Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, posebno one donesene nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i pripojenja Krimskog poluotoka 19. veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 1. kolovoza 1975., OESS-ovu Parišku povelju za novu Europu od 21. studenoga 1990. i Memorandum UN-a o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja od 5. prosinca 1994. (Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane(1), te popratno detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine između Europske unije i Ukrajine, potpisan 2014.,

–  uzimajući u obzir Povelju UN-a, Haške konvencije, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 14. prosinca 2023. o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom nakon pozitivne preporuke Komisije od 8. studenoga 2023. u tom pogledu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu(2) i ostale oblike potpore EU-a Ukrajini,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Europskog vijeća, predsjednice Europske komisije i predsjednice Europskog parlamenta od 24. veljače 2025. povodom treće obljetnice ruske invazije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/7 donesenu 24. veljače 2025. naslovljenu „Advancing a comprehensive, just and lasting peace in Ukraine” (Promicanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini),

–  uzimajući u obzir zaključke s izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 6. ožujka 2025.,

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da Rusija od 24. veljače 2022. vodi nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu potpunu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da je ruski rat protiv Ukrajine započeo 2014. nezakonitom okupacijom i pripojenjem poluotoka Krima te naknadnom okupacijom dijelova regija Donjeck i Luhansk; budući da ta ratna agresija predstavlja očito i nedvojbeno kršenje Povelje UN-a i temeljnih načela međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava, kako je utvrđeno Ženevskim konvencijama iz 1949.;

B.  budući da rusko djelovanje u Ukrajini tijekom protekle tri godine i dalje ugrožava mir i sigurnost u Europi i diljem svijeta; budući da je ruska ratna agresija najveći vojni sukob na europskom kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata i da je odraz sve većeg sudara autoritarizma i demokracije;

C.  budući da su Ukrajina i njezini građani pokazali nepokolebljivu odlučnost u pružanju otpora ruskoj ratnoj agresiji i da uspješno brane svoju zemlju, iako su cijena za to velike civilne i vojne žrtve, uz napade na stambena područja, uništavanje civilne i javne infrastrukture, osobito kad je riječ o opskrbi vodom i energijom, prirodnog okoliša i lokaliteta kulturne baštine, prisilne deportacije, nestanke i nezakonito posvajanje deportirane djece, nezakonita zatvaranja, masovna ubojstva, pogubljenja civila, vojnika i ratnih zarobljenika, mučenje i upotrebu seksualnog nasilja i masovnog silovanja kao ratnog oružja te izmjenu etničkog sastava okupiranih područja Ukrajine, što se sve smatra ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti; budući da su milijuni Ukrajinaca i dalje raseljeni unutar i izvan svoje zemlje; budući da su Ujedinjeni narodi potvrdili da je od veljače 2022. ubijeno više od 12 500 civila, uključujući stotine djece; budući da ukrajinske vlasti procjenjuju da je najmanje 20 000 ukrajinske djece deportirano iz svojih domova i prisilno raseljeno u Rusiju i područja pod ruskom okupacijom od početka potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022.; budući da Ruska Federacija pokušava Ukrajini i njezinu narodu uskratiti njihov etnički, jezični i povijesni identitet brisanjem znakova ukrajinskog identiteta na okupiranim područjima; budući da je hrabrom narodu Ukrajine dodijeljena nagrada Saharov za 2022. kao priznanje za njihovu hrabrost i otpornost;

D.  budući da je Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji od 2. ožujka 2022. ruski rat protiv Ukrajine odmah kvalificirala kao čin agresije kojim se krši članak 2. stavak 4. Povelje UN-a te je u svojoj rezoluciji od 14. studenoga 2022. prepoznala potrebu da se Ruska Federacija pozove na odgovornost za svoj agresivni rat te da je pravno i financijski odgovorna za svoja međunarodno protupravna postupanja, među ostalim pružanjem odštete za prouzročene ozljede i štetu;

E.  budući da je 2. ožujka 2022. tužitelj Međunarodnog kaznenog suda pokrenuo istragu o stanju u Ukrajini, s naglaskom na ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu počinjenima na ukrajinskom državnom području od 21. studenoga 2013. nadalje, te je 17. ožujka 2023. izdao uhidbene naloge za predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Mariju Lvovu-Belovu, takozvanu povjerenicu za prava djece u Uredu predsjednika Ruske Federacije, za ratni zločin nezakonite deportacije ukrajinske djece, uhidbene naloge za Sergeja Kuzhugetoviča Šojgua i Valerija Vasiljeviča Gerasimova koji se optužuju za zločin protiv čovječnosti, uključujući ratni zločin usmjeravanja napada na civilne objekte i ratni zločin uzrokovanja prekomjerne sporedne štete civilima ili štete na civilnim objektima; budući da EU podupire uspostavu posebnog suda za zločin agresije;

