Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama, a posebno njezin Pariški sporazum iz 2015., koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Komisijinu provjeru prikladnosti Okvirne direktive o vodama, Direktive o podzemnim vodama, Direktive o standardima kvalitete okoliša i Direktive o poplavama iz 2019. (SWD(2019)0439),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenu „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2021)0082),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama(1),

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije o strategijama i planovima prilagodbe država članica od 26. srpnja 2023.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o posljedicama suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta: povećanje napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2023. o Danu EU-a za žrtve svjetske klimatske krize(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) br. 1/2024 od 11. ožujka 2024. naslovljeno „Europska procjena klimatskih rizika”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. ožujka 2024. naslovljenu „Upravljanje klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja” (COM(2024)0091),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš 3/2024 od 15. svibnja 2024. naslovljeno „Pružanje odgovora na utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće o dijalogu o otpornosti na klimatske promjene objavljeno u srpnju 2024.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2024. o evaluaciji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu – jačanje pripravnosti EU-a za hitne situacije” (COM(2024)0212),

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije od 18. rujna 2024. o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su obilne kiše i snažni vjetrovi utjecali na srednju i istočnu Europu, posebno Austriju, Češku, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, što je uzrokovalo poplave koje su dovele do ljudskih žrtava i štete velikih razmjera; budući da je pogođen znatan dio teritorija tih zemalja, posebno slabije razvijene regije s lošijom infrastrukturom i poljoprivredne regije;

B.  budući da se pojedinačni ekstremni vremenski uvjeti ne mogu izravno pripisati određenom uzroku; budući da je, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama i europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA), jasno da klimatska kriza dovodi do češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih nepogoda kao što su poplave, oluje i toplinski valovi, zbog čega su padaline i oluje obilnije, toplinski valovi snažniji, a suše ekstremnije;

C.  budući da se u prvoj europskoj procjeni klimatskih rizika i komunikaciji Komisije naslovljenoj „Upravljanje klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja” ističe da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava te da se kao rezultat učinaka klimatskih promjena diljem Europe sve češće pojavljuju opasne vremenske pojave kao što su požari, suše i poplave; budući da je prosječna temperatura na europskom tlu u ljeto 2024. bila najviša temperatura koja je dosad zabilježena te je iznosila 1,54 °C više od prosječne temperature u razdoblju 1991.  – 2020., što je više od rekorda iz 2022.(4); budući da je to označilo razdoblje od 14 mjeseci tijekom kojeg je prosječna globalna površinska temperatura zraka premašila predindustrijske razine za 1,5 °C;

D.  budući da su samo u posljednjih 30 godina poplave diljem Europe pogodile 5,5 milijuna, a usmrtile gotovo 3 000 osoba, te prouzročile više od 170 milijardi EUR gospodarske štete; budući da klimatske promjene znatno povećavaju rizik od poplava diljem Europe(5);

E.  budući da je u nekim dijelovima pogođenih regija srednje i istočne Europe u samo četiri dana palo tri četvrtine prosječnih godišnjih oborina; budući da su se zahvaljujući učinkovitoj i koordiniranoj suradnji među službama za spašavanje te brzoj prekograničnoj razmjeni resursa i stručnog znanja spasili životi te se spriječila još veća šteta; budući da su koordinacija na razini EU-a, udruživanje resursa i razmjena najboljih praksi ključni za uspješnu pomoć u slučaju katastrofa;

F.  budući da je nekoliko država članica tijekom poplava u rujnu 2024. aktiviralo usluge brzog satelitskog mapiranja programa Copernicus (Njemačka, Poljska, Slovačka, Rumunjska i Mađarska);

G.  budući da se u komunikaciji Komisije iz 2024. u kojoj se ocjenjuje Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu (UCPM) utvrđuju potrebe i izazovi s kojima se suočava civilna zaštita u Europi te se daju preporuke za poboljšanje učinkovitosti Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu; budući da se u njoj također naglašavaju sve složeniji i raznolikiji izazovi i prijetnje s kojima se EU suočava, među kojima je sve veći broj sukoba, katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa, kao što su ekstremne vremenske nepogode, i promjenjivi sigurnosni rizici, te se pokazuje kako ti događaji znatno opterećuju okvir EU-a za upravljanje rizicima od katastrofa i operativnu učinkovitost Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

