Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno onu od 19. rujna 2024. o stanju u Venezueli(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te ostale ugovore i instrumente UN-a u području ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir Ustav Venezuele,

–  uzimajući u obzir izjave centra Carter od 30. srpnja 2024. o izborima u Venezueli i od 2. listopada 2024. o legitimizaciji zapisnika s birališta koji je predočila demokratska oporba,

–  uzimajući u obzir detaljne zaključke Neovisne međunarodne misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Bolivarijanskoj Republici Venezueli od 14. listopada 2024.,

–  uzimajući u obzir izvješće Međuameričke komisije za ljudska prava od 27. prosinca 2024. o kršenjima ljudskih prava nakon izbora u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu o događajima od 10. siječnja 2025., koju je istog dana u ime Europske unije dala Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 15. siječnja 2025. o najnovijim odlukama venezuelskih vlasti,

–  uzimajući u obzir Djelomični sporazum o promicanju političkih prava i izbornih jamstava za sve, koji su u listopadu 2023. potpisali režim Nicolása Madura i venezuelski oporbeni savez Platforma za jedinstvo (Sporazum iz Barbadosa),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je 28. srpnja 2024. venezuelski narod mirno i u velikom broju izašao na izbore kako bi odredio budućnost svoje zemlje, pokazujući izniman građanski duh i predanost demokraciji; budući da je nakon zatvaranja biračkih mjesta Državno izborno povjerenstvo, koje se nalazi pod kontrolom režima, odbilo objaviti zapisnike s birališta (šp. actas) i krivotvorilo rezultate izbora te proglasilo lažnu pobjedu Madura; budući da su milijuni Venezuelaca glasali za demokratsku promjenu te su velikom većinom poduprli Edmunda Gonzáleza Urrutiju (67,05 % danih glasova), u skladu s javno dostupnim primjercima zapisnika s birališta, što su potvrdili jedini vjerodostojni i nepristrani međunarodni promatrači, misija UN-a i centar Carter;

B.  budući da su nakon izbora diljem zemlje održani mirni prosvjedi kako bi se osporili lažni rezultati koje je proglasio Madurov režim; budući da je na te prosvjede odgovoreno ekstremnim nasiljem i represijom, što je dovelo do barem 23 smrtna slučaja i više od 2500 uhićenja i prisilnih nestanaka te da ta brojka uključuje i oko 120 djece; budući da su nevladine organizacije izvijestile da je 1. siječnja 2025. u toj zemlji bilo barem 1697 političkih zatvorenika

C.  budući da se više stranih državljana, uključujući građane EU-a, i dalje nalazi u pritvoru na temelju lažnih optužbi za „destabilizaciju”;

D.  budući da je demokratska oporba bila izložena kontinuiranom progonu čak i prije izbora 28. srpnja 2024., no da se uznemiravanje koje provodi režim otad znatno intenziviralo, posebno u vidu prisilnih nestanaka i proizvoljnih uhićenja; budući da je María Corina Machado i dalje prisiljena živjeti u tajnosti zbog prijetnji smrću, dok je Edmundo González Urrutia bio primoran pobjeći iz zemlje sa svojom obitelji zbog ozbiljnih prijetnji; budući da je od 20. ožujka 2024. šest bliskih suradnika stranke Vente Venezuela potražilo utočište u argentinskom veleposlanstvu u Caracasu, gdje se i dalje suočavaju sa sve većim pritiskom i uznemiravanjem koje provode venezuelske sigurnosne snage;

E.  budući da se i dalje krše ljudska prava, što uključuje proizvoljna pritvaranja, prekomjernu uporabu sile, nezakonita ubojstva, prisilne nestanke, uznemiravanje, progon i kazneni progon građana koji ostvaruju svoje pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja,te kršenja zakonitog sudskog postupka; budući da se Venezuela, osim političke i institucijske krize, suočava i s dubokom gospodarskom, socijalnom i demografskom krizom koja ozbiljno utječe na život građana;

F.  budući da je Parlament 19. rujna 2024. priznao Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga u Venezueli; budući da su druge demokratske države u regiji i diljem svijeta priznale Gonzáleza kao izabranog predsjednika; budući da je trebao položiti prisegu 10. siječnja 2025.; budući da je Parlament 17. prosinca 2024. dodijelio Nagradu Saharov za 2024. Maríji Corini Machado, kao čelnici demokratskih snaga u Venezueli, i novoizabranom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji, koji predstavljaju sve Venezuelce koji se bore za ponovnu uspostavu slobode i demokracije bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili izvan nje;