F.  budući da niz trećih zemalja, konkretno Iran, Sjeverna Koreja i Bjelarus, Rusiji isporučuje znatne količine oružja i streljiva, a Bjelarus je Rusiji dopustio da njegov teritorij koristi za napad na Ukrajinu, što je čin agresije prema međunarodnom pravu; budući da su sjevernokorejske postrojbe raspoređene na bojištu i bore se uz rusku vojsku; budući da su Rusija i Kina 4. veljače 2022. potpisale „partnerstvo bez ograničenja” i da je nakon toga Kina postala ključni pokretač ruskih ratnih napora zahvaljujući njezinoj golemoj potpori ruskom gospodarstvu i njezinoj obrambenoj industrijskoj bazi te kroz opskrbu opremom s dvojnom namjenom;

G.  budući da se u najnovijem izvješću o brzoj procjeni štete i potreba procjenjuje da će, prema podacima iz prosinca 2024., ukupni trošak obnove i oporavka u Ukrajini tijekom sljedećeg desetljeća iznositi najmanje 506 milijardi EUR, što je 2,8 puta više od procijenjenog nominalnog bruto domaćeg proizvoda Ukrajine za 2024.; budući da je i dalje prisutan ukupan manjak u financiranju od 9,62 milijarde EUR za potrebe oporavka i obnove za 2025.;

H.  budući da je EU nedavno donio 16. paket sankcija protiv Rusije kako bi oslabio njezinu gospodarsku osnovu, uskratio joj ključne tehnologije i ograničio njezinu sposobnost ratovanja; budući da su nove sankcije usmjerene na dodatne pojedince i subjekte, uključujući vojna poduzeća, subjekte koji izbjegavaju sankcije, pristaše iz zemalja izvan EU-a, propagandiste Kremlja, mreže flota u sjeni i pojedince uključene u deportaciju ukrajinske djece; budući da se sankcije EU-a sada primjenjuju na više od 2400 pojedinaca i subjekata, na koje se odnosi zamrzavanje imovine, zabrana financiranja i ograničenja putovanja;

I.  budući da su EU i njegove države članice od početka potpune invazije Ukrajini pružili najznačajniju kumulativnu potporu u svim područjima te su pružili financijsku potporu u iznosu od gotovo 140 milijardi EUR, uključujući više od 67 milijardi EUR potpore Ukrajini u obliku humanitarne i hitne pomoći, proračunske potpore i makrofinancijske pomoći te više od 48 milijardi EUR vojne pomoći; budući da je oko 300 milijardi EUR ruske državne imovine zamrznuto u različitim jurisdikcijama; budući da su u svibnju 2024. države članice EU-a odobrile upotrebu financijskih prihoda od imobilizirane ruske državne imovine u EU-u, procijenjene na oko 210 milijardi EUR, za potporu Ukrajini, s ciljem osiguravanja do tri milijarde EUR godišnje za potporu naporima Ukrajine za obnovu i otpornost;

J.  budući da mnoge države članice EU-a i dalje kupuju fosilna goriva od Rusije, uključujući ukapljeni prirodni plin, čiji je uvoz u porastu, kao i uranij, čime doprinose ruskom gospodarstvu i jačaju rusku ratnu blagajnu; budući da je od izbijanja potpune ratne agresije na Ukrajinu prodaja ruskih fosilnih goriva u EU-u premašila 200 milijardi EUR;

K.  budući da je EU primio više od četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine i izrazio potporu ukrajinskom narodu i njegovu vodstvu pokretanjem pregovora o pristupanju Ukrajine EU-u;

L.  budući da je Europsko vijeće nakon pozitivne preporuke Komisije odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom; budući da je prva međuvladina konferencija održana 25. lipnja 2024., čime je pokrenut pregovarački proces i donesen pregovarački okvir;

M.  budući da su Sjedinjene Američke Države pod administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa znatno promijenile svoje stajalište o ruskom ratu protiv Ukrajine; budući da predsjednik Trump upućuje zahtjeve prema Ukrajini, ali ne izražava nikakve zahtjeve ruskoj strani, te štoviše, umanjuje odgovornost Moskve za započinjanje rata i, moguće, razmatra ublažavanje sankcija Rusiji u kratkoročnom razdoblju; budući da je samo u periodu između sastanka predsjednika Trumpa i predsjednika Zelenskog održanog 28. veljače 2025. i 9. ožujka 2025. Rusija izvela više od 2100 zračnih napada, uključujući 1200 napada navođenim bombama i gotovo 870 napada bespilotnim letjelicama;

