Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da tijekom posljednjeg desetljeća velike geopolitičke promjene, dodatno potaknute povratkom rata velikih razmjera u naše susjedstvo, ugrožavaju sigurnost EU-a, njegovih država članica i zemalja kandidatkinja te njihovih građana; budući da je EU trenutačno izložen napadu, s hibridnim incidentima unutar svojih granica, ratom velikih razmjera u svojem susjedstvu i preorijentacijom globalnih sila, što zajedno predstavlja stvarne rizike za sigurnost EU-a i njegovih građana te zahtijeva hitno, ambiciozno i odlučno djelovanje; budući da je ruska ratna agresija na Ukrajinu prekretnica u europskoj povijesti; budući da je Putinova ratna agresija na Ukrajinu široko prepoznata kao napad na europski mirovni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata te na svjetski poredak u cjelini;

B.  budući da je došlo do podjela u svjetskom poretku te da je u njemu sve izraženija složena i ukorijenjena nestabilnost;

C.  budući da sigurnost u Europi ne može postojati bez sigurnosti u njezinu neposrednom susjedstvu, počevši od sposobnosti Ukrajine da se odupre ruskoj ratnoj agresiji;

D.  budući da nedavne izjave članova vlade SAD-a, popraćene snažnim pritiskom vodstva SAD-a na Ukrajinu, odražavaju promjenu u vanjskoj politici SAD-a jer Trumpova administracija predlaže normalizaciju veza s Rusijom i postaje sve jasnije da Europa treba ojačati svoju sigurnost i obranu kako bi mogla pomoći Ukrajini da se obrani;

E.  budući da se najbrže i najveće širenje ruskih vojnih kapaciteta odvija blizu granica Rusije sa Zapadom, dok EU-u treba vremena da poveća svoje obrambene kapacitete;

F.  budući da Kina, potaknuta ambicijom da postane globalna supersila, narušava međunarodni poredak utemeljen na pravilima sve intenzivnijom provedbom prodorne vanjske politike i neprijateljske gospodarske politike i politike tržišnog natjecanja te izvozi robu s dvojnom namjenom koju Rusija koristi na bojnom polju protiv Ukrajine, a time ugrožava europsku sigurnost i interese; budući da i Kina iznimno mnogo ulaže u svoje oružane snage, koristi svoju gospodarsku moć za suzbijanje kritike u cijelom svijetu te se nastoji nametnuti kao dominantna sila u indopacifičkoj regiji; budući da Kina jačanjem konfliktnih, agresivnih i zastrašujućih mjera protiv nekih svojih susjeda, posebno u Tajvanskom tjesnacu i Južnom kineskom moru, predstavlja rizik za regionalnu i globalnu sigurnost te za gospodarske interese EU-a;

G.  budući da učinak ratova, terorizma, nestabilnosti, nesigurnosti, siromaštva i klimatskih promjena u regiji Sahela, sjeveroistočnoj Africi i Libiji nosi velik rizik za sigurnost EU-a; budući da su nestabilnost i nesigurnost u južnom susjedstvu i Sahelu usko povezane s upravljanjem vanjskim granicama EU-a te da su za njega i dalje izazov;

H.  budući da je europska sigurnost povezana sa stabilnošću na afričkom kontinentu i da sve veća prisutnost neeuropskih aktera svjedoči o nedostatku dostatnog sigurnosnog i diplomatskog angažmana u toj regiji kako bi se učinkovito suzbili ti problemi i zaštitili strateški interesi EU-a;

I.  budući da su EU i njegove države članice i dalje osjetljivi na višestruke krizne scenarije, s obzirom na pogoršanje vanjskog okružja i unatoč naporima koji se posljednjih godina ulažu u poboljšanje pripravnosti EU-a na krize donošenjem novog zakonodavstva, mehanizama i instrumenata u raznim područjima politika;

J.  budući da postoji hitna potreba za daljnjom reformom i jačanjem obrambene politike EU-a s obzirom na nedavno iskustvo Ukrajine u kojoj bjesni rat i upotrebu novih ratnih tehnologija;

K.  budući da države članice imaju različite vojne i sigurnosne politike, uključujući politike neutralnosti, i te bi politike trebalo poštovati;

L.  budući da je u interesu EU-a da Ukrajina bude dio istinskog europskog sigurnosnog sustava;

M.  budući da se Crno more iz sekundarnoga pretvorilo u primarno bojište za EU i NATO te da je, zajedno s Baltičkim morem, postalo ključna strateška regija za europsku sigurnost u borbi protiv ruske prijetnje;

N.  budući da arktička regija postaje sve važnija u pogledu gospodarskog razvoja i prometa, dok se istodobno suočava s izazovima povezanima s klimatskim promjenama i militarizacijom, kao i s izazovima koji proizlaze iz sve većeg geopolitičkog natjecanja i migracija;

O.  budući da se zbog ulaganja u vojnu opremu i streljivo u brojnim izvješćima, posebno u Analizi nedostatnih ulaganja u obranu(1) iz svibnja 2022., analiziraju zabrinjavajući nedostaci u sposobnostima europske obrane;

P.  budući da je Strateški kompas(2) bio većim dijelom sastavljen i da se o njemu pregovaralo prije 24. veljače 2022.; budući da je Strateški kompas vrlo široka strategija koja ne sadržava mnogo smjernica u pogledu hitne potrebe za postizanjem obrambene spremnosti te za osiguravanjem sposobnosti u području odvraćanja i obrane radi pripreme za najhitnije nepredvidive vojne situacije;

Q.  budući da je u izvješću Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti(3) iz 2024. istaknuta potreba za financiranjem europske obrane sredstvima u iznosu od 500 milijardi EUR tijekom sljedećeg desetljeća te je također istaknuta kombinacija strukturnih slabosti koje utječu na konkurentnost obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a (EDTIB), a rascjepkanost, nedovoljna ulaganja u javnu obranu i ograničen pristup financiranju utvrđuju se kao prepreke za sposoban EDTIB;

R.  budući da Niinistö u svojem izvješću(4) ističe činjenicu da EU i njegove države članice još nisu u potpunosti spremni za najteže međusektorske ili višedimenzionalne krizne scenarije;

S.  budući da izgradnja obrambenih kapaciteta i njihova prilagodba vojnim potrebama zahtijevaju zajedničku stratešku kulturu te zajedničku percepciju i procjenu prijetnji, kao i razvoj rješenja koja treba kombinirati u doktrini i konceptima;

T.  budući da se sposobnost EU-a da poduzme odlučne mjere kao odgovor na vanjske prijetnje opetovano ometa potrebom za jednoglasnim odlučivanjem, pri čemu određene države članice i kandidatkinje za članstvo blokiraju ili odgađaju ključnu vojnu pomoć Ukrajini te time ugrožavaju europsku sigurnost;

U.  budući da je, s obzirom na navedene izazove i analize, predsjednica Europske komisije zadužila povjerenika za obranu i svemir i Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u roku od 100 dana od početka svojeg mandata predstave Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane;