H.  budući da je Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) osnovan nakon „milenijskih poplava” koje su 1997. i 2002. pogodile tu regiju; budući da je, čak i uz reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračun FSEU-a i dalje nedovoljan za pružanje odgovarajućeg odgovora na velike prirodne katastrofe i izražavanje europske solidarnosti s regijama pogođenima katastrofama;

I.  budući da prirodne katastrofe dugoročno negativno utječu na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u različitim područjima, regijama i državama članicama EU-a;

J.  budući da bi kohezijska politika, zahvaljujući svojem regionalnom fokusu, lokalnom pristupu, strateškom planiranju i učinkovitom provedbenom modelu trebala imati ključnu ulogu u sprečavanju katastrofa, oporavku od simetričnih i asimetričnih šokova te borbi protiv klimatskih promjena; budući da je za učinkovito odgovaranje na te izazove od presudne važnosti da se u budućem VFO-u prepozna ključna uloga kohezijske politike i osigura odgovarajući proračun;

K.  budući da su prirodna rješenja ključna za sprečavanje katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama; budući da poplavna područja i zdrave šume, tla i močvare, močvarna područja i tresetišta te prirodna zelena područja u gradu i ruralnim područjima služe kao zaštita od utjecaja klimatskih utjecaja jer zadržavaju vodu i ublažavaju učinak poplava i suša;

L.  budući da istraživanje i uklanjanje rizika od poplava zahtijeva holistički pristup te uzimanje u obzir različitih čimbenika, uključujući industriju, prijevoz, prakse preuzimanja rizika u osiguranju, planiranje korištenja zemljišta i povijesnu distribuciju poplavnih područja, demografske promjene, financijsku odgovornost i druge relevantne aspekte; budući da je Europska agencija za okoliš istaknula da su ranjive skupine i regije teže pogođene poplavama i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima;

Opće odredbe

1.  izražava duboko suosjećanje i solidarnost sa žrtvama, njihovim obiteljima te osobama i zajednicama pogođenima aktualnim ekstremnim vremenskim nepogodama i velikim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Austriju, Češku, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku;

2.  pohvaljuje neumorne napore i predanost profesionalnih i volonterskih vatrogasnih službi, organizacija za spašavanje te volontera i vojske u zemljama pogođenim poplavama i drugim prirodnim katastrofama diljem Europe te nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i građana, koji su riskirali živote kako bi spasili druge te zaštitili domove i infrastrukturu; naglašava da su hitne službe imale ključnu ulogu u spašavanju života, evakuaciji ugroženih područja i zaštiti imovine u često teškim uvjetima te da su njihovi neumorni napori i spremnost na djelovanje, čak i uz rizik za vlastite živote, imali ključnu ulogu u suzbijanju katastrofe;

3.  izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih nepogoda u EU-u i globalno, što uključuje ekstremne oborine i poplave velikih razmjera, kao i toplinske valove i šumske požare, te njihove ozbiljne i izravne učinke na ljudsko zdravlje i zdravlje životinja, egzistenciju, domove, infrastrukturu i gospodarstvo, poljoprivredu, sigurnost opskrbe hranom i ekosustave; naglašava vezu između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta te ističe važnost učinkovitog i dosljednog razmatranja te povezanosti jačanjem zajedničkog odgovora na razini EU-a i međunarodnoj razini s pomoću učinkovite civilne zaštite te mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje kako bi se zaštitili ljudi, njihovi izvori prihoda, gospodarstvo i ekosustavi;

4.  naglašava da su za postizanje dugoročnog cilja Pariškog sporazuma potrebni zajednički napori i daljnje djelovanje svih uključenih zemalja; potiče sve strane Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, uključujući EU, da poduzmu daljnje korake u pogledu globalnih napora dogovorenih u odluci o globalnom pregledu stanja uz pomoć ambiciozne provedbe i povećanja nacionalno utvrđenih doprinosa u skladu s dugoročnim ciljem Pariškog sporazuma; podsjeća da EU, u skladu s Europskim zakonom o klimi, mora nastaviti ulagati napore u ublažavanje klimatskih promjena kako bi se postigao taj dugoročni cilj te u prilagodbu radi poticanja otpornosti;

Financiranje civilne zaštite i pomoći u slučaju katastrofa

Civilna zaštita

5.  poziva Komisiju i države članice da budu spremne bez odgode poduprijeti svaku državu članicu koja zatraži hitnu pomoć u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; pozdravlja namjeru ukrajinske vlade da podupre EU osobljem i opremom hitnih službi;