G.  budući da je samo nekoliko dana uoči 10. siječnja 2025. režim oteo Rafaela Tudaresa, zeta Edmunda Gonzáleza, te da njegova lokacija i dalje nije poznata; budući da je režim na isti način uznemiravao majku Maríje Corine Machado u njezinu vlastitu domu; budući da su mnogi drugi političari i članovi osoblja demokratske oporbe režimu i također bili podvrgnuti progonu, proizvoljnim uhićenjima i prisilnim nestancima, uključujući predsjedničkog kandidata Enriquea Márqueza;

H.  budući da je 9. siječnja 2025. venezuelski narod pod vodstvom Maríje Corine Machado prosvjedovao na ulicama protiv najnovijeg pokušaja Nicolása Madura da nezakonito uzurpira vlast; budući da su režimske snage otele Maríju Corinu Machado dok je napuštala prosvjed te da je kasnije puštena na slobodu, što je očiti čin ciljanog zastrašivanja i uznemiravanja koji je izazvao snažnu međunarodnu osudu;

I.  budući da je Nicolás Maduro 10. siječnja 2025. nezakonito uzurpirao vlast bez ikakve demokratske legitimnosti ili provjerljivih dokaza o ispravnosti izbora; budući da toj svečanosti nije prisustvovao nijedan demokratski izabrani čelnik države ili vlade; budući da su venezuelske granice bile zatvorene i da je zračni prostor bio pod strogim nadzorom zbog čega se Edmundo González Urrutia nije mogao vratiti u zemlju;

J.  budući da je od prijevarnog i nelegitimnog preuzimanja vlasti Madurov režim naredio znatno i proizvoljno smanjenje diplomatske prisutnosti nekih država članica EU-a, opravdavajući to kao odgovor na „neprijateljsko ponašanje vlada Kraljevine Nizozemske, Francuske i Italije, koje karakterizira njihova potpora ekstremističkim skupinama i njihovo uplitanje u unutarnje poslove”;

K.  budući da je prema podacima Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) otprilike osam milijuna građana Venezuele napustilo zemlju od 2014., što je najveći egzodus u novijoj povijesti Latinske Amerike i jedna od najvećih kriza raseljavanja na svijetu;

L.  budući da je Vijeće 10. siječnja 2025. odlučilo donijeti novi paket ciljanih sankcija protiv 15 osoba odgovornih za podrivanje demokracije, vladavine prava ili ljudskih prava u Venezueli;

1.  najoštrije osuđuje uzurpaciju predsjedništva od strane Nicolása Madura i ističe da je njegov režim nelegitiman te da njegova uzurpacija predsjedništva predstavlja nezakonit pokušaj da silom ostane na vlasti;

2.  podsjeća da je na temelju izborne evidencije koju je dostavila demokratska oporba režimu, kao i izjava neovisnih međunarodnih organizacija prisutnih na izborima 28. srpnja 2024., odnosno misije Ujedinjenih naroda i centra Carter, Parlament priznao Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog pobjednika predsjedničkih izbora, a tu su pobjedu priznali i EU i njegove države članice;

3.  ponavlja svoj poziv iz rezolucije iz rujna 2024., koji je u više navrata ponovila i potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, da Državno izborno povjerenstvo Venezuele, koje je pod kontrolom režima, objavi evidencije glasovanja s izbora održanih 28. srpnja 2024.;

4.  slaže se s državama članicama da je venezuelski režim propustio ključnu priliku da poštuje volju naroda i osigura transparentnu demokratsku tranziciju u zemlji te da zbog toga Maduro nema demokratski legitimitet i stoga ga Parlament ne priznaje;

5.  pozdravlja izjavu Visoke predstavnice u ime država članica EU-a u kojoj se priznaje pobjeda Edmunda Gonzáleza Urrutije velikom većinom i smatra da je Urrutia trebao položiti predsjedničku prisegu 10. siječnja 2025.; također pozdravlja predanost EU-a ulaganju daljnjih napora u zadovoljavanju hitnih potreba venezuelskog stanovništva koje je suočeno s posljedicama dugotrajne humanitarne krize;

6.  pohvaljuje otpornost demokratske oporbe i predanost venezuelskog naroda demokraciji u kontekstu represije i nepovoljnih okolnosti; ponavlja da je poštovanje volje koju su građani Venezuele izrazili na izborima i dalje jedini način da Venezuela ponovno uspostavi demokraciju, da se omogući mirna i istinska tranzicija te da se riješi trenutačna humanitarna i socioekonomska kriza; potiče venezuelski režim da opozove neopravdan uhidbeni nalog izdan protiv Edmunda Gonzáleza Urrutije;

7.  pozdravlja nedavnu odluku Vijeća od 10. siječnja 2025. o proširenju ciljanih sankcija na 15 dodatnih pojedinaca; poziva na postroživanje tih sankcija i na njihovo proširenje na Nicolása Madura, njegov uži krug i njihove obitelji, uključujući Jorgea Rodrígueza i Vladimira Padrina Lópeza, kao i na sve odgovorne za kršenja ljudskih prava, nezakonito preuzimanje ovlasti, uzurpaciju službenih funkcija i sve činove represije u Venezueli;

8.  izražava zabrinutost za Alberta Trentinija, talijanskog državljanina i volontera nevladine organizacije Humanity & Inclusion koja pomaže osobama s invaliditetom, kojeg su venezuelske vlasti uhitile 15. studenoga 2024. tijekom humanitarne misije i o kojem nije bilo vijesti od njegova uhićenja; ističe da g. Trentini također pati od zdravstvenih problema i da nema lijekove ni osnovne potrepštine;

9.  nadalje osuđuje progon koji je režim počinio protiv demokratske oporbe i venezuelskog naroda, kao i protiv mnogih građana EU-a koji su proizvoljno pritvoreni te su i dalje nepravedno zatvoreni; poziva na okončanje obrasca sustavnog kršenja ljudskih prava; zahtijeva da se hitno i bezuvjetno na slobodu puste svi politički zatvorenici i proizvoljno pritvorene osobe; traži od Madurova režima da prekine svoju politiku povreda i kršenja ljudskih prava, da odgovorne privede pravdi te da zajamči potpuno poštovanje svih temeljnih sloboda i ljudskih prava;

10.  u potpunosti podržava istrage Međunarodnog kaznenog suda u pogledu brojnih zločina i represije koje provodi venezuelski režim;

11.  poziva EU i njegove države članice, kao i sve demokratske regionalne i međunarodne aktere da bezuvjetno i kao izraz moralne dužnosti podrže demokratske snage Venezuele te da učine sve što je u njihovoj moći da bi se ponovno uspostavila demokracija u zemlji kako bi pokazali solidarnost s venezuelskim narodom te poštovanje njega i njegove legitimne volje te prava na život u slobodi i miru u demokratskom sustavu; ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu predanost narodu Venezuele i obrani demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; izražava solidarnost s demokratskim snagama Venezuele;

12.  pozdravlja povratak Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) u Caracas; smatra da bi OHCHR, Neovisna međunarodna misija UN-a za utvrđivanje činjenica o Venezueli, Međunarodni kazneni sud i relevantni regionalni mehanizmi trebali djelovati slobodno i bez uplitanja;

13.  skreće pozornost na činjenicu da je Maduro nezakonitom uzurpacijom vlasti pogoršao već postojeću tešku humanitarnu krizu koja je već više od osam milijuna Venezuelaca potaknula na traženje utočišta u inozemstvu te će vjerojatno još više njih prisiliti na bijeg i tako dovesti do ponovnog i sve većeg migracijskog pritiska, koji će se najviše osjetiti u neposrednom susjedstvu Venezuele; podsjeća da je potrebno pronaći dugoročna rješenja za situaciju u kojoj se nalaze venezuelske izbjeglice i migranti; prepoznaje činjenicu da su susjedne zemlje uložile znatan trud u pružanje ne samo hrane i smještaja nego i obične pravne dokumentacije, školovanja i medicinske skrbi; poziva EU da učini sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao Venezuelcima koji napuštaju zemlju u skladu s međunarodnim standardima i postojećim zakonitim putovima;

14.  žali zbog odluke venezuelskih vlasti iz siječnja 2025. o velikom smanjenju broja akreditiranog diplomatskog osoblja nekoliko država članica EU-a u Caracasu te poziva na trenutačno ukidanje te neprihvatljive jednostrane mjere;

15.  smatra da u razilaženju između demokracije i diktature nema prostora za dvosmislenost ni za kompromisno stajalište, to jest da možemo biti ili na strani demokrata i onih koji se suočavaju s represijom ili na strani diktatora;

16.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, sudionicima sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Organizaciji američkih država, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i vlastima režima u Venezueli.

(1) SL C, C/2024/7215, 10.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7215/oj.