V.  budući da Parlament i stručnjaci već više od jednog desetljeća pozivaju na izradu bijele knjige o obrani;

Povijesni trenutak za europsku obranu: „postati istinski pružatelj sigurnosti”

1.  smatra da EU mora hitno djelovati kako bi zajamčio vlastitu autonomnu sigurnost, i to jačanjem partnerstava s partnerima istomišljenicima i znatnim smanjenjem ovisnosti o državama koje nisu članice EU-a; stoga naglašava da se EU trenutačno nalazi na povijesnoj i razvojnoj prekretnici; ustraje u tome da pristup u skladu s kojim treba nastaviti po starome više nije opcija jer bi to dovelo do kraja sigurne i zaštićene Europe; smatra da EU i njegove države članice moraju odabrati hoće li udružiti snage i djelovati složno kako bi prevladali prijetnje i napade na sigurnost EU-a ili će djelovati svatko za sebe, na milost i nemilost agresivnih protivnika i nepredvidivih partnera;

2.  podsjeća na to da je Europska unija mirovni projekt i da bi trebala težiti miru i stabilnosti te osuđivati agresiju; naglašava da, kako bismo postigli mir i stabilnost, moramo podupirati Ukrajinu i sami postati otporniji;

3.  naglašava da Europa i dalje čvrsto stoji uz Ukrajinu dok se ona hrabro bori za naše europske vrijednosti te podsjeća na svoje uvjerenje da će se o budućnosti Europe odlučivati upravo na ukrajinskim bojištima; čvrsto vjeruje da se Europa danas suočava s najdubljom vojnom prijetnjom za svoju teritorijalnu cjelovitost od kraja hladnog rata;

4.  čvrsto vjeruje da jačanje sigurnosti i obrane Europe zahtijeva ne samo jednostavno povećanje ambicije i djelovanja već i potpunu reformu načina na koji djelujemo i ulažemo u našu sigurnost i obranu, tako da od sada zajedno planiramo uvoditi inovacije, razvijati, kupovati, održavati i raspoređivati kapacitete na koordiniran i integriran način, uz potpuno iskorištavanje komplementarnih kompetencija svih aktera u Europi, uključujući NATO, kako bi se postigla zajednička europska obrana;

5.  smatra da je Rusija, koju podupiru njezini saveznici, uključujući Bjelarus, Kinu, Sjevernu Koreju i Iran, najznačajnija izravna i neizravna prijetnja za EU i njegovu sigurnost, kao i za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i partnere; ponovno najoštrije osuđuje ničim izazvanu, nezakonitu i neopravdanu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; napominje, međutim, da se u potpunosti mora uzeti u obzir nestabilnost u našem južnom susjedstvu, jačanje kineske vojne sile i povećana agresivnost srednjih sila, za koje se čini da su spremne ugroziti transatlantsku suradnju u području zajedničke sigurnosti i postići dogovor s ruskim agresorom na štetu ukrajinske i europske sigurnosti, koje su u osnovi jedno te isto; primjećuje da su nedavni postupci i izjave vlade SAD-a dodatno povećali zabrinutost zbog budućeg stava SAD-a prema Rusiji, NATO-u i sigurnosti Europe; u tom pogledu žali zbog glasovanja vlade SAD-a u Općoj skupštini UN-a i Vijeću sigurnosti UN-a o rezolucijama o trećoj obljetnici ruske ratne agresije na Ukrajinu, koje je bilo u skladu s interesima ruske vlade; oštro osuđuje prijetnje SAD-a Grenlandu;

6.  ustraje u tome da Europa mora preuzeti veću odgovornost u okviru NATO-a, posebno kad je riječ o jamčenju sigurnosti na europskom kontinentu;

7.  smatra da bi diplomacija trebala ostati temelj vanjske politike EU-a;

8.  Ponovno poziva Tursku, članicu NATO-a i zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u, da poštuje međunarodno pravo, prizna Republiku Cipar i odmah okonča okupaciju i povuče svoje postrojbe s otoka;

9.  ističe da EU sad mora donijeti sveobuhvatan i horizontalan pristup kojim će se obrambena i sigurnosna dimenzija integrirati u većinu politika EU-a, što treba podržati i regulatornim i financijskim instrumentima, te kojim će se odgovoriti na utvrđene potrebe i nedostatke u pogledu kapaciteta;

10.  stoga smatra da je došlo vrijeme za utvrđivanje novih političkih ambicija za djelovanje i pretvaranje EU-a u istinskog jamca sigurnosti, povećanje obrambene pripravnosti EU-a i stvaranje istinske europske obrambene unije; podsjeća da je donošenje Strateškog kompasa bilo dobar početak, ali napominje da je i dalje nužna njegova pravodobna provedba; pozdravlja nedavno uvedene obrambene instrumente EU-a te ustraje u tome da ih je potrebno hitno proširiti jer obrambeni napori EU-a ne smiju više biti ograničeni, rascjepkani u pogledu područja primjene i spori u pogledu provedbe; poziva na golem iskorak i nov pristup obrani, uključujući donošenje čvrstih odluka, akcijskog plana te kratkoročnih i dugoročnih planova ulaganja u obranu; naglašava da to iziskuje viziju, konkretnost i zajedničke obveze, kako u strogo vojnom području tako i u industrijskom, tehnološkom i obavještajnom sektoru;

11.  žali zbog nevoljkosti Vijeća i država članica EU-a u pogledu rješavanja dubokih strukturnih izazova u europskom obrambenom industrijskom okružju te zbog nedostatka ambicije u pogledu međusobne suradnje oružanih snaga država članica na razini EU-a; poziva države članice da udruže snage i podupru velik iskorak prema vrlo ambicioznom i sveobuhvatnom obrambenom okviru;

12.  potiče EU da donese dosljedan, čvrst i sveobuhvatan okvir za jačanje svoje sigurnosti i sigurnosti svojih partnera, da bolje utvrdi potencijalne buduće kritične točke i spriječi daljnje krize te da s državama članicama koordinira zajedničke odgovore slične onima koji se koriste u ratnim vremenima;

13.  smatra da bi u Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane Europskom vijeću trebalo predložiti konkretne mjere i opcije kako bi se mogli poduzeti istinski revolucionarni i potrebni napori, pri čemu treba razlikovati kratkoročne od dugoročnih planova i ciljeva, riješiti pitanja u pogledu sposobnosti obrambenog sektora, industrijske konkurentnosti i potreba za ulaganjem te oblikovati opći pristup obrambenoj integraciji EU-a; potiče i Vijeće i Komisiju da utvrde jasne i konkretne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne prioritete, s odgovarajućim vremenskim okvirom djelovanja;

14.  smatra da se misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) moraju ponovno procijeniti i preispitati imajući na umu tu perspektivu; ustraje u tome da se ZSOP mora ojačati i učiniti prilagodljivijim, među ostalim tako što će postati glavni instrument EU-a za borbu protiv hibridnog ratovanja, kako bi ispunio svoju ulogu police osiguranja za europsku sigurnost te pružatelja moći i sigurnosti;