N.  budući da Ukrajina i Europska unija nisu bile uključene u nedavne pregovore SAD-a i Rusije u Rijadu te da se Sjedinjene Američke Države nisu savjetovale sa svojim europskim saveznicima prije odluke da više ne sudjeluju u naporima za izoliranje Rusije; budući da je nova administracija SAD-a, zajedno s Rusijom i njezinim saveznicima, glasovala protiv Rezolucije Opće skupštine UN-a donesene 24. veljače 2025., u kojoj se osuđuje ruska agresija; budući da potpuni zaokret u stavu SAD-a prema ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu ugrožava sposobnost Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji, jasno pokazuje da se na predanost Washingtona pozivanju Rusije na odgovornost više ne može računati i potkopava međunarodne napore za rješavanje te krize;

O.  budući da su 3. ožujka 2025. Sjedinjene Američke Države obustavile vojnu pomoć Ukrajini, uključujući onu koju je odobrila prethodna vlada SAD-a, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom; budući da su nakon toga 7. ožujka 2025. Ukrajini onemogućile i pristup komercijalnim satelitskim snimkama koje je prikupio sustav vlade SAD-a;

P.  budući da se, prema općepriznatim demokratskim načelima i ukrajinskom ustavu, izbori ne mogu provoditi tijekom rata i izvanrednog stanja, posebno s obzirom na to da su milijuni Ukrajinaca raseljeni; budući da je u Ukrajini proglašeno izvanredno stanje koje je i dalje na snazi samo zbog ruske ratne agresije; budući da EU i dalje priznaje predsjednika Zelenskog kao legitimnog vođu Ukrajine sve dok održavanje demokratskih izbora ne bude moguće;

Q.  budući da je predsjednik Donald Trump naredio sveobuhvatno zamrzavanje strane pomoći SAD-a, pri čemu je zaustavio stotine ključnih projekata u Ukrajini, uključujući među ostalim u područjima razminiranja, rehabilitacije vojnih veterana, humanitarne pomoći, neovisnih medija i inicijative za borbu protiv korupcije, istraga ruskih ratnih zločina, ali i one kojima se ukrajinska telekomunikacijska mreža štiti od ruskih kibernetičkih napada;

R.  budući da ruska ratna agresija pokazuje kolonijalni stav Rusije prema svojim susjedima; budući da će Rusija, sve dok bude vodila revizionističku politiku, predstavljati stalnu prijetnju sigurnosti na europskom kontinentu; podsjeća da je ruska ratna agresija dio šireg skupa ciljeva usmjerenih protiv Zapada i njegovih interesa i vrijednosti, međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, demokracije i sigurnosti, kako je Vladmir Putin javno isticao nekoliko tjedana prije potpune invazije; budući da su brojni međunarodni akteri priznali da je Rusija država pokrovitelj terorizma i država koja se koristi terorističkim sredstvima;

S.  budući da bi se poraz Ukrajine općenito smatrao strateškim porazom za Europu, Sjedinjene Američke Države i cijeli NATO savez te nagradom za Rusiju kao agresora, što bi imalo dalekosežne sigurnosne posljedice čiji se opseg ne može dovoljno naglasiti; budući da će rat u Ukrajini, ovisno o svom ishodu, vjerojatno imati posljedice u drugim dijelovima svijeta, posebno u indopacifičkoj regiji, te bi mogao ohrabriti druge revizionističke sile da ostvaruju vlastite hegemonijske ambicije;

T.  budući da je 6. ožujka 2025. održan izvanredni sastanak Europskog vijeća posvećen stanju u Ukrajini i potrebi za jačanjem europske obrane; budući da je Europsko vijeće podržalo obrambeni paket koji je predložila Komisija o jačanju europske obrane planom „ReArm Europe”, koji bi potencijalno mogao mobilizirati čak 800 milijardi EUR, te je ponovno izrazilo potporu Ukrajini, posebno ističući da se pregovori o Ukrajini ne mogu odvijati bez Ukrajine i da bez sudjelovanja Europe ne mogu postojati pregovori koji utječu na europsku sigurnost te, nadalje, da su sigurnost Ukrajine te europska, transatlantska i globalna sigurnost usko povezane;

U.  budući da su od izbijanja rata podmorski kablovi u Baltičkom moru i ključna infrastruktura bili mete napada iza kojih vjerojatno stoje akteri povezani s Rusijom i Kinom;

1.  povodom obilježavanja treće obljetnice opće ruske agresije na Ukrajinu odaje počast tisućama ljudi koji su žrtvovali svoje živote za slobodnu i demokratsku Ukrajinu; ponovno izražava nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodom te potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; snažno ističe neotuđivo pravo Ukrajine na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a;

