Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 311., 312., 323 i 324. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027.(1) i zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija donijeli u tom kontekstu te povezane jednostrane izjave,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije i stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom(2),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni prijedlog Komisije od 23. lipnja 2023. o Odluci Vijeća o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2023)0331),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3) (MIS),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka)(4) („Financijska uredba”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije(5) (Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 27. veljače 2024. o Nacrtu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2023. o vlastitim sredstvima: novi početak za financije EU-a, novi početak za Europu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o jačanju višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.: otporan proračun EU-a prilagođen novim izazovima(8),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 16. prosinca 2020. o Nacrtu uredbe Vijeća kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(9),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava od 13. prosinca 2017.(10) i Akcijski plan Komisije od 4. ožujka 2021. za provedbu europskog stupa socijalnih prava (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir sporazum usvojen 19. prosinca 2022. na 15. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 15), održanoj u Montrealu (Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala),

–  uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP 21), održanoj u Parizu (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir izvješće Saulija Niinistöa od 30. listopada 2024. naslovljeno „Zajedno smo sigurniji – Jačanje europske civilne i vojne pripravnosti i spremnosti” (Niinistöovo izvješće),

–  uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti” (Draghijevo izvješće),

–  uzimajući u obzir izvješće o od 4. rujna 2024. o strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede u EU-u, naslovljeno „Zajednički izgledi za poljoprivredu i hranu u Europi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 17. travnja 2024. naslovljeno „Više od tržišta – brzina, sigurnost i solidarnost – jačanje jedinstvenog tržišta radi održive budućnosti i blagostanja svih građana EU-a” (Lettino izvješće),

–  uzimajući u obzir izvješće Skupine na visokoj razini za budućnost kohezijske politike od 20. veljače 2024. naslovljeno „Zajednički gradimo održivu budućnost: kohezija za konkurentnu i uključivu Europu”,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju od 26. ožujka 2025. naslovljenu „Europska strategija za Uniju pripravnosti” (JOIN(2025)0130),

–  uzimajući u obzir zajedničku bijelu knjigu od 19. ožujka 2025. naslovljenu „Europska obrambena spremnost 2030.” (JOIN(2025)0120),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. ožujka 2025. naslovljenu „Plan za prava žena” (COM(2025)0097),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2025. naslovljenu „Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost” (COM(2025)0085),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2025. naslovljenu „Vizija za poljoprivredu i hranu” (COM(2025)0075),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. veljače 2025. naslovljenu „Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru” (COM(2025)0046),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2025. naslovljenu „Kompas konkurentnosti za EU” (COM(2025)0030),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2021. naslovljenu „Izgradnja gospodarstva za ljude: akcijski plan za socijalnu ekonomiju” (COM(2021)0778),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. ožujka 2025., 6. ožujka 2025. i 19. prosinca 2024.,

–  uzimajući u obzir političke smjernice od 18. srpnja 2024. za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenoga 2024. naslovljeno „Proračun EU-a i lokalizirane politike: prijedlozi za novi oblik i mehanizme provedbe u VFO-u za razdoblje nakon 2027.”(11),

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, klimu i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A10-0076/2025),

A.  budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija sebi mora osigurati sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika;

B.  budući da je proračun Unije prvenstveno investicijski alat kojim se mogu postići ekonomije razmjera koje nisu ostvarive na razini država članica i poduprijeti europska javna dobra, posebno prekogranični projekti; budući da sva potrošnja u okviru proračuna Unije mora pružati europsku dodanu vrijednost i ostvariti vidljive neto koristi u usporedbi s potrošnjom na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini te dovesti do stvarnih i trajnih rezultata;

C.  budući da potrošnja u okviru proračuna Unije, ako je učinkovito usmjerena, usklađena s političkim prioritetima Unije i bolje koordinirana s potrošnjom na nacionalnoj razini, pomaže u izbjegavanju fragmentacije jedinstvenog tržišta, promicanju uzlazne konvergencije, smanjenju nejednakosti i povećanju ukupnog učinka javnih ulaganja; budući da su javna ulaganja ključna kao katalizator za privatna ulaganja u sektore u kojima tržište ne može samostalno potaknuti potrebna ulaganja;

D.  budući da je instrument za oporavak NextGenerationEU (NGEU) uspostavljen nakon pandemije bolesti COVID-19 omogućio znatan dodatni kapacitet ulaganja od 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018., što je više od proračuna Unije, koji iznosi 1,1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica, te je to potaknulo brz oporavak i povratak rastu te poduprlo zelenu i digitalnu tranziciju; budući da NGEU neće biti dostupan nakon 2027.;

E.  budući da su države članice 2022. u prosjeku potrošile 1,4 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) na državne potpore, što je znatno više od njihova doprinosa proračunu Unije, pri čemu više od polovine državne potpore nije povezano s krizama;

F.  budući da je proračun Unije, ojačan instrumentom NextGenerationEU i zajmovima u okviru instrumenta SURE, ključan za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i za odgovor na posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da je proračun Unije i dalje nedovoljan, u smislu veličine, strukture i pravila, kako bi u potpunosti ispunio svoju ulogu u smislu prilagodbe promjenjivim potrebama za potrošnjom, rješavanja šokova i odgovora na krize te davanje praktičnog učinka načelu solidarnosti te kako bi Uniji omogućio da ispuni svoje ciljeve utvrđene Ugovorima,

G.  budući da građani s pravom očekuju više od Unije i njezinog proračuna, uključujući kapacitet za brz i djelotvoran odgovor na novonastale potrebe te očekuju da im se pruži potrebna potpora, posebno u kriznim vremenima;

H.  budući da se od donošenja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) politički, gospodarski i socijalni kontekst neprepoznatljivo promijenio, što je pogoršalo temeljne strukturne izazove za Uniju i dovelo do znatne revizije VFO-a 2024.;

I.  budući da je kontekst u kojem će Komisija pripremiti svoje prijedloge za VFO za razdoblje nakon 2027. vrlo zahtjevan, s obzirom na to da se uspostavljeni globalni i geopolitički poredak brzo i radikalno mijenja te s obzirom na povratak ratovanja velikih razmjera u neposredno susjedstvo Unije, vrlo zahtjevan gospodarski i socijalni kontekst te sve dublju klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti; budući da, kao što je Komisija jasno istaknula, status quo nije opcija i da će se proračun Unije morati promijeniti u skladu s time;

J.  budući da se administracija SAD-a odlučila povući iz svoje poslijeratne globalne uloge u jamčenju mira i sigurnosti, vođenju globalnog upravljanja u multilateralnom međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima te pružanju ključne razvojne i humanitarne pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija diljem svijeta; budući da će Unija stoga morati povećati napore kako bi popunila dio praznine koju je, kako se čini, SAD spreman ostaviti, što će nametnuti dodatna potraživanja od proračuna;

K.  budući da se Unija obvezala poduzeti sve potrebne korake za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. te za zaštitu prirode i preokretanje trenda gubitka biološke raznolikosti; budući da će za ostvarenje političkog okvira uspostavljenog za postizanje tog cilja biti potrebna znatna ulaganja; budući da će proračun Unije morati imati ključnu ulogu u pružanju i poticanju tih ulaganja;

L.  budući da se, kako bi se nadoknadili nedostaci u proračunu, primjenjuju brojna zaobilazna rješenja koja čine proračun netransparentnijim, čime se javnost ostavlja u neizvjesnosti u pogledu stvarnog obujma potrošnje Unije, ugrožava dugoročna predvidljivost ulaganja za čije je osiguravanje proračun osmišljen te se ugrožava ne samo načelo jedinstva proračuna, nego i uloga Parlamenta kao zakonodavca, proračunskog tijela i tijela nadležnog za davanje razrješnice te tijela koje izvršnu vlast poziva na odgovornost;

M.  budući da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina; budući da povrede tih vrijednosti ugrožavaju koheziju Unije, narušavaju prava građana Unije te oslabljuju uzajamno povjerenje među državama članicama;

1.  ustraje u tome da se, u svijetu koji se brzo mijenja, u kojem ljudi s pravom očekuju više od Unije i njezina proračuna i u kojem se Unija suočava sa sve većim brojem kriza, u sljedećem VFO-u moraju osigurati povećana sredstva u usporedbi s razdobljem 2021. – 2027., čime bi se nadišao povijesno restriktivni, samonametnuti 1 % BND-a;

2.  naglašava da sljedeći VFO mora biti više usmjeren na financiranje europskih javnih dobara s vidljivom dodanom vrijednošću u odnosu na nacionalnu potrošnju; ističe potrebu za poboljšanim sinergijama i boljom koordinacijom potrošnje Unije i nacionalne potrošnje; naglašava da će se potrošnjom morati riješiti veliki izazovi, kao što su povratak ratovanja velikih razmjera u neposrednom susjedstvu Unije, vrlo zahtjevan gospodarski i socijalni kontekst, jaz u konkurentnosti i sve dublja klimatska kriza i kriza biološke raznolikosti;

3.  smatra da pristup „jedan nacionalni plan po državi članici”, koji je predvidjela Komisija i u čijem se osmišljavanju kao nacrt upotrijebio model Mehanizma za oporavak i otpornost, ne može biti osnova za potrošnju u okviru podijeljenog upravljanja nakon 2027.; naglašava da se u okviru sljedećeg VFO-a rashodi u okviru podijeljenog upravljanja moraju osmisliti tako da u potpunosti štite uloge Parlamenta kao zakonodavca i proračunskog tijela i tijela nadležnog za davanje razrješnice, a moraju se osmisliti i provesti u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te svim relevantnim dionicima;

4.  poziva na to da se u sljedećem VFO-u nastavi podupirati gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija kako bi se doprinijelo jedinstvu Unije, produbljivanju jedinstvenog tržišta, promicanju konvergencije i smanjenju nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti;

5.  smatra da ideja krovnog fonda za konkurentnost koji objedinjuje postojeće programe, kako je predvidjela Komisija, nije svrsishodna; naglašava da bi taj fond umjesto toga trebao biti novi instrument kojim bi se iskoristio paket financijskih instrumenata na temelju iskustava stečenih u okviru programa InvestEU i Inovacijskog fonda te dopunili postojeći vrlo uspješni programi;