15.  očekuje da će se Bijelom knjigom o budućnosti europske obrane utvrditi najhitnije prijetnje, strukturni rizici i konkurenti te će se definirati u kojoj mjeri EU može izraditi krizne planove kako bi se osigurala uzajamna potpora u slučaju sigurnosnih kriza velikih razmjera i pomoglo Europi da predvidi potencijalne agresore, da se za njih pripremi i odvrati ih te da se kratkoročno i dugoročno obrani kako bi postala vjerodostojna sila i europski stup unutar NATO-a; naglašava da zaštita kopnenih, zračnih i morskih granica EU-a doprinosi sigurnosti cijelog EU-a, posebno istočne granice EU-a, te stoga naglašava da bi Istočni štit i baltička obrambena linija trebali biti vodeći projekti EU-a za poticanje odvraćanja i prevladavanje potencijalnih prijetnji s istoka;

16.  poziva na donošenje hitnih mjera za poboljšanje sigurnosti i obrane sjeveroistočne granice EU-a s Rusijom i Bjelarusom uspostavom sveobuhvatne i otporne obrambene linije u svim kopnenim, zračnim i pomorskim područjima radi suzbijanja vojnih i hibridnih prijetnji, uključujući upotrebu energije kao oružja, sabotažu infrastrukture i instrumentalizaciju migracija; ističe potrebu za koordinacijom i integracijom nacionalnih napora preko regulatornih i financijskih instrumenata EU-a kako bi se ubrzala provedba;

17.  ističe potrebu za poboljšanjem sposobnosti i resursa uz istodobno prevladavanje rascjepkanosti obrambenog tržišta; u potpunosti se slaže sa stajalištem izraženim u Draghijevu izvješću da EU i njegove države članice moraju hitno donijeti odluku o poticajima za obrambenu industriju EU-a te pronaći kreativna rješenja za velika javna i privatna ulaganja u sigurnost i obranu;

Kratkoročno: obrana Ukrajine od egzistencijalne prijetnje za europsku sigurnost

18.  potiče EU i države članice da čvrsto stoje na strani Ukrajine; podsjeća na svoje uvjerenje da će se o budućnosti Europe odlučivati na ukrajinskim bojištima i da će se tijek ruskog rata protiv Ukrajine odlučno promijeniti; ističe da takva promjena sad gotovo u potpunosti ovisi o Europljanima; stoga potiče države članice da Ukrajini osiguraju više oružja i streljiva prije dovršetka pregovora; upozorava da bi se, ako EU ne uspije pružiti potporu i ako Ukrajina bude prisiljena na predaju, Rusija okrenula protiv drugih zemalja, pa moguće i protiv nekih država članica EU-a; poziva države članice, međunarodne partnere i saveznike NATO-a da ukinu sva ograničenja upotrebe zapadnih oružanih sustava isporučenih Ukrajini protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju; poziva EU i države članice da aktivno rade na održavanju i postizanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini i pronalaženju mirnog rješenja rata koje se mora temeljiti na potpunom poštovanju neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, načelima međunarodnog prava, odgovornosti za ratne zločine i zločin agresije te ruskoj naknadi goleme štete prouzročene u Ukrajini; potiče EU i države članice da sudjeluju u uspostavi čvrstih budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu;

19.  čvrsto vjeruje da EU mora dodatno proširiti i poboljšati svoje prilagođene operacije za obuku kako bi odgovorio na potrebe oružanih snaga Ukrajine te da zauzvrat mora stvoriti uvjete u kojima europske oružane snage mogu učiti od njih i njihovih strateških praksi; poziva države članice da dodatno prošire operacije za obuku ukrajinskih oružanih snaga, uključujući na ukrajinskom teritoriju;

20.  naglašava važnost osiguravanja geografski uravnotežene raspodjele financiranja obrane u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO);

21.  potiče EU da razvije „strategiju za Ukrajinu” u kojoj će se navesti jasni ciljevi u pogledu potpore obrambenim kapacitetima Ukrajine i integracije ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu te da pronađe potrebna sredstva za provedbu takve strategije, uz istodobno podupiranje aktivnosti europske obrambene industrije u Ukrajini; predlaže dodjelu posebnog proračuna u iznosu od više milijardi eura za Instrument za potporu Ukrajini u okviru Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP), koji je namijenjen upravo za tu svrhu; naglašava da takva strategija za Ukrajinu mora biti sastavni dio „europske obrambene” strategije;

22.  poziva na hitnu financijsku potporu kako bi se osigurala pravodobna opskrba obrambenim proizvodima zajedničkom nabavom, industrijskom koordinacijom, stvaranjem zaliha, pristupom financiranju za proizvođače te širenjem i modernizacijom proizvodnih kapaciteta;

23.  ističe „danski model” za potporu Ukrajini, koji obuhvaća nabavu obrambenih kapaciteta proizvedenih izravno u Ukrajini; potiče EU i njegove države članice da snažno podrže taj model i u potpunosti iskoriste njegov potencijal s obzirom na to da se kapaciteti ukrajinske obrambene industrije, koji se procjenjuju na oko 50 %, nedovoljno iskorištavaju te da objema stranama donose brojne prednosti, kao što su jeftinija oprema, brža i sigurnija logistika te jednostavnije osposobljavanje i održavanje;

24.  poziva na znatno povećanje financiranja vojne potpore za Ukrajinu; u tom pogledu poziva na brzo donošenje sljedećeg paketa vojne pomoći, koji bi trebao biti najveći do sada i odražavati razinu ambicije koju ovaj trenutak zahtijeva; poziva države članice EU-a da izdvoje najmanje 0,25 % svojeg BDP-a za vojnu pomoć Ukrajini; osuđuje veto koji je jedna država članica nametnula na funkcioniranje Europskog instrumenta mirovne pomoći; poziva države članice EU-a da, zajedno sa svojim partnerima iz skupine G-7, odmah zaplijene svu zamrznutu rusku imovinu te je iskoriste kao osnovu za znatna bespovratna sredstva i zajmove Ukrajini, kao pravno čvrst i financijski važan način zadržavanja i povećanja naše potpore vojnim potrebama Ukrajine;

25.  poziva Vijeće i države članice da preispitaju i ojačaju provedbu postojećih sankcija te da donesu i strogo primjenjuju restriktivne mjere protiv svih subjekata i trećih zemalja koji olakšavaju zaobilaženje sankcija i ruskom vojnom aparatu pružaju vojnu tehnologiju i opremu te tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom; potiče države članice da posebnu pozornost posvete ruskoj floti u sjeni te sigurnosnim i ekološkim rizicima koje to predstavlja;

26.  ustraje na iznimnoj važnosti suradnje s ukrajinskom obrambenom industrijom i njezine integracije u EDTIB, što objema stranama nudi jasne prednosti, te poziva na bržu integraciju ukrajinske obrambene industrije; ističe hitnost odgovarajućeg financiranja Instrumenta za potporu Ukrajini u okviru EDIP-a, koji trenutačno nije predviđen proračunom; nadalje, predlaže pružanje osiguranja od rata za ključne projekte EDTIB-a u Ukrajini; predlaže da dužnosnici ukrajinskog Ministarstva obrane sa statusom promatrača redovito sudjeluju na sastancima relevantnih sastava Vijeća;

