkivskoj oblasti u svibnju također uzrokovala najveći val raseljavanja u Ukrajini od 2023.; budući da zbog manjka financijskih sredstava UN izvješćuje da humanitarni radnici trenutačno ne mogu u potpunosti odgovoriti na ključne potrebe u zemlji; budući da će se zbog produljenja sukoba pojaviti trajne i sve ozbiljnije potrebe koje će zahtijevati hitno rješavanje u nadolazećim mjesecima; budući da uništenje infrastrukture u Ukrajini ima katastrofalne posljedice za zdravlje žena, koje često obavljaju poslove zdravstvene njege, medicinske pomoći i skrbi;

H.  budući da je mađarska vlada donijela dekret kojim se krši Direktiva o privremenoj zaštiti(3) i kojim se ukida utočište za izbjeglice iz zapadne Ukrajine koje financira država, zbog čega su mnogi, većinom žene i djeca, ostali bez krova nad glavom;

I.  budući da će prema najnovijoj procjeni iz zajedničke brze procjene štete i potreba (RDNA3), koju su objavili ukrajinska vlada, Grupa Svjetske banke, Komisija i Ujedinjeni narodi, na dan 31. prosinca 2023. ukupni trošak obnove i oporavka u Ukrajini iznositi najmanje 486 milijardi USD u sljedećem desetljeću, što je povećanje u odnosu na 411 milijardi USD, koliko je procjena iznosila prije godinu dana;

J.  budući da su EU i njegove države članice dosad dali više od 100 milijardi eura u financijskoj, humanitarnoj, izbjegličkoj i vojnoj pomoći Ukrajini; budući da je EU 2022. i 2023. Ukrajini pružio više od 25 milijardi EUR makrofinancijske potpore te je uspostavio Instrument za Ukrajinu, namjenski financijski instrument koji će joj omogućiti da u razdoblju od 2024. do 2027. Ukrajini pruži predvidljivu i fleksibilnu financijsku potporu; budući da je EU u srpnju 2024. izvršio prvu redovnu isplatu od oko 4,2 milijarde EUR u okviru novouspostavljenog Instrumenta za Ukrajinu; budući da je prije te isplate i nakon uspostave tog instrumenta u ožujku 2024. isplaćena i potpora za premošćivanje i pretfinanciranje u ukupnom iznosu od gotovo 14 milijardi EUR;

K.  budući da je Rusija 2024. znatno povećala vlastitu vojnu potrošnju i proizvodnju; budući da Rusija također koristi bjelorusku zalihu oružja i da se oslanja na vojnu potporu nekoliko zemalja, prije svega Irana i Sjeverne Koreje; budući da postoje izvješća koja upućuju na to da Kina Rusiji pruža znatnu pomoć kako bi ojačala njezine vojne kapacitete, i to ne samo tehnologije s dvojnom namjenom; budući da je, prema vladinim izvorima, Iran nedavno transportirao pošiljke balističkih projektila bliskog dometa Fath-360 u Rusiju; budući da su Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina najavile novi skup sankcija protiv Irana;

L.  budući da EU i njegove države članice, zajedno s međunarodnim partnerima i saveznicima NATO-a, nastavljaju pružati vojnu potporu Ukrajini kako bi joj pomogli u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu od ruske ratne agresije u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; budući da je Misija Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) dosad pružila specijaliziranu obuku i obuku za rukovanje kombiniranim oružjem za više od 60 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga; budući da će NATO osigurati godišnji financijski doprinos Ukrajini u iznosu od 40 milijardi EUR;