6.  naglašava da, posebno u svjetlu povlačenja SAD-a sa svoje uloge globalnog jamca mira i sigurnosti, postoji jasna potreba za napretkom prema istinskoj obrambenoj uniji, pri čemu bi se sljedećim VFO-om podupro sveobuhvatan sigurnosni pristup povećanjem ulaganja; naglašava da potrošnja za obranu ne smije biti nauštrb dugoročnih ulaganja u gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije niti smije dovesti do njihova smanjenja;

7.  poziva na istinsko pojednostavnjenje za krajnje korisnike izbjegavanjem programa s ciljevima koji se preklapaju, različitim kriterijima prihvatljivosti i različitim pravilima kojima se uređuju horizontalne odredbe; naglašava da pojednostavnjenje ne može značiti više manevarskog prostora za djelovanje Komisije bez potrebnog sustava provjera i ravnoteža te se stoga mora postići uz potpuno poštovanje institucionalne ravnoteže predviđene Ugovorima;

8.  ustraje na poboljšanom dostatnom kapacitetu za odgovor na krize u sljedećem VFO-u i dostatnim sredstvima u okviru svakog naslova; naglašava da bi, uz predvidljivost za ulaganje, programi potrošnje trebali zadržati značajnu ugrađenu pričuvu za fleksibilnost, pri čemu o dodjeli sredstava za konkretne ciljeve politike odlučuje proračunsko tijelo; ističe da bi fleksibilnost za humanitarnu pomoć trebala biti namjenska; smatra da bi VFO za razdoblje nakon 2027. trebao uključivati dva posebna instrumenta – jedan namijenjen solidarnosti u slučaju prirodnih katastrofa i jedan za odgovor na krize opće namjene;

9.  ističe da je poštovanje vrijednosti Unije i temeljnih prava ključan preduvjet za pristup sredstvima EU-a; ustraje u tome da se proračun Unije zaštiti od zlouporabe, prijevara i povreda načela vladavine prava te poziva na snažniju vezu između vladavine prava i proračuna Unije za razdoblje nakon 2027.;

10.  ističe da otplata zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU ne smije ugroziti financiranje politika i prioriteta EU-a; stoga naglašava da se sa svim troškovima povezanima sa zaduživanjem koje se osigurava iz proračuna Unije ili iz prostora u proračunu postupa odvojeno od odobrenih sredstava za programe EU-a u okviru buduće strukture VFO-a;

11.  poziva Vijeće da hitno donese nova vlastita sredstva kako bi se omogućila održiva otplata zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU; naglašava da su nova istinska vlastita sredstva, osim Međuinstitucijskog sporazuma, ključna za veće potrebe Unije za potrošnjom; smatra da bi trebalo istražiti sve instrumente i alate kako bi se Uniji osigurala potrebna sredstva te u tom pogledu smatra da zajedničko zaduživanje predstavlja održivu opciju kojom bi se osiguralo da Unija ima dostatna sredstva za odgovor na akutne krize na razini Unije, kao što je tekuća kriza u području sigurnosti i obrane;

12.  spreman je konstruktivno surađivati s Vijećem i Komisijom na izradi dugoročnog proračuna kojim će se odgovoriti na potrebe Unije; ističe da se VFO za razdoblje nakon 2027. ne izrađuje u uobičajenoj situaciji i da ozbiljno shvaća svoju institucionalnu ulogu sadržanu u Ugovoru; ustraje u tome da će odobriti samo dugoročni proračun koji odgovara svrsi za Uniju u svijetu koji se mijenja i poziva na brzo donošenje VFO-a kako bi se omogućila pravodobna provedba programa potrošnje od 1. siječnja 2028.;

Dugoročni proračun u kojem se naglasak ponovno stavlja na potrošnju

13.  smatra da bi se, s obzirom na strukturne izazove s kojima se Unija suočava, fokus VFO-a za razdoblje nakon 2027. trebao premjestiti na potrošnju kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti svoje strateške političke ciljeve kako je navedeno u nastavku;

Konkurentnost, strateška autonomija, socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija i otpornost

14.  uvjeren je da bi poticanje konkurentnosti, dekarbonizacija gospodarstva i jačanje inovacijskog kapaciteta Unije trebali biti središnji prioriteti VFO-a za razdoblje nakon 2027. i ključni za osiguravanje dugoročnog, održivog i uključivog rasta te uspješnog i otpornijeg gospodarstva i društva;

15.  smatra da Unija mora razviti okvir konkurentnosti u skladu sa svojim vrijednostima i političkim ciljevima te da stoga konkurentnost mora ne samo poticati gospodarski rast, nego i socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju i okolišnu održivost, kako je istaknuto u izvješćima Lette i Draghija;

16.  ističe da su, kako je navedeno u izvješćima Lette i Draghija, europsko gospodarstvo i europski socijalni model pod velikim pritiskom, pri čemu jaz u produktivnosti, konkurentnosti i vještinama negativno utječe na kvalitetu radnih mjesta i životni standard Europljana koji se već suočavaju s visokim cijenama stanovanja, energije i hrane; zabrinut je jer nedostatak mogućnosti zapošljavanja i visoki troškovi života povećavaju rizik od odljeva mozgova iz Europe;

17.  ističe da, prema Draghiju, godišnji investicijski jaz u pogledu sredstava za inovacije i infrastrukturu iznosi 750 – 800 milijardi EUR godišnje od 2025. do 2030.; naglašava da proračun Unije mora imati ključnu ulogu, ali da samo proračun nije dovoljan za pokrivanje tog manjka i da će za njegovo pokrivanje najveći dio napora morati doći iz privatnog sektora te ukazuje na potrebu za iskorištavanjem sinergija između javnih i privatnih ulaganja, posebno pojednostavnjenjem i usklađivanjem strukture ulaganja EU-a;

18.  naglašava da proračun Unije mora biti pažljivo koordiniran s nacionalnom potrošnjom, kako bi se osigurala komplementarnost, i osmišljen tako da se njime može smanjiti rizik te mobilizirati i učinkovito potaknuti privatna ulaganja, čime bi se start-up poduzećima i MSP-ovima omogućio lakši pristup sredstvima; stoga u sljedećem VFO-u poziva na znatno jačanje programâ kao što je InvestEU, kojim se osigurava dodatnost i slijedi tržišno utemeljen pristup usmjeren na potražnju; smatra da su financijski instrumenti i proračunska jamstva djelotvorna upotreba sredstava za ostvarenje ključnih ciljeva politika EU-a i poziva na njihovo dodatno pojednostavnjenje;

19.  ustraje u tome da se u mora učiniti više kako bi se maksimalno povećao potencijal uloge Grupe Europske investicijske banke (EIB), zajedno s drugim međunarodnim i nacionalnim financijskim institucijama, u davanju zajmova i smanjenju rizika u strateškim područjima politika poput klime i, naposljetku, sigurnosnih i obrambenih projekata; poziva Grupu EIB-a na povećanje sklonosti preuzimanju rizika i ambiciju za privlačenje ulaganja, utemeljenu na snažnoj poziciji kapitala, te na jačanje partnerstva za ulaganja kako bi se osiguralo da se svaki euro potrošen na razini Unije iskoristi na najdjelotvorniji način;

20.  naglašava da bi financiranje istraživanja i inovacija, uključujući potporu za osnovno istraživanje, trebalo znatno povećati, da bi ono trebalo biti usmjereno na strateške prioritete Unije i da bi i dalje trebalo biti određeno načelom izvrsnosti te se temeljiti na zaslugama; smatra da bi u cijelom VFO-u i na nacionalnoj razini trebalo biti dovoljno sredstava za financiranje svih visokokvalitetnih projekata tijekom cijelog inovacijskog ciklusa, kako bi se ostvario cilj potrošnje 3 % BDP-a na istraživanje i inovacije do 2030.;

21.  naglašava da bi sljedeći VFO, koji se nadovezuje na Instrument za povezivanje Europe, trebao uključivati mnogo više sredstava kojima se izravno upravlja za energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu, pri čemu bi se prednost trebala dati prekograničnim vezama i nacionalnim vezama s europskom dodanom vrijednošću; smatra da je takva infrastruktura apsolutni preduvjet za uspješno produbljivanje jedinstvenog tržišta i povećanje otpornosti Unije u promjenjivom geopolitičkom poretku;

22.  Ističe da je siguran i otporan svemirski sektor ključan za autonomiju i suverenost Unije te da je stoga potrebno kontinuirano ulagati u njega;

23.  naglašava da konkurentnije, produktivnije i socijalno uključivije gospodarstvo pomaže u stvaranju visokokvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta, čime se poboljšava životni standard ljudi; naglašava da putem programa kao što su Europski socijalni fond+ i Erasmus+ proračun Unije može imati važnu ulogu u podupiranju sustava obrazovanja i osposobljavanja, povećanju socijalne uključenosti, poticanju prilagodljivosti radne snage prekvalifikacijom i usavršavanjem, a time i u pripremi ljudi za zapošljavanje u modernom gospodarstvu;

24.  ustraje u tome da bi se proračunom Unije trebali nastaviti podupirati važni gospodarski sektori i sektori u kojima se otvaraju radna mjesta, u kojima je Unija već svjetski predvodnik, kao što su turizam te kulturni i kreativni sektori; naglašava potrebu za namjenskim financiranjem turizma, među ostalim za provedbu strategije EU-a za održivi turizam, u okviru proračuna Unije za razdoblje nakon 2027.; ističe važnost programa Kreativna Europa u doprinosu raznolikosti i konkurentnosti Europe te u podupiranju aktivnih društava;

25.  naglašava da europsko gospodarstvo također mora postati konkurentnije i otpornije na strani ponude kako bi se natjecalo s drugim velikim globalnim akterima, i to povećanjem ulaganja u otvorenu stratešku autonomiju Unije u smislu jačanja industrijske politike i usmjeravanja na strateške sektore, učinkovitost resursa i ključne tehnologije kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama;

26.  smatra da, na temelju prethodno navedenog, ideja krovnog fonda za konkurentnost koji objedinjuje postojeće programe, kako je predvidjela Komisija, nije svrsishodna; naglašava da bi taj fond umjesto toga trebao biti novi instrument kojim bi se iskoristio paket financijskih instrumenata na temelju iskustava stečenih u okviru programa InvestEU i Inovacijskog fonda; podsjeća da u skladu s člankom 182. UFEU-a Unija mora donijeti okvirni program za istraživanje;