2.  ponovno najoštrije osuđuje nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i upletenost Bjelarusa, Sjeverne Koreje i Irana; zahtijeva da Rusija i njezine savezničke snage odmah u potpunosti i bezuvjetno okončaju sve napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, da u cijelosti zaustave vojno djelovanje u Ukrajini i povuku sve vojne snage, savezničke snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine; ponavlja svoju politiku nepriznavanja privremeno okupiranih područja Ukrajine od strane Rusije, uključujući, ali ne ograničavajući se na Krim; zahtijeva da Ruska Federacija trajno prestane kršiti ili ugrožavati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; osuđuje zlodjela koja je ruska invazivna sila počinila protiv ukrajinskog stanovništva i neselektivno uništenje ukrajinske infrastrukture; zahtijeva okončanje prisilnih deportacija ukrajinskih civila te puštanje na slobodu i povratak svih pritvorenih Ukrajinaca, posebno djece;

3.  ponovno osuđuje potpunu rusku agresiju na Ukrajinu kao egzistencijalnu prijetnju europskoj sigurnosti i stabilnosti; naglašava da je zločin agresije na Ukrajinu teško kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a; ističe da je ruska ratna agresija iz temelja promijenila geopolitičku situaciju u Europi i izvan nje te da ugrožava njezinu sigurnosnu strukturu, te da odgovor na nju zahtijeva odvažne, hrabre i sveobuhvatne političke, sigurnosne i financijske odluke EU-a; smatra da je Ukrajina koja se može učinkovito braniti sastavni dio stabilnog i predvidljivog europskog sigurnosnog okruženja;

4.  smatra da će ishod rata i stajalište međunarodne zajednice imati ključnu ulogu u utjecanju na buduće djelovanje ostalih autoritarnih režima, koji pomno prate tijek rata i procjenjuju koliko prostora imaju za provođenje agresivne vanjske politike, među ostalim vojnim sredstvima;

5.  izražava duboku zabrinutost zbog očite promjene stajališta Sjedinjenih Američkih Država o ruskoj ratnoj agresiji, što uključuje otvoreno optuživanje Ukrajine za trenutačni rat, obustavu vojne pomoći SAD-a i pokušaj da se Ukrajinu prisili na odricanje od svojeg legitimnog prava na samoobranu te na davanje teritorijalnih ustupaka; naglašava da su u svjetlu te promjene Europska unija i njezine države članice sada glavni strateški saveznici Ukrajine te da moraju zadržati svoju ulogu najvećeg donatora Ukrajini i znatno povećati prijeko potrebnu pomoć koju pružaju za očuvanje prava Ukrajine na samoobranu, i da moraju intervenirati, u mjeri u kojoj je to moguće, kako bi se nadomjestilo obustavljeno financiranje USAID-a te istodobno osigurati dugoročnu pomoć za obnovu i oporavak;

6.  ponavlja svoj poziv državama članicama da znatno povećaju i ubrzaju svoju vojnu potporu, posebno nabavu oružja i streljiva, kao i osposobljavanje, kao odgovor na hitne potrebe (među ostalim u pogledu dalekometnih oružanih sustava, sustava protuzračne obrane, topničkih sustava, sustava za elektroničko ratovanje, kapaciteta za borbu protiv dronova i inženjerske opreme); snažno potiče države članice i njihove obrambene industrije da ulažu u ukrajinsku obrambenu industriju te da s njom surađuju kako bi se maksimalno iskoristio puni potencijal njezinih proizvodnih mogućnosti i kako bi se ključna oprema proizvodila na najučinkovitiji način, u skladu s primjerima Danske i Nizozemske; ponovno ističe svoje stajalište da bi se sve države članice EU-a i saveznici u okviru NATO-a trebali zajednički i pojedinačno obvezati na pružanje vojne potpore Ukrajini s najmanje 0,25 % svojeg BDP-a godišnje; poziva EU i njegove države članice da iskoriste svoju infrastrukturu za satelitske snimke za Ukrajinu; podsjeća da vojna potpora Ukrajini mora biti dovoljna kako bi se u konačnici zaustavila ruska ratna agresija i Ukrajini omogućilo da oslobodi sav svoj narod, da ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad cijelim svojim teritorijem unutar svojih međunarodno priznatih granica i spriječi svaku daljnju agresiju Rusije; u tom kontekstu napominje da je niz država članica EU-a neutralan te ih snažno potiče da u skladu sa svojim ustavima povećaju potporu Ukrajini;