6.  ističe potrebu da se Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu osiguraju dostatna i nadograđena sredstva kako bi se povećala pripravnost i poboljšala izgradnja kapaciteta; stoga žali zbog proračunskih rezova u iznosu od 37 milijuna EUR u obvezama i 154,9 milijuna EUR u plaćanjima za UCPM (rescEU); poziva na dodjelu većih sredstava za relevantne proračunske linije i u sljedećem VFO-u; poziva Komisiju da razmotri uključivanje smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja rizikom u relevantne programe financiranja EU-a, s obzirom na to da će sva sredstva potrošena u tom području spriječiti znatne rashode za odgovor i ponovnu izgradnju;

7.  poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere na temelju svojih preporuka iz komunikacije od 29. svibnja 2024. i iznese konkretne prijedloge za jačanje kapaciteta za operativni odgovor UCPM-a; poziva Komisiju da u prvoj godini mandata brzo dovrši planirano preispitivanje UCPM-a, uključujući njegov Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije, te da predstavi konkretne mjere za daljnje jačanje i razvoj kolektivne sposobnosti EU-a da reagira na prirodne katastrofe, kao što su uspostava snaga EU-a za civilnu zaštitu za strateške rezerve hrane, vode, lijekova i medicinske opreme, podupiranje uvođenja mobilnih alata za rano upozoravanje građana, zajednička dodjela novih javnih ugovora za modernizaciju sredstava civilne zaštite i podupiranje programa usmjerenih na pružanje osposobljavanja, opreme i razmjene volonterskih službi civilne zaštite; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju uspostavu nove stalne flote sustava rescEU i osiguraju da ona dobije odgovarajuća financijska sredstva;

Financijska potpora i proračunski instrumenti

8.  poziva na hitnu financijsku i tehničku pomoć EU-a pogođenim zemljama;

9.  hitno poziva na aktivaciju krizne pričuve ZPP-a kako bi se ublažili ozbiljni gubici koje je poljoprivredni sektor pretrpio zbog prirodnih katastrofa;

10.  poziva na aktivaciju mehanizama kao što je FSEU; međutim, smatra da bi proračun FSEU-a trebao biti razmjeran sve većem broju i ozbiljnosti prirodnih katastrofa diljem Europe; potiče Komisiju da poveća proračun europske pričuve za solidarnost; potiče Komisiju da istraži sve moguće načine za ubrzavanje mobilizacije FSEU-a; stoga naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg financiranja FSEU-a u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje naglašava potrebu za razumnom fleksibilnošću rokova kada se zemlje i regije primateljice suočavaju s opravdanim kašnjenjima i izazovima u podnošenju zahtjeva za dodjelu i korištenju dodijeljenih sredstava; nadalje, poziva na uspostavu linije financiranja za hitne slučajeve kako bi se ubrzao oporavak pogođenih područja, infrastrukture i sredstava za život, kao i na ulaganja u preventivne mjere za smanjenje učinaka budućih ekstremnih vremenskih uvjeta;

Regionalna politika

11.  poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku potporu regijama koje su nerazmjerno pogođene prirodnim katastrofama uzrokovanima klimatskim promjenama, među ostalim putem instrumenta kohezijske politike, te da osigura da nijedna država članica ili regija ne bude zapostavljena u naporima za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene i pripravnosti na katastrofe; ističe da je ključno da pomoć i financijska sredstva budu dostupni u pogođenim područjima što je brže, lakše i fleksibilnije moguće;

12.  napominje da bi znatno povećanje predujmova iz FSEU-a omogućilo državama članicama da učinkovitije i brže odgovore na katastrofe, posebno u slabije razvijenim regijama u kojima je potrebna hitna pomoć; potiče Komisiju da istraži sve moguće načine za ubrzavanje mobilizacije FSEU-a, posebno izmjenom postojećih pravila, te da razmotri dodjelu većih predujmova zemljama podnositeljicama zahtjeva za članstvo u EU-u;

13.  snažno podupire jačanje ulaganja EU-a povezanih s otpornošću na regionalnoj i lokalnoj razini u sljedećem VFO-u, posebno u okviru kohezijske politike; prepoznaje potrebu za tim da se fleksibilnost u kriznim situacijama uključi u kontekst regionalnog financiranja kako bi se zaštitila dodatna ulaganja u projekte koji su oštećeni ili uništeni prije nego što se u potpunosti provedu; predlaže stvaranje posebne prioritetne osi u okviru kohezijske politike za lokalne i regionalne vlasti kako bi se pristupilo rješavanju novih prioritetnih pitanja u postupku „odozdo prema gore”, pokrenutom na subnacionalnoj razini; smatra da bi ključno načelo trebalo biti pristup ulaganju prilagođen konkretnim potrebama na terenu;