27.  potiče Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste iskustva stečena u okviru naprednih kapaciteta Ukrajine za moderno ratovanje, uključujući bespilotne letjelice i elektroničko ratovanje;

28.  poziva Komisiju da predloži paket EU-a o bespilotnim letjelicama, s naglaskom na bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica te pomoćne kapacitete, koji bi sadržavao planove i sredstva za poticanje istraživanja i razvoja, koji bi trebao uzeti u obzir ukrajinsko iskustvo i biti otvoren za sudjelovanje visokoinovativnih ukrajinskih poduzeća, kao i industrijski program posvećen zajedničkom razvoju, proizvodnji i nabavi bespilotnih letjelica i sustava protiv bespilotnih letjelica te uredbu o upotrebi bespilotnih letjelica u civilnom i vojnom kontekstu;

„Spremni za najekstremnije nepredvidive vojne situacije” – novi dugoročni pristup

Pripravnost

29.  naglašava da pripravnost za hibridne napade i napade u sivoj zoni mora postati dio strateške kulture EU-a, uz stalne vježbe, zajedničke procjene prijetnji i unaprijed planirane i koordinirane odgovore među državama članicama, posebno u regijama koje graniče s neprijateljskim silama;

30.  poziva EU da razvije sveobuhvatnu procjenu rizika na razini EU-a kako bi se lakše utvrdile glavne međusektorske prijetnje i opasnosti te konkretni rizici s kojima se suočava EU u cjelini, nadovezujući se na trenutačne postupke procjene rizika u pojedinim sektorima;

31.  ustraje na važnosti upotrebe predstojeće Unijine strategije za pripravnost kako bi EU bio na pravom putu za postizanje sveobuhvatne pripravnosti;

32.  podržava da se načelo „integrirane pripravnosti” horizontalno i dosljedno ugradi u sve institucije, tijela i agencije EU-a; ustraje na tome da je potrebno razviti obveznu provjeru sigurnosti i pripravnosti za buduće procjene učinka i testiranja otpornosti postojećeg zakonodavstva na stres; naglašava potrebu za smanjenjem prepreka u postojećem nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU-a, koje ugrožavaju učinkovitost europske obrane i sigurnosti;

33.  posebno preporučuje preporuke iz Niinistöova izvješća čiji je cilj osnažiti građane kako bi otpornost društva bila djelotvorna, što je nadahnuto finskim konceptom potpune obrane;

34.  poziva Komisiju i države članice da istraže izvedivost akta EU-a o pripravnosti kojim bi se utvrdili zajednički standardi i dugoročne smjernice kako bi se, kad god je to moguće, uskladili napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

35.  poziva EU i njegove države članice da uspostave i redovito provode sveobuhvatnu provjeru pripravnosti EU-a kako bi se horizontalno ispitalo donošenje odluka na visokoj razini i operativna koordinacija i tako izgradile snažne veze među akterima i sektorima;

36.  poziva EU i njegove države članice da olakšaju upotrebu instrumenata ZSOP-a, zajedno s instrumentima unutarnje sigurnosti, u neposrednoj blizini teritorija i teritorijalnih voda EU-a te da ojačaju civilno-vojnu suradnju i suradnju u području dvojne namjene na razini EU-a, na temelju pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti; ponavlja svoj poziv na zaštitu kritične podvodne infrastrukture uspostavom strategija EU-a za brzi odgovor za zaštitu podvodne infrastrukture, koje bi djelovale u skladu s NATO-om; potiče ulaganja u napredne sustave otkrivanja i nadzora za praćenje podvodne infrastrukture;

Spremnost: Strateški kompas i Strategija za europsku obrambenu industriju kao pravi instrumenti

37.  poziva EU da hitno prilagodi svoje instrumente novim okolnostima planiranjem administrativnih kapaciteta za ubrzavanje postupaka u slučaju ratova ili drugih kriza velikih razmjera te da usvoji odgovarajuće alate;

38.  smatra da su redovite analize prijetnji, kao što je ona koja je prvi put provedena u Strateškom kompasu, apsolutno nužne; stoga preporučuje ažuriranje Strateškog kompasa EU-a i odgovarajuću prilagodbu mjera koje su u njemu sadržane kako bi odražavale razmjer našeg okruženja u kojem su prijetnje sve više prisutne te provođenje češćih procjena prijetnji jer su one preduvjet za realistično i uspješno planiranje naših kapaciteta i operacija; smatra da bi Strateški kompas, ZSOP, Bijela knjiga i Strategija za europsku obrambenu industriju (EDIS) trebali biti temelj sveobuhvatne vizije europske obrane;

39.  ustraje u tome da kapacitet za brzo raspoređivanje mora postići potpunu operativnu sposobnost 2025. i da bi ga trebalo unaprijediti kako bi se mogao suočiti s najekstremnijim nepredvidivim vojnim situacijama; ponavlja svoj poziv za jačanjem Službe EU-a za vojno planiranje i provođenje (MPCC) kako bi ona postala prioritetna zapovjedna i nadzorna struktura za vojne operacije EU-a i da joj se osiguraju odgovarajući prostori, osoblje te učinkoviti komunikacijski i informacijski sustavi za sve misije i operacije ZSOP-a, uključujući misije kapaciteta za brzo raspoređivanje;

40.  ponavlja svoj poziv Turskoj, članici NATO-a, da povuče svoje postrojbe iz Cipra, države članice EU-a, te da konstruktivno radi na pronalaženju održivog i mirnog rješenja na temelju relevantnih rezolucija UN-a;

41.  čvrsto vjeruje da je u sadašnjem geopolitičkom kontekstu iznimno važna provedba članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o uzajamnoj pomoći, kojim se osigurava solidarnost među državama članicama, posebno onima koji su zbog svojeg zemljopisnog položaja izravno izloženi neposrednim prijetnjama i izazovima, bez obzira na to jesu li članice NATO-a ili ne;

42.  ponavlja važnost suradnje EU-a i NATO-a, jer NATO ostaje važan stup zajedničke obrane za one države koje su njegove članice; naglašava da bi se suradnja EU-a i NATO-a trebala nastaviti posebno u područjima kao što su razmjena informacija, planiranje, vojna mobilnost i razmjena najboljih praksi i radi jačanja sposobnosti odvraćanja, kolektivne obrane i interoperabilnosti; međutim, poziva na razvoj u potpunosti djelotvornog europskog stupa NATO-a koji može djelovati samostalno kad god je to potrebno; ponavlja svoj poziv na jačanje suradnje, ne samo riječima već i djelima, u područjima vojne mobilnosti, razmjene informacija, koordinacije planiranja, poboljšane suradnje u zasebnim vojnim operacijama i pojačanog odgovora na hibridno ratovanje, čiji je cilj destabilizacija cijelog kontinenta EU-a;