27.  napominje da u komunikaciji Komisije o kompasu konkurentnosti Komisija tvrdi da bi trebalo uspostaviti novi instrument za koordinaciju konkurentnosti kako bi se bolje uskladile industrijske i istraživačke politike te ulaganja između europske i nacionalne razine; napominje da je predloženi novi alat predviđen kao dio „novog, učinkovitog upravljačkog mehanizma” osmišljenog „radi jačanja povezanosti između opće koordinacije politika i proračuna EU-a”; ustraje u tome da Parlament mora imati punu ulogu u donošenju odluka u oba mehanizma;

28.  naglašava da je sigurnost opskrbe hranom ključna sastavnica strateške autonomije i da se u sljedećem VFO-u mora nastaviti podupirati konkurentnost i otpornost poljoprivrednog i ribarstvenog sektora Unije, uključujući male i mlade poljoprivrednike i ribare, te tim sektorima pomoći da bolje štite klimu i biološku raznolikost, kao i mora i oceane; ističe da je moderna i pojednostavljena zajednička poljoprivredna politika ključna za povećanje produktivnosti s pomoću tehničkog napretka, osiguravanje primjerenog životnog standarda za poljoprivrednike, jamčenje sigurnosti opskrbe hranom, osiguravanje proizvodnje sigurne, visokokvalitetne i cjenovno pristupačne hrane za Europljane, poticanje generacijske obnove i osiguravanje održivosti ruralnih područja;

29.  ističe da je poljoprivredni sektor posebno osjetljiv na inflacijske šokove koji utječu na kupovnu moć poljoprivrednika; poziva povećanje proračuna namijenjenog za ZPP u sljedećem VFO-u kako bi ga se zaštitilo od mogućih rezova i kako bi se očuvao njegov integritet i zajednički karakter kao i koherentnost i međusobna povezanost prvog i drugog stupa te se stoga protivi ideji integracije ZPP-a u jedinstveni fond za svaku državu članicu; poziva da se po potrebi istraže dodatni namjenski izvori financiranja, među ostalim izvan ZPP-a, kako bi se mogli nositi s prirodnim katastrofama i kako bi se poljoprivrednicima i šumarima pružili poticaji da doprinesu ublažavanju klimatskih promjena, oporavku biološke raznolikosti i zaštiti prirode, bez mjera koje uzrokuju nazadovanje u poljoprivrednoj proizvodnji EU-a;

30.  naglašava da zbog novih globalnih izazova s kojima se suočavaju poljoprivrednici u EU-u, uključujući trenutačnu geopolitičku situaciju, klimatske promjene i povećanje cijena inputa, za sljedeći ZPP treba dodijeliti pouzdana financijska sredstva; naglašava da je, kako bi se odgovorilo na te izazove, uzimajući u obzir iskustva stečena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i kako bi se izbjeglo smanjenje potpore za poljoprivrednike, ZPP-u hitno potreban povećani proračun u sljedećem VFO-u koji će biti indeksiran prema inflaciji putem godišnje ponovne procjene; u tom pogledu ističe da izravna plaćanja u sadašnjem obliku stvaraju jasnu dodanu vrijednost EU-a i da bi trebala nastaviti jačati sigurnost prihoda, proizvodnju i zaštitu od nestabilnosti cijena, bolje ciljanje osoba koje se aktivno bave poljoprivrednom proizvodnjom i pružanjem javnih dobara, uz poštovanje realističnih i uravnoteženih ekoloških i socijalnih standarda EU-a; poziva na pravednu i učinkovitu raspodjelu potpora u okviru ZPP-a unutar država članica i među njima; poziva na nastavak i jačanje mjera kojima se održava proizvodnja u ranjivim područjima te jamči održivost ruralnih zajednica i primjerenost javne infrastrukture, posebno u pogledu digitalizacije i osobito putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i ponovnog uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanje takvim mjerama; naglašava potrebu za povećanjem i reformom pričuve za poljoprivredu kako bi se učinkovito i brzo odgovorilo na buduće krize s kojima će se europski poljoprivredni sektor morati nositi te kako bi se uspostavili novi alati za upravljanje prirodnim, tržišnim i sanitarnim rizicima, kao što je sustav reosiguranja EU-a, kako bi se bolje ublažili učinci budućih kriza i pružila veća stabilnost poljoprivrednicima; naglašava da se moraju pronaći posebna rješenja za poljoprivrednike u istočnoj Europi koji su najviše pogođeni kaskadnim posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine, kao što su visoke cijene inputa, inflacija i poremećaji na tržištu; potiče Komisiju da nastavi uspostavljati potreban financijski i pravni okvir za lanac opskrbe hranom kako bi se ojačao položaj poljoprivrednika i bolje suzbile nepoštene trgovačke prakse; poziva Komisiju da podrži poljoprivrednike u EU-u promicanjem poljoprivredno-prehrambenih proizvoda unutar i izvan Unije s pomoću dinamične i snažnije politike EU-a za promicanje; žali zbog rezova u financiranju programa za promicanje poljoprivrednih proizvoda tijekom revizije aktualnog VFO-a; naglašava da sljedeći VFO mora uključivati namjenska sredstva za poljoprivredni turizam, žensko poduzetništvo, strukovno osposobljavanje i tehnološke inovacije u poljoprivredi;

31.  podsjeća da je socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija temelj europske integracije i da je ključna za jedinstvo u Uniji i produbljivanje njezina jedinstvenog tržišta; u tom pogledu ponovno potvrđuje važnost postupka konvergencije; naglašava da modernizirana kohezijska politika mora slijediti decentralizirani, lokalizirani pristup višerazinskog upravljanja i da se mora temeljiti na načelu podijeljenog upravljanja i partnerstva, uz potpuno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti i relevantnih dionika, čime bi se osiguralo da se sredstva usmjeravaju tamo gdje su najpotrebnija kako bi se smanjile regionalne razlike;

32.  naglašava da se financijskim sredstvima kohezijske politike moraju rješavati ključni izazovi s kojima se Unija suočava, kao što su demografske promjene i depopulacija, te da se ona moraju usmjeriti na regije i osobe kojima je pomoć najpotrebnija; nadalje poziva na bolji pristup sredstvima EU-a za gradove, regije i gradske vlasti; podsjeća da se u skladu s člankom 349. UFEU-a od Unije zahtijeva da uspostavi posebne mjere za najudaljenije regije te stoga naglašava potrebu za kontinuiranom i ciljanom potporom tim regijama u sljedećem VFO-u, među ostalim pojačanim programom posebnih mjera za suočavanje s problemom udaljenosti i izoliranosti (POSEI);

33.  podsjeća na važnost socijalne dimenzije Europske unije i promicanja provedbe europskog stupa socijalnih prava, njegova akcijskog plana i njegovih glavnih ciljeva; naglašava da bi proračun Unije stoga trebao imati ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti, među ostalim pružanjem potpore djeci, obiteljima i ranjivim skupinama; podsjeća da je otprilike 20 milijuna djece u Uniji izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenost; naglašava da su za rješavanje problema siromaštva djece diljem Unije potrebne sveobuhvatne i integrirane mjere koje se financiraju na odgovarajući način, kao i učinkovita provedba europskog jamstva za djecu na nacionalnoj razini; naglašava da je Parlament kontinuirano tražio namjenski proračun u okviru fonda ESF+ za potporu jamstvu za djecu kao središnjem stupu strategije EU-a za borbu protiv siromaštva;

34.  ističe s tim u vezi problem stambene krize na razini EU-a koja pogađa milijune obitelji i mladih; naglašava potrebu za pojačanom potporom stanovanju u okviru proračuna Unije, posebno u okviru kohezijske politike i drugih izvora financiranja, kao što su Grupa EIB-a i nacionalne razvojne banke; priznaje da, iako se isključivo financiranjem Unije ne može riješiti stambena kriza, ono može imati ključnu ulogu u financiranju hitnih mjera i dopunjavanju širih napora Unije i nacionalnih napora za poboljšanje cjenovne pristupačnosti stanovanja i povećanje energetske učinkovitosti stambenog fonda;

35.  naglašava da ruska ratna agresija protiv Ukrajine ima znatne gospodarske i socijalne posljedice, posebice u državama članicama koje graniče s Rusijom i Bjelarusom; ustraje u tome da se sljedećim VFO-om pruži potpora tim regijama;

Zelena i digitalna tranzicija

36.  ističe da su zelena i digitalna tranzicija neodvojivo povezane s konkurentnošću, modernizacijom gospodarstva i otpornošću društva te da djeluju kao katalizatori za gospodarstvo koje je usmjereno na budućnost i učinkovito u iskorištavanju resursa; stoga ustraje u tome da se VFO-om za razdoblje nakon 2027. mora nastaviti podupirati i dodatno ubrzati usporedna tranzicija;

37.  podsjeća da se proračunom Unije daje ključan doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050., među ostalim podupiranjem ciljeva za 2030. i 2040.; naglašava da će tranzicija zahtijevati dekarbonizaciju gospodarstva, posebno uvođenjem čistih tehnologija, poboljšanjem energetske i prometne infrastrukture te podizanjem razine energetske učinkovitosti stanovanja; napominje da Komisija procjenjuje da su potrebna dodatna ulaganja od 1,5 % BDP-a godišnje u usporedbi s desetljećem 2011 – 2020. kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost te da, iako se taj jaz ne može pokriti samo proračunom Unije, proračun tu mora ostati ključan doprinositelj; stoga poziva na veću potporu zaštiti okoliša i biološke raznolikosti te djelovanju u području klime kojom se izravno upravlja na temelju trenutačnog programa LIFE;

38.  naglašava da će industrija imati središnju ulogu u tranziciji prema nultoj neto stopi emisija i uspostavi energetske unije te da će biti potrebna potpora kako bi se nekim industrijskim sektorima i njihovim radnicima pomoglo da se prilagode; naglašava važnost pravedne tranzicije u kojoj nitko ne smije biti zapostavljen, što među ostalim zahtijeva ulaganja u regije koje u velikoj mjeri ovise o fosilnim gorivima i povećanu potporu ranjivim kućanstvima, posebno putem mehanizma za pravednu tranziciju i Socijalnog fonda za klimatsku politiku;

39.  ističe da je u tijeku korjenita tehnološka promjena, pri čemu tehnologije poput umjetne inteligencije i kvantne tehnologije stvaraju prilike u pogledu gospodarskog potencijala i globalnog vodstva Unije i poboljšanja života građana te predstavljaju izazove u pogledu pouzdanosti, etičnosti i suverenosti; naglašava da se sljedećim VFO-om moraju poduprijeti istraživanje, razvoj i sigurna primjena digitalnih tehnologija te pomoći ljudima da steknu znanje i vještine koje su im potrebne za rad s njima i njihovu upotrebu;