M.  budući da je razina vojne pomoći i dalje niska, kako u pogledu kvalitete i količine, tako i u pogledu kašnjenja u stvarnoj isporuci oružja i streljiva Ukrajini nakon donošenja odluka o isporuci; budući da mnoge države članice ne ispunjavaju svoje obveze i da su neki vodeći doprinositelji za 2025. čak najavili planove za znatno smanjenje svojeg doprinosa vojnoj pomoći Ukrajini; budući da je EU odlučio iskoristiti neočekivanu dobit zamrznute imovine Središnje banke Rusije za potporu Ukrajini, posebno za dodatnu vojnu pomoć; budući da nije uspostavljen pravni okvir za učinkovitu zapljenu i preraspodjelu kapitalnih dobitaka od zamrznute ruske imovine;

N.  budući da, osim toga, Mađarska blokira i novouspostavljeni Fond za pomoć Ukrajini u vrijednosti od 5 milijardi EUR uspostavljen u ožujku 2024. u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći i osmu tranšu povrata sredstava iz Europskog instrumenta mirovne pomoći državama članicama, koji Ukrajini pruža vojnu pomoć više od 18 mjeseci;

O.  budući da je EU od veljače 2022. donio 14 paketa europskih sankcija čiji je cilj oslabiti sposobnost Rusije da vodi nezakonitu ratnu agresiju;

P.  budući da države članice EU-a i dalje kupuju fosilna goriva i urana iz Rusije, čime doprinose ruskom gospodarstvu i jačaju njezinu ratnu blagajnu; budući da je od izbijanja opće ratne agresije na Ukrajinu prodaja ruskih fosilnih goriva u EU-u premašila 200 milijardi EUR, što je dvostruko više od ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih Ukrajini u istom razdoblju; budući da je EU odobrio izuzeće za rusku sirovu naftu koja se uvozi plinovoda Družba u Mađarsku, Slovačku i Češku; budući da je povećani uvoz ruskog plina u Azerbajdžan razlog za zabrinutost u pogledu uloge Azerbajdžana kao alternativnog dobavljača plina umjesto Rusije jer bi Baku, koji ne može zadovoljiti europsku potražnju, mogao označiti ruski plin kao azerbajdžanski za europsku potrošnju; budući da „flota u sjeni” ekološki opasnih i neosiguranih ruskih tankera za prijevoz nafte i dalje djeluje u Baltičkom moru i zaobilazi režim sankcija;

1.  najoštrije osuđuje nastavak ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelarusa u tom ratu, te zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini, bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i da nadoknadi štetu nanesenu ukrajinskom narodu, zemljištu, prirodi i infrastrukturi;

2.  izražava svoju bezrezervnu solidarnost s ukrajinskim narodom, uz potpunu potporu neovisnosti, suvereniteti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica te ističe da ta ratna agresija predstavlja očito i teško kršenje Povelje UN-a i temeljnih načela međunarodnog prava; ponavlja svoju potporu obvezama EU-a i njegovih država članica da pruže humanitarnu, vojnu, gospodarsku, financijsku i političku potporu na sve moguće načine do pobjede Ukrajine kako bi se konačno stalo na kraj ruskoj ratnoj agresiji i omogućilo Ukrajini da oslobodi cijeli svoj narod i ponovno stekne potpunu kontrolu nad čitavim svojim teritorijem unutar svojih međunarodno priznatih granica; naglašava da je krajnji cilj i dalje postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini pod njezinim uvjetima, uz jamčenje sigurnosti i dostojanstva njezina naroda u mirnoj i stabilnoj Europi;

3.  poziva EU i njegove države članice da aktivno rade na održavanju i postizanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini i pronalaženju mirnog rješenja rata, koje se mora temeljiti na potpunom poštovanju neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, načela međunarodnog prava, odgovornosti za ratne zločine i zločin agresije koje je počinila Rusija te ruskoj odšteti i plaćanju za golemu štetu nastalu u Ukrajini; poziva na aktivan angažman EU-a u provedbi ukrajinske formule za mir i stvaranje temelja za održavanje drugog sastanka na vrhu o miru;