43.  poziva države članice da aktivno sudjeluju u mehanizmu za prioritetne narudžbe u području obrambene proizvodnje kako bi pomogle razvrstati po prioritetu određene narudžbe, ugovore i zapošljavanja u kriznim situacijama; naglašava da bi države članice trebale proširiti svoju sadašnju primjenu u području obrane i obuhvatiti i drugu ključnu infrastrukturu za izgradnju otpornosti kao što su energetika, promet i telekomunikacije;

44.  uviđa da polazna točka mora biti realistična procjena kritičnih nedostataka i slabosti obrambenih kapaciteta kako bi se povećala proizvodnja obrambene industrije;; naglašava da je potrebno osigurati usklađenost rezultata između plana EU-a za razvoj sposobnosti (CDP) i koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) i ciljeva u pogledu kapaciteta NATO-a kako bi se utvrdili i uklonili kritični nedostaci i nedostaci u obrambenim kapacitetima u EU-u te usmjerili napori na europske strateške pospješitelje kako bi se osigurala istinska dodana vrijednost EU-a za rješavanje najekstremnijih nepredvidivih vojnih situacija; poziva Komisiju da djeluje u skladu s preporukama iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda 04/2025 o vojnoj mobilnosti i da prida veću važnost vojnoj procjeni tijekom postupka odabira projekata s dvojnom namjenom;

45.  potiče EU i njegove države članice da, u pogledu svojih oružanih snaga, prijeđu s pristupa usmjerenog na tekuće potrebe koji je prevladavao u mirnodopskom razdoblju, na pristup usmjeren na stvaranje zaliha, pri čemu bi se stvorile zalihe obrambene opreme koja bi bila spremna u slučaju trajnijeg povećanja potražnje; u tom pogledu ističe prednosti koje nude mehanizmi kao što su ugovori o predviđenoj kupoprodaji, uspostava stalno spremnih postrojenja i stvaranje pričuva za obrambenu pripravnost; smatra da bi Komisija trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi potaknula države članice da povećaju razmjene i izgrade međusobno povjerenje u pogledu dugoročnog, transparentnog planiranja, proaktivnijih mjera usmjerenih na osiguravanje sirovina i politika za rješavanje problema manjaka u proizvodnim procesima i na tržištu rada;

46.  poziva EU da usvoji globalan i dosljedan pristup vanjskoj pomoći u svim njezinim dimenzijama, uz puno veću usklađenost zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) s ciljevima i instrumentima ZSOP-a; smatra da se strateška okruženja u kojima su prisutne mnoge misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP) drastično pogoršavaju, što ukazuje na potrebu za izradom Bijele knjige kako bi se osigurala fleksibilnost u pristupu europskoj sigurnosti od 360 stupnjeva kojim se teži izgradnji vjerodostojnog i sposobnog kapaciteta odvraćanja za države članice i osigurava da civilno i vojno osoblje država članica može odvratiti i brzo odgovoriti na sve veće prijetnje;

47.  smatra da ZSOP mora snažno sudjelovati u borbi protiv hibridnog ratovanja usmjerenog protiv partnerskih zemalja, posebno zemalja kandidatkinja; duboko je zabrinut zbog naglog porasta hibridnih napada, uključujući sabotaže, kibernetičke napade, manipulaciju informacijama i uplitanje u izbore, s ciljem slabljenja EU-a i zemalja kandidatkinja; poziva države članice da razmotre odgovarajuće oblike odvraćajućih mjera i protumjera, uključujući kroz primjenu članka 42. stavka 7. UEU-a; nadalje, poziva države članice da udruže resurse i stručno znanje u području kibernetičke sigurnosti; snažno se zalaže za razvoj jedinstvenog europskog pristupa kibernetičkim snagama; nadalje ustraje na brzom stvaranju zajedničkih europskih kibernetičkih kapaciteta; podsjeća na sve veće prijetnje kibernetičkog ratovanja i naglašava potrebu da EU uspostavi koordinacijski centar EU-a za kibernetičku obranu radi praćenja i otkrivanja kibernetičkih prijetnji te odgovora na njih u stvarnom vremenu;

48.  ustraje na tome da je potrebno poboljšati sposobnost ZSOP-a da utvrdi, spriječi i suzbije manipulaciju informacijama čiji je cilj ometanje vanjskog djelovanja EU-a; ponavlja svoje pozive na uspostavu učinkovite horizontalne strategije za stratešku komunikaciju prilagođene svim kanalima EU-a;

49.  poziva da se u okviru ZSOP-a uspostavi zračna flota EU-a za odgovor na krizu, koja bi se sastojala od vojnih transportnih zrakoplova koji bi se držali na razini EU-a i stavljali na raspolaganje državama članicama za raspoređivanje u EU-u, prijevoz opreme ili postrojbi (vojna mobilnost) ili u slučaju hitnih evakuacija – što je postalo jasno kada je tijekom povlačenja iz Afganistana izašao na vidjelo manjak kapaciteta – kao i za civilne sigurnosne misije, na temelju modela Europskog zapovjedništva zračnog prometa;

Usklađenost i suverenitet

Usklađenost

50.  očekuje od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da provede sveobuhvatne i beskompromisne revizije misija i operacija ZSOP-a, posebno uzimajući u obzir izvedivost njihovih mandata u odnosu na dodijeljena sredstva, metodu zapošljavanja osoblja u misijama i operacijama, osobito u pogledu veze između potrebnih vještina i različitih profila, te racionalizaciju resursa i upravljanje misijama i operacijama, transparentnost poziva na podnošenje ponuda, djelovanje i postignute rezultate, stečena iskustva na temelju najboljih praksi te poteškoće na koje se nailazi; traži od Vijeća da na temelju tih revizija donese odluke usmjerene za prilagodbu ili obustavljanje neučinkovitih misija i jačanje onih najkorisnijih; smatra da se mora poboljšati upravljanje evaluacijom i kontrola misija i operacija ZSOP-a;

51.  smatra da bi EU trebao izraditi krizne planove ratne gospodarske suradnje s bliskim partnerima kako bi se osigurala uzajamna potpora u slučaju sigurnosnih kriza velikih razmjera u koje bi bili izravno uključeni te bi trebao produbiti gospodarski dijalog u vrijeme rata s europskim i globalnim partnerima kako bi se omogućilo rano upozoravanje na teške, hibridne i kibernetičke prijetnje te potaknulo planiranje uzajamne potpore, zaštita kritične infrastrukture i pomorska sigurnost;