Sigurnost, obrana i pripravnost

40.  podsjeća da su mir i sigurnost temelj prosperiteta, socijalnog modela i konkurentnosti Unije te ključni stup njezina geopolitičkog položaja; naglašava da se u sljedećem VFO-u mora podržati sveobuhvatan pristup sigurnosti tako što bi se znatno više ulagalo u zaštitu Unije od brojnih prijetnji s kojima se suočava;

41.  ističe da se, kao što je jasno navedeno u Niinistöovu izvješću, višestruke prijetnje kombiniraju kako bi se povećala nestabilnost i ranjivost Unije, a glavne prijetnje su fragmentirani globalni poredak, sigurnosna prijetnja koju predstavljaju Rusija i Bjelarus, sve veće napetosti na globalnoj razini, neprijateljski međunarodni akteri, globalizacija kriminalnih mreža, hibridne kampanje, koje uključuju kibernetičke napade, inozemnu manipulaciju informacijama, dezinformacije i uplitanje te instrumentalizaciju migracija, sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske prilike zbog klimatskih promjena te prijetnje zdravlju;

42.  ističe da je Unija odigrala ključnu ulogu u postizanju trajnog mira na svojem teritoriju i da to mora i dalje činiti tako što će se prilagoditi stvarnosti da se na njenom pragu vodi rat i potrebi za znatnim jačanjem obrambenih kapaciteta i spremnosti te obrambene infrastrukture, među ostalim u okviru proračuna Unije, koji znatno premašuje sredstva koja su trenutačno dodijeljena i iznose manje od 2 % VFO-a;

43.  napominje da se u europske obrambene kapacitete desetljećima nije dovoljno ulagalo prema navodima Komisije, manjak rashoda za obranu trenutačno iznosi 500 milijardi EUR za sljedeće desetljeće; ističe da proračun Unije sam po sebi ne može popuniti tu prazninu, ali da tu ima važnu ulogu zajedno s nacionalnim proračunima te s naglaskom na jasnu europsku dodanu vrijednost; smatra da proračun Unije i kreditiranje putem Grupe EIB-a mogu pomoći u poticanju ulaganja u obranu; istodobno naglašava da potrošnja za obranu ne smije biti nauštrb potrošnje za socijalni sektor ni sektor zaštite okoliša, niti bi trebala dovesti do smanjenja financiranja dugoročnih politika Unije koje su se tijekom vremena pokazale korisnima;

44.  ističe prednosti obrambenih programa i instrumenata uspostavljenih u okviru trenutačnog VFO-a, koji su poboljšali zajedničko istraživanje, proizvodnju i nabavu u području obrane i pružile vrijedan temelj za daljnju izgradnju politike i ulaganja Unije;

45.  naglašava da, s obzirom na geopolitičku situaciju, postoji jasna potreba za djelovanjem i napretkom prema istinskoj obrambenoj uniji, u koordinaciji s NATO-om i uz potpuno poštovanje obveza u pogledu neutralnosti pojedinačnih država članica; slaže se, u tom pogledu, s analizom Komisije da sljedeći VFO mora pružiti sveobuhvatan i čvrst okvir za potporu obrani EU-a;

46.  naglašava važnost konkurentne i otporne europske obrambene tehnološke i industrijske baze; smatra da pojačano zajedničko ulaganje u obranu na razini EU-a u sljedećem VFO-u popraćeno jasnom i transparentnom upravljačkom strukturom može pomoći u izbjegavanju udvostručavanja, stvaranju ekonomije razmjera, a time i znatnim uštedama za države članice, smanjenju rascjepkanosti i osiguravanju interoperabilnosti opreme i sustava; naglašava važnost tehnologije u modernim obrambenim sustavima, a time i ulaganja u istraživanje, kibernetičku obranu i kibernetičku sigurnost te u proizvode s dvojnom namjenom; ističe potrebu za izravnom potporom obrambenoj industriji u Uniji, čime bi se povećala strateška autonomija, stvorila kvalitetna visokokvalificirana radna mjesta, potaknule inovacije i stvorile prekogranične prilike za poduzeća iz EU-a, uključujući MSP-ove;

47.  ističe važnost povećanja potpore u proračunu za vojnu mobilnost, kojom se nadograđuje infrastruktura dvojne vojne i civilne namjene, čime se omogućava kretanje vojne opreme i vojnog osoblja velikih razmjera u kratkom roku i tako doprinosi obrambenim kapacitetima Unije i kolektivnoj sigurnosti; u tom pogledu ističe važnost financiranja transeuropskih prometnih mreža kako bi se omogućila njihova prilagodba u svrhe dvojne namjene;

48.  naglašava da Unija treba povećati financiranje pripravnosti na svim razinama; zabrinut je zbog sve većeg učinka prirodnih katastrofa, koje su često posljedica klimatskih promjena i stoga će se u budućnosti vjerojatno događati još češće i biti još intenzivnije; ističe da bi prema europskoj procjeni klimatskih rizika za 2024. kumulativni gospodarski gubici zbog prirodnih katastrofa mogli dosegnuti oko 1,4 % BDP-a Unije;

49.  naglašava da su, stoga, uz napore za ublažavanje klimatskih promjena zelenom tranzicijom, potrebna znatna ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama, posebno kako bi se spriječile posljedice prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih nepogoda i smanjio njihov učinak; smatra da se potpora u tu svrhu, primjerice u okviru trenutačnog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, mora znatno povećati u sljedećem VFO-u i brzo staviti na raspolaganje lokalnim i regionalnim vlastima, koje su često na prvoj liniji;

50.  naglašava da se mjere obnove i oporavka nakon prirodnih katastrofa moraju temeljiti na pristupu „bolje ponovne izgradnje” i da se mora dati prednost prirodnim rješenjima; naglašava važnost održivog upravljanja vodama te sigurnosti i hidrološke otpornosti kao dijela opće strategije pripravnosti Unije;

51.  podsjeća da je pandemija bolesti COVID-19 na globalnoj razini uzrokovala veliku gospodarsku i društvenu štetu i da je ključna pouka iz tog iskustva da postoji potreba za davanjem prednosti ulaganju u sprečavanje prijetnji zdravlju, pripravnost i odgovor na njih, u medicinska istraživanja i sprečavanje bolesti, u pristup kritičnim lijekovima, u zdravstvenu infrastrukturu, u fizičko i mentalno zdravlje te u otpornost i dostupnost sustava javnog zdravstva u Uniji; podsjeća da je strateška autonomija u zdravstvu ključna za osiguravanje pripravnosti Unije u tom području;

52.  smatra da se sljedeći VFO mora temeljiti na radu obavljenom u trenutačnom programskom razdoblju osiguravanjem potrebnih ulaganja u izgradnju istinske europske zdravstvene unije koja donosi rezultate svim građanima;

53.  naglašava da je zbog tehnoloških promjena zlonamjernim i oportunističkim stranim akterima postalo lakše širiti dezinformacije, poticati govor mržnje na internetu, upletati se u izbore i provoditi kibernetičke napade protiv interesa Unije; ustraje u tome da se u sljedećem VFO-u mora ulagati u poboljšane kapacitete kibernetičke sigurnosti i opremiti Uniju za suzbijanje hibridnog ratovanja u njegovim različitim oblicima;

54.  naglašava da bi se slobodni, neovisni i pluralistički mediji trebali smatrati temeljnom sastavnicom otpornosti Europe, jer štite ne samo slobodan protok informacija, nego i demokratski način razmišljanja, kritičko razmišljanje i informirano donošenje odluka; ističe važnost ulaganja u neovisno i istraživačko novinarstvo, inicijative za provjeru činjenica, digitalnu i medijsku pismenost te kritičko razmišljanje za zaštitu od dezinformacija, inozemnih manipulacije informacijama i uplitanja u izbore u okviru inicijative za europski štit za zaštitu demokracije, a time i za jamčenje demokratske otpornosti; naglašava potrebu za kontinuiranom proračunskom potporom Unije inicijativama u tim područjima;

55.  naglašava važnost nastavka financiranja učinkovite zaštite vanjskih granica EU-a u sljedećem VFO-u; ističe potrebu za suzbijanjem transnacionalnih kriminalnih mreža i boljom zaštitom žrtava mreža trgovanja ljudima te za jačanjem otpornosti i sposobnosti za odgovor kako bi se riješila pitanja hibridnih napada i instrumentalizacije migracija, posebno ako iza njih stoje treće zemlje ili neprijateljski nedržavni akteri; posebno ističe potrebu za potporom najizloženijim državama članicama u svrhu osiguravanja vanjskih granica EU-a;

56.  naglašava da su otpornost i pripravnost EU-a neodvojivo povezani s otpornošću i pripravnošću njegovih regionalnih i globalnih partnera; naglašava da se jačanjem kapaciteta partnera da spriječe ekstremne vremenske uvjete, zdravstvene krize, hibridne kampanje, kibernetičke napade ili oružane sukobe, da ih izdrže i da učinkovito odgovore na njih smanjuje i rizik od učinaka prelijevanja na Europu;

Vanjsko djelovanje i proširenje

57.  ustraje u tome da u kontekstu povećane globalne nestabilnosti Unija mora nastaviti konstruktivnu suradnju s trećim zemljama i podupirati mir i sprečavanje sukoba, stabilnost, blagostanje, sigurnost, ljudska prava, vladavinu prava, ravnopravnost, demokraciju i održivi razvoj na globalnoj razini, u skladu sa svojim vrijednostima globalne odgovornosti i međunarodnim obvezama;

58.  žali zbog činjenice da vanjsko djelovanje u trenutačnom VFO-u nije dovoljno financirano, što je dovelo do znatnog pribjegavanja posebnim instrumentima i znatnih povećanja sredstava u reviziji u sredini razdoblja; posebno napominje da su financijska sredstva za humanitarnu pomoć bila potpuno neadekvatna, što je potaknulo rutinsku upotrebu pričuve za pomoć u nuždi;

59.  naglašava da će povlačenje SAD-a sa svoje poslijeratne globalne uloge u jamčenju mira, sigurnosti i demokracije, vođenju globalnog upravljanja u multilateralnom međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima i pružanju ključne razvojne i humanitarne pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija diljem svijeta ostaviti golemu prazninu te da Unija ima odgovornost i golem strateški interes da pomogne u popunjavanju te praznine; poziva Komisiju da se najkasnije u svojem prijedlogu VFO-a za razdoblje nakon 2027. reagira na posljedice povlačenja SAD-a;