7.  ponovno potvrđuje svoju predanost podupiranju želje Ukrajine za pravednim i trajnim mirom te formuli za mir i planu pobjede koje je predstavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij; smatra da je riječ o sveobuhvatnom planu za ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine koji uključuje temelje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini na temelju načela Povelje UN-a i međunarodnog prava, što zahtijeva ponovnu uspostavu potpune teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, odgovornost za ratne zločine i zločin agresije, rusku odštetu za golemu štetu nanesenu Ukrajini, potpunu odgovornost osoba koje su donosile odluke i isključenje svake mogućnosti buduće ruske agresije; snažno potiče EU i njegove države članice da surađuju s partnerima istomišljenicima kako bi se osiguralo da se mirovni pregovori odvijaju na način kojim se poštuju navedena načela;

8.  ističe da se istinski mirovni pregovori moraju voditi u dobroj vjeri i uključivati Ukrajinu; podsjeća da svako rješenje koje isključuje Ukrajinu ili potkopava njezine legitimne težnje, kao što je njezino pravo da odabere vlastite sigurnosne aranžmane, ili koje ne predviđa vjerodostojna sigurnosna jamstva za Ukrajinu kojima bi se doprinijelo odvraćanju od buduće ruske agresije, neće biti ni pravedno ni održivo;

9.  ustraje u tome da EU mora doprinijeti čvrstim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se spriječila daljnja ruska agresija; naglašava da se Ukrajinu mora osnažiti kako bi se oduprla daljnjim ruskim napadima te ih spriječila te kako bi se odbacilo prebrzo sklapanje sporazuma kojima bi se srednjoročno i dugoročno oslabila njezina sigurnost i riskiralo izlaganje Ukrajine i drugih europskih zemalja ponovnoj ruskoj agresiji; naglašava da rusko ratno gospodarstvo nije održivo i da bi kombinacija ekonomskog pritiska s ubrzanom vojnom potporom Ukrajini omogućilo ukrajinskim snagama da poboljšaju svoj položaj dok bi istovremeno nanijela štetu ruskom gospodarstvu, kako bi se osiguralo da Ukrajina ima jaču pregovaračku poziciju kada pristane sudjelovati u mirovnim pregovorima;

10.  snažno se protivi bilo kakvim pokušajima ucjene ukrajinskog vodstva da se preda ruskom agresoru isključivo radi objave takozvanog mirovnog sporazuma; smatra da su trenutačni pokušaji vlade SAD-a da pregovara o prekidu vatre i mirovnom sporazumu s Rusijom bez uključenosti čelnika Ukrajine i drugih europskih država, koje se suočavaju s razvojem događaja u kojem nisu mogli smisleno sudjelovati, kontraproduktivni i opasni jer dovode do osnaživanja ratoborne države, čime se pokazuje da se agresivna politika nagrađuje, a ne kažnjava; zaključuje da se, uzimajući u obzir rusku povijest kršenja prethodnih sporazuma i temeljnih načela međunarodnog prava, takav mir može postići samo snažnim djelovanjem, uključujući učinkovita sigurnosna jamstva;

11.  ističe da financijska potpora koju EU i njegove države članice pružaju Ukrajini premašuje financijsku potporu bilo koje druge zemlje, što odražava neusporedivu predanost Unije Ukrajini, a time i sigurnosti Europe; naglašava da uloga EU-a u svim pregovorima koji utječu na sigurnost Europe mora biti razmjerna njegovoj političkoj i gospodarskoj važnosti; ponovno potvrđuje da bez sudjelovanja Europske unije ne dolaze u obzir pregovori koji se tiču europske sigurnosti; pozdravlja napore francuskog predsjednika Macrona i premijera Ujedinjene Kraljevine Starmera da organiziraju hitne europske sastanke na vrhu u Parizu i Londonu; pozdravlja pokretanje „koalicije voljnih” kako bi se omogućila provedba mogućeg mirovnog sporazuma pod europskim vodstvom;

12.  izražava zaprepaštenost zbog politike američke vlade da popusti Rusiji i da meta njezinih aktivnosti postanu njezini vlastiti saveznici; upozorava da se takvom politikom potkopava povjerenje tradicionalnih američkih saveznika diljem svijeta i da ona može imati razorne posljedice za transatlantske odnose te mir i stabilnost u Europi i izvan nje;

13.  poziva Uniju i njezine države članice da najnoviju promjenu u odnosima SAD-a i Ukrajine shvate kao posljednji poziv na preuzimanje uloge vodećeg partnera Ukrajine te da aktivno rade na održavanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini, među ostalim stvaranjem „koalicije sposobnih i voljnih” s globalnim partnerima istomišljenicima kako bi se pružila potpora Ukrajini i povećao pritisak na Rusiju;

14.  pozdravlja zajedničku izjavu Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država nakon njihova sastanka u Kraljevini Saudijskoj Arabiji 11. ožujka 2025., uključujući ponovnu uspostavu vojne pomoći i razmjene obavještajnih podataka od strane SAD-a kao i prijedlog sporazuma o tridesetodnevnom prekidu vatre; podsjeća da prekid vatre može biti učinkovito sredstvo obustave neprijateljstava samo ako ga se agresor u potpunosti pridržava, stoga očekuje da ga Rusija prihvati i pridržava ga se prestankom svih napada na Ukrajinu, njezine vojne položaje, civilno stanovništvo, infrastrukturu i teritorij;