52.  poziva EU da dodatno ubrza provedbu vojne mobilnosti; smatra da EU mora prijeći s „mobilnosti” na „vojnu logistiku”; naglašava potrebu za znatnim ulaganjima u infrastrukturu za vojnu mobilnost kako bi se poboljšali kapaciteti za zračni prijevoz tereta, kampove, infrastrukturu za gorivo sa skladištima, pristaništa, zračne, pomorske i željezničke prometne platforme, željezničke pruge, plovne putove, ceste, mostove i logistička čvorišta; naglašava da se to mora učiniti u suradnji s NATO-om izradom strateškog plana za razvoj mobilnosti; poziva na brzu provedbu tehničkog sporazuma za dozvole za prekogranično kretanje potpisanog pod okriljem Europske obrambene agencije, usklađivanje carinskih formalnosti te pripremu centraliziranog i opravdanog ukidanja standarda cestovnog i željezničkog prometa u slučaju krizne situacije;

53.  smatra da, kako bi se stvorio povoljan ekosustav za europsku obrambenu industriju, EU mora odlučiti o ujedinjenoj i jasnoj dugoročnoj viziji za europsku obrambenu industriju kako bi se osigurala njezina vidljivost i osiguralo rješavanje prioritetnih potreba;

54.  naglašava da EDIP mora pojednostavljenim pristupom financiranju aktivno olakšavati sudjelovanje malih i srednjih poduzeća i novih sudionika na tržištu; naglašava da bi EDIP trebao biti osmišljen kao odskočna daska prema većoj europskoj suverenosti u obrambenoj proizvodnji; predlaže da se, u skladu s poznatim nedostacima u kapacitetima, prednost da uspješnim projektima stalne strukturirane suradnje (PESCO) i Europskog fonda za obranu (EDF) i da se osiguraju dostatna financijska sredstva za projekte koji su dokazano uspješni; ponavlja svoj poziv državama članicama da najmanje dvaput godišnje Parlamentu podnesu izvješće o provedbi projekata PESCO-a; poziva na geografski uravnoteženiji razvoj EDTIB-a kako bi se osiguralo da se ključne sposobnosti, kao što su proizvodnja streljiva, sustavi protuzračne obrane i tehnologije bespilotnih letjelica, razvijaju i u najizloženijim državama, koje izravno razumiju operativne potrebe;

55.  duboko je uvjeren da bi se instrumentima na razini EU-a trebala dati prednost i znatno povećati potpora MSP-ovima i start-up poduzećima u sektoru robe s dvojnom namjenom i obrambenom sektoru; naglašava potrebu za podupiranjem MSP-ova i start-up poduzeća u uvođenju uspješno testiranih prototipova na tržište, što uključuje povećanje proizvodnje; ističe da je potrebno smanjiti trenutačni manjak financijskih sredstava u pogledu tih važnih mjera kojima bi se ojačala europska obrambena tehnološka i industrijska baza, među ostalim u bliskoj suradnji s ukrajinskom tehnološkom i obrambenom industrijskom bazom;

56.  potiče EU da poveća usklađenost postojećih i budućih instrumenata EU-a, posebno PESCO-a, konsolidacije na zahtjev i EFO-a u području programskih planova; Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) u području zajedničke nabave i Akta o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) u području jačanja industrije; EDIP-a u području utvrđivanja ovisnosti i EFO-a u području rješavanja problema utvrđenih ovisnosti; te u okviru samog EDIP-a u području usklađenosti u okviru instrumenta za provedbu mjera povezanih s konsolidacijom potražnje i ponude;

57.  poziva države članice da znatno povećaju zajedničku nabavu potrebne europske obrambene opreme i kapaciteta; poziva države članice da objedine potražnju zajedničkom nabavom obrambene opreme, uz mogućnost da se Komisiji dodijeli mandat za nabavu u njihovo ime, u idealnom slučaju osiguravajući dugoročno razdoblje planiranja EDTIB-a, čime bi se poboljšali proizvodni kapaciteti EDTIB-a i interoperabilnost europskih oružanih snaga te učinkovito iskoristio novac poreznih obveznika s pomoću ekonomija razmjera;

58.  pozdravlja prijedlog za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa za razvoj zajedničkih kapaciteta koji nadilaze financijska sredstva jedne države članice; smatra da bi se ti projekti trebali koristiti za podupiranje industrijskih i tehnoloških kapaciteta na kojima se temelje glavni zajednički prioriteti nekoliko država članica i u područjima kao što su zaštita i obrana vanjskih granica, posebno u kopnenom području, kao i strateški pospješitelji, posebno u području svemira i europske zračne obrane, kako bi se djelovalo na cijeli spektar prijetnji, vojnu mobilnost, osobito strateški i taktički zračni prijevoz, duboki napadi, tehnologije bespilotnih letjelica i borbe protiv njih, projektili i streljivo te umjetna inteligencija, kao i kako bi se razvila suverena infrastruktura i ključni pospješitelji; naglašava da s obzirom na sam broj prioriteta i potrebu za mobilizacijom novih resursa mora prevladati pragmatičan pristup; u tom pogledu smatra da bi se EU trebao usredotočiti, gdje je to moguće, na brzo dostupne i dokazane europske tehnologije kojima se postupno smanjuje naša ovisnost i povećava naša sigurnost; ističe potrebu za podupiranjem razvoja paneuropskih lanaca vrijednosti u okviru obrambene suradnje EU-a uključivanjem poduzeća diljem Unije i poticanjem konkurentnosti u tom sektoru različitim sredstvima, kao što su spajanja i predvodnici; nadalje, smatra da bi našim obrambenim politikama trebalo poticati rast centara izvrsnosti EU-a umjesto da u njihovu središtu bude pravedan povrat ulaganja;

59.  poziva na daljnji razvoj obrambene industrijske politike EU-a kako bi se poboljšali postojeći instrumenti i po potrebi razvili novi instrumenti specifični za obranu te kako bi se optimizirala upotreba nespecifičnih instrumenata za potrebe EDTIB-a;

60.  podsjeća na to da je potrebno osigurati dosljednost javnih politika EU-a, kojima se ne smiju stvarati obveze koje su u suprotnosti s općim obrambenim ciljevima, posebno za vrijeme sigurnosne krize tijekom koje bi trebalo uvesti koncept „strateške iznimke”; poziva na stvaranje istinskog obrambenog okruženja u korist obrane kojim bi se mogli poduprijeti napori za jačanje industrije boljim iskorištavanjem višesektorskih instrumenata Komisije, njihovom provjerom, preispitivanjem i, prema potrebi, revizijom postojećih instrumenata kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju ciljeve obrambene politike EU-a;

61.  preporučuje uspostavu režima sigurnosti opskrbe, uključujući zajedničke strateške zalihe sirovina i kritičnih dijelova, kako bi se osigurala dostupnost sirovina i komponenti potrebnih za proizvodnju obrambenih proizvoda i omogućilo ubrzavanje i skraćivanje proizvodnih ciklusa; poziva da Komisija i države članice zajedno budu zaduženi za mapiranje i praćenje EDTIB-a u cilju zaštite njegovih prednosti, smanjenja njegovih ranjivosti, izbjegavanja kriza i osiguravanja djelotvorne i učinkovite industrijske politike;