60.  naglašava da se u sljedećem VFO-u moraju nastaviti rješavati najhitniji globalni izazovi, od borbe protiv klimatskih promjena do pružanja pomoći u slučaju prirodnih katastrofa, sprečavanja i rješavanja nasilnih sukoba i jamčenja globalne sigurnosti, jamčenja globalne sigurnosti opskrbe hranom, poboljšanja zdravstvenih i obrazovnih sustava, smanjenja siromaštva i nejednakosti, promicanja demokracije, ljudskih prava, vladavine prava i socijalne pravde te jačanja konkurentnosti i sigurnosti globalnih lanaca opskrbe, u potpunom poštivanju načela koherentnosti politika za razvoj; posebno naglašava potrebu za potporom južnom i istočnom susjedstvu Unije;

61.  naglašava da se, posebno s obzirom na drastične rezove proračuna USAID, proračunom mora poštovati uloga Unije kao vodećeg svjetskog pružatelja razvojne pomoći i financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u skladu s globalnim obvezama i obećanjima Unije; u tom pogledu podsjeća da su se Unija i njezine države članice zajednički obvezale dodijeliti 0,7 % svojeg BND-a za službenu razvojnu pomoć te da borba protiv siromaštva mora ostati njezin glavni cilj; ustraje u tome da se proračunom mora nastaviti podupirati Unija u njezinim naporima za obranu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, demokracije, multilateralizma, ljudskih prava i temeljnih vrijednosti;

62.  ustraje u tome da se, s obzirom na dosad nezabilježene razmjere humanitarnih kriza, sve veće globalne izazove i nesigurnost u pogledu pomoći SAD-a s trenutačnom administracijom, financiranje humanitarne pomoći mora znatno povećati te da se njegova upotreba mora i dalje temeljiti isključivo na potrebama i poštovati načela neutralnosti, neovisnosti i nepristranosti; naglašava da je zbog prirode humanitarne pomoći koja se temelji na potrebama potrebno namjensko financiranje koje se pruža u okviru zasebnog programa potrošnje, koji se razlikuje od ostalog financiranja vanjskog djelovanja; nadalje naglašava da djelotvorno pružanje humanitarne pomoći ovisi o predvidljivosti u okviru dostatne godišnje dodjele osnovnih sredstava;

63.  naglašava da humanitarna pomoć po svojoj prirodi zahtijeva znatnu fleksibilnost i kapacitet za odgovor; stoga smatra da će, osim odgovarajućeg osnovnog iznosa, za humanitarnu pomoć biti potrebna znatna namjenska fleksibilnost u njezinu osmišljavanju kako bi se omogućio djelotvoran odgovor na sve veće krize;

64.  naglašava da, u kontekstu u kojem se globalni akteri sve više koriste trgovinskom međuovisnosti kao sredstvom gospodarske prisile, Unija mora ojačati svoje kapacitete za zaštitu i promicanje vlastitih strateških interesa, razviti snažnije alate za borbu protiv prisile i osigurati istinski reciprocitet u svojim partnerstvima; naglašava da takav pristup zahtijeva stratešku dodjelu vanjskog financiranja kako bi se pružila potpora, primjerice, gospodarskim, sigurnosnim i energetskim partnerstvima koja su u skladu s vrijednostima i strateškim interesima Unije;

65.  smatra da proširenje predstavlja priliku za jačanje Unije kao geopolitičke sile i da je sljedeći VFO ključan za pripremu Unije za proširenje i zemalja kandidatkinja za pristupanje; podsjeća da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zemalja kandidatkinja neraskidivo povezani s onima u državama članicama EU-a i da zahtijevaju održiva strateška ulaganja, povezana s reformama, kako bi se poduprla njihova konvergencija sa standardima Unije; naglašava važnu ulogu građana i organizacija civilnog društva u procesu proširenja;

66.  ističe potrebu za strateški usmjerenom potporom za pretpristupno razdoblje te za rast i ulaganja; smatra da bi se pretpristupna pomoć nakon 2027. trebala pružati i u obliku bespovratnih sredstava i u obliku zajmova; u tom kontekstu smatra da bi budući okvir trebao omogućiti inovativne mehanizme financiranja, kao i kreditiranje zemalja kandidatkinja koje je poduprto „prostorom u proračunu” (razlika između vlastitih sredstava i gornjih granica VFO-a);

67.  naglašava da financijska potpora mora biti uvjetovana provedbom reformi usklađenih s pravnom stečevinom i politikama Unije te poštovanjem vrijednosti Unije; u tom pogledu naglašava potrebu za snažnim modelom upravljanja kojim se jamče parlamentarna odgovornost, nadzor i kontrola te snažna i djelotvorna struktura za borbu protiv prijevara;

68.  ponovno ističe svoju punu potporu Ukrajincima u njihovoj borbi za slobodu i demokraciju te žali zbog strašnih patnji i posljedica ničim izazvane i neopravdane ruske ratne agresije; pozdravlja odluku da se Ukrajini i susjednoj Republici Moldovi dodijeli status zemlje kandidatkinje i ustraje u tome da je potrebno izdvojiti potrebna sredstva kako bi se podržali njihovi pristupni procesi;

69.  naglašava da se pretpristupna potpora Ukrajini mora razlikovati od financijske pomoći za makroekonomsku stabilnost, obnovu i poslijeratni oporavak za koju su potrebna mnogo veća sredstva i koja zahtijeva usklađene međunarodne napore, te se mora njoj nadodati, a njezin bi važan dio trebala biti potpora iz proračuna Unije;

70.  uvjeren je da bi postojeću klauzulu o obveznoj reviziji u slučaju proširenja trebalo zadržati u sljedećem okviru i da ne bi trebalo utjecati na nacionalne omotnice; naglašava da će se u sljedećem VFO-u morati uspostaviti i odgovarajuće prijelazne mjere i mjere postupnog uvođenja za ključna rashodovna područja, kao što su kohezija i poljoprivreda, na temelju pažljive procjene učinaka na različite sektore;

Temeljna prava, vrijednosti Unije i vladavina prava

71.  naglašava važnost proračuna Unije i programa kao što su Erasmus+ te Građani, ravnopravnost, prava i vrijednost u promicanju i zaštiti demokracije i vrijednosti Unije, brizi o zajedničkoj kulturnoj baštini Unije i promicanju europske integracije, jačanju angažmana građana, građanskog obrazovanja i sudjelovanja mladih te zaštiti i promicanju temeljnih prava sadržanih u Povelji o temeljnim pravima u skladu s vladavinom prava; u tom pogledu poziva na povećanje financiranja programa Erasmus+ u sljedećem VFO-u; ističe važnost neovisnosti pravosudnog sustava, dobrog funkcioniranja nacionalnih institucija, deoligarhizacije, snažne potpore i, u skladu s člankom 11. stavkom 2. UEU-a, aktivnog dijaloga s civilnim društvom, što je ključno za poticanje aktivnog prostora za građansko djelovanje, jamčenje odgovornosti i transparentnosti te informiranje oblikovatelja politika o najboljim praksama na terenu;

72.  u tom pogledu ističe da se preinakom Financijske uredbe od Komisije i država članica zahtijeva da pri izvršenju proračuna osiguraju usklađenost s Poveljom o temeljnim pravima i da poštuju vrijednosti na kojima se Unija temelji, a koje su sadržane u članku 2. UEU-a; očekuje od Komisije da osigura da su prijedlozi za sljedeći VFO, među ostalim za programe potrošnje, usklađeni s preinakom Financijske uredbe;

73.  ističe da nestabilnost u susjednim regijama i šire, siromaštvo, temeljni trendovi gospodarskog razvoja, demografske promjene i klimatske promjene i dalje potiču nezakonite migracijske tokove prema Uniji, čime se vrši znatan pritisak na sustave azila i migracija; ističe da se VFO-om za razdoblje nakon 2027. mora poduprijeti potpuna i brza provedba Pakta Unije o azilu i migracijama te djelotvorne politike vraćanja i ponovnog prihvata, u skladu s temeljnim pravima i vrijednostima EU-a, uključujući načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti; nadalje ističe da, u skladu s Paktom, EU mora nastaviti s pojačanom suradnjom i uzajamno korisnim partnerstvima s trećim zemljama u području migracija, uz odgovarajući parlamentarni nadzor, te da takva suradnja mora biti u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom;

74.  ističe da je poštovanje vrijednosti Unije i temeljnih prava ključan preduvjet za pristup sredstvima EU-a; ističe važnost snažne povezanosti između poštovanja vladavine prava i pristupa sredstvima EU-a u okviru trenutačnog VFO-a; smatra da zaštita financijskih interesa Unije ovisi o poštovanju vladavine prava na nacionalnoj razini; posebno pozdravlja pozitivan učinak Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava na zaštitu financijskih interesa Unije u slučajevima sustavnih i trajnih kršenja načela vladavine prava; poziva Komisiju i Vijeće da Uredbu primjenjuju strogo, dosljedno i bez nepotrebne odgode kad god je to potrebno; naglašava da se odluke o obustavi ili smanjenju financiranja Unije zbog kršenja načela vladavine prava moraju temeljiti na objektivnim kriterijima i ne smiju se temeljiti na drugim razmatranjima niti biti ishod pregovora;

75.  ukazuje na potrebu za snažnijom vezom između vladavine prava i proračuna Unije za razdoblje nakon 2027. te pozdravlja predanost Komisije da ojača veze između preporuka iz godišnjeg izvješća o vladavini prava i pristupa sredstvima iz proračuna; poziva Komisiju da u godišnjim izvješćima o vladavini prava od 2025. nadalje navodi u kojoj bi mjeri utvrđeni nedostaci u režimima vladavine prava mogli predstavljati rizik za proračun Unije; nadalje, pozdravlja vezu između poštovanja vrijednosti Unije i izvršenja proračuna te poziva Komisiju da na jedinstven način aktivno prati poštuju li države članice to načelo i da poduzme hitre mjere u slučaju nepoštovanja;