4.  poziva Komisiju da brzo predloži dugoročnu financijsku pomoć za obnovu Ukrajine u suradnji s partnerskim zemljama, posebno osiguravanjem brze provedbe Instrumenta za Ukrajinu i njegovim daljnjim razvojem kako bi se zajamčila kontinuirana potpora na odgovarajućim razinama i resursi za obnovu razmjerni našoj političkoj potpori Ukrajini;

5.  poziva sve države članice da povećaju svoja financijska sredstva za Ukrajinu i da ne smanjuju svoje doprinose; ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da Rusija mora pružiti financijsku naknadu za golemu štetu koju je prouzročila u Ukrajini; pozdravlja odluku Vijeća o korištenju izvanrednih prihoda od imobilizirane ruske državne imovine za potporu Fondu za pomoć Ukrajini i Instrumentu za Ukrajinu, kao i odluku skupine G7 da Ukrajini ponudi zajam od 50 milijardi USD na temelju imobilizirane ruske državne imovine; traži brz napredak u provedbi odluke skupine G7 da se Ukrajini ponudi zajam od 50 milijardi američkih dolara, osiguran imobiliziranom ruskom državnom imovinom, kako bi se osigurala pravodobna isplata sredstava Ukrajini; poziva EU da poduzme daljnje korake u tom smjeru prilagodbom, prema potrebi, svoga zakonodavstva o sankcijama i uspostavom stabilnog pravnog režima kojim bi se omogućili zapljena ruske imovine u državnom vlasništvu koju je EU zamrznuo;

6.  poziva na znatno povećanje humanitarne pomoći EU-a kako bi se osiguralo da se potpora Ukrajini nastavi i u 2025.; konstatira da će potreba za humanitarnom pomoći vjerojatno nastaviti postojati i tijekom sljedećih godina te ističe da EU treba biti spreman odgovoriti na te potrebe dugoročnim planiranjem i odgovarajućim sredstvima; poziva neutralne države da povećaju humanitarnu pomoć Ukrajini;

7.  ponavlja da Ukrajina, kao žrtva agresije, ima legitimno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; podsjeća da je opsežna, iako još uvijek nedostatna, vojna pomoć EU-a, SAD-a i partnera sa sličnim stavovima osmišljena kako bi se Ukrajini omogućilo da se uspješno brani od agresorske države i da ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad čitavim svojim međunarodno priznatim teritorijem;

8.  poziva države članice da odmah ukinu ograničenja upotrebe zapadnih oružanih sustava isporučenih Ukrajini protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskom teritoriju jer se time Ukrajini onemogućuje da u potpunosti ostvari svoje pravo na samoobranu u skladu s međunarodnim javnim pravom, te je Ukrajina izložena napadima na svoje stanovništvo i infrastrukturu;

9.  ističe da nedovoljne isporuke streljiva i oružja i ograničenja njihove upotrebe mogu ugroziti dosadašnje napore i duboko žali zbog smanjenja financijskog iznosa bilateralne vojne pomoći iz država članica Ukrajini, unatoč odlučnim izjavama danima početkom ove godine; stoga ponovno poziva države članice da ispune svoju obvezu iz ožujka 2023. da Ukrajini dostave milijun komada streljiva, da ubrzaju isporuku oružja, posebno modernih sustava protuzračne obrane i drugog oružja i naoružanja, kao odgovor na jasno utvrđene potrebe, uključujući projektile Taurus; poziva na brzu provedbu obveza preuzetih u okviru zajedničkih sigurnosnih obveza između EU-a i Ukrajine; ponavlja svoje stajalište da bi se sve države članice EU-a i saveznici NATO-a trebali zajednički i pojedinačno obvezati na pružanje vojne potpore Ukrajini s najmanje 0,25 % svojeg BDP-a godišnje;

10.  naglašava potrebu za pojačanom suradnjom država članica u području protuzračne obrane kako bi se osigurala zaštita od prijetnji koje stižu u zračni prostor EU-a i NATO-a;