62.  predlaže da se relevantnim obrambenim subjektima/aktivnostima povezanima s obranom omogući pristup programu InvestEU i ostalim fondovima EU-a, pri čemu bi se obrana EU-a iskoristila kao stvaratelj radnih mjesta; ustraje na tomu da se na odgovarajući način prednost daje obrambenim subjektima/aktivnostima, po potrebi oslanjajući se na Akt o čipovima(5) i Akt o kritičnim sirovinama(6); smatra da napori u pogledu pojednostavnjenja koje je najavila Komisija moraju u potpunosti obuhvaćati obrambeni sektor; poziva Komisiju da iskoristi puni potencijal svemirske tehnologije s dvojnom namjenom, smatrajući svemir novim područjem djelovanja i ključnim pokretačem operacija u više domena; naglašava da EU trenutačno ima znatan jaz u svemirskim kapacitetima u usporedbi sa svojim glavnim konkurentima i naglašava da bi, kako bi se riješio taj nedostatak u svemirskim tehnologijama, već postojeće vodeće projekte (tj. Copernicus i Galileo) trebalo poboljšati za obrambene primjene; nadalje, predlaže da EU hitno nastavi s razvojem konstelacije IRIS2, zajedno s razvojem daljnjih zajedničkih projekata EU-a, na primjer za podizanje svijesti o svemirskoj domeni i primjene za rano upozoravanje na projektile u svemiru;

63.  ustraje u tome da je potrebno osigurati geografsku usklađenost razmatranjem volje EU-a i Ujedinjene Kraljevine, prije svega kako bi uspostavili sigurnosna jamstva za Ukrajinu i postali bliži sigurnosni partneri te da potpišu zajedničku izjavu s konkretnim obvezama i strukturiranim dijalogom kako bi se ojačala suradnja EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu cijelog niza vanjskih i sigurnosnih izazova s kojima se kontinent suočava, o čijim proračunskim i regulatornim uvjetima tek treba pregovarati, te imajući na umu važnost autonomije EU-a u donošenju odluka; u tom pogledu naglašava važnost tješnje suradnje u pogledu razmjene informacija i obavještajnih podataka, vojne mobilnosti, inicijativa za sigurnost i obranu, upravljanja krizama, kibernetičke obrane, hibridnih prijetnji, inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama te zajedničkog otklanjanja zajedničkih prijetnji;

64.  poziva na veću dosljednost u pružanju potpore poduzećima time što će se smanjiti nepotrebna administrativna opterećenja i smanjiti birokracija te društvima male i srednje tržišne kapitalizacije u obrambenom sektoru osigurati mnogo lakši pristup potpori; ističe kao jedan od prioriteta za poticanje bolje suradnje na tržištu i među državama članicama potrebu za preispitivanjem, pojednostavnjenjem i usklađivanjem postojećeg okvira za izvozne dozvole i dozvole za transfer unutar EU-a, kao i za unakrsnu certifikaciju opreme;

65.  poziva na zajednički europski program certifikacije za oružane sustave i napuštanje postojećeg sustava nacionalne certifikacije kako bi se ubrzalo uvođenje oružanih sustava u oružane snage država članica;

66.  poziva na veću dosljednost u upravljanju s obzirom na to da ZSOP mora postati instrument snažne Europe; smatra da je za to potrebna stvarna povezanost u upravljanju između država članica, potpredsjednice Europske komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te povjerenika; potiče države članice da prevladaju složenost postupaka donošenja odluka u upravljanju europskom obranom; poziva na osnivanje Vijeća ministara obrane i prelazak s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom za odluke u Europskom vijeću, Vijeću ministara i agencijama EU-a, kao što je EDA, osim odluka o vojnim operacijama s izvršnim mandatom; u međuvremenu poziva na primjenu članka 44. UEU-a za osnivanje horizontalne radne skupine za obranu u Komisiji; poziva na veću demokratsku odgovornost putem pojačanog parlamentarnog nadzora;

67.  predlaže jačanje nadzorne i kontrolne uloge Parlamenta, u skladu s proširenjem uloge EU-a u području obrane; poziva na imenovanje predstavnika Parlamenta u novi odbor za pripravnost obrambene industrije predložen u EDIP-u, što trenutačno nije predviđeno;

Suverenitet

68.  naglašava da je stvaranje jedinstvenog europskog obrambenog tržišta prioritet jer su rascjepkanost i nedostatak konkurentnosti europske industrije dosad ograničavali sposobnost EU-a da preuzme veću odgovornost kao pružatelj sigurnosti; podsjeća na to da pojam „obrambenog tržišta” podrazumijeva potpuno priznavanje njegove specifičnosti te odgovarajuću i dosljednu primjenu javnih politika EU-a; podsjeća da bi cilj tog jedinstvenog tržišta trebalo biti davanje prednosti europskim proizvodima strogim povezivanjem teritorijalnosti i dodane vrijednosti stvorene na tom području;

69.  smatra da davanje prednosti europskim proizvodima mora biti vodeće načelo i dugoročna ambicija politika EU-a povezanih s europskim obrambenim tržištem, kako bi se razvila i zaštitila europska tehnološka izvrsnost; naglašava, međutim da se takvo davanje prednosti ne smije ostvarivati nauštrb obrambene spremnosti Unije, s obzirom na opseg međunarodnih lanaca opskrbe i vrijednosti u obrambenom sektoru;

70.  odbacuje scenarij u kojem sredstva EU-a doprinose nastavku ili produbljivanju ovisnosti o neeuropskim akterima, bilo za proizvodnju kapaciteta bilo za njihovo raspoređivanje;

71.  potiče države članice da se prestanu pozivati na članak 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao sredstvo izbjegavanja primjene Direktive o javnoj nabavi(7) (2009/81/EZ), čime se ugrožava zajedničko tržište obrane; poziva Komisiju da revidira Direktivu o transferu obrambenih proizvoda(8) i Direktivu o nabavi u području obrane, kao i Direktivu o transferu unutar Zajednice (2009/43/EZ) u cilju jačanja zajedničkog tržišta obrane i uvođenja fleksibilnosti u kriznim situacijama, poput ove s kojom se trenutačno suočavamo;

72.  poziva Komisiju da osmisli sljednika Europskog fonda za obranu koji će raspolagati većim sredstvima i biti strateški usmjereniji i učinkovitiji te kojim će se podupirati zajednička istraživanja i inovacije u području obrane u cijelom lancu opskrbe te da postavi uvjete za rješavanje tehnoloških izazova: naprednih trajnih prijetnji, umjetne inteligencije i strojnog učenja, kvantnog računalstva, interneta vojnih stvari, sigurnosti, napada u lancu opskrbe, napada iskorištavanjem ranjivosti nultog dana i sigurnosti u oblaku; poziva na osnivanje agencije EU-a, po uzoru na američku Agenciju za napredne istraživačke projekte u području obrane, u okviru Europske obrambene agencije, koja bi trebala biti isključivo odgovorna za podupiranje istraživanja u području novih i disruptivnih tehnologija, s odgovarajućom količinom poduzetničkog kapitala;