76.  poziva na konsolidaciju snažnog paketa instrumenata za vladavinu prava, nadovezujući se na postojeće odredbe o uvjetovanosti u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, horizontalne uvjete koji omogućuju provedbu iz Uredbe o zajedničkim odredbama i relevantne odredbe Financijske uredbe te ustraje u tome da bi paket instrumenata trebao pokrivati cijeli proračun unije; ističe potrebu za znatno većom transparentnošću i dosljednošću u pogledu primjene alata za zaštitu vladavine prava te za jačanjem uloge Parlamenta u primjeni i nadzoru takvih mjera; nadalje, ustraje na potrebi za dosljednošću među instrumentima pri procjeni kršenja vladavine prava u državama članicama;

77.  podsjeća da se Uredbom o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava predviđa da krajnji primatelji ne bi trebali biti lišeni koristi od sredstava EU-a u slučaju primjene sankcija na njihovu vladu; smatra da ta odredba dosad nije bila učinkovita i naglašava važnost primjene pametnog pristupa uvjetovanosti kako korisnici ne bi bili kažnjeni zbog djelovanja njihove vlade; poziva Komisiju da, u skladu sa svojom namjerom navedenom u političkim smjernicama, predloži posebne mjere kako bi se osiguralo da lokalne i regionalne vlasti, civilno društvo i drugi korisnici mogu nastaviti upotrebljavati financijska sredstva Unije u slučajevima kada nacionalne vlade krše načela vladavine prava, a da se pritom ne oslabi primjena uredbe i zadrži obveza plaćanja države članice u skladu s pravom Unije;

Dugoročni proračun koji uključuje ciljeve politike Unije

78.  naglašava da dugoročni proračun koji je u potpunosti usklađen sa strateškim ciljevima Unije zahtijeva da se ključni ciljevi uključe u cijeli proračun s pomoću skupa horizontalnih načela, oslanjajući se na pouke iz trenutačnog VFO-a i Mehanizma za oporavak i otpornost;

79.  podsjeća da provedba horizontalnih načela ne bi trebala dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za korisnike i da bi trebala biti u skladu s načelom proporcionalnosti; poziva na inovativna rješenja i upotrebu alata za automatizirano izvješćivanje, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bi se postiglo učinkovitije prikupljanje podataka;

80.  stoga naglašava da se sljedećim VFO-om mora osigurati da se programima potrošnje općenito ostvaruju ciljevi u području klime i biološke raznolikosti, promiču i štite prava i jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, podupire konkurentnost i jača pripravnost Unije na prijetnje;

81.  ističe da se učinkovito uključivanje ciljeva politike Unije najbolje može postići paketom mjera, prvenstveno oblikovanjem politika,projekata i propisa, temeljitim procjenama učinka i pouzdanim praćenjem potrošnje te, u posebnim slučajevima, ciljeva potrošnje na temelju relevantnih i dostupnih podataka; pozdravlja velika poboljšanja u izvješćivanju o uspješnosti u postojećem VFO-u, koja omogućuju mnogo bolji nadzor nad učinkom potrošnje EU-a, te poziva da se to poboljša u sljedećem programskom razdoblju;

82.  pozdravlja razvoj metodologije za praćenje potrošnje na temelju spola i smatra da bi se stečena iskustva, posebno u pogledu prikupljanja podataka razvrstanih po spolu, praćenja provedbe te učinka i administrativnog opterećenja, trebala primijeniti u sljedećem VFO-u kako bi se poboljšala metodologija; poziva Komisiju da istraži izvedivost rodno osviještene izrade proračuna u sljedećem VFO-u; isto tako naglašava potrebu za znatnim poboljšanjem metodologija uključivanja klimatskih pitanja i pitanja biološke raznolikosti kako bi se prešlo na mjerenje učinka;

83.  žali zbog toga što Komisija nije sustavno provodila temeljite procjene učinka, uključujući procjene učinka na rodnu ravnopravnost za cjelokupno zakonodavstvo koje uključuje potrošnju iz proračuna, i ustraje u tome da se to promijeni promjeni;

84.  zadovoljan je što se u trenutačnom VFO-u predviđa premašivanje cilja uključivanja klimatskih pitanja u politike od 30 %; međutim, žali zbog toga što Unija nije na dobrom putu da ostvari cilj od 10 % za rashode povezane s biološkom raznolikošću do 2026.; ustraje u tome da su ciljevi Međuinstitucijskog sporazuma ipak bili važan čimbenik u poticanju potrošnje u području klime i biološke raznolikosti; poziva Komisiju da u tom pogledu prilagodi ciljeve potrošnje kojima se pozitivno doprinosi klimi i biološkoj raznolikosti u skladu s političkim ambicijama Unije, uzimajući u obzir potrebe za ulaganjima za te političke ambicije;

85.  nadalje naglašava da bi se proračun Unije trebao izvršavati u skladu s člankom 33. stavkom 2. Financijske uredbe, bez nanošenja bitne štete(12) utvrđenim ciljevima, uz poštovanje primjenjivih uvjeta rada i zapošljavanja te uzimajući u obzir načelo rodne ravnopravnosti;

86.  Pozdravlja predanost Komisije postupnom ukidanju svih subvencija za fosilna goriva i subvencija štetnih za okoliš u sljedećem VFO-u; očekuje od Komisije da u tom pogledu iznese svoj planirani plan u okviru svojeg prijedloga za sljedeći VFO;

Dugoročni proračun s učinkovitom administracijom u službi Europljana

87.  naglašava potrebu da se politike Unije temelje na administraciji koja dobro funkcionira; ustraje u tome da se u VFO-u nakon 2027., od samog početka njegove primjene, dodijele dostatna financijska i kadrovska sredstva kako bi institucije, tijela i decentralizirane agencije Unije i Ured europskog javnog tužitelja mogli osigurati djelotvorno i učinkovito oblikovanje, visokokvalitetnu primjenu i provedbu politika, pružiti tehničku pomoć, i dalje privlačiti najbolje ljude iz svih država članica, čime bi se osigurala geografska ravnoteža, te kako bi imali dovoljno manevarskog prostora za prilagodbu promjenama okolnosti;

88.  žali zbog toga što je sposobnost Unije da učinkovito provodi politike i štiti svoje financijske interese u okviru trenutačnog VFO-a narušena smanjenim administrativnim resursima i dogmatskom primjenom politike stabilnog broja osoblja, unatoč sve većim zahtjevima i odgovornostima; ističe, na primjer, da nije osigurano dovoljno osoblja za pravilnu provedbu Akta o digitalnim uslugama(13) i Akta o digitalnim tržištima(14), čime se smanjuje učinkovitost zakonodavstva i opetovana preraspodjela iz programa u decentralizirane agencije kako bi se pokrile potrebe za osobljem; ustraje u tome da se broj osoblja određuje objektivnom procjenom potreba prilikom predlaganja i konačnog donošenja zakonodavstva te da se od samog početka uzima u obzir pri planiranju administrativnih rashoda;

89.  naglašava da je Komisija u određenoj mjeri nastojala zaobići vlastitu stabilnu kadrovsku politiku povećanjem broja članova osoblja povezanih s programima i objektima, koji stoga nisu obuhvaćeni gornjom granicom za administrativnu potrošnju; naglašava, međutim, da takav pristup samo prikriva problem i u konačnici može ugroziti operativnu sposobnost programa; stoga ustraje u tome da dodatne odgovornosti zahtijevaju administrativne rashode i da ne smiju narušiti omotnice programa;

90.  naglašava da se početnim ulaganjem u sigurnu i interoperabilnu informatičku infrastrukturu i kapacitet za rudarenje podataka također mogu ostvariti dugoročne uštede troškova i znatno poboljšati provedba politika i praćenje potrošnje;

91.  potvrđuje da je, u nedostatku korektivnog mehanizma u trenutačnom VFO-u, visoka inflacija znatno povećala zakonske troškove, što zahtijeva znatnu upotrebu posebnih instrumenata za pokrivanje manjka; žali zbog toga što je Vijeće odlučilo da neće prihvatiti prijedlog Komisije o povećanju gornje granice za administrativne rashode u reviziji VFO-a, čime se dodatno narušavaju posebni instrumenti;

Jednostavniji i transparentniji dugoročni proračun

92.  naglašava da sljedeći VFO mora biti osmišljen tako da se pojednostave životi svih korisnika smanjenjem nepotrebne birokracije; naglašava da će pojednostavnjenje zahtijevati usklađivanje pravila i zahtjeva za izvješćivanje kad god je to moguće, uključujući, prema potrebi, osiguravanje dosljednosti između primjenjivih pravila na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini; u tom pogledu ističe potrebu za istinskom jedinstvenom pristupnom točkom za financiranje sredstvima EU-a prilagođenoj korisnicima i pojednostavnjenim postupkom podnošenja zahtjeva osmišljenim uz savjetovanje s relevantnim dionicima; nadalje ističe da se sljedeći VFO mora provesti na razini što je moguće bližoj ljudima;

93.  poziva na istinsko pojednostavnjenje u slučajevima kada postoje ciljevi koji se preklapaju, različiti kriteriji prihvatljivosti i različita pravila kojima se uređuju horizontalne odredbe koje bi trebale biti ujednačene u svim programima; smatra da se procjena toga koji bi programi potrošnje trebali biti uključeni u sljedeći VFO mora temeljiti na navedenim aspektima te potrebi usmjeravanja potrošnje na jasno utvrđene ciljeve politike s jasnom dodanom vrijednošću i na logici intervencije u politike svakog programa; naglašava da smanjenje broja programa nije cilj samo po sebi;

94.  naglašava da pojednostavnjenje ne može značiti više manevarskog prostora za djelovanje Komisije bez potrebnog sustava provjera i ravnoteža te se stoga mora postići uz potpuno poštovanje institucionalne ravnoteže predviđene Ugovorima;

95.  ustraje u tome da pojednostavljenje ne može biti nauštrb kvalitete izrade i provedbe programa te da stoga jednostavniji proračun također mora biti transparentniji, čime bi se omogućila bolja odgovornost, nadzor, kontrola potrošnje i smanjili rizici od dvostrukog financiranja, zlouporabe i prijevara; ističe da se svako smanjenje programa mora nadoknaditi mnogo detaljnijom raščlambom proračuna po proračunskim linijama, za razliku od nekih spajanja programa u trenutačnom VFO-u, kao što je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), što je primjer koji ne treba slijediti; stoga poziva na dovoljno detaljnu raščlambu po proračunskim linijama kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da izvršava prikladnu odgovornost i osiguralo da donošenje odluka u godišnjem proračunskom postupku i u izvršenju proračuna bude smisleno;