14.  potvrđuje da bi se buduća kohezijska politika EU-a trebala dodatno usredotočiti na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama; stoga poziva da se ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama te u sprečavanje katastrofa i pripravnost na njih zajamče putem namjenskog cilja politike ili namjenske prioritetne osi u okviru regionalnog razvoja i cjelokupnog okvira kohezijske politike, tematske koncentracije ili posebnih poticajnih uvjeta radi bavljenja novim prioritetima u pristupu odozdo prema gore, kako bi se osigurala održiva ulaganja u lokalnu i regionalnu infrastrukturu i upravljanje rizikom u manje razvijenim urbanim i ruralnim područjima, uključujući pogranične regije, otoke i najudaljenije regije;

15.  naglašava važnost osmišljavanja i održavanja prilagođenih programa i mjera EU-a za regije sklone prirodnim katastrofama; napominje da regionalno financiranje mora uključivati određenu fleksibilnost u slučaju kriza;

16.  smatra da bi regionalna ulaganja iz proračuna EU-a trebala ostati pod podijeljenim upravljanjem za planiranje i provedbu kako bi se moglo odgovoriti na potrebe država članica, regija te urbanih, ruralnih i udaljenih područja, te posebno kako bi se urbana i ruralna područja prilagodila novim izazovima kao što su poplave;

17.  naglašava da postoje razlike među državama članicama kad je riječ o nadležnostima njihovih lokalnih i regionalnih tijela; podsjeća da su lokalne i regionalne vlasti temeljni akteri u planiranju, pripremi i provedbi projekata koji bi trebali doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama, sprečavanju rizika i pripravnosti na terenu; poziva na poboljšani lokalizirani pristup kako bi se pripravnost i upravljanje katastrofama približilo regionalnoj i lokalnoj razini;

18.  ističe da je regionalna politika EU-a bila ključna za razvoj odgovarajućih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti te poziva na jačanje njihove uloge; naglašava da je tehnički, financijski i administrativni kapacitet ključan kako bi se osiguralo da upravljačka tijela te lokalne i regionalne vlasti steknu tehničko znanje, posebno o klimatskim promjenama, koje mogu upotrijebiti za urbano i ruralno planiranje i upravljanje; uvjeren je da će to dovesti do boljeg projektiranja i evaluacije projektnih prijedloga, učinkovitije dodjele sredstava i zadovoljavajuće provedbe proračuna bez značajnog rizika od opoziva ulaganja EU-a;

19.  poziva na to da se postojeći programi tehničke pomoći i savjetodavni programi posebno usmjere na manje općine te na prekogranična, udaljena i ruralna područja, kao i na najudaljenije i otočne regije, kako bi im se pomoglo suočiti s novim izazovima kao što su zelena tranzicija i klimatske promjene; u tom pogledu naglašava važnost razvoja instrumenata tehničke pomoći u suradnji između Europske investicijske banke i Komisije; poziva na ciljanu potporu u obliku 100 % financiranja EU-a za izgradnju tehničkih, financijskih i administrativnih kapaciteta, osmišljavanje i pripremu projekata, utvrđivanje i izradu portfelja projekata i kapaciteta za strateško planiranje, uključujući instrumente za planiranje;

20.  poziva da inicijative Komisije kao što je Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju budu više uključene u postupak osmišljavanja i provedbe sljedeće generacije pravila kohezijske politike; uviđa da potpora politikama i provedbi, usmjerena na gradonačelnike i lokalne vlasti, donosi znatno bolje rezultate u kontekstu provedbe politika;

21.  potiče jačanje okvira regionalne suradnje među zemljama srednje i istočne Europe te potiče operacionalizaciju međunarodnog stručnog znanja kako bi se poduprli napori za oporavak i obnovu radi poticanja zajedničkih strategija upravljanja katastrofama, razmjene najboljih praksi i poboljšanja prekograničnog upravljanja vodama;

Prilagodba klimatskim promjenama

22.  poziva Komisiju da brzo predstavi europski plan prilagodbe klimatskim promjenama koji je najavila u okviru političkih smjernica za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2024. – 2029., uključujući konkretne zakonodavne prijedloge, kako bi se koordinirali napori za poboljšanje prilagodbe i otpornosti u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi i Pariškog sporazuma, kako bi se ojačala otpornost naših društava i prilagodilo učincima klimatskih promjena, osigurale redovite znanstveno utemeljene procjene rizika, mjerljivi ciljevi otpornosti te poduprle i koordinirale mjere država članica u pogledu pripravnosti, planiranja i prekogranične suradnje;

23.  u tom pogledu ističe potrebu za daljnjim hitnim ulaganjima u upravljanje poplavama i mjere za sprečavanje rizika, uključujući poboljšane sustave ranog upozoravanja, sustave praćenja u stvarnom vremenu, infrastrukturu za upravljanje poplavama i prirodna rješenja te dugoročna ulaganja u zelenu i plavu infrastrukturu, kao što su davanje više prostora potocima i rijekama obnovom prirodnih naplavnih ravnica i starih riječnih korita, močvarnih područja i šuma te poboljšanje zadržavanja vode obnovom funkcije spužve krajobraza; poziva na iskorištavanje svih potencijalnih sinergija između instrumenata planiranja koje razvijaju države članice, na primjer planova prirodne obnove, planova za teritorijalne jedinice tla, integriranih planova upravljanja u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda(6) i upravljanja rizicima od poplava, izbjegavajući pritom lošu prilagodbu;

24.  u tom pogledu poziva Komisiju da smanji birokratske prepreke i ubrza postupke odobrenja za izgradnju i popravak infrastrukture za zaštitu od poplava i prirodna rješenja kako bi se hitno potrebne zaštitne mjere mogle provesti bez nepotrebnih kašnjenja; naglašava da su za to potrebni vremenski učinkovitiji postupci, jasno definirane odgovornosti i jasna usmjerenost na potrebne građevinske mjere;

25.  ističe nekoliko primjera uspješnih mjera za sprečavanje i zaštitu od poplava, često uz potporu iz fondova EU-a, koje su nekim regijama i zajednicama pomogle da se zaštite od najgorih učinaka tekućih poplava, kao što su rezervoar Racibórz Dolny i okolni suhi polderi u Poljskoj, koji su imali ključnu ulogu u ograničavanju štete u Wrocławu, kao i poplavna područja Dunava i druge preventivne mjere u Donjoj Austriji i Beču;

26.  traži od Komisije da ocijeni provedbu postojećeg zakonodavstva o sprečavanju poplava u EU-u i učinkovitost prethodnih projekata koje je financirao EU te da ponudi preporuke za bolju upotrebu sredstava EU-a; poziva na to države članice ažuriraju svoje akcijske planove za sprečavanje poplava kako bi definirale zone visoke opasnosti od poplava u kojima bi građevinske planove trebalo obustaviti, kako bi se poboljšalo sprečavanje rizika i poboljšala civilna zaštita;

27.  ističe da je borba protiv socioekonomske nejednakosti preduvjet za pravednu prilagodbu klimatskim promjenama; ističe da razlike u ranjivosti različitih skupina zahtijevaju ciljani pristup prilagodbi klimatskim promjenama te pripravnosti i prevenciji katastrofa;

28.  naglašava da poplave, suše, šumski požari i drugi ekstremni vremenski uvjeti stvaraju velike izazove za mnoge gospodarske sektore, posebno poljoprivredni sektor i poljoprivrednike, koji trpe daljnje gubitke i ne mogu ubrati svoje proizvode; poziva Komisiju da pronađe bolja rješenja za učinke koje te opasnosti povezane s klimom imaju na proizvodnju hrane, sigurnost opskrbe hranom i prihode poljoprivrednika;

29.  preporučuje upotrebu naprednih proizvoda programa Copernicus i podataka dobivenih daljinskim istraživanjem kako bi se poduprle preventivne mjere;

30.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 445, 29.10.2021., str. 156. (2) SL C 125, 5.4.2023., str. 135. (3) SL C, C/2024/488, 23.1.2024., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202400488. (4) Copernicus, „Summer 2024 – Hottest on record globally and for Europe” (Ljeto 2024. – najtoplije ljeto zabilježeno na globalnoj i europskoj razini). (5) Europska procjena klimatskih rizika. (6) SL L 135, 30.5.1991., str. 40., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/1991/271/oj?eliuri=eli%3Adir%3A1991%3A271%3Aoj&locale=hr.