Financiranje i ulaganja

73.  zabrinut je da se bez znatnog povećanja ulaganja u obranu neće postići sigurnosni i obrambeni ciljevi EU-a, kako u pogledu vojne potpore Ukrajini tako i u pogledu poboljšanja naše zajedničke sigurnosti; ističe činjenicu da bi trošak nepripremljenosti za najekstremnije nepredvidive vojne situacije bio veći od troška odlučne pripravnosti EU-a; poziva EU i njegove države članice da utvrde i dogovore konkretne načine i sredstva za postizanje kratkoročnog do dugoročnog znatnog povećanja javnih i privatnih ulaganja u obranu i sigurnost;

74.  smatra da će u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) EU-a linije potrošnje za obranu morati odražavati novi prioritet „spremne za najekstremnije nepredvidive vojne situacije”;

75.  ustraje u tome da se za hitne potrebe ne može čekati sljedeći VFO; ustraje u tome da se bez odgode moraju istražiti inovativna rješenja za pronalaženje dodatnih sredstava, kao što su ulaganje u obrambeni sektor, olakšavanje i ubrzavanje prenamjene sredstava iz jednog projekta u drugi te istraživanje mogućnosti prilagodbe kriterija financiranja EU-a kako bi se sigurnosnim kriterijima pri dodjeli rashoda dao novi značaj;

76.  pozdravlja plan za ponovno naoružanje Europe („ReArm Europe”) u pet točaka, koji je 4. ožujka 2025. predložila predsjednica Komisije;

77.  snažno podupire ideju da države članice EU-a moraju povisiti financijska sredstva za obranu i sigurnost na nove razine; primjećuje da su neke države članice već povećale potrošnju za obranu na 5 % BDP-a;

78.  pozdravlja prijedloge za financiranje europske obrane iznesene u nedavnom Niinistöovu izvješću; podržava uspostavu instrumenta za obranu Europe i instrumenta za sigurnu Europu; isto tako pozdravlja i podržava prijedlog za uspostavu programa jamstva ulaganja na temelju modela programa InvestEU s otvorenom strukturom za poticanje ulaganja privatnog sektora i izdavanje „europskog standarda za obveznice za pripravnost”;

79.  smatra da bi nacionalne planove za oporavak i otpornost trebalo izmijeniti kako bi se omogućilo novo financiranje obrane; poziva na to da se tim ulaganjima riješe slabosti vojnih kapaciteta i socijalne strukture, čime bismo se osnažili u borbi protiv svih prijetnji našim vrijednostima, socijalnom modelu, sigurnosti i obrani;

80.  potiče države članice da podrže uspostavu banke za obranu, sigurnost i otpornost koja bi služila kao multilateralna kreditna institucija osmišljena kao pružatelj dugoročnih zajmova s niskim kamatama kojima se mogu poduprijeti ključni prioriteti nacionalne sigurnosti, kao što su ponovno naoružavanje, modernizacija obrane, napori za ponovnu izgradnju u Ukrajini i ponovna kupnja kritične infrastrukture koja je trenutačno u vlasništvu neprijateljskih zemalja izvan EU-a;

81.  poziva na to da se istraži sustav europskih obrambenih obveznica kako bi se unaprijed financirala velika vojna ulaganja; isto tako, poziva na to da se istraži upotreba neiskorištenih „koronaobveznica” za obrambene instrumente kako bi se dopunio plan Komisije „ReArm Europe” jer se EU sada suočava s hitnom potrebom za jačanjem sigurnosti i obrane kako bi zaštitio svoje građane, ponovno uspostavio učinak odvraćanja i podržao svoje saveznike, prije svega Ukrajinu;

82.  ponavlja, u skladu s planom Komisije „ReArm Europe”, svoj poziv Europskoj investicijskoj banci (EIB) i drugim međunarodnim financijskim institucijama i privatnim bankama u Europi da aktivnije ulažu u europsku obrambenu industriju; posebno poziva na to da se hitno revidira EIB-ova politika kreditiranja i da se odmah uspostavi fleksibilnost radi uklanjanja trenutačnih ograničenja u pogledu financiranja obrane te da se istraži mogućnost izdavanja namjenskog duga za financiranje projekata u području sigurnosti i obrane;

83.  poziva predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu da odmah sazove Europsko vijeće na temelju zaključaka Bijele knjige kako bi se čelnici EU-a mogli dogovoriti o neposrednim i dalekosežnim odlukama o provedbi Europske obrambene unije kako je utvrđeno u članku 42. stavku 2. UEU-a i razraditi mjere utvrđene u Bijeloj knjizi;

84.  pozdravlja ishode izvanrednog sastanka Europskog vijeća održanog 6. ožujka 2025. i traži od država članica da odlučno djeluju na predstojećem sastanku Vijeća u ožujku;

85.  naglašava potrebu za jačanjem naših partnerstava sa zemljama istomišljenicama, posebno onima u Europi, kao što su Ujedinjena Kraljevina i Norveška; poziva na donošenje sveobuhvatnog pakta o sigurnosti između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, koji bi obuhvatio i ključne teme kao što su energetika, migracije i ključni minerali; ističe dodanu vrijednost jačanja naših odnosa s globalnim partnerima kao što su SAD, Japan i Australija;

86.  poziva na pojačanu suradnju sa zemljama zapadnog Balkana u području obrambene industrije; naglašava da zemlje zapadnog Balkana imaju znatno stručno znanje u području obrambene industrije i da bi EU trebao razmotriti nabavu vojne opreme iz zemalja zapadnog Balkana; naglašava da bi taj pristup pomogao da zemlje zapadnog Balkana postanu snažniji saveznici EU-a;

87.  smatra da je potrebno uložiti sve napore kako bi se održala i, ako je moguće, potaknula transatlantska suradnja u svim područjima vojnog i obrambenog sektora, podsjećajući pritom na potrebu za poticanjem europske obrane i razvojem veće suverenosti;

88.  napominje da se time ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike određenih država članica;

o
o   o

89.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednici Komisije i nadležnim povjerenicima, agencijama EU-a u području sigurnosti i obrane te vladama i parlamentima država članica.

(1) Zajednička komunikacija Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. svibnja 2022. o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima (JOIN(2022)0024). (2) Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće prihvatilo 24. ožujka 2022. (3) Izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. o budućnosti europske konkurentnosti, a posebno njegovo četvrto poglavlje o povećanju sigurnosti i smanjenju ovisnosti. (4) Izvješće Saulija Niinistöa od 30. listopada 2024. naslovljeno „Safer Together: Strengthening Europe’s Civilian and Military Preparedness and Readiness (Sigurniji zajedno: Jačanje europske civilne i vojne spremnosti i pripravnosti). (5) Uredba (EU) 2023/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča i izmjeni Uredbe (EU) 2021/694 (Akt o čipovima), SL L 229, 18.9.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1781/oj. (6) Uredba (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020, SL L, 2024/1252, 3.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj. (7) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ, SL L 216, 20.8.2009., str. 76., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/81/oj. (8) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice, SL L 146, 10.6.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/43/oj.