96.  podsjeća da je transparentnost ključna za zadržavanje povjerenja građana te da su prijevare i zlouporaba sredstava iznimno štetne za to povjerenje; stoga naglašava da je potrebno da Parlament bude u mogućnosti kontrolirati potrošnju i procijeniti može li se dati razrješnica; ustraje u tome da prikladna odgovornost zahtijeva pouzdanu reviziju svih proračunskih rashoda na temelju primjene jedinstvenog revizijskog traga; poziva Komisiju da uspostavi usklađene i čvrste mehanizme za borbu protiv prijevara u svim instrumentima financiranja VFO-a za razdoblje nakon 2027. kojima se jamči zaštita proračuna Unije;

97.  ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi sva potrošnja na razini EU-a trebala biti u nadležnosti proračunskog tijela, čime bi se zajamčili transparentnost, potpuna demokratska kontrola i zaštita financijskih interesa Unije; stoga poziva na potpuno uključivanje u proračun (djelomično) izvanproračunskih instrumenata kao što su Socijalni fond za klimatsku politiku, Inovacijski fond i Modernizacijski fond ili njihovi nasljednici;

Dugoročni proračun koji je fleksibilniji i može se bolje prilagoditi krizama i šokovima

98.  ističe da VFO tradicionalno nije osmišljen s logikom odgovora na krizu ili logikom fleksibilnosti, nego da je prvenstveno osmišljen kako bi se osigurala srednjoročna predvidljivost ulaganja; ističe da takav pristup više nije održiv u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i socijalnom kontekstu koji se brzo mijenja; ustraje na dostatnom kapacitetu za odgovor na krize u sljedećem VFO-u;

99.  naglašava da je trenutačni VFO obilježen nedostatkom fleksibilnosti i nemogućnosti prilagodbe promjenjivim prioritetima potrošnje; smatra da se u sljedećem VFO-u treba postići bolja ravnoteža između predvidljivosti ulaganja i fleksibilnosti kako bi se prilagodio fokus potrošnje; ističe da potrošnja u određenim područjima zahtijeva veću stabilnost nego u drugim područjima u kojima je fleksibilnost korisnija; naglašava da opetovane preraspodjele nisu održiv način financiranja prioriteta Unije jer štete ulaganjima i ugrožavaju ostvarivanje dogovorenih ciljeva politike;

100.  smatra da bi, iako se znatan dio sredstava unaprijed dodjeljuje ciljevima, programi potrošnje trebali zadržati značajnu ugrađenu pričuvu za fleksibilnost, pri čemu o dodjeli sredstava za konkretne ciljeve politike odlučuje proračunsko tijelo; napominje da pričuva za nove izazove i prioritete Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa pruža model za takvu pričuvu za fleksibilnost, ali da se postupak donošenja odluka za njezinu mobilizaciju ne smije ponavljati u budućem VFO-u; ističe potrebu za snažnijim i učinkovitijim nadzornim ovlastima suzakonodavaca nad određivanjem prioriteta i ciljeva politike te za detaljnom raščlambom proračuna kako bi se osiguralo da proračunsko tijelo ima mogućnost donositi smislene i utemeljene odluke;

101.  naglašava da u okviru svakog naslova VFO-a na raspolaganju mora biti dovoljno sredstava kako bi se novi instrumenti ili ciljevi potrošnje dogovoreni tijekom programskog razdoblja mogli financirati bez ugrožavanja drugih političkih i dugoročnih strateških ciljeva ili smanjivanja kapaciteta za odgovor na krizu;

102.  ističe da mogućnost proračunskih prijenosa u skladu s Financijskom uredbom već pruža fleksibilnost za prilagodbu promjenjivim potrebama za potrošnjom tijekom izvršenja proračuna; naglašava da u skladu s postojećim pravilima Komisija ima znatnu slobodu prijenosa znatnih iznosa među područjima politika bez odobrenja proračunskog tijela, što ograničava nadzor i kontrolu; stoga poziva na izmjenu pravila kako bi se uveo maksimalni iznos, uz maksimalni postotak po proračunskoj liniji, za prijenose bez odobrenja; smatra da bi, za prijenose iz drugih institucija Unije osim Komisije koje podliježu mogućem propisno obrazloženom prigovoru Parlamenta ili Vijeća, prag ispod kojeg bi bili izuzeti iz tog postupka mogao biti korisna mjera pojednostavnjenja;

103.  podsjeća da je trenutačni VFO pod dodatnim pritiskom zbog visokih razina inflacije u kontekstu u kojem se godišnji deflator od 2 % primjenjuje na cijene iz 2018., čime se smanjuje stvarna vrijednost proračuna i ograničava njegov operativni i administrativni kapacitet; stoga smatra da bi budući proračun trebao imati dovoljno kapaciteta za odgovor kako bi se proračun mogao prilagođavati inflacijskim šokovima;

104.  poziva na temeljitu reformu postojećih posebnih instrumenata kako bi se ojačali kapaciteti za odgovor na krizu te osigurala djelotvorna i brza reakcija bržom mobilizacijom; ističe da su postojeći instrumenti neodgovarajuće veličine i ograničeni prekomjernom nefleksibilnošću, pri čemu su izdvajanja za nekoliko instrumenata u biti postala namjenska, ovisno o vrsti krize; ističe da će se poboljšanim kapacitetom za odgovor na krize osigurati da se sredstva kohezijske politike ne koriste u tu svrhu te da se stoga mogu koristiti za predviđene ciljeve ulaganja;

105.  smatra da bi VFO za razdoblje nakon 2027. trebao uključivati samo dva posebna instrumenta – jedan namijenjen solidarnosti u slučaju prirodnih katastrofa (nasljednik postojeće europske pričuve za solidarnost) i jedan za odgovor na krize opće namjene i za odgovor na nepredviđene potrebe i nove prioritete, uključujući slučajeve u kojima su iznosi u posebnom instrumentu za prirodne katastrofe nedostatni (nasljednik instrumenta za fleksibilnost); ustraje u tome da bi oba posebna instrumenta trebala biti primjereno financirana od samog početka i da bi se nepotrošeni iznosi trebali moći neograničeno prenositi tijekom razdoblja VFO-a; smatra da se svi drugi posebni instrumenti mogu ukinuti ili uključiti u ta dva posebna instrumenta ili u postojeće programe;

106.  poziva na to da se budući instrument fleksibilnosti u velikoj mjeri financira na početku razdoblja, a zatim da se financira iz niza dodatnih izvora financiranja: nepotrošenih razlika iz prethodnih godina (kao i u slučaju postojećeg jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice), godišnjeg viška iz prethodne godine, mehanizma utemeljenog na novčanim kaznama po uzoru na postojeći članak 5. Uredbe o VFO-u, vraćenih sredstava iz financijskih instrumenata i opozvanih odobrenih sredstava; naglašava da bi sljedeći VFO trebao biti osmišljen tako da se budućim posebnim instrumentima ne mora pokriti otplata duga;

107.  ističe da bi ponovna upotreba viška, vraćenih sredstava iz financijskih instrumenata i viška rezervacija te opoziva sredstava iziskivala izmjene Financijske uredbe;

108.  ističe da bi proračun s dovoljno sredstava na početku njegove provedbe i takvim mehanizmima za ponovnu upotrebu neiskorištenih sredstava imao znatno veći kapacitet za odgovor, a da se pritom ne ugrozi predvidljivost nacionalnih doprinosa na temelju BND-a; ustraje u tome da je manje vjerojatno da će za VFO s većom fleksibilnošću i većim kapacitetom za odgovor biti potrebna znatna revizija u sredini razdoblja;

Dugoročni proračun u kojem se stavlja veći naglasak na rezultate

109.  naglašava da je, kako bi se maksimalno povećao učinak, nužno da potrošnja u okviru sljedećeg VFO-a bude mnogo strože usklađena sa strateškim ciljevima politike Unije i bolje usklađena s potrošnjom na nacionalnoj razini; naglašava da je, s druge strane, savjetovanje s regionalnim i lokalnim vlastima ključno kako bi se olakšao pristup financiranju i osiguralo da potpora Unije zadovoljava stvarne potrebe krajnjih primatelja i konkretno koristi ljudima; naglašava važnost tehničke pomoći provedbenim tijelima kako bi se osigurala pravodobna provedba, dodatnost ulaganja, a time i najveći mogući učinak;

110.  naglašava da, kako bi se podržala djelotvorna koordinacija između potrošnje Unije i nacionalne potrošnje, Komisija predviđa „novi, učinkoviti upravljački mehanizam” osmišljen „radi jačanja povezanosti između cjelokupne koordinacije politika i proračuna EU-a”; ustraje u tome da Parlament ima punu ulogu u donošenju odluka u svim koordinacijskim ili upravljačkim mehanizmima;

111.  smatra da je Mehanizam za oporavak i otpornost, s naglaskom na uspješnosti i vezama između reformi i ulaganja te proračunske potpore, pomogao u poticanju nacionalnih ulaganja i reformi koji se inače ne bi proveli;

112.  ističe da Mehanizam za oporavak i otpornost može pomoći u odlukama o potrošnji Unije u okviru podijeljenog upravljanja; podsjeća, međutim, da je Mehanizam za oporavak i otpornost dogovoren u vrlo specifičnom kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i da se stoga ne može široko primijeniti za buduće programe ulaganja;

113.  ističe da potrošnja u okviru podijeljenog upravljanja u sljedećem VFO-u mora uključivati regionalne i lokalne vlasti i sve relevantne dionike, od osmišljavanja do provedbe s pomoću lokaliziranog i višerazinskog upravljanja te u skladu s poboljšanim načelom partnerstva, osigurati prekograničnu europsku dimenziju investicijskih projekata i usredotočiti se na rezultate i učinak, a ne na ostvarenja, utvrđivanjem mjerljivih pokazatelja uspješnosti, osiguravanjem dostupnosti relevantnih podataka i uključivanjem u izradu i prilagodbu programa;

114.  naglašava da se oblikovanjem potrošnje u okviru podijeljenog upravljanja u okviru sljedećeg VFO-a mora očuvati uloga Parlamenta kao zakonodavca, proračunskog tijela i tijela nadležnog za davanje razrješnice te tijela koje izvršnu vlast poziva na odgovornost, uvođenjem strogih mehanizama odgovornosti i jamčenjem potpune transparentnosti u odnosu na krajnje primatelje ili skupine primatelja sredstava potrošnje Unije s pomoću interoperabilnog sustava kojim se omogućuje učinkovito praćenje novčanih tokova i napretka projekata;

115.  smatra da pristup „jedan nacionalni plan po državi članici” koji je predvidjela Komisija nije u skladu s prethodno navedenim načelima i ne može biti osnova za potrošnju u okviru podijeljenog upravljanja nakon 2027.; podsjeća da je u tom pogledu Unija, u skladu s člankom 175. UFEU-a, dužna pružiti potporu putem instrumenata za poljoprivredne, regionalne i socijalne izdatke;

Dugoročni proračun kojim se održivo upravlja obvezama

116.  podsjeća na vrlo čvrsto protivljenje Parlamenta da se otplata troškova zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU podvrgne gornjoj granici unutar naslova VFO-a s obzirom na to da ti troškovi podliježu tržišnim uvjetima na koje utječu vanjski čimbenici i zbog čega su ti troškovi sami po sebi nestabilni te da je otplata troškova zaduživanja nediskrecijska pravna obveza; naglašava da je uvođenje novih vlastitih sredstava također potrebno kako bi se spriječilo da buduće generacije snose teret prošlih dugova;

117.  žali zbog činjenice da se, u okviru postojeće strukture i unatoč zajedničkoj izjavi triju institucija u okviru sporazuma o VFO-u za 2020., prema kojoj „je cilj da se rashodima kojima se pokrivaju troškovi financiranja instrumenta NextGenerationEU ne smanjuju programi i sredstva”, financiranje ključnih programa Unije i sredstava dostupnih za posebne instrumente, čak i nakon revizije VFO-a, de facto natjecalo s otplatom troškova zaduživanja NGEU-a u kontekstu nagle inflacije i rastućih kamatnih stopa; podsjeća da je pritisak na proračun potaknut troškovima zaduživanja u okviru NGEU-a bio ključan čimbenik u rezovima vodećih programa u reviziji VFO-a;

118.  ističe da se zasad iz proračuna Unije otplaćuju samo kamate povezane s NGEU-om te da će se od 2028. iz proračuna morati otplatiti i kapital; naglašava da se, prema navodima Komisije, predviđa da će ukupni troškovi otplate glavnice i kamata NGEU-a iznositi oko 25 – 30 milijardi EUR godišnje od 2028., što je jednako otprilike 15 – 20 % odobrenih sredstva za plaćanje u proračunu za 2025.;

119.  potvrđuje da će, iako će troškovi zaduživanja NGEU-a biti stabilniji u sljedećem razdoblju VFO-a jer će obveznice već biti izdane, točan profil otplate utjecati na razinu kamata, a time i na stupanj volatilnosti; stoga ustraje u tome da se sa svim troškovima povezanima sa zaduživanjem koje se osigurava iz proračuna Unije ili prostorom u proračunu postupa odvojeno od odobrenih sredstava za programe EU-a u okviru strukture VFO-a;

120.  ističe u tom pogledu sve češće zahtjeve da proračun Unije služi kao jamstvo ključne potpore Unije putem makrofinancijske pomoći i povezane rizike; ističe da u slučaju neispunjavanja obveza ili povlačenja nacionalnih jamstava proračun Unije u konačnici osigurava sve zajmove makrofinancijske pomoći i stoga snosi znatne i inherentno nepredvidive potencijalne obveze, posebno u vezi s Ukrajinom;

121.  stoga poziva Komisiju da osmisli pouzdanu i trajnu strukturu kojom se omogućuje održivo upravljanje svim nediskrecijskim troškovima i obvezama, uz potpuno očuvanje programa Unije te fleksibilnosti i kapaciteta proračuna za odgovor;

Dugoročni proračun s dovoljno resursa i održivim financiranjem

122.  ističe da će, kako je prethodno opisano, proračunske potrebe nakon 2027. biti znatno veće od iznosa dodijeljenih VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i da će, osim toga, morati pokriti troškove zaduživanja i otplate duga; stoga ustraje u tome da se sljedećem VFO-u dodijele znatno veća sredstva u usporedbi s razdobljem 2021. – 2027., čime bi se nadišao povijesno restriktivni, samonametnuti 1 % BND-a, što je spriječilo Uniju da ostvari svoje ambicije i lišilo je sposobnosti da odgovori na krize i prilagodi se novim potrebama;

123.  smatra da bi trebalo istražiti sve instrumente i alate kako bi se Uniji osigurala ta sredstva, u skladu s njezinim prioritetima i utvrđenim potrebama; u tom pogledu smatra da zajedničko zaduživanje izdavanjem obveznica EU-a predstavlja održivu opciju kako bi se osiguralo da Unija ima dostatna sredstva za odgovor na akutne krize na razini Unije, kao što je tekuća kriza u području sigurnosti i obrane;

124.  ponovno ističe potrebu za održivim i otpornim prihodima za proračun Unije; ističe pravno obvezujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, koji je dio Međuinstitucijskog sporazuma, u kojem su se Parlament, Vijeće i Komisija obvezali uvesti dovoljno novih vlastitih sredstava kako bi se barem pokrila otplata duga NGEU-a; ističe da bi, općenito gledajući, skup novih vlastitih sredstava trebao biti pravedan, povezan sa širim ciljevima politike Unije i dogovoren na vrijeme te iznositi dovoljan iznos kako bi se zadovoljile povećane proračunske potrebe;

125.  podsjeća na svoju potporu izmijenjenom prijedlogu Komisije o sustavu vlastitih sredstava; duboko je zabrinut zbog potpunog izostanka napretka u pogledu sustava vlastitih sredstava u Vijeću; poziva Vijeće da hitno usvoji taj prijedlog; te potiče Komisiju da uloži sve napore kako bi podržala postupak donošenja;

126.  nadalje, poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u utvrđivanje dodatnih inovativnih i istinski novih vlastitih sredstava i drugih izvora prihoda osim onih navedenih u Međuinstitucijskom sporazumu; naglašava da su nova vlastita sredstva ključna ne samo kako bi se omogućila otplata zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU, već i kako bi se osiguralo da je Unija opremljena za pokrivanje svojih većih potreba za potrošnjom;

127.  poziva Komisiju da osmisli modernizirani proračun koji je ponovno usmjeren na potrošnju, koji zadovoljava potrebu za pravednošću, većom jednostavnošću, s manjim administrativnim opterećenjem i većom transparentnošću, među ostalim i na prihodovnoj strani; ističe da postojeći rabati i ispravci automatski istječu na kraju trenutačnog VFO-a;

128.  pozdravlja odluku iz preinačene verzije Financijske uredbe da se sve kamate ili druge naknade koje se duguju trećoj strani, a koje se odnose na iznose novčanih kazni, drugih kazni ili sankcija koje je Sud poništio ili smanjio tretiraju kao negativni prihod; podsjeća da to rješenje istječe 31. prosinca 2027.; poziva Komisiju da predloži konačno rješenje za sljedeći VFO kojim bi se postigao isti cilj izbjegavanja bilo kakvog učinka na rashodovnu stranu proračuna;

Dugoročni proračun utemeljen na bliskoj međuinstitucijskoj suradnji

129.  ističe da Parlament namjerava u potpunosti izvršavati svoje ovlasti kao zakonodavac, proračunsko tijelo i tijelo nadležno za davanje razrješnice u skladu s Ugovorima;

130.  podsjeća da je zahtjev za blisku međuinstitucijsku suradnju između Komisije, Vijeća i Parlamenta od rane faze osmišljavanja do konačnog donošenja VFO-a sadržan u Ugovorima i dodatno opisan u Međuinstitucijskom sporazumu;

131.  naglašava predanost Parlamenta da u potpunosti ispunjava svoju ulogu tijekom cijelog postupka; smatra da bi VFO trebao biti osmišljen odozdo prema gore i da bi se trebao temeljiti na opsežnoj uključenosti dionika; nadalje ističe potrebu za strateškim dijalogom među trima institucijama uoči prijedloga VFO-a;

132.  poziva Komisiju da od samog početka predloži praktična rješenja za suradnju i stvarne pregovore; posebno ističe važnost sazivanja sastanaka triju predsjednika, u skladu s člankom 324. UFEU-a, gdje god oni mogu pomoći u postizanju napretka, te ustraje u tome da Komisija treba poduzeti daljnje korake kada Parlament zatraži takve sastanke; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu da o temeljnim aktima povezanima s VFO-om u jednakoj mjeri obavješćuje i Parlament i Vijeće, s obzirom na to da je riječ o dvjema granama proračunskog tijela i suzakonodavcima;

133.  podsjeća da se Međuinstitucijskim sporazumom izričito predviđa da Parlament, Vijeće i Komisija „imaju za cilj utvrditi posebne dogovore za međusobnu suradnju i dijalog”; naglašava da su odredbe o suradnji utvrđene u Međuinstitucijskom sporazumu, uključujući redovite sastanke između Parlamenta i Vijeća, minimalne i da je potrebno mnogo više kako bi se provelo načelo iz članka 312. stavka 5. UFEU-a da se poduzimaju „sve mjere potrebne kako bi se olakšalo donošenje” novog VFO-a; stoga poziva sukcesivna predsjedništva Vijeća da poštuju ne samo slovo, već i duh Ugovora;

134.  podsjeća da je kasno donošenje Uredbe o VFO-u i povezanog zakonodavstva za razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. dovelo do znatnih kašnjenja, što je otežalo pravilnu provedbu programa EU-a; stoga ustraje u tome da se ulože svi napori kako bi se osiguralo pravodobno donošenje predstojećeg paketa VFO-a;

135.  očekuje od Komisije da kao dio paketa prijedloga VFO-a predloži novi međuinstitucijski sporazum u skladu sa stvarnim stanjem novog proračuna, među ostalim u pogledu upravljanja nepredviđenim obvezama; naglašava da bi izmjene Financijske uredbe potrebne za usklađivanje s novim VFO-om trebale stupiti na snagu istodobno s Uredbom o VFO-u;

o
o   o

136.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2093/oj. (2) SL L 424, 15.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2020/2053/oj. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2020/1222/oj. (4) SL L, 2024/2509, 26.9.2024., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj. (5) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2092/oj. (6) SL C, C/2024/6751, 26.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6751/oj. (7) SL C, C/2023/1067, 15.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1067/oj. (8) SL C 177, 17.5.2023., str. 115. (9) SL C 445, 29.10.2021., str. 240. (10) SL C 428, 13.12.2017., str. 10. (11) SL C, C/2025/279, 24.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/279/oj. (12) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 članak 9. (SL L 198, 22.6.2020., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/852/oj). (13) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj). (14) Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) (SL L 265, 12.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/1925/oj).