11.  poziva Komisiju da se uključi u stratešku komunikaciju u državama članicama kako bi se objasnila važnost obrane Ukrajine za širu stabilnost Europe i kako bi se osiguralo da su građani EU-a dobro informirani o važnosti te pomoći, podjednako za suverenitet Ukrajine i za mir i sigurnost diljem EU-a; pozdravlja i cijeni javne napore i građanske inicijative skupnog financiranja u nekim državama članicama jer se njima osigurava stabilna opskrba Ukrajine oružjem; nadalje potiče slične inicijative diljem EU-a za poticanje solidarnosti i sudjelovanja javnosti u tom ključnom cilju;

12.  poziva EU i njegove države članice da ispune obveze iz Izjave iz Versaillesa iz 2022. i da ubrzaju potpunu provedbu Strateškog kompasa jačanjem europske vojne suradnje na razini industrijskih i oružanih snaga kako bi EU postao snažniji i sposobniji pružatelj sigurnosti koji je interoperabilan i komplementaran s NATO-om; naglašava da bi tijekom procesa pristupanja Ukrajine EU-u trebalo poduzeti konkretne korake prema njezinoj integraciji u obrambene i kibersigurnosne politike i programe EU-a; poziva institucije EU-a da ubrzaju donošenje europske strategije za obrambenu industriju kako bi se osigurala pravodobna dostupnost i isporuka obrambenih proizvoda, čime bi se omogućilo pravodobno pružanje vojne potpore Ukrajini; poziva države članice da poštuju svoju obvezu uspostave vojne proizvodnje na ukrajinskom teritoriju; naglašava važnost suradnje s ukrajinskom obrambenom industrijom i njezine dugoročne integracije u obrambenu tehnološku i industrijsku bazu EU-a;

13.  pohvaljuje Kontaktnu skupinu za obranu Ukrajine za njezinu ključnu ulogu u koordinaciji međunarodne potpore i potiče države članice EU-a da povećaju svoje doprinose za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine;

14.  potiče države članice da aktivno vrše pritisak na mađarsku vladu da okonča svoju blokadu Europskog instrumenta mirovne pomoći, uključujući novoosnovani Fond za pomoć Ukrajini, te da tako ispune obećanja dana od veljače 2022. i dogovorena među svim državama članicama;

15.  snažno osuđuje primjenu spolnog i rodno uvjetovanog nasilja kao ratnog oružja i naglašava da je to ratni zločin; poziva zemlje domaćine i tranzitne zemlje da zajamče pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, posebno hitnim kontracepcijskim sredstvima, postekspozicijskoj profilaksi i skrbi povezanoj s pobačajem, među ostalim i žrtvama silovanja;

16.  ponavlja svoj poziv EU-u da uloži više napora u rješavanje teške situacije onih koji su prisilno deportirani u Rusiju i djece koja su prisilno posvojena u Rusiji, među ostalim sankcioniranjem osoba koje su izravno odgovorne za i izravno uključene u prisilni transfer i neopravdano zadržavanje ukrajinske djece;

17.  apelira na mađarsku vladu da povuče dekret o ukidanju utočišta za izbjeglice iz zapadne Ukrajine koje financira država i da poštuje svoje odgovornosti u skladu s Direktivom EU-a o privremenoj zaštiti;

