Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Gruziji,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika Unije i povjerenika za susjedstvo i proširenje od 17. travnja 2024. o donošenju zakona o „transparentnosti stranog utjecaja”,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika od 18. rujna 2024. o gruzijskom zakonu o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 4. travnja 2024. o prijedlogu zakona o „transparentnosti stranog utjecaja”,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023. te 27. lipnja 2024.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. studenoga 2023. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2023.” (COM(2023)0690),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2561 (2024) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe pod naslovom „Izazovi za demokraciju u Gruziji”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Bukurešta koju je Parlamentarna skupština Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) usvojila na 31. godišnjoj sjednici od 29. lipnja do 3. srpnja 2024.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove, predsjednice Izaslanstva za odnose s južnim Kavkazom i stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za Gruziju od 18. travnja 2024. o ponovnom stavljanju u proceduru prijedloga zakona o „transparentnosti stranog utjecaja” u Gruziji,

–  uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su proteklih mjeseci zabilježeni opsežni napadi na demokraciju u Gruziji, koje je obilježilo brzo donošenje antidemokratskog zakonodavstva koje su kritizirali UN, Venecijanska komisija i EU, te napadi na civilno društvo i neovisne medije, dugotrajni masovni prosvjedi i nasilno gušenje tih mirnih prosvjeda te duboke političke i društvene napetosti i polarizacija;

B.  budući da su ostvarivanje prava na slobodu mišljenja, izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja temeljna prava sadržana u gruzijskom Ustavu;

C.  budući da se Gruzija, kao potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima te kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava, temeljnih sloboda i ljudskih prava;

D.  budući da članak 78. Ustava Gruzije propisuje da „ustavna tijela moraju poduzeti sve mjere u okviru svojih nadležnosti kako bi osigurala potpunu integraciju Gruzije u Europsku uniju i Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora”;

E.  budući da EU očekuje od Gruzije, zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u, da se u potpunosti pridržava Sporazuma o pridruživanju i drugih međunarodnih obveza koje je preuzela, a posebno da ispuni uvjete i poduzme korake utvrđene u preporuci Komisije od 8. studenoga 2023.; budući da je Europsko vijeće odlučilo Gruziji dodijeliti status zemlje kandidatkinje isključivo pod uvjetom da poduzme devet koraka, među kojima su borba protiv dezinformacija i uplitanja u EU i njegove vrijednosti, uključivanje oporbenih stranaka i civilnog društva u upravljanje, osiguravanje slobode okupljanja i izražavanja, savjetovanje i smislena suradnja s civilnim društvom u zakonodavnim postupcima i postupcima donošenja politika te osiguravanje njegova slobodnog djelovanja;

F.  budući da je civilno društvo u Gruziji oduvijek vrlo dinamično i aktivno te da je imalo ključnu ulogu u traženju i promicanju demokratskih promjena u toj zemlji, kao i u zaštiti i praćenju njihove provedbe;

G.  budući da je 20. veljače 2024. gruzijski parlament donio izmjene Izbornog zakona kojima se mijenja postupak izbora predsjednika i takozvanih profesionalnih članova Središnjeg izbornog povjerenstva i ukida mjesto zamjenika predsjednika, koje popunjava predstavnik oporbe;

H.  budući da je gruzijski parlament 4. travnja 2024., manje od godinu dana prije izbora, usvojio izmjene izbornog zakona kojima su izmijenjeni temeljni aspekti izbornog zakonodavstva te zemlje, čime su ukinute obvezne parlamentarne kvote za žene, kojima se zahtijevalo da najmanje svaki četvrti kandidat na stranačkoj listi bude različitog spola od većine;

I.  budući da je gruzijski parlament 28. svibnja 2024. donio takozvani zakon o „transparentnosti stranog utjecaja”, nakon poništenja veta predsjednice Salome Zurabišvili te unatoč masovnim prosvjedima gruzijskih građana i opetovanim pozivima europskih partnera Gruzije da povuče prijedlog zakona koji je duhom i sadržajem u suprotnosti s vrijednostima i normama EU-a; budući da je donošenje tog zakona zapravo zamrznulo proces pristupanja Gruzije i dovelo do obustave financijske pomoći EU-a Gruziji;