15.  izražava zabrinutost zbog povećanja napetosti na Baltičkom moru i hibridnog ratovanja protiv kritične infrastrukture te smatra da je ključno ostvariti bližu suradnju između nordijskih država, baltičkih država, Poljske i Njemačke;

16.  pozdravlja zaključke s izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 6. ožujka 2025. i njegovu potporu brzom jačanju europske obrane planom „ReArm Europe” i ponovno izražavanje potpore Ukrajini u skladu s pristupom „mir putem snage”, posebno ističući da su sigurnost Ukrajine te europska, transatlantska i globalna sigurnost isprepletene;

17.  ponavlja da namjerni napadi Rusije na civilno stanovništvo Ukrajine, uništavanje civilne infrastrukture, upotreba seksualnog nasilja i silovanja kao ratnog oružja, deportacija tisuća ukrajinskih građana na teritorij Ruske Federacije, prisilni premještaj i posvajanje ukrajinske djece te druga teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne zločine za koje svi počinitelji moraju odgovarati;

18.  naglašava da svi odgovorni za ratne zločine počinjene u Ukrajini moraju odgovarati i ističe da nijedan mir neće biti održiv bez pravde; stoga ponovno poziva Komisiju, visokog predstavnika i države članice da surađuju s Ukrajinom i međunarodnom zajednicom na uspostavi posebnog suda za istragu i kazneni progon zločina agresije koji su Rusija i njezini saveznici počinili protiv Ukrajine te naglašava potrebu da nadležnost tog suda obuhvati cjelokupno vodstvo Rusije i Bjelarusa odgovorno za agresiju na Ukrajinu; pozdravlja osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine u Haagu;

19.  u potpunosti daje podršku istrazi tužitelja Međunarodnog kaznenog suda o stanju u Ukrajini i navodnim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu; pozdravlja činjenicu da je Ukrajina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, što joj je omogućilo da od siječnja 2025. postane stranka; u tom kontekstu izražava duboku zabrinutost zbog sankcija SAD-a protiv Međunarodnog kaznenog suda, njegovih tužitelja, sudaca i osoblja, koje predstavljaju ozbiljan napad na međunarodni pravosudni sustav; poziva Komisiju da hitno aktivira Statut o blokiranju, a države članice da hitno pojačaju svoje diplomatske napore kako bi zaštitile i očuvale Međunarodni kazneni sud kao neizostavan temelj međunarodnog pravosudnog sustava;

20.  pozdravlja odluku Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom jednom kad se ispune preporuke Komisije; ponovno potvrđuje da je budućnost Ukrajine u Europskoj uniji; pozdravlja napredak u reformama povezanima s pristupanjem unatoč ratnim uvjetima; poziva na ubrzanje pristupnih pregovora jer integraciju Ukrajine u Europsku uniju smatra strateškim prioritetom; naglašava važnost kontinuirane financijske pomoći EU-a, povezane s konkretnom reformom, kao ključnog instrumenta za održavanje i ubrzavanje usklađivanja Ukrajine s europskim standardima; ističe da su Kopenhaški kriteriji i potrebne reforme, posebno one koje se odnose na vladavinu prava, demokraciju, temeljne slobode i ljudska prava, ključni za proces pristupanja koji se temelji na zaslugama; smatra da članstvo Ukrajine u EU-u predstavlja geostrateško ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu te da odražava vodstvo, odlučnost i viziju;

21.  podsjeća na obveze NATO-a u pogledu pristupanja Ukrajine tom savezu; u tom pogledu prima na znanje NATO-ovu dosljednu politiku otvorenih vrata, u skladu s kojom NATO ostaje otvoren svim europskim demokracijama koje dijele vrijednosti tog saveza i u skladu s kojom odluke o članstvu mogu donijeti samo saveznici NATO-a, pri čemu nijedna treća strana nema pravo glasa u tom procesu;

22.  poziva ukrajinske vlasti da ojačaju unutarnje političko jedinstvo u Ukrajini, očuvaju parlamentarni pluralizam i uključe se u konstruktivnu suradnju s političkim strankama u Vrhovnoj radi; poziva ukrajinske političke dionike da nastave jačati političko jedinstvo i parlamentarni pluralizam te da se uključe u konstruktivnu suradnju u Vrhovnoj Radi; poziva na posvećivanje dužne pozornosti ovlastima i pravima lokalnih samoupravnih tijela; poziva na jamčenje medijskog pluralizma u skladu s demokratskim načelima i vrijednostima koje Ukrajinci tako odlučno i hrabro brane; u svjetlu procesa pristupanja EU-u, predlaže da se ukinu sva ograničenja putovanja u inozemstvo za zastupnike u Vrhovnoj radi Ukrajine;