18.  poziva Vijeće da zadrži i proširi svoju politiku sankcija protiv Rusije, Bjelarusa, kao i trećih zemalja i subjekata koji ruskom vojnom kompleksu pružaju vojnu tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom, uz praćenje i reviziju i poboljšavanje djelotvornosti i učinkovitosti politike; osuđuje nedavni iranski transfer balističkih projektila Rusiji; potiče države članice da dodatno prošire i ojačaju režim sankcija protiv Irana i Sjeverne Koreje s obzirom na vojnu potporu tih zemalja agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine te da na popis sankcija EU-a unesu dodatne kineske subjekte i pojedince zbog njihove potpore ruskom obrambenom i sigurnosnom sektoru; naglašava da je potrebno spriječiti da ključne komponente proizvedene u zemljama EU-a dođu do ruske vojne industrije i smatra da je ključno ojačati kontrole izvoza i održavanja visokotehnološke opreme proizvedene u EU-u te pojačati mjere za izvršavanje zakonodavstva i suradnju kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija; poziva Vijeće da se sustavno bori protiv zaobilaženja sankcija od strane poduzeća sa sjedištem u EU-u, kao i trećih strana i trećih zemalja; poziva Vijeće da osmisli novi horizontalni režim sankcija kako bi se suzbilo zaobilaženje sankcija, što će iziskivati općenitiji i sveobuhvatniji instrument za suzbijanje izbjegavanja sankcija u svim režimima koje provodi EU; poziva Vijeće i države članice da se posebno pozabave pitanjem komponenti konstruiranih na Zapadu koje se upotrebljavaju u ruskom oružju i vojnoj opremi;

19.  ističe da će učinak postojećih sankcija, kao i financijske i vojne potpore Ukrajini, i dalje biti ugrožen dokle god EU dopušta uvoz ruskih fosilnih goriva; poziva na zabranu uvoza ruskih žitarica, potaša i gnojiva, kao i sirovina, uključujući aluminij, proizvode od čelika, uranij, titanij, nikal, drvo i drvne proizvode te plin i naftu; poziva EU i države članice da odrede potpunu zabranu za ponovno izvezene ruske rafinirane naftne proizvode; nadalje, poziva na uvođenje dokumentacije o pravilima o podrijetlu, kojom bi se osiguralo utvrđivanje stvarnog podrijetla naftnih proizvoda uvezenih u EU;

20.  poziva zemlje skupine G7 da učinkovitije provode ograničenje cijena ruske pomorske nafte i da suzbijaju rupe u zakonu kojima se Rusija koristi za prepakiranje i prodaju svoje nafte po tržišnim cijenama; traži da EU i njegove države članice provode strogu kontrolu nad ruskom „flotom u sjeni”, koja, uz kršenje sankcija EU-a i skupine G7, predstavlja golemu ekološku prijetnju ekosustavu zbog svojih tehničkih nedostataka i čestih kvarova;

21.  poziva na potpuni embargo na ruski ukapljeni plin, kao i na uvođenje sankcija protiv Gazproma i ruskih naftnih poduzeća; poziva EU da uvede zahtjev da plovila klase Arc-7 ice koja izvoze ruski ukapljeni prirodni plin budu uvrštena na popise sankcija američkog Ureda za kontrolu strane imovine i EU-a, čime bi im se uskratio pristup lukama ili uslugama zapadnih pomorskih agencija poziva EU i njegove države članice da uvedu ciljane sankcije pomorskim plovilima kojima se Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije na izvoz nafte i plina te na opskrbu svojih energetskih projekata na Arktiku;

22.  poziva na nametanje sankcija ruskom nuklearnom sektoru i ciljanih sankcija protiv počinitelja kršenja nuklearne sigurnosti i zaštite u nuklearnoj elektrani Zaporižja;

23.  osuđuje sve veći broj hibridnih napada Rusije na EU, njegove države članice i države kandidatkinje, čiji je cilj slabljenje europske potpore Ukrajini manipuliranjem informacijama, sabotažom, prikrivenim pokušajima destabilizacije i korupcijom; traži da EU i njegove države članice strateški i proaktivno rade kako bi se suzbile hibridne prijetnje, ojačala strateška komunikacija EU-a i spriječilo upletanje Rusije u političke, izborne i druge demokratske procese u EU-u i zemljama u njegovu susjedstvu;

24.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine, ruskoj vladi i drugim zainteresiranim vladama te Ujedinjenim narodima.

(1) Usvojeni tekstovi, P10_TA(2024)0003. (2) SL L, 2024/792, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/792/oj?locale=hr. (3) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32001L0055).