J.  budući da je Zakon donesen u postupku koji, prema Venecijanskoj komisiji, nije ostavio prostora za istinsku raspravu i smisleno savjetovanje, pri čemu zabrinutost velikog dijela gruzijskog stanovništva nije uzeta u obzir; budući da ograničenja prava na slobodu izražavanja i udruživanja te prava na privatnost utvrđena tim Zakonom nisu u skladu sa strogim kriterijem utvrđenim u članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 2. i članku 11. stavku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima te članku 17. stavku 2., članku 19. stavku 2. i članku 22. stavku 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima jer ne ispunjavaju zahtjeve zakonitosti, legitimnosti, nužnosti i proporcionalnosti u demokratskom društvu te su također nespojiva s načelom nediskriminacije iz članka 14. Europske konvencije o ljudskim pravima;

K.  budući da se to zakonodavstvo donosi u vrijeme sve češćih i kontinuiranih napada na civilno društvo u Gruziji uz napore da se ograniči prostor za građansko djelovanje uskraćivanjem sredstava neovisnim skupinama; budući da se to zakonodavstvo temelji na zakonodavstvu o stranim agentima u Rusiji;

L.  budući da je 6. lipnja 2024. SAD uveo vizna ograničenja za desetke gruzijskih dužnosnika zbog donošenja zakona o „stranim agentima”;

M.  budući da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 27. lipnja 2024. pozvalo gruzijske vlasti da obrazlože svoje namjere i promijene trenutačni smjer djelovanja koji ugrožava put Gruzije u EU i de facto vodi do zaustavljanja procesa pristupanja;

N.  budući da je 11. srpnja 2024. Odbor Kongresa SAD-a za vanjske poslove donio zakonodavstvo o sankcijama protiv Gruzije poznato kao zakon „Megobari”, kojim se uvode sankcije gruzijskim dužnosnicima odgovornima za podrivanje demokratskog sustava te zemlje;

O.  budući da je 17. rujna 2024. gruzijski parlament donio Zakon o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, čiji je cilj zabraniti pouzdane informacije o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu;

P.  budući da gruzijske vlasti nisu uzele u obzir nijednu preporuku Venecijanske komisije u vezi s poništenjem ili izmjenom navedenog zakonodavstva o „transparentnosti stranog utjecaja” i „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, o ukidanju rodnih kvota na lokalnim i parlamentarnim izborima te o osnivanju Središnjeg izbornog povjerenstva;

Q.  budući da vladajuća stranka Gruzijski san pokazuje sve veću protuzapadnu i neprijateljsku retoriku protiv demokratskih partnera Gruzije te promiče ruske dezinformacije, manipulacije i teorija zavjere; budući da je ta neprijateljska retorika usmjerena i na Ukrajinu jer se vladajuća stranka koristi gnjusnim političkim plakatima na kojima se prikazuju ukrajinski gradovi koje je uništila Rusija, čime se iskorištava patnja hrabrih Ukrajinaca; budući da stranka Gruzijski san promiče diskurs o Zapadu kao „strani u globalnom ratu” koja pokušava natjerati Gruziju u rat s Rusijom;

R.  budući da sve veći broj incidenata ukazuje na to da je medijsko okruženje u Gruziji nesigurno, što predstavlja prijetnju njezinoj demokraciji; budući da se u godišnjem indeksu slobode medija Reportera bez granica Gruzija nalazi na 103. mjestu od 180 zemalja, što je pad od 26 mjesta u odnosu na prethodnu godinu;

S.  budući da je 28. kolovoza 2024. vođa stranke Gruzijski san Bidzina Ivanišvili na inauguraciji izborne kampanje svoje stranke izrazio svoju namjeru da zabrani demokratske oporbene stranke; budući da se s njim složio premijer Irakli Kobakhidže, koji je izjavio da će, ako njihova stranka postigne većinu u gruzijskom parlamentu, zabraniti određene oporbene stranke te je nazvao oporbu „kriminalnom političkom silom”;

T.  budući da su čelnici vladajuće stranke pohvalili izjavu ruskog ministra vanjskih poslova u kojoj izražava spremnost da pomogne Gruziji da normalizira odnose sa „susjednim ... državama Abhazijom i Južnom Osetijom”, što pokazuje da je gruzijska vlada odstupila od politike nepriznavanja okupiranih regija Gruzije;

U.  budući da će se parlamentarni izbori u Gruziji održati 26. listopada 2024.; budući da je zakon o „transparentnosti stranog utjecaja” zapravo blokirao zahtjev za domaćim promatračima, čija bi prisutnost, prema načelima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, doprinijela povećanju transparentnosti izbornog postupka i povjerenja u njega;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog nazadovanja demokracije u Gruziji koje se drastično pogoršalo tijekom ove godine, a posebno uoči parlamentarnih izbora 26. listopada 2024.; oštro osuđuje donošenje zakona o „transparentnosti stranog utjecaja” i zakona o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, kao i izmjene Izbornog zakona; smatra da su to alati kojima se vlada koristi za kršenje slobode izražavanja, cenzuru medija, nametanje ograničenja kritičarima u civilnom društvu i sektoru nevladinih organizacija te za diskriminaciju ranjivih osoba; ističe da navedeno nije u skladu s vrijednostima i demokratskim načelima EU-a, da je u suprotnosti s nastojanjima Gruzije da ostvari članstvo u Europskoj uniji, da nanosi štetu međunarodnom ugledu Gruzije i ugrožava euroatlantsku integraciju te zemlje; snažno ističe da se, ako se navedeno zakonodavstvo ne ukine, ne može ostvariti napredak u odnosima Gruzije s EU-om; žali zbog toga što Gruzija, koja je bila zagovornica demokratskog napretka s euroatlantskim težnjama, već duže vrijeme pati zbog strmoglavog nazadovanja demokracije;

2.  poziva Komisiju i države članice da istraže posljedice demokratskog nazadovanja koje ti zakoni imaju za njih kao donatore u Gruziji te da o tom mogućem učinku obavijeste gruzijsku vladu i parlament; poziva na zamrzavanje svih financijskih sredstava EU-a namijenjenih gruzijskoj vladi sve dok se spomenuti nedemokratski zakoni ne stave izvan snage kao i na uvođenje strogih uvjeta za isplatu svih budućih financijskih sredstava gruzijskoj vladi;

3.  izražava zabrinutost zbog ozračja mržnje i zastrašivanja potaknutog izjavama predstavnika gruzijske vlade i političkih vođa kao i zbog napada vlade na politički pluralizam; osuđuje izjave oligarha Bidzine Ivanišvilija i vodećih predstavnika vlade, koji prijete zabranom oporbenih stranaka i oporbu opisuju kao „kriminalnu političku silu”; napominje da takvo zastrašivanje ozbiljno ugrožava politički proces i slobodu izražavanja te doprinosi okruženju u kojem vlada strah;

4.  poziva na provedbu temeljite istrage o policijskoj brutalnosti upotrijebljenoj protiv mirnih prosvjednika tijekom proljetnih prosvjeda protiv zakona o „transparentnosti stranog utjecaja” u Gruziji;

5.  ponavlja poziv Komisiji da hitno procijeni kako gruzijski zakoni o „transparentnosti stranog utjecaja” i „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, ukidanje rodnih kvota i ostale promjene izbornog zakonodavstva, provedba preporuka Venecijanske komisije općenito te održavanje izbora u skladu s međunarodnim standardima utječu na uspješnost Gruzije u kontinuiranom ispunjavanju mjerila za liberalizaciju viznog režima, posebno referentnog mjerila u pogledu temeljnih prava, koje je ključna sastavnica politike EU-a za liberalizaciju viznog režima;

6.  ponavlja svoju nepokolebljivu potporu legitimnim europskim težnjama gruzijskog naroda i njegovoj želji da živi u prosperitetnoj zemlji bez korupcije koja u potpunosti poštuje temeljne slobode, štiti ljudska prava i jamči otvoreno društvo i neovisne medije; ističe da je odluka da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u motivirana željom da se oda priznanje postignućima i demokratskim naporima gruzijskog civilnog društva kao i golemom potporom građana te zemlje (s razinom konstantno većom od 80 %) pristupanju EU-u; pozdravlja napore koje je gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili uložila u povratak Gruzije na demokratski i proeuropski razvojni put te oštro osuđuje napore stranke Gruzijski san da je ušutka putem postupaka opoziva iz neopravdanih razloga;

7.  izražava žaljenje zbog osobne uloge koju je gruzijski oligarh Bidzina Ivanišvili, koji se 30. prosinca 2023. vratio aktivnoj politici i postao „počasni predsjednik” stranke Gruzijski san, imao u aktualnoj političkoj krizi te u još jednom pokušaju da potkopa euroatlantsku usmjerenost zemlje u korist njezina okretanja prema Rusiji; ponovno poziva Vijeće i demokratske partnere EU-a da uvedu hitne sankcije usmjerene osobno na Ivanišvilija zbog njegove uloge u pogoršanju političkog procesa u Gruziji, kao i drugih aktivnosti u korist Ruske Federacije;

8.  poziva EU i njegove države članice da privedu pravdi i nametnu osobne sankcije svima odgovornima za podrivanje demokracije u Gruziji, tj. svima koji sudjeluju u nasilju nad političkim protivnicima i mirnim prosvjednicima te koji šire protuzapadne dezinformacije; pozdravlja osobne sankcije koje su Sjedinjene Američke Države nametnule dužnosnicima stranke Gruzijski san;

9.  izražava zabrinutost zbog činjenice da brojni zakonodavni prijedlozi koje je nedavno usvojila vladajuća stranka u gruzijskom parlamentu, Gruzijski san, potkopavaju težnje velike većine gruzijskog naroda da živi u demokratskom društvu, da nastavi s demokratskim reformama i reformama vladavine prava, da održava blisku suradnju s euroatlantskim partnerima i da se potpuno posveti putu ka članstvu u EU-u;

10.  ističe da su prava na slobodu izražavanja i okupljanja te pravo na mirne prosvjede temeljne slobode i da se moraju poštovati u svim okolnostima, posebno u zemlji koja se želi pridružiti EU-u;

11.  ističe da je uloga javnog nadzora koju imaju civilno društvo i neovisni mediji bitna za demokratsko društvo i ključna za napredak reformi povezanih s pristupanjem EU-u te stoga poziva gruzijske vlasti da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zajamčile poticajno okruženje koje će pozitivno utjecati na civilno društvo i neovisne medije;

12.  podsjeća na to da je Europsko vijeće 14. i 15. prosinca 2023. Gruziji dodijelilo status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu odgovarajući koraci iz preporuke Komisije od 8. studenoga 2023.; naglašava da je nedavno doneseno zakonodavstvo očito u suprotnosti s tim težnjama i da se njime de facto odgodila integracija Gruzije u Uniju;

13.  ponovno poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, povjerenika za susjedstvo i proširenje te predsjednicu Komisije da podsjete gruzijsku vladu na obveze koje je preuzela te na vrijednosti i načela na koja se obvezala pri podnošenju zahtjeva za članstvo u EU-u;

14.  ponovno ističe konkretne mogućnosti koje bi Gruzija mogla iskoristiti nakon početka pristupnih pregovora, kao što su pretpristupna pomoć kojom bi se poboljšao životni standard gruzijskih građana te poduprle institucije, infrastruktura i socijalne usluge;

15.  apelira na gruzijske vlasti da osiguraju da predstojeći parlamentarni izbori, koji će se održati u listopadu 2024., budu u skladu s najvišim međunarodnim standardima te da zajamče transparentan, slobodan i pravedan proces koji odražava demokratsku volju naroda; ustraje u tome da se stane na kraj ukorijenjenoj praksi zlouporabe javnih resursa i administrativnih kapaciteta u korist vladajuće stranke; apelira na gruzijske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se pobrinule za to da sve ugledne organizacije civilnog društva uključene u promatranje izbora mogu promatrati izbore bez ometanja ili upletanja u njihov rad;

16.  dijeli zabrinutost koju je Venecijanska komisija izrazila u pogledu donošenja izmjena pravnog okvira za izbore u Gruziji i izbornog zakona te se slaže da će te izmjene izbornog zakona snažno utjecati na percepciju i povjerenje dionika u nepristranost i pravednost izborne administracije;

17.  izražava veliku zabrinutost zbog odluke da se otvori samo ograničen broj biračkih mjesta u inozemstvu, unatoč brojnim zahtjevima gruzijske dijaspore, čime je većina gruzijskih državljana koji žive u inozemstvu lišena biračkog prava; duboko je zabrinut i zbog izvješća o tome da gruzijska vlada stvara prepreke koaliciji 30 nevladinih organizacija i organizacije Transparency International Georgia u njihovim naporima da provedu kampanju „Izađite na izbore i glasujte”; smatra da su te prepreke pokušaj potkopavanja demokracije u zemlji;

18.  napominje da je gruzijski premijer, zbog velikog protivljenja međunarodne zajednice, koja je dovela u pitanje legitimnosti predstojećih izbora, „preporučio” da Ured za borbu protiv korupcije (ACB) opozove svoju odluku od 24. rujna 2024. u kojoj je Transparency International Georgia proglašena organizacijom s „proklamiranim izbornim ciljevima” te da ju je ACB potom 2. listopada 2024. i opozvao; podsjeća na to da bi se spomenutom odlukom u njezinu prvotnom obliku, ako bi se ona provela i ne bi opozvala, jednoj od najvažnijih gruzijskih organizacija civilnog društva uskratio pristup inozemnom financiranju, čime bi se uvelike otežala njezina sposobnost da nastavi s radom, uključujući i s promatranjem izbora, te bi se potaknule sumnje u pogledu političke neutralnosti ACB-a;

19.  izražava žaljenje zbog toga što je Gruzijski san u svojoj kampanji uoči izbora u listopadu 2024. upotrijebio nasilne prizore rata u Ukrajini kao sredstvo manipuliranja mišljenjima te širenja dezinformacija i proruskog i protuukrajinskog raspoloženja;

20.  očekuje da će ta stranka poštovati volju i slobodan izbor gruzijskog naroda na predstojećim parlamentarnim izborima te osigurati miran prijenos vlasti; poziva stranku i njezine vođe da odmah prekinu s nasiljem, zastrašivanjem, govorom mržnje, progonima i represijom usmjerenima protiv oporbe, civilnog društva i neovisnih medija;

21.  čvrsto vjeruje da će predstojeći izbori biti presudni za budući demokratski razvoj Gruzije i njezin geopolitički izbor kao i za njezinu sposobnost da ostvari napredak u pogledu svoje kandidature za članstvo u EU-u; uviđa da je i dalje moguće konsolidirati demokratsku budućnost Gruzije kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u s mladom, angažiranom generacijom čelnika, kao što su to pokazali spontani prosvjedi protiv zakona o stranim agentima održani 2024. godine;

22.  izražava duboku zabrinutost zbog snažnijeg utjecaja Rusije u Gruziji, uključujući veću imigraciju iz Rusije, tješnje trgovinske veze s Rusijom i spremnost Gruzije da nastavi raditi u smjeru pomirenja s Rusijom unatoč ruskom ratu u Ukrajini i ruskoj okupaciji petine gruzijskog suverenog teritorija; poziva gruzijsku vladu da Rusiji nametne sankcije kao odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine, da nastavi s prethodnom politikom nepriznavanja okupiranih područja te da poštuje svoju obvezu provedbe učinkovitih mjera kojima bi se spriječilo zaobilaženje europskih sankcija; poziva gruzijsku vladu da se u potpunosti uskladi s vanjskom politikom EU-a i strategijom EU-a prema Rusiji;

23.  ponovno odlučno i hitno poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija iz humanitarnih razloga u svrhu njegova liječenja u inozemstvu; ističe da gruzijska vlada snosi punu i neospornu odgovornost za život, zdravlje i dobrobit bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija te da mora u potpunosti odgovarati za svaku štetu koja mu se nanese;

24.  primjećuje da je gruzijska vlada dodatno otežala pristup javnim informacijama, uključujući arhive Sovjetskog Saveza, pri čemu se poslužila Općom uredbu EU-a o zaštiti podataka kako bi lažno opravdala dotična drakonska ograničenja u pristupu; ističe da su neki od najvažnijih gruzijskih arhiva iz doba Sovjetskog Saveza (uključujući arhiv bivšeg KGB-a i onaj bivšeg Centralnog komiteta Komunističke partije) potpuno zatvoreni od listopada 2023. bez ikakvog objašnjenja; ističe rusku manipulaciju i krivotvorenje povijesti, uključujući sovjetsku povijest, kao dio njezina agresivnog rat protiv Ukrajine i njezinih vojnih prijetnji drugim zemljama; izražava žaljenje zbog sve snažnijeg staljinističkog kulta i s njime povezane sve snažnije nostalgije za sovjetskim vremenima u Gruziji, koji imaju potporu sadašnje vlade, što upućuje na njezino sve uže povezivanje s Rusijom;

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te gruzijskoj predsjednici, gruzijskoj vladi i gruzijskom parlamentu.

(1) SL L 261, 30.8.2014., str. 4., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/agree_internation/2014/494/oj?eliuri=eli%3Aagree_internation%3A2014%3A494%3Aoj&locale=hr.