23.  pohvaljuje ukrajinske, europske i međunarodne organizacije civilnog društva za pružanje potpore obiteljima otete ukrajinske djece, ratnih zarobljenika i nezakonito pritvorenih civila; poziva Europsku uniju, njezine države članice i međunarodnu zajednicu da im pomognu u njihovim naporima te pojačaju pritisak na Rusiju da vrati sve otete i pritvorene Ukrajince;

24.  ističe najnoviju brzu procjenu štete i potreba prema kojoj će u sljedećem desetljeću za oporavak i obnovu Ukrajine biti potrebno najmanje 506 milijardi EUR; pozdravlja Instrument EU-a za Ukrajinu, čiji proračun iznosi gotovo 50 milijardi EUR, i Mehanizam suradnje EU-a za zajmove Ukrajini, koji u suradnji sa skupinom G7 Ukrajini nudi zajmove do 45 milijardi EUR; ipak, snažno potiče EU na izdvajanje i osiguravanje novih sredstava u cilju pripreme za obnovu Ukrajine; poziva EU, države članice i partnere istomišljenike da pruže sveobuhvatnu i koordiniranu političku, gospodarsku, tehničku i humanitarnu pomoć za potporu održivoj i uključivoj obnovi i oporavku Ukrajine nakon rata; ponovno potvrđuje predanost EU-a održivoj i dugoročnoj financijskoj i gospodarskoj potpori Ukrajini, uključujući makrofinancijsku pomoć, potporu obnovi i gospodarskom i socijalnom oporavku te mjere za osiguravanje otpornosti ukrajinskog gospodarstva i kritične infrastrukture; ponavlja da je duboko uvjeren da Rusija mora platiti za golemu štetu koju je prouzročila u Ukrajini te stoga poziva na to da se ruska državna imovina imobilizirana sankcijama EU-a zaplijeni i iskoristi za potporu obrani i obnovi Ukrajine;

25.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da povećaju učinkovitost i učinak sankcija protiv Rusije kako bi se definitivno potkopala sposobnost Rusije da nastavi voditi brutalni agresivni rat protiv Ukrajine i ugrožavati sigurnost drugih europskih zemalja; poziva na zabranu ili ciljane carine na ruski uvoz u EU kako bi se u potpunosti zatvorio tok žitarica, potaše i gnojiva te sirovina, uključujući čelik, uranij, titanij, nikal, drvo i proizvode od drva te sve vrste nafte i plina; poziva Vijeće da zadrži, po mogućnosti replicira, i proširi svoju politiku sankcija protiv Rusije i svih država koje joj pomažu kao što su Bjelarus, Iran i Sjeverna Koreja, te da sankcionira kineske subjekte koji nabavljaju robu s dvojnom namjenom i vojnu robu, uz praćenje i reviziju te poboljšavanje djelotvornosti i učinkovitosti politike; poziva Komisiju i države članice da osiguraju brzu provedbu i strogo izvršenje svih paketa sankcija te da ojačaju suradnju među državama članicama; traži od Komisije da provede procjenu učinka djelotvornosti sankcija u vezi sa sprečavanjem ruskih ratnih napora te u pogledu učinkovitosti mjera za sprečavanje zaobilaženja sankcija; poziva Vijeće da prione na sustavno rješavanje problema zaobilaženja sankcija od strane poduzeća sa sjedištem u EU-u, trećih strana i trećih zemalja te da donese i strogo primijeni mjere ograničavanja na sve subjekte koji omogućavaju zaobilaženje sankcija i koji ruskom vojnom aparatu osiguravaju vojnu tehnologiju i opremu te tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom;

26.  poziva na daljnje sankcije protiv sektorâ od posebne važnosti za rusko gospodarstvo, posebno bankarskog sektora, sektora metalurgije, nuklearnog, kemijskog i poljoprivrednog sektora, te na daljnje sankcije za sirovine kao što su aluminij, čelik, uranij, titanij i nikal, kao i na mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera protiv svih zemalja i subjekata koji Rusiji pružaju vojnu robu i tehnologiju te robu i tehnologiju s dvojnom namjenom; poziva na daljnje djelovanje protiv ruske „flote u sjeni” u svjetlu zaobilaženja sankcija, sabotaže kritične infrastrukture i rizika za okoliš; poziva Komisiju da surađuje s državama zastave i državama luke izvan EU-a te da poduzme mjere protiv vlasnika, operatera i osiguravatelja u trećim zemljama koji omogućuju djelovanje ruske flote u sjeni; potiče države članice da dodatno koordiniraju operativnu suradnju među agencijama obalne straže kako bi se povećali ukupni kapaciteti za pomorski nadzor; ističe da se Rusija sve više oslanja na gnojiva dobivena iz plina, koja pružaju sve veći izvor prihoda dok istodobno ugrožavaju gospodarstva EU-a i sigurnost opskrbe hranom; očekuje od EU-a da zadrži sankcije protiv Rusije onoliko dugo koliko je potrebno kako bi se osigurao pravedan i trajan mir te dok se ne postigne preuzimanje odgovornost;

27.  poziva na to da se sljedećim paketom sankcija EU-a sankcioniraju svi poznati tankeri iz flote u sjeni i njihovi vlasnici, da se istodobno uvedu sankcije za sve tankere za naftu koji krše Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova te da se osigura da sve države članice strogo provode mjere kojima se svim plovilima, bez obzira na zastavu pod kojom plove, zabrani plovidba europskim vodama ili uplovljavanje u sve luke u državama članicama EU-a ako ne poštuju međunarodna pravila o prijenosu s broda na brod na moru ili su nezakonito isključila svoje sustave automatske identifikacije; apelira na Komisiju i države članice da zabrane prijenos ruske nafte s broda na brod u vodama EU-a;

28.  poziva Komisiju i države članice da razviju šire sankcije za rusko i bjelorusko drvo, uključujući posebnu zabranu uvoza ili kupnje drvnih proizvoda prerađenih u zemljama izvan EU-a koji uključuju drvo podrijetlom iz Rusije ili Bjelarusa, posebno brezovu šperploču, kako bi se podržala provedba postojećih sankcija;

29.  oštro osuđuje mađarsku vladu zbog prijetnje da će blokirati obnovu okvira sankcija EU-a i ograničiti odgovor EU-a koji je odgovarajući i razmjeran ozbiljnosti situacije; poziva države članice da iskoriste sve dostupne alate kako bi spriječile mađarsku vladu da blokira daljnje dogovore;

30.  poziva na daljnja ograničenja pristupa ruskih i bjeloruskih građana EU-u, posebno strožim sigurnosnim provjerama, uključujući predočenje evidencije o vojnoj službi tijekom postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje schengenske vize, bez obzira na potrebu za izdavanjem humanitarnih viza;

31.  oštro osuđuje pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika koja su počinile ruske snage; poziva Europsku uniju, njezine države članice i međunarodne partnere da povećaju pritisak na Rusiju da ispuni svoje međunarodne obveze, posebno na temelju Ženevske konvencije, te da međunarodnim organizacijama omogući pristup zatvorenicima;

32.  osuđuje razoran utjecaj ruskog rata na djecu; poziva na veću potporu EU-a obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, uslugama mentalnog zdravlja i zaštiti djece, uključujući oporavak od traume i sigurna okruženja za učenje; potiče EU i Ukrajinu da u okviru napora za pomoć i obnovu te razminiranja prednost daju potrebama djece te da dobrobit djece uključe u proces pristupanja EU-u;

33.  ponovno izražava zabrinutost zbog stanja u nuklearnoj elektrani Zaporižja, koju ilegalno kontrolira Rusija; podržava napore za održavanje stalne prisutnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju u nuklearnoj elektrani Zaporižja; ponavlja da je duboko zabrinut zbog šireg dugoročnog utjecaja rata na okoliš;

34.  poziva Uniju i njezine države članice da ojačaju stratešku komunikaciju EU-a, prije svega da u javnosti razjasne da Unija pruža vodeću potporu Ukrajini, posebno u svjetlu tvrdnji kojima se nastoji umanjiti njezin doprinos, da suzbijaju hibridne prijetnje i aktivnosti u „sivoj zoni” te da spriječe rusko uplitanje u političke, izborne i druge demokratske procese u Ukrajini i Europi; poziva na proaktivnu komunikaciju o koristima proširenja EU-a kako bi se i u Ukrajini i u državama članicama poboljšalo razumijevanje i potpora javnosti pristupanju Ukrajine; ističe da je pristupanje Ukrajine Europskoj uniji prilika za razvoj kako pograničnih regija tako i država članica; snažno poziva EU i države članice da se bore protiv ruskih dezinformacija o ratu jačanjem digitalne pismenosti, promicanjem poruka temeljenih na činjenicama i pozivanjem platformi društvenih mreža na odgovornost za širenje štetnog sadržaja strogom provedbom Akta o digitalnim uslugama(3);

35.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine te glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1) SL L 161, 29.5.2014., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2014/295/oj. (2) SL L, 2024/792, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/792/oj. (3) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj).