Odluka Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Petru Bystronu (2024/2047(IMM))

P10_TA(2025)0067 A10-0077/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Petru Bystronu, koji je zaprimljen u obliku pisma njemačkog Saveznog ministarstva pravosuđa od 27. kolovoza 2024. i kojim se prosljeđuje zahtjev državnog odvjetnika u Münchenu od 23. srpnja 2024. u vezi s kaznenim postupkom koji je u tijeku pred Državnim odvjetništvom u Münchenu te koji je objavljen na plenarnoj sjednici 16. rujna 2024.,

–  nakon saslušanja Petra Bystrona 13. veljače 2025. u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika i uzimajući u obzir dokumente koje je podnio,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013., 19. prosinca 2019. i 5. srpnja 2023.(1),

–  uzimajući u obzir članak 46. Temeljnog zakona Savezne Republike Njemačke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A10-0077/2025),

A.  budući da je državni odvjetnik u Münchenu zatražio ukidanje imuniteta Petru Bystronu, zastupniku u Europskom parlamentu, u vezi s optužbama protiv njega u skladu s člankom 108.e stavkom 1., člankom 261. stavkom 1. točkom 2., člankom 261. stavkom 7., člankom 263. stavkom 1. i člankom 263. stavkom 3. točkom 1. njemačkog Kaznenog zakona, člankom 370. stavkom 1. njemačkog Općeg poreznog zakona i člankom 53. njemačkog Kaznenog zakona, a koje se odnose na navodna kaznena djela pasivnog podmićivanja, pranja novca i prijevare u najmanje šest slučajeva te utaju poreza u najmanje pet slučajeva;

B.  budući da se u zahtjevu za ukidanje imuniteta navodi da je Petr Bystron, počevši od neutvrđenog trenutka 2020. godine, među ostalim možda primao gotovinske iznose na ruke ili prijenose u kriptovalutama od operatera proruske internetske stranice „Voice of Europe” te se zauzvrat obvezao da će u svojstvu zastupnika u nacionalnom parlamentu podržati interese ruske vlade u obraćanjima i pri glasovanjima; budući da je 17. i 20. ožujka 2023. Petr Bystron navodno na bankomatu uplatio velike iznose na račun koji pripada društvu čiji je on jedini dioničar i upravitelj; budući da je 20. ožujka 2023. na bankomatu iste banke navodno ponovno podigao isti iznos u novčanicama od 200 EUR; budući da Petr Bystron na zahtjev banke navodno nije dostavio objašnjenje u vezi s tim sumnjivim transakcijama; budući da je od navodnog mita primljenog u gotovini Petr Bystron navodno uplatio i više iznosa u srpnju 2021., travnju i rujnu 2022. te lipnju i srpnju 2023.; budući da je Petr Bystron navodno pokušao prikriti podrijetlo gotovine; budući da državno odvjetništvo u Münchenu raspolaže izvodima transakcija svih računa Petra Bystrona i spomenutog društva, čiji je on jedini dioničar i upravitelj, od 2020.; budući da je to navodno omogućilo otkrivanje drugih gotovinskih plaćanja, zbog čega se moglo zaključiti da je zaista riječ o primljenom mitu koje je prethodno navodno primio;

C.  budući da je u više rasprava u nacionalnom parlamentu, u kojemu je u vrijeme navodnih djela obnašao mandat zastupnika, Petr Bystron o pitanjima povezanima s Rusijom od 2022. navodno glasovao na način koji je očito najpovoljniji za interese ruske vlade te da je navodno u njemačkom Bundestagu održao najmanje dva govora u kojima je zauzeo proruski stav;

D.  budući da je Petr Bystron, koji je u skladu s njemačkim Zakonom o parlamentarnim zastupnicima imao pravo na paušalnu naknadu namijenjenu, među ostalim, zapošljavanju osoblja, u listopadu 2021. navodno sklopio ugovor o radu sa svojim odvjetnikom te da su sklopili pet aneksa ugovora, u kojima su promijenili tjedno radno vrijeme i mjesečnu plaću njegovog odvjetnika; budući da se paušalna naknada može koristiti samo ako su namjena ili predmetne aktivnosti u dovoljnoj mjeri povezane s obnašanjem mandata; budući da rad na temelju tog ugovora navodno nije bio povezan s obnašanjem parlamentarnog mandata ili uopće nije bio izvršen, ali je naknada navodno svejedno isplaćena na temelju obmanjivanja nadležnog člana osoblja; budući da je tim plaćanjem Savezna Republika Njemačka navodno oštećena za iznos od 97 400,00 EUR;

E.  budući da je Petr Bystron u financijskim godinama od 2017. do 2021. preko porezne savjetnice društva čiji je on jedini dioničar i upravitelj poreznim tijelima u Münchenu navodno podnio netočne prijave PDV-a koje su sadržavale troškove privatne prirode koji nisu povezani s poslovanjem tog društva; budući da je na temelju netočnih informacija u prijavama PDV-a navodno došlo do neopravdanog povrata PDV-a u ukupnom iznosu od 9 949,17 EUR;

F.  budući da je Petr Bystron na europskim izborima 2024. u Njemačkoj izabran za zastupnika u Europskom parlamentu te da u vrijeme navodnih kaznenih djela nije bio zastupnik u Europskom parlamentu;

G.  budući da navodna kaznena djela i zahtjev za ukidanje imuniteta koji je uslijedio nisu povezani s izraženim mišljenjem ili glasovanjem Petra Bystrona pri obnašanju njegovih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

H.  budući da je člankom 9. prvim stavkom točkom (a) Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije predviđeno da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima parlamenta te države;

I.  budući da članak 46. stavci 2., 3. i 4. Temeljnog zakona Savezne Republike Njemačke glasi kako slijedi:

J.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

K.  budući da zastupnički imunitet u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

L.  budući da u ovom slučaju Parlament nije utvrdio da postoji fumus persecutionis, odnosno činjenice koje upućuju na to da je predmetni postupak pokrenut s namjerom ugrožavanja njegova političkog rada u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu;

M.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Petru Bystronu;

2.  nalaže svojoj predsjednici da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Savezne Republike Njemačke i Petru Bystronu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23; Presuda Suda Europske unije od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115; presuda Općeg suda od 5. srpnja 2023., Puigdemont i Casamajó i dr./Parlament, T-272/21, ECLI:EU:T:2023:373. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

Odluka Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Petrasu Gražulisu (2024/2089(IMM))

P10_TA(2025)0068 A10-0078/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev glavne državne odvjetnice Republike Litve za ukidanje imuniteta Petrasu Gražulisu od 16. rujna 2024. u vezi s kaznenim postupkom koji ga uključuje, i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 24. listopada 2024.,

–  nakon saslušanja Petrasa Gražulisa 18. ožujka 2025. u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013., 19. prosinca 2019. i 5. srpnja 2023.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Republike Litve,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A10‑0078/2025),

A.  budući da je dopisom od 16. rujna 2024. glavna državna odvjetnica Republike Litve zatražila ukidanje imuniteta Petrasu Gražulisu u vezi s navodnim kaznenim djelom iz članka 170. stavka 2. Kaznenog zakona Republike Litve jer je javno izvrgnuo ruglu skupinu osoba i izrazio svoj prijezir prema njima zbog njihove seksualne orijentacije;

B.  budući da se u zahtjevu navodi da je Petras Gražulis optužen da je na hodnicima Litavskog parlamenta 26. svibnja 2022., nakon sjednice Litavskog parlamenta na kojoj se govorilo o registraciji civilnih partnerstava, u razgovoru sa snimateljem, koji su mediji snimili i emitirali, javno izvrgnuo ruglu, omalovažavao i ponižavao skupinu osoba te da je izrazio svoj prijezir prema njima zbog njihove seksualne orijentacije; budući da je navodno kazneno djelo Petrasa Gražulisa, koji je u to vrijeme bio zastupnik u Litavskom parlamentu, počinjeno 2022.; budući da je preliminarna istraga provedena 2022. i 2023. te da je predmet u siječnju 2024. upućen Regionalnom sudu u Vilniusu; budući da je u to vrijeme Petras Gražulis uživao imunitet kao zastupnik u Litavskom parlamentu, ali je 16. studenoga 2023. Litavski parlament dao svoju suglasnost za pokretanje kaznenog postupka protiv njega;

C.  budući da je Petras Gražulis na europskim izborima u lipnju 2024. izabran u Europski parlament i da u vrijeme navodnog počinjenja kaznenog djela nije bio zastupnik u Europskom parlamentu;

D.  budući da navodno kazneno djelo i zahtjev za ukidanje imuniteta koji je uslijedio nisu povezani s izraženim mišljenjem ili glasovanjem Petrasa Gražulisa pri obnašanju njegovih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

E.  budući da je člankom 9. prvim stavkom točkom (a) Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije predviđeno da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima njihovog parlamenta;

F.  budući da, u skladu s člankom 62. Ustava Republike Litve, „[z]astupnik u Litavskom parlamentu ima imunitet nepovredivosti. Protiv zastupnika u Litavskom parlamentu ne može se pokrenuti kazneni postupak, zastupnik ne može biti uhićen niti mu na neki drugi način može biti ograničena osobna sloboda bez pristanka Litavskog parlamenta. Zastupnika u Litavskom parlamentu ne može se proganjati zbog glasovanja ili govora u Litavskom parlamentu. Međutim, postupak se može pokrenuti, na temelju općih propisa, zbog uvrede ili klevete”;

G.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

H.  budući da zastupnički imunitet u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

I.  budući da u ovom slučaju Parlament nije utvrdio da postoji fumus persecutionis, odnosno činjenice koje upućuju na to da je predmetni postupak pokrenut s namjerom ugrožavanja njegova političkog rada u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu;

J.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Petrasu Gražulisu;

2.  nalaže svojoj predsjednici da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnim tijelima Republike Litve i Petrasu Gražulisu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23; presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115; presuda Općeg suda od 5. srpnja 2023., Puigdemont i Casamajó i drugi / Parlament, T-272/21, ECLI:EU:T:2023:373. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

Odluka Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Grzegorzu Braunu (2024/2102(IMM))

P10_TA(2025)0069 A10-0081/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev glavnog državnog odvjetnika Republike Poljske za ukidanje imuniteta Grzegorzu Braunu od 29. listopada 2024., kojim je proslijeđen zahtjev Okružnog državnog odvjetništva u Varšavi u vezi s kaznenim postupkom pokrenutim protiv Grzegorza Brauna i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 14. studenoga 2024.,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se smatra da se Grzegorz Braun odrekao prava da bude saslušan u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013., 19. prosinca 2019. i 5. srpnja 2023.(1),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 2. i 5. Ustava Republike Poljske,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A10‑0081/2025),

A.  budući da je glavni državni odvjetnik Republike Poljske pismom od 29. listopada 2024. proslijedio zahtjev za ukidanje imuniteta Grzegorzu Braunu, koji je izdalo Okružno državno odvjetništvo u Varšavi, u vezi s više navodnih kaznenih djela počinjenih tijekom 2022. i 2023.;

B.  budući da je, prema navedenom zahtjevu, Grzegorz Braun 1. ožujka 2022. u zgradi Nacionalnog instituta za kardiologiju (državnog istraživačkog instituta) navodno povrijedio tjelesni integritet javnog dužnosnika koji je djelovao u svojstvu ravnatelja Nacionalnog instituta za kardiologiju, tijekom obavljanja službenih dužnosti tog javnog dužnosnika i u vezi s njima; budući da navodna djela predstavljaju kazneno djelo u skladu s člankom 222. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona i s člankom 191. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona, u vezi s člankom 11. stavkom 2. istoga zakona;

C.  budući da je Grzegorz Braun 1. ožujka 2022. navodno vrijeđao ravnatelja Nacionalnog instituta za kardiologiju tijekom obavljanja službenih dužnosti tog javnog dužnosnika i u vezi s njima, na način da je iznosio optužbe protiv njega i sve navedeno prenosio putem interneta, što je navodno moglo naštetiti javnom ugledu dužnosnika i prouzročiti gubitak povjerenja koje mu je dano i potrebno kako bi obnašao dužnost ravnatelja Nacionalnog instituta za kardiologiju i obavljao liječničku profesiju; budući da navodna djela predstavljaju kazneno djelo u skladu s člankom 226. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona i s člankom 212. stavcima 1. i 2. poljskog Kaznenog zakona, u vezi s člankom 11. stavkom 2. istoga zakona;

D.  budući da je Grzegorz Braun 27. siječnja 2023. navodno oštetio božićno drvce i uništio ukrase koji su bili u vlasništvu dviju poljskih udruga s uredima u zgradi Okružnog suda u Krakovu te budući da nanošenje takve štete predstavlja kazneno djelo u skladu s člankom 288. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona;

E.  budući da je Grzegorz Braun 30. svibnja 2023. u sjedištu Njemačkog povijesnog instituta u Varšavi navodno oštetio imovinu Njemačkog povijesnog instituta, što predstavlja kazneno djelo u skladu s člankom 288. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona;

F.  budući da Grzegorz Braun 30. svibnja 2023. navodno nije na zahtjev ovlaštene osobe napustio sjedište Njemačkog povijesnog instituta, što predstavlja kazneno djelo u skladu s člankom 193. stavkom 1. poljskog Kaznenog zakona;

G.  budući da je Grzegorz Braun 12. prosinca 2023. u prostorijama Sejma Republike Poljske navodno javno vrijeđao skupinu ljudi na temelju njihove vjerske pripadnosti i navodno izvrgnuo javnom ruglu vjerski predmet (menoru) na način da je svijeće na menori ugasio aparatom za gašenje požara, čime je navodno vrijeđao vjerske osjećaje Židova, što predstavlja kazneno djelo u skladu s člankom 257. poljskog Kaznenog zakona te s člankom 195. stavkom 1. i člankom 196. poljskog Kaznenog zakona, u vezi s člankom 11. stavkom 2. toga zakona;

H.  budući da je 12. prosinca 2023. u prostorijama Sejma Republike Poljske Grzegorz Braun navodno povrijedio tjelesni integritet oštećene strane koja je intervenirala u cilju zaštite javnog reda na način da je prema oštećenoj strani usmjerio aparat za gašenje požara i prskao je praškastom tvari; budući da je Grzegorz Braun navodno prouzročio manju štetu zdravlju oštećene strane, koja je trajala do sedam dana, što predstavlja kazneno djelo u skladu s člankom 157. stavkom 2. poljskog Kaznenog zakona i s člankom 217.a poljskog Kaznenog zakona, u vezi s člankom 11. stavkom 2. tog zakona;

I.  budući da je istraga provedena u vezi s navodnim kaznenim djelima navedenima u zahtjevu za ukidanje imuniteta prvotno pokrenuta 25. svibnja 2023., kada je Grzegorz Braun uživao imunitet kao član Sejma Republike Poljske; budući da je 17. siječnja 2024. Sejm Republike Poljske dao suglasnost za pokretanje kaznenog postupka protiv Grzegorza Brauna u vezi s kaznenim djelima navedenima u zahtjevu; budući da je Grzegorz Braun na europskim izborima u lipnju 2024. godine izabran za zastupnika u Europskom parlamentu; budući da Grzegorz Braun stoga u vrijeme počinjenja navodnih kaznenih djela nije obnašao dužnost zastupnika u Europskom parlamentu;

J.  budući da navodna kaznena djela i zahtjev za ukidanje imuniteta koji je uslijedio nisu povezani s izraženim mišljenjem ili glasovanjem Grzegorza Brauna pri obnašanju njegovih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

K.  budući da u skladu s člankom 9. prvim stavkom točkom (a) Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima parlamenta te države;

L.  budući da u skladu s člankom 105. stavcima 2. i 5. poljskog Ustava, od dana objave rezultata izbora do dana isteka svojeg mandata, zastupnik ne podliježe kaznenoj odgovornosti bez suglasnosti Sejma Republike Poljske te ne smije biti pritvoren niti uhićen bez suglasnosti Sejma, osim u slučajevima kada je zatečen u počinjenju kaznenog djela i kada je njegov pritvor nužan za osiguranje nesmetanog tijeka postupka;

M.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

N.  budući da zastupnički imunitet u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

O.  budući da u ovom slučaju Parlament nije utvrdio da postoji fumus persecutionis, odnosno činjenice koje upućuju na to da je predmetni postupak pokrenut s namjerom ugrožavanja njegova političkog rada u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu;

P.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Grzegorzu Braunu;

2.  nalaže svojoj predsjednici da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnim tijelima Republike Poljske i Grzegorzu Braunu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra / De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23; presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115; presuda Općeg suda od 5. srpnja 2023., Puigdemont i Casamajó i dr. / Parlament, T-272/21, ECLI:EU:T:2023:373. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Instrumentu za razvoj i rast pograničnih regija (BRIDGEforEU) (17102/1/2024 – C10-0057/2025 – 2018/0198(COD))

P10_TA(2025)0070 A10-0058/2025

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (17102/1/2024 – C10‑0057/2025),

–  uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1) i 24. travnja 2024.(2),

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora regija od 5. prosinca 2018.(3) i 17. travnja 2024.(4),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(5) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0373– 2018/0198(COD),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni Prijedlog Komisije (COM(2023)0790),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 75. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 68. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za regionalni razvoj (A10‑0058/2025),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnom tajnicom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 124. (2) SL C, C/2024/4060, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4060/oj. (3) SL C 86, 7.3.2019., str. 165. (4) SL C, C/2023/1326, 22.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1326/oj. (5) SL C 449, 23.12.2020., str. 619.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/1011 u pogledu područja primjene pravila za referentne vrijednosti, upotrebe u Uniji referentnih vrijednosti koje pruža administrator smješten u trećoj zemlji i određenih zahtjeva za izvješćivanje (5123/1/2025 – C10-0055/2025 – 2023/0379(COD))

P10_TA(2025)0071 A10-0060/2025

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (5123/1/2025 – C10‑0055/2025),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2024.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2023)0660),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 75. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 68. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10-0060/2025),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnom tajnicom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C, C/2024/2485, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2485/oj. (2) Usvojeni tekstovi, 24.4.2024., P9_TA(2024)0357.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statistici tržišta rada Europske unije o poslovnim subjektima i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 te uredaba (EZ) br. 450/2003 i (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (17082/1/2024 – C10-0054/2025 – 2023/0288(COD))

P10_TA(2025)0072 A10-0057/2025

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (17082/1/2024 – C10‑0054/2025),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 24. studenoga 2023.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2023)0459),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 75. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 68. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10‑0057/2025),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnom tajnicom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C, C/2024/668, 12.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/668/oj. (2) Usvojeni tekstovi od 24.4.2024., P9_TA(2024)0356.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o Nacrtu odluke Vijeća o pozivu državama članicama da u interesu Europske unije prihvate izmjene Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.) sadržane u Prilogu Rezoluciji WHA77.17 i donesene 1. lipnja 2024. (17046/2024 – C10-0005/2025 – 2024/0299(NLE))

P10_TA(2025)0073 A10-0064/2025

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (17046/2024),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je Vijeće podnijelo u skladu s člankom 168. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkama iii. i v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C10‑0005/2025),

–  uzimajući u obzir članak 107. stavke 1. i 4. i članak 117. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za javno zdravlje (A10‑0064/2025),

1.  daje suglasnost za Nacrt odluke Vijeća;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Belgije – EGF/2024/003 BE/Van Hool (COM(2025)0001 – C10-0056/2025 – 2025/0061(BUD))

P10_TA(2025)0074 A10-0080/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2025)0001 – C10‑0056/2025),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013(1) („Uredba o EGF-u”),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2), kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2024/765(3), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(4), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A10‑0080/2025),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć ostvaruje u obliku financijske potpore radnicima i poduzećima za koja su radili;

B.  budući da je Belgija podnijela zahtjev EGF/2024/003 BE/Van Hool za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon otpuštanja 2411 radnika(5) u sektoru gospodarstva svrstanom u odjeljak 29. NACE-a Rev. 2 (proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica) u regiji NUTS 2 pokrajine Antwerpen (BE21), u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od četiri mjeseca, od 8. travnja 2024. do 8. kolovoza 2024.;

C.  budući da se zahtjev odnosi na 2411 otpuštenih radnika u poduzeću Van Hool;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u kojom se propisuje prestanak djelatnosti najmanje 200 radnika ili samozaposlenih osoba koji su proglašeni viškom tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača;

E.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na potražnju za autobusima, a agresivni rat Rusije protiv Ukrajine utjecao na strukturu troškova;

F.  budući da se europska automobilska industrija i industrija dobavljača suočava s dosad nezabilježenim pritiscima koji potječu od vanjskih i unutarnjih izazova, kao što su narušavanje tržišnog natjecanja, posebno u sektoru električnih vozila zbog nepoštenog subvencioniranja Kine, i visoki troškovi energije prouzročeni velikim restrukturiranjem;

G.  budući da je poduzeće Van Hool bilo specijalizirano za proizvodnju autobusa, trolejbusa i prikolica; budući da je pad potražnje za autobusima koji je posljedica pandemije doveo do smanjenja prosječne prodaje poduzeća Van Hool u Europi te do naglog pada profitabilnosti; buduća da su sve veća inflacija i poremećaji u lancima opskrbe dodatno povećali pritisak na marže poduzeća;

H.  budući da je to poduzeće, u skladu s belgijskim pravom, slijedilo obvezni postupak obavješćivanja predstavnika radnika i savjetovanja s njima; budući da se zahtjev za osnivanje odjela za zapošljavanje, čija je svrha radnicima otpuštenima u kontekstu kolektivnog otkaza pružiti usluge traženja zamjenskog posla, ne primjenjuje u slučaju stečaja;

I.  budući da bi financijski doprinos iz EGF-a ponajprije trebao biti usmjeren na aktivne mjere politike tržišta rada i personalizirane usluge čiji je cilj brza reintegracija korisnika na dostojanstvena i održiva radna mjesta u istom ili drugom sektoru, pri čemu ih treba pripremiti na zelenije i digitalnije europsko gospodarstvo;

J.  budući da flamanske službe za zapošljavanje (VDAB) osiguravaju nacionalno pretfinanciranje i sufinanciranje mjera;

K.  budući da EGF ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 30 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.), kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2024/765; budući da bi u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja nepotrošene doprinose trebalo vratiti Komisiji;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Belgija u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 7 999 015 EUR, odnosno 85 % ukupnog troška od 9 410 607 EUR, što obuhvaća troškove za personalizirane usluge u iznosu od 9 034 607 EUR i troškove za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja u iznosu od 376 000 EUR;

2.  primjećuje da su belgijske vlasti zahtjev podnijele 29. listopada 2024. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Belgija pružila, Komisija dovršila ocjenjivanje zahtjeva 26. ožujka 2025. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  prima na znanje da se zahtjev odnosi na 2411 otpuštenih radnika u poduzeću Van Hool; nadalje, napominje da će ukupno 2397 radnika biti ciljani korisnici;

4.  ističe da, prema podacima Federacije belgijskih poduzeća (VBO), industrijski sektor u Belgiji trenutačno bilježi pad; primjećuje da industrijski sektor tradicionalno ima važnu ulogu u Lieru pa njegovo slabljenje znatno utječe na tržište rada Liera; ističe da se 2023. broj radnih mjesta u industriji u Lieru smanjio za 13 %;

5.  naglašava da profili radnika koji su proglašeni viškom, od kojih je jedna trećina u dobi od 50 ili više godina, a 80 % ih ima srednjoškolsko ili niže obrazovanje te zastarjele vještine; ističe da će, uzimajući u obzir silazni trend u pogledu slobodnih radnih mjesta i njihovu geografsku raspodjelu, radnicima biti potrebna ciljana potpora usmjerena na usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi se povećali njihovi izgledi za ponovno zaposlenje; smatra da je društvena odgovornost Unije i država članica pružiti pogođenim radnicima mogućnost stjecanja potrebnih kvalifikacija za buduće zapošljavanje;

6.  pozdravlja činjenicu da će se personalizirane usluge koje će se pružati radnicima sastojati od sljedećih mjera: savjetnik za socijalnu intervenciju i prijava radnika, pronalaženje novog radnog mjesta, potpora pri traženju zaposlenja i posredovanje pri zapošljavanju, strukovno usmjeravanje, prekvalifikacija i strukovno osposobljavanje, kao i osposobljavanje na radnom mjestu; posebno ističe usluge povezane s ciljanom potporom i osobnom procjenom, kao i osposobljavanje u području IKT-a koje doprinosi usavršavanju potrebnom u digitalnom industrijskom dobu;

7.  prima na znanje da je Belgija ciljanim korisnicima počela pružati personalizirane usluge 22. travnja 2024. i da će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od tog datuma do datuma koji nastupi 24 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financiranju;

8.  napominje da Belgija od 14. ožujka 2024. snosi administrativne izdatke provedbe EGF-a te da ti izdaci stoga ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od tog datuma do datuma koji nastupi 31 mjesec nakon stupanja na snagu odluke o financiranju;

9.  naglašava da su belgijske vlasti potvrdile da će se u pristupu predloženim mjerama i u njihovoj provedbi poštovati načela jednakog postupanja i nediskriminacije te da će se spriječiti svako dvostruko financiranje;

10.  podsjeća da belgijske vlasti moraju osigurati da ravnopravnost muškaraca i žena i integracija rodne perspektive budu sastavni dio provedbe mjera te da se promiču tijekom cijelog razdoblja provedbe;

11.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima odgovorna poduzeća;

12.  podsjeća da belgijske vlasti moraju priznati izvor financiranja, kao i jamčiti vidljivost financiranja Unije, te isticati dodanu vrijednost Unije do koje je došlo zahvaljujući intervenciji, i to pružanjem koherentnih, učinkovitih i ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim usmjerenih informacija korisnicima, lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, medijima i javnosti;

13.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

14.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

15.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG: ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva Belgije – EGF/2024/003 BE/Van Hool

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2025/1018.)

(1) SL L 153, 3.5.2021., str. 48., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/691/oj. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2093/oj. (3) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2024/765 od 29. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L, 2024/765, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/765/oj). (4) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2020/1222/oj. (5) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u.

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2023. (2024/2083(INI))

P10_TA(2025)0075 A10-0049/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 310. stavak 6. i članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 25. srpnja 2024. naslovljeno „35. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara – 2023.” (COM(2024)0318) (izvješće PIF 2023.),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) za 2023.(1) i Izvješće o aktivnostima nadzornog odbora OLAF-a – 2023.(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) za 2023. objavljeno 1. ožujka 2024.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije(3) (Uredba o uvjetovanosti),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(4) (Direktiva o zviždačima) i Izvješće Komisije od 3. srpnja 2024. o njezinoj provedbi i primjeni (COM(2024)0269),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2023. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2023. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2023)0800) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 28. veljače 2024. o Izvješću Komisije o vladavini prava za 2023.(5),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 16. prosinca 2024. o neukidanju mjere naložene na temelju članka 2. stavka 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/2506 od 15. prosinca 2022. o mjerama za zaštitu proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava u Mađarskoj,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 16. veljače 2022. u predmetima C-156/21(6) i C-157/21(7) te Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2022/2506 od 15. prosinca 2022. o mjerama za zaštitu proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava u Mađarskoj, koje se sve odnose na Uredbu o uvjetovanosti,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(8) (preinaka) („Financijska uredba”),

–  uzimajući u obzir uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2024/1624(9), (EU) 2024/1620(10) i Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2024/1640(11), sve donesene 31. svibnja 2024. te se sve odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, među ostalim osnivanjem Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima(12) (Direktiva PIF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 16. rujna 2022. naslovljeno „Drugo izvješće o provedbi Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima” (COM(2022)0466),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 3. srpnja 2024. o provedbi i primjeni Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2024)0269),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike(13) (Uredba o zajedničkim odredbama),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2024. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2024. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2024)0800),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Jačanje borbe protiv organiziranog kriminala: Procjena zakonodavnog okvira” („Strengthening the fight against organised crime: Assessing the legislative framework”), objavljenu u prosincu 2022.(14),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Jačanje borbe protiv korupcije: Procjena zakonodavnog okvira i okvira politike” („Strengthening the fight against organised corruption: assessing the legislative and policy framework”), objavljeno u siječnju 2023.(15),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Procjena usklađenosti mjera koje su države članice donijele radi prilagodbe svojih sustava Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja” („EPPO”) i njezino produljenje, objavljene u prosincu 2023.(16),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. svibnja 2023. o borbi protiv korupcije (JOIN(2023)0012) i Prijedlog direktive Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. svibnja 2023. o borbi protiv korupcije, zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP i Konvencije o borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Europskih zajednica ili dužnosnike država članica Europske unije te o izmjeni Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2023)0234),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Europola i OLAF-a od 6. lipnja 2023. naslovljeno „Procjena prijetnji fondu NextGenerationEU (NGEU)” („Assessing the Threats to the NextGenerationEU fund (NGEU))

–  uzimajući u obzir završnu napomenu Europskog ombudsmana od 12. rujna 2023. naslovljenu „Završna napomena o strateškoj inicijativi za transparentnost i odgovornost Mehanizma za oporavak i otpornost” („Closing note on the Strategic Initiative concerning the transparency and accountability of the Recovery and Resilience Facility”) u vezi s predmetom SI/6/2021/PVV, otvorenim 24. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda naslovljeno „Aktivnosti Suda tijekom 2023.” objavljeno 9. listopada 2024.,

–  uzimajući u obzir pregled Europskog revizorskog suda br. 04/2023 od 6. srpnja 2023. naslovljen „Digitalizacija upravljanja sredstvima EU-a”,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 534 naslovljeno „Stavovi građana prema korupciji u EU-u 2023.”(17),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 06/2023 od 13. ožujka 2023. naslovljeno „Sukobi interesa u vezi s rashodima EU-a za koheziju i poljoprivredu – Uspostavljen je relevantni okvir, no postoje nedostatci u transparentnosti i mjerama za otkrivanje”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/785 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Unije za borbu protiv prijevara i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 250/2014(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2024. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2022.(19),

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A10‑0049/2025),

A.  budući da, u skladu s obvezom utvrđenom u članku 325. stavku 5. UFEU-a, Komisija svake godine u suradnji s državama članicama EU-a podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o mjerama poduzetima za provedbu tog članka (poznato kao izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije, izvješće PIF);

B.  budući da se izvješća PIF o zaštiti financijskih interesa uglavnom temelje na informacijama koje su dostavile države članice, među ostalim podacima o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama putem sustava za upravljanje nepravilnostima, te na podacima dobivenima iz računovodstvenog sustava Komisije (ABAC);

C.  budući da se učinkovite mjere za zaštitu financijskih interesa EU-a na razini EU-a moraju provoditi na osnovi znanja utemeljenog na podacima o specifičnoj situaciji u svakoj državi članici, posebno u slučajevima koji uključuju složene kriminalne aktivnosti;

D.  budući da broj otkrivenih i prijavljenih nepravilnosti pokazuje rezultate napora država članica u borbi protiv nezakonitih aktivnosti u tom području te ih se ne bi trebalo tumačiti kao pokazatelj razine lošeg upravljanja ili razine prijevare u državama članicama;

E.  budući da poveznice između pojave nepravilnosti, njihova otkrivanja i razine izvješćivanja zahtijevaju širu opću procjenu;

F.  budući da bi dobro upravljanje javnim resursima i zaštita financijskih interesa EU-a u svim politikama EU-a trebali biti ključni za povećanje povjerenja građana jamčenjem pravilne i učinkovite upotrebe novca poreznih obveznika;

G.  budući da bi se sustavnim smanjenjem jaza PDV-a ojačala zaštita financijskih interesa Unije, povećala porezna pravednost i povjerenje u fiskalne sustave, doprinijelo održivosti javnih financija i poduprla gospodarska kohezija među državama članicama, posebno u vrijeme proračunskog pritiska;

H.  budući da zaštita proračuna EU-a uključuje više aktera na različitim razinama koji svoj mandat mogu ostvariti samo strukturiranom mrežom odnosa i koordinacijom unutar strukture za borbu protiv prijevara(20);

I.  budući da je potrebno pronaći odgovarajuće rješenje za različitost pravnih i administrativnih sustava i različite razine digitalizacije u državama članicama stvaranjem jedinstvenih, interoperabilnijih i usporedivijih administrativnih sustava i sustava izvješćivanja u EU-u kako bi se učinkovito sprečavale i suzbijale prijevare i korupcija te nepravilnosti i druge povrede;

J.  budući da bi na razini EU-a i država članica trebalo poticati snažnu suradnju između tijela koja provode administrativne istrage i onih koja provode kaznene istrage;

K.  budući da su sustav ranog otkrivanja i isključenja i ARACHNE učinkoviti alati za zaštitu proračuna EU-a od rizika od nesolventnosti, nemara, prijevare ili nepravilnosti čiju su počinitelji privatni akteri, u slučaju sustava ranog otkrivanja i isključenja, te pristupom rudarenja podataka i utvrđivanja razine rizika u slučaju ARACHNE-a;

L.  budući da kriminalne mreže koje djeluju u EU-u u potpunosti primjenjuju cijeli niz najsuvremenijih informacijskih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bi što lakše vršile kriminalne aktivnosti, što predstavlja još složeniju prijetnju za proračun EU-a i novi izazov za tijela kaznenog progona te zahtijeva od strukture za borbu protiv prijevara da ubrza proučavanje upotrebe umjetne inteligencije u borbi protiv prijevara;

M.  budući da su poštovanje vrijednosti na kojima se EU temelji i temeljnih prava te poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima preduvjeti za pristup financijskim sredstvima EU-a;

N.  budući da se mehanizam uvjetovanosti u pogledu vladavine prava primjenjuje na cjelokupni proračun EU-a kao preduvjet za pristup svim fondovima EU-a i omogućuje poduzimanje mjera u slučajevima kršenja načela vladavine prava koja utječu ili bi mogla ozbiljno utjecati na dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a ili na financijske interese EU-a;

O.  budući da članak 22. Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(21) (Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost) sadržava odredbe o zaštiti financijskih interesa EU-a;

Opće napomene o izvješću PIF i o velikim prijetnjama

1.  pozdravlja izvješće PIF za 2023. i analize relevantnih zaključaka sadržane u njemu te podržava njegove preporuke;

2.  dijeli stajalište da učinkovita zaštita financijskih interesa Unije zahtijeva ubrzanje digitalizacije kojom se olakšava razmjena znanja, obrada podataka i povećava dostupnost podataka te kojim bi se poboljšalo upravljanje cjelokupnom strukturom za borbu protiv prijevara; smatra da bi i EU i nacionalna tijela trebali pojačati upotrebu digitalnih alata kako bi se olakšala suradnja;

3.  ponavlja da je mjerljivije upravljanje aktivnostima brojnih komponenti strukture za borbu protiv prijevara usmjereno na rezultate ključno i za učinkovitu zaštitu financijskih interesa Unije i za procjenu učinkovitosti te strukture;

4.  podsjeća da je čvrsta suradnja upravnih i pravosudnih tijela koja provode istrage i na razini EU-a i na razini država članica od ključne važnosti; ponovno izražava zabrinutost zbog situacije koja još uvijek nije optimalna, posebno u pogledu otkrivanja i prijavljivanja sumnji na prijevare i nepravilnosti te daljnjeg postupanja u vezi s njima, te jer postoje znatne razlike među državama članicama; stoga potiče države članice da zauzmu proaktivan pristup zaštiti financijskih interesa Unije i da poboljšaju razmjenu informacija među svojim nacionalnim tijelima te s tijelima i agencijama EU-a, među ostalim kako bi se pravodobno utvrdili i uklonili novi rizici i trendovi prijevara; naglašava činjenicu da borba protiv prijevara zahtijeva cjelovit i sveobuhvatan pristup koji obuhvaća sve faze ciklusa borbe protiv prijevara i odražava višestruke, međupovezane i međuovisne aktere i procese uspostavljene za zaštitu financijskih interesa Unije;

5.  napominje da se ukupan broj slučajeva prijevara i nepravilnosti koje su prijavila nadležna tijela EU-a i nacionalna tijela znatno povećao za 9 % 2023. (13 563) u odnosu na 2022. (12 455); žali zbog činjenice da je to dosad najveća razina i nastavak rastućeg trenda posljednjih pet godina; nadalje primjećuje da je ukupno financiranje u vezi s tim slučajevima 2023. (1,90 milijardi EUR) bilo znatno više nego 2022. (1,77 milijardi EUR), što je povećanje od 7,3 %; priznaje da su usporedbe koje se temelje na petogodišnjem prosjeku prikladnije od godišnjih usporedbi za utvrđivanje situacija u stvarnom vremenu i dobivanje pouzdane analize trendova i obrazaca u višegodišnjem ciklusu provedbe brojnih programa; u skladu s time cijeni činjenicu da se izvješće PIF za 2023. odnosi na rezultate u razdoblju od 2019. do 2023.; primjećuje da porast slučajeva nepravilnosti i financiranja kojima se ne postižu pozitivni rezultati ukazuje na potrebu za povezivanjem proračuna s pokazateljima uspješnosti nadležnih institucija;

6.  zabrinut je zbog općeg scenarija opisanog u višegodišnjoj analizi u izvješću PIF za 2023.; naglašava da trenutačna situacija opravdava napore koji se ulažu kako bi se osiguralo učinkovitije raspoređivanje odgovarajućih resursa i njihova učinkovitija upotreba, što zahtijeva bolje upravljanje i suradnju; ističe da su prijevare, korupcija i povrede demokracije, pravde i vladavine prava duboko međusobno povezane i da se ne mogu rješavati izolirano; poziva povjerenike za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu te za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava da uspostave blisku i hitnu suradnju na pokretanju inicijativa kako bi mjere i rezultati strukture za borbu protiv prijevara bili mjerljivi i opipljiviji te da ih, u skladu s obvezom preuzetom na saslušanjima o potvrdi, predstave Parlamentu; predlaže stvaranje snažnijih sinergija između Glavne uprave Komisije za proračun i drugih glavnih uprava Komisije koje rade na vladavini prava i zaštiti drugih vrijednosti EU-a, posebno Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača, Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje i Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, kako bi se osiguralo da sve službe surađuju, a ne da su izolirane, radi učinkovitijeg odgovora na te sistemske izazove;

7.  ponavlja zahtjev za holističkim pristupom u izvješćima PIF, koja se također smatraju alatom za upravljanje strukturom za borbu protiv prijevara, kako bi se pružio cjelovit pregled sinergija među svim relevantnim akterima, utvrdile najbolje prakse i riješili nedostaci; svjestan je da je, kako je istaknuto u izvješću PIF za 2023., operativna zaštita financijskih interesa Unije od prijevara, nepravilnosti i drugih nezakonitih aktivnosti povjerena nacionalnim tijelima, OLAF-u i EPPO-u te pozdravlja uvrštavanje zaključaka OLAF-a i EPPO-a u izvješće PIF za 2023.; traži dublju analizu interakcije među komponentama strukture za borbu protiv prijevara te uvođenje mjera za povećanje učinkovitosti nadležnih institucija u cilju smanjenja prijevara i nepravilnosti; traži daljnje poboljšanje tog sveobuhvatnog pristupa kako bi se pružila jasnija, potpunija i konkretnija slika općeg stanja zaštite financijskih interesa Unije koja obuhvaća sve mjere za borbu protiv prijevara, kako na nacionalnoj razini tako i na razini EU-a;

8.  pozdravlja uspješnost OLAF-a u istragama, posebno povećani broj izdanih preporuka (309 u usporedbi s 275 tijekom 2022.) i ukupnog iznosa preporučenog za financijski oporavak (1043.8 milijuna EUR u usporedbi s 426,8 milijuna EUR 2022.) u odnosu na stabilan broj otvorenih predmeta (190 tijekom 2023. i 192 tijekom 2022.) i zaključenih (265 tijekom 2023. i 256 tijekom 2022.); posebno ističe da je u razdoblju od 2019. do 2023. nakon istraga OLAF-a otkriveno više od 88 % nepravilnosti koje su utvrđene kao moguće prijevare i da su povezane s rashodima isplaćenima u okviru izravnog upravljanja; žali zbog toga što dugotrajne istrage mogu negativno utjecati na pravodobno pokretanje korektivnih mjera; ponavlja svoj zahtjev da se na temelju financijskih preporuka OLAF-a dobiju potpuni i dovoljno detaljni iznosi o sredstvima koje je Komisija stvarno vratila; također poziva Komisiju da u sljedeća izvješća o zaštiti financijskih interesa uvrsti ad hoc odjeljke o OLAF-u kako bi se razvila detaljnija analiza i izvješćivanje o njegovim aktivnostima i izvršenim financijskim povratima;

9.  pozdravlja način na koji je EPPO, koji je operativno aktivan od lipnja 2021., razvio i povećao svoje aktivnosti, što potvrđuje broj otvorenih istraga (1371 u usporedbi s 865 tijekom 2022.), ukupno aktivnih istraga (1927 u usporedbi s 1117 tijekom 2022.) i optužnica (139 u usporedbi s 87 tijekom 2022.); cijeni detaljna izvješća EPPO-a, koja pružaju relevantne informacije o mnogim trendovima i stanju u državama članicama sudionicama; traži veću učinkovitost EPPO-a koja bi se trebala odraziti u vraćenim sredstvima, a ne samo u broju istraga;

10.  naglašava dodanu vrijednost koju tijela EU-a donose zaštiti financijskih interesa Unije i borbi protiv prijevara, posebno kad je riječ o prekograničnom kriminalu, kao što pokazuju operativni rezultati EPPO-a i OLAF-a i za 2023.; ponavlja svoj poziv da se svim relevantnim uključenim akterima EU-a osiguraju odgovarajući resursi te u tom pogledu podsjeća Komisiju i Vijeće da se svaki euro potrošen na istragu i mjere borbe protiv prijevara vraća u proračun EU-a;

11.  zabrinut je zbog toga što znatan financijski gubitak od prijevara povezanih s porezom na dodanu vrijednost (PDV) koje je prijavio EPPO negativno utječe na nacionalne proračune država članica i istodobno ugrožava pravedno oporezivanje i pošteno tržišno natjecanje među poduzećima na jedinstvenom tržištu; ističe činjenicu da je PDV važan resurs i za proračun Unije; smatra da je pri kvantificiranju financijskog učinka aktivnosti EPPO-a(22) primjereno uzeti u obzir složenost temeljnih odredbi o sustavu vlastitih sredstava Unije; ističe zabrinjavajući broj istraga programa za oporavak i otpornost (233) i procijenjeni financijski gubitak (1,86 milijardi EUR); stoga traži poduzimanje odgovarajućih mjera i na nacionalnoj razini i na razini EU-a;

12.  poziva Komisiju da osmisli i provede rješenja kojima se omogućuje praćenje preporuka OLAF-a i kaznenih progona EPPO-a, njihovih analiza i mjerljivosti stvarnog učinka njihova djelovanja na zaštitu proračuna Unije u pogledu povrata sredstava kojima se loše upravlja i neprikupljenih sredstava kako bi se pružilo dodatno obrazloženje za donošenje politika usmjerenih na rezultate; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o ishodima kaznenog progona EPPO-a;

13.  navodi da su komunikacija i transparentnost ključne za borbu protiv prijevara i korupcije; naglašava važnost uključivanja civilnog društva, medija i istraživačkog novinarstva u podizanje razine osviještenosti; ističe središnju ulogu medija i istraživačkog novinarstva u borbi protiv prijevara, korupcije, sukoba interesa i drugih oblika zlouporabe javnih sredstava; smatra da je zaštita medija od političkog pritiska i utjecaja ključna za zaštitu neovisnosti medija i njihove uloge nadzornika demokracije i dobrog upravljanja javnim sredstvima;

14.  ističe da transparentnost ima važnu ulogu u upravljanju javnim sredstvima; potiče Komisiju i države članice da maksimalno povećaju transparentnost u korištenju sredstava, među ostalim u pogledu informacija o krajnjim korisnicima;

15.  naglašava važnost uloge javnih tijela u poticanju kulture nulte tolerancije u pogledu prijevara i navodi da su komunikacija i transparentnost ključne za borbu protiv prijevara i korupcije; naglašava važnost uključivanja civilnog društva, privatnog sektora, medija i istraživačkog novinarstva u podizanje razine osviještenosti; potiče Komisiju da pruži potporu tim relevantnim akterima u obliku programa osposobljavanja, financiranja i svih drugih mjera potrebnih za osiguravanje njihove neovisnosti od vanjskog utjecaja i od nezakonitog državnog nadzora, zastrašivanja i pokušaja ugrožavanja njihove legitimnosti, u skladu s temeljnim pravima EU-a i vladavinom prava; poziva Komisiju da diljem EU-a pokrene kampanju za podizanje razine osviještenosti o rizicima lažnih vijesti, pogrešnih informacija i uvjerljivog krivotvorenog sadržaja u slučajevima prijevara u projektima koje financira EU;

16.  zabrinut je zbog jasnog upozorenja EPPO-a i Europola o sve većoj prisutnosti skupina organiziranog kriminala iza najrelevantnijih slučajeva prekogranične prijevare; napominje da se u godišnjem izvješću EPPO-a navodi 209 istraženih kaznenih djela koja se odnose na kriminalne organizacije usmjerene na PIF u njegovim aktivnim istragama do kraja 2023.; shvaća da organizirani kriminal znatno utječe na resurse Unije i da se razmjer prijevara koje utječu na financijske interese Unije, posebno na prihodovnoj strani proračuna, može objasniti samo velikom uključenošću skupina koje se bave teškim organiziranim kriminalom; svjestan je da trenutačni alati za analizu i izvješćivanje ne omogućuju njihovu kvantifikaciju na način koji je zadovoljavajući za procjenu učinkovitosti ili nedostataka postojećih mjera i politika; poziva Komisiju da brzo pokrene sve potrebne mjere za rješavanje problema analize i izvješćivanja;

17.  smatra da nedostatak učinkovitog prenošenja nacionalnog zakonodavstva u mnogim državama članicama i neusklađenost nacionalnih zakonodavstava omogućavaju organiziranim kriminalnim skupinama provođenje niza nezakonitih prekograničnih aktivnosti u područjima koja utječu na financijske interese Unije; stoga ponovno poziva na reviziju Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala(23) i na uvođenje nove zajedničke definicije organiziranog kriminala, posebno uzimajući u obzir upotrebu korupcije, nasilja, prijetnji ili zastrašivanja kako bi se stekla kontrola nad gospodarskim aktivnostima ili nabavom;

18.  ističe rezultate istraživanja Eurobarometra iz 2023. o „Stavovima građana prema korupciji u EU-u 2023.”, koji pokazuju da je korupcija ozbiljan problem za građane i poduzeća u EU-u; smatra da korupcija na visokoj razini, među ostalim u institucijama EU-a, ne utječe samo na financijske interese Unije i gospodarstvo EU-a u cjelini, nego i potkopava povjerenje građana u demokratske institucije u EU-u i državama članicama; ističe da se organizirane kriminalne skupine sve više koriste korupcijom kako bi se infiltrirale u javnu upravu i ostvarile gospodarske prednosti;

19.  ističe da je EPPO, kad je riječ o slučajevima korupcije, do kraja 2023. prijavio 131 istraženo kazneno djelo (2022. bilo je 87 slučajeva) i da je u razdoblju od 2019. do 2023. 11 zemalja prijavilo 65 slučajeva Komisiji putem IMS-a(24) te da prijavljeni nepravilni iznosi u vezi s takvim predmetima iznose oko 50,5 milijuna EUR; poziva Komisiju da od EPPO-a zatraži da obavijesti Parlament o tome koliko je od tih 50,5 milijuna EUR vraćeno;

20.  prima na znanje da su u državama članicama uspostavljene strategije za borbu protiv korupcije; traži evaluaciju i periodičnu reviziju tih strategija; naglašava da je važno uzeti u obzir i u potpunosti razmotriti preporuke koje se odnose na borbu protiv korupcije za pojedine zemlje;

21.  prima na znanje napore koje Komisija ulaže u sprečavanje i rješavanje slučajeva sukoba interesa u upravljanju financijskim resursima Unije; primjećuje da je u razdoblju od 2019. do 2023. putem IMS-a prijavljeno 419 slučajeva u vezi sa sukobom interesa (u razdoblju od 2018. do 2022. bilo je 375 slučajeva), što ukupno iznosi oko 112 milijuna EUR; naglašava da je Revizorski sud u svojem revizijskom radu(25) naveo da je glavni izvor informacija o sukobu interesa IMS te da se količina i kvaliteta podataka zabilježenih u IMS-u razlikuju među državama članicama; ističe da države članice, ako smatraju da je sukob interesa manji dio šireg slučaja prijevare, ne prijavljuju slučajeve koji se odnose na sukob interesa; poziva Komisiju da donese potrebne inicijative kako bi se osiguralo dosljedno i primjereno detaljno izvješćivanje o navedenim situacijama u IMS-u; poziva da se odredbe o sukobu interesa primjenjuju na način kojim se jamči pravna sigurnost, da se temelje na jasnoj i razmjernoj procjeni rizika te da se nadležnim tijelima omogući njihova praktična provedba;

Prihodi

22.  primjećuje da je 2023. ukupan broj nepravilnosti koje se smatraju i onih koje se ne smatraju prijevarom u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima (5118 u usporedbi s 4661 tijekom 2022.) bio 10 % veći od petogodišnjeg prosjeka (od 2019. do 2023.), ali da se iznos smanjio za 12 % na 478 milijuna EUR (u usporedbi sa 783 milijuna EUR do kraja 2022.); žali zbog toga što, iako podaci pokazuju bolji povrat za slučajeve koji se ne smatraju prijevarom (82 %), stopa povrata za slučajeve koji se smatraju prijevarom ostaje nepromijenjena i iznosi 25 %, što je i dalje nisko i neravnomjerno raspoređeno među državama članicama;

23.  ističe da je Komisija 2023. smatrala da je u samo pet novih izvješća o otpisu koja su joj podnijele države članice na zadovoljavajući način dokazano da su tradicionalna vlastita sredstva izgubljena zbog razloga koji se ne mogu pripisati predmetnim državama članicama i da potonje nisu financijski odgovorne za gubitak; konstatira, s druge strane, da je u 81 predmetu, u iznosu od gotovo 69 milijuna EUR, Komisija smatrala da države članice nisu na zadovoljavajući način dokazale da su tradicionalna vlastita sredstva izgubljena zbog razloga koji im se ne mogu pripisati te da su stoga financijski odgovorne za gubitak; stoga zaključuje da države članice imaju prostora za poboljšanje prikupljanja tradicionalnih vlastitih sredstava;

24.  naglašava da je važno da države članice ispune svoju odgovornost za prikupljanje tradicionalnih vlastitih sredstava kako bi se osigurala pravedna raspodjela tereta financiranja rashoda EU-a među državama članicama te održali jednaki uvjeti za gospodarske subjekte na jedinstvenom tržištu; poziva države članice da pojačaju napore za poboljšanje učinkovitosti aktivnosti svojih nacionalnih uprava u području povrata, nakon otkrivanja nepravilnosti i prijevara povezanih s PDV-om, kako bi se povećao iznos tradicionalnih vlastitih sredstava koji se stavlja na raspolaganje u proračunu EU-a; potvrđuje da se jaz u ispunjavanju obveza u pogledu PDV-a ne odnosi samo na prijevare i utaju, već obuhvaća i PDV izgubljen zbog nesolventnosti, stečaja, administrativnih pogrešaka i pravne optimizacije poreza; smatra, međutim, da prijevare u vezi s PDV-om, kao što su prijevare unutar Zajednice s nepostojećim trgovcem, znatno doprinose nesukladnosti s PDV-om te ponavlja svoj poziv na rješavanje tog pitanja digitalnim sredstvima, zaštitom pravila o PDV-u od prijevara i jačom suradnjom između nacionalnih poreznih tijela i nadležnih istražnih tijela EU-a;

25.  prima na znanje trenutačni pravni okvir koji se odnosi na suradnju s OLAF-om, EPPO-om i Eurofiscom; poziva Komisiju da ubrza postupak revizije postojećeg pravnog okvira kako bi se pružila jasna pravna osnova za izravnu suradnju Eurofisca i EPPO-a; potiče OLAF da maksimalno poveća mogućnosti koje nude prakse uzajamne administrativne pomoći za otkrivanje i identificiranje carinskih prijevara i povezanih prijevara u vezi s PDV-om te da bez odgode prijavi takve slučajeve EPPO-u; naglašava da je EPPO 2023. utvrdio prijevare u vezi s PDV-om u oko 20 % svojih aktivnih slučajeva (873 slučaja), što je druga najčešća vrsta kaznenih djela nakon prijevara u vezi s rashodima koji nisu u vezi s javnom nabavom (1586 slučajeva); zabrinut je zbog sve većeg sudjelovanja skupina organiziranog kriminala u operacijama prijevara u vezi s PDV-om te zbog utvrđenih veza između te vrste prijevara i drugih vrsta vrlo teških kaznenih djela, kao što je pranje novca;

26.  ponavlja svoj poziv Komisiji da ponovno razmotri prag od 10 milijuna EUR utvrđen u Direktivi PIF, koji ima velik utjecaj na aktivnosti EPPO-a u slučajevima prijevara u vezi s PDV-om; smatra da je situacija nejasna zbog različitih tumačenja metodologija za izračun tog praga; naglašava da postojeći prag ograničava odvraćanje i omogućuje počiniteljima da traže najslabiju nadležnost kako bi izbjegli intervenciju EPPO-a; smatra da bi se revizijom Direktive o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima trebao ukloniti prag ili ga znatno smanjiti; poziva Komisiju da u međuvremenu pruži odgovarajuće smjernice o metodi izračuna za slučajeve prije izmjene Direktive o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima;

27.  napominje da nepostojanje raščlanjenih regionalnih i sektorskih podataka o jazu PDV-a sprečava utvrđivanje područja koja su najizloženija riziku od prijevara i utaje; poziva Komisiju da uvede usklađeni sustav za mjerenje jaza PDV-a koji uključuje teritorijalnu i sektorsku dimenziju, čime bi se omogućio razvoj strategija za borbu protiv prijevara koje su snažnije utemeljene na dokazima i usmjerenije;

28.  naglašava važnost djelotvorne i učinkovite suradnje između OLAF-a i EPPO-a u tom specifičnom sektoru prihoda i smatra da bi se odgovarajućim otkrivanjem i prijenosom podataka EPPO-u od strane OLAF-a mogla povećati naplata PDV-a i carinskih prihoda za proračun EU-a te izbjeći sva preklapanja aktivnosti tih dvaju ureda;

29.  naglašava da fragmentacija informatičkih sustava među nacionalnim poreznim upravama otežava učinkovitost borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om i ograničava potencijal za sinergije između nacionalnih tijela i tijela EU-a;

Rashodi

30.  zabrinut je zbog visokih razina prijevara i nepravilnosti otkrivenih 2023. i 2022. u okviru zajedničke poljoprivredne politike, i u području ruralnog razvoja i u potpori poljoprivredi; napominje da podaci potvrđuju obrasce i rizike utvrđene prethodnih godina; primjećuje da su se nepravilnosti koje se smatraju prijevarom prijavljene u području ruralnog razvoja povećale tijekom razdoblja od 2019. do 2023., uglavnom zbog sve većeg broja nepravilnosti otkrivenih za programsko razdoblje od 2014. do 2020.; napominje da se u razdoblju od 2019. do 2023. broj nepravilnosti u području ruralnog razvoja koje se ne smatraju prijevarom stalno povećavao u skladu s provedbom programa;

31.  primjećuje da su u kohezijskoj politici broj i financijski iznosi nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom prijavljenih za programsko razdoblje od 2014. do 2020. znatno niži od onih prijavljenih tijekom prvih 10 godina provedbe programskog razdoblja od 2007. do 2013.; ističe da je stopa(26) otkrivanja prijevara (0,53 %) za programsko razdoblje od 2014. do 2020. slična stopi otkrivanja nepravilnosti za programsko razdoblje od 2007. do 2013., dok je stopa otkrivanja nepravilnosti (0,67 %) znatno niža od stope zabilježene za programsko razdoblje od 2007. do 2013. (2,5 %); napominje da pojedinačne nepravilnosti koje uključuju visoke financijske iznose znatno utječu na stopu otkrivanja prijevara; traži dodatno pojašnjenje korelacije između stope otkrivanja prijevara i pojave prijevara;

32.  pozdravlja analitičko izvješće OLAF-a naslovljeno „Prijevare i nepravilnosti po područjima kohezijske politike – usporedba rizika” („Fraud and irregularities by areas of the cohesion policy – comparing risks”), u kojem se upućuje na informacije država članica za programsko razdoblje 2014. – 2020. do prosinca 2023. i utvrđuju područja koja su posebno izložena riziku od prijevara (kao što su ulaganja u okoliš, klimatske promjene i prijelaz na niskougljično gospodarstvo, istraživanja, razvoj i inovacije); napominje da su najviši financijski iznosi u slučajevima prijevare bili u području zaštite okoliša i istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija;

33.  ponovno izražava zabrinutost zbog dugotrajnih administrativnih postupaka za rješavanje prijavljenih slučajeva prijevare; ističe da su u razdoblju od 2019. do 2023. u okviru zajedničke poljoprivredne politike u prosjeku bile potrebne gotovo četiri godine od početka nepravilnosti kako bi se pojavila sumnja na prijevarnu aktivnost, a gotovo tri godine nakon što je predmet prijavljen Komisiji; ističe da je za slučajeve povezane s kohezijskom politikom u prosjeku i tijekom razdoblja od 2014. do 2020. bilo potrebno oko godinu i pol da se pojavi sumnja da je počinjena prijevara i više od dvije godine da se zatvori slučaj prijevare nakon što je prijavljen Komisiji; traži od Komisije da intenzivira dijalog s tijelima država članica i da ih savjetuje kako bi se skratilo trajanje administrativnih postupaka;

34.  primjećuje da je za izravno upravljanje od 2019. do 2023. OLAF naveden kao izvor otkrivanja nepravilnosti koje se smatraju prijevarom za 88,4 % stavki povrata, što odgovara 92,1 % ukupnih iznosa povrata; traži od Komisije da pruži jasne informacije o podacima i mjerama poduzetima za poboljšanje brzog oporavka, među ostalim podatke o ukupnim razinama povrata za nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i one koje se ne smatraju prijevarom;

35.  naglašava da se u situacijama u kojima se unatoč preventivnim mjerama otkriju nepravilnosti koje se smatraju ili ne smatraju prijevarom, povratom štite financijski interesi Unije, čime se omogućuje pravilna provedba politika EU-a i povrat isplaćenih rashoda koji nisu u skladu sa zahtjevima za financiranje; ističe zaključke tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 07/2024(27) koji se odnose na razdoblje od 2014. do 2020., za koje su prijavljeni nepravilni rashodi iznosili 14 milijardi EUR, što će se isplatiti povratom; naglašava da je potrebno ubrzati postupak povrata utvrđivanjem jasnih rokova i izricanjem kazni za kašnjenja kako bi se sredstva što prije vratila u proračun EU-a; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće mjere za pružanje potpunih informacija o nepravilnim rashodima i korektivnim mjerama koje su poduzete u vezi s tim;

36.  naglašava da je nakon poduzimanja potrebnih korektivnih mjera važno poduzeti daljnje mjere kako bi se izvukle pouke iz slučajeva prijevare i poboljšali postupci za sprečavanje sličnih slučajeva u budućnosti; u tom pogledu smatra da je važno da države članice temeljito prate slučajeve te analiziraju čimbenike koji omogućuju prijevaru i procjenjuju potrebu za revizijom svojih sustava upravljanja i kontrole;

37.  shvaća da, s obzirom na to da Vijeće nije podržalo njezine inicijative 2004. i 2014., Komisija nije spremna iznijeti još jedan zakonodavni prijedlog za uzajamnu administrativnu pomoć u područjima potrošnje EU-a koja sada ne predviđaju tu praksu; potiče Komisiju da iskoristi reviziju Uredbe o OLAF-u(28), kojom mu se već daje prošireni mandat za koordinaciju djelovanja država članica kako bi se dodatno razradile postojeće odredbe u cilju popunjavanja te praznine;

38.  napominje da su organizacije civilnog društva ključan element dinamičnog demokratskog društva jer osiguravaju široku pokrivenost različitih stajališta u javnim raspravama; uviđa da te organizacije mogu primiti sredstva Unije za potporu svojem radu kojim doprinose demokratskom dijalogu i sudjelovanju javnosti; prima na znanje da je EU jedan od najvećih globalnih financijera organizacija civilnog društva; naglašava da je transparentnost na sastancima dionika ključna za demokratski integritet i da bi se trebala jednako primjenjivati na sve subjekte koji surađuju s institucijama EU-a; naglašava da se jasnim dokumentiranjem i otkrivanjem takvih interakcija jača povjerenje javnosti i demokratska odgovornost; naglašava da bi lobiranje trebalo biti transparentno, uz potpuno otkrivanje svih uključenih strana; napominje da neki članovi Odbora za proračunski nadzor navode da su sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava koje je Komisija sklopila sa svim vrstama korisnika uključivali detaljne aktivnosti lobiranja, što bi se moglo protumačiti kao potencijalno uplitanje u unutarnje donošenje odluka u Uniji; prima na znanje nedavno tematsko izvješće Europskog revizorskog suda o transparentnosti financiranja sredstvima EU-a dodijeljenim nevladinim organizacijama(29), u kojem se navodi da je upotreba sredstava EU-a za zagovaranje nevladinih organizacija zakonita i potvrđuje da je u skladu s pravnim zahtjevima EU-a u pogledu transparentnosti kako su utvrđeni u Financijskoj uredbi EU-a, ali istodobno upućuje na činjenicu da bi trebalo učiniti više kako bi se poboljšala transparentnost financiranja EU-a koje primaju svi korisnici; u tom pogledu poziva Komisiju da provede preporuke Europskog revizorskog suda u pogledu provjere osobnih izjava u sustavu financijske transparentnosti EU-a te da proaktivno prati poštuju li korisnici temeljne vrijednosti i načela EU-a; nadalje podsjeća na tematsko izvješće br. 05/2024(30); naglašava potrebu da tajništvo registra transparentnosti EU-a poboljša svoje sustavne provjere osobnih izjava subjekata koji se prijavljuju kao „nevladine organizacije, platforme, mreže i slično”; primjećuje da bi takve sustavne provjere mogle kao osnovu imati skup kriterija, uključujući neprofitni status, ciljeve u vezi s javnom koristi i neovisnošću, kako bi se ojačalo povjerenje u sve subjekte upisane u registar transparentnosti EU-a, te da bi ih trebalo poduprijeti strogim zahtjevima u pogledu odgovornosti i transparentnosti;

39.  smatra da bi pri procjeni modela provedbe za rashode EU-a trebalo uzeti u obzir osjetljivost različitih opcija na prijevare i druge zlouporabe; poziva Komisiju da osigura da se iskustva stečena u osmišljavanju i provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, uključujući preporuke koje su joj uputili Europski revizorski sud i Parlament, uzmu u obzir u budućim instrumentima financiranja EU-a, posebno u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027.; ističe da nedostaci utvrđeni u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, uključujući rizike od prijevara, dvostruko financiranje i nedostatak transparentnosti, moraju poslužiti kao pouka za buduće financijske okvire EU-a; protivi se svakoj replikaciji modela Mehanizma za oporavak i otpornost u njegovu sadašnjem obliku te naglašava da svako buduće financiranje koje se temelji na uspješnosti mora biti popraćeno znatno strožim zaštitnim mjerama, zahtjevima u pogledu transparentnosti i mehanizmima za sprečavanje prijevara kako bi se osiguralo dobro upravljanje sredstvima EU-a;

NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost

40.  cijeni napore koje je Komisija uložila u reviziju 27 planova za oporavak i otpornost kako bi se prilagodila poremećajima na energetskom tržištu nakon opće ruske invazije na Ukrajinu; napominje da se očekuje da će integracija plana REPowerEU u planove za oporavak i otpornost doprinijeti smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i povećati europsku samodostatnost;

41.  podsjeća, međutim, da se mogu primijetiti kašnjenja u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost te poziva Komisiju da pomno pratiti situaciju, posebno prema kraju životnog ciklusa Mehanizma za oporavak i otpornost, kako bi se osiguralo da države članice primjereno štite financijske interese EU-a i da se novac poreznih obveznika EU-a primjereno troši;

42.  naglašava da su snažni sustavi upravljanja i kontrole važni za sprečavanje prijevara jer odvraćaju kriminalce od pokušaja prijevare javnih tijela; izražava zabrinutost zbog opetovanih opažanja Revizorskog suda koja upućuju na postojane nedostatke u provedbi sustava kontrole u državama članicama jer se time stvara rizik u pogledu dostupnosti cjelovitih i točnih podataka povezanih sa zahtjevima za plaćanje te pristupa tim zahtjevima za potrebe kontrole, kao i u pogledu djelotvornog funkcioniranja sustava kontrole u državama članicama u svrhu zaštite financijskih interesa EU-a; žali zbog toga što u nekoliko država članica sustavi kontrole nisu bili u potpunosti funkcionalni kad su se počeli provoditi nacionalni planovi za oporavak i otpornost te naglašava da takvi problemi predstavljaju rizik za pravilnost plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i za zaštitu financijskih interesa EU-a; poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice bez odgode isprave nedostatke utvrđene u svojim okvirima kontrole, među ostalim provedbom preporuka koje joj je uputio Europski revizorski sud;

43.  primjećuje da se Komisijin okvir za kontrolu Mehanizma za oporavak i otpornost prvenstveno oslanja na odgovornost država članica za zaštitu financijskih interesa EU-a; poziva Komisiju da zadrži visoku razinu pozornosti na tome da države članice ispunjavaju posebne ključne etape revizije i kontrole dodane tim planovima za oporavak i otpornost koji nisu bili dovoljno pouzdani te da nastavi ulagati napore u uklanjanje nedostataka u pogledu odgovornosti; prima na znanje mjere koje je Komisija pokrenula na temelju preporuka Europskog revizorskog suda o utvrđenim nedostacima sustava kontrole i izvješćivanja nekih država članica; potiče Komisiju da, kad god je to potrebno, brzo poduzme odlučne mjere te da u potpunosti iskoristi odredbe Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost ako u sustavima kontrole država članica i dalje bude nedostataka;

44.  s ozbiljnom zabrinutošću napominje da je u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 14/2024 utvrđeno da bi klimatski učinak zelene potrošnje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mogao biti precijenjen za do 34,5 milijardi EUR, pri čemu bi učinak nekih projekata na energetsku tranziciju mogao biti minimalan ili bi oni čak mogli nanijeti štetu okolišu, uz istodoban porast rizika od prijevara;

45.  traži da se u okviru proračuna EU-a i Mehanizma za oporavak i otpornost uspostave jasni i mjerljivi kriteriji za zelena ulaganja čime bi se osiguralo da sredstva primaju samo projekti koji na znatan i dokazan način utječu na okoliš i gospodarstvo jer bi se time povećala odgovornost i dugoročna održivost uz smanjenje rizika od prijevara;

46.  primjećuje da se za Mehanizam za oporavak i otpornost 2023. u izvješću PIF za 2023. navodi broj slučajeva sumnje na prijevaru koje je prijavila Komisija (15) i broj revizija (13, u usporedbi sa 16 provedenih 2022.), ali ne uključuje zabrinjavajuće velik broj istraga EPPO-a (233 istrage odnosile su se na programe za oporavak i otpornost, s procijenjenim financijskim gubitkom od 1,86 milijardi EUR); zabrinut je zbog mogućeg povećanja broja slučajeva prijevare, korupcije, dvostrukog financiranja i sukoba interesa u nadolazećim godinama te potiče Komisiju i države članice da brzo djeluju kako bi se osiguralo dobro upravljanje i pravedna raspodjela sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost;

47.  poziva Komisiju da uvede obvezno prijavljivanje prijevara putem sustava za upravljanje nepravilnostima za sve slučajeve povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, osiguravajući pritom sustavno evidentiranje i praćenje nepravilnosti i prijevara koje utječu na sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost; sa zabrinutošću primjećuje nedostatak transparentnosti u izvješćivanju o prijevarama povezanima sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost te ustraje u tome da sve države članice poštuju standardizirane obveze izvješćivanja;

48.  traži od OLAF-a da nastavi s analizom rizika, koja je 2023. stavljena na raspolaganje državama članicama zajedno s ažuriranom verzijom „okvira rizika Mehanizma za oporavak i otpornost” te osposobljavanjem i seminarima za tijela država članica; podržava upotrebu sustava za upravljanje nepravilnostima za izvješćivanje o nepravilnostima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; ponovno poziva Komisiju, specijalizirane agencije i tijela EU-a, kao i države članice, da aktivno surađuju kako bi se osigurala zaštita financijskih interesa EU-a pri provedbi Instrumenta Europske unije za oporavak;

49.  primjećuje da je Komisija u okviru Smjernica za planove za oporavak i otpornost donijela(31) Prilog IV. o okviru za smanjenje i povrate u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; shvaća da je smanjenje plaćanja izvedivo ako još postoje plaćanja koja je potrebno izvršiti; podsjeća da Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026.; ističe da se povrat može pokrenuti samo kad nema daljnjih obroka; zabrinut je zbog činjenice da se taj postupak oporavka, pozajmljen modelom provedbe kohezijskih fondova, pokazao iznimno neučinkovitim i da je odustao od postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; duboko žali zbog činjenice da do kraja 2023. u ABAC-u nije bilo naloga za povrat sredstava u vezi s Mehanizmom za oporavak i otpornost te da države članice i dalje nisu obvezne prijaviti nepravilnosti povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost sustavom za upravljanje nepravilnostima;

50.  ponavlja da bolja transparentnost ima ključnu ulogu u otkrivanju prijevara i odvraćanju prevaranata; ponavlja svoje nezadovoljstvo tumačenjem pojma „krajnji primatelj” u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost koji je podržala Komisija; odbacuje nepotpuno i zavaravajuće tumačenje Komisije(32); napominje da, čak i u skladu sa smjernicama(33) Komisije, „krajnji primatelj” je „posljednji subjekt” koji prima sredstva za mjeru Mehanizma za oporavak i otpornost te da se svi početni ili posrednički primatelji financiranja, kao što su ministarstva ili agencije koje djeluju samo kao distributeri sredstava, ne bi trebali smatrati „posljednjim subjektom”; ponovno traži od Komisije da od država članica zatraži da pruže informacije o „krajnjem primatelju” ili „posljednjem subjektu” i da od država članica ne prihvaćaju informacije o „primateljima druge razine” koje nisu u skladu sa sporazumom suzakonodavaca; poziva Komisiju da preispita svoje smjernice navođenjem slučajeva i primjera kojima se ta odredba može pojasniti i koji će biti čvrsta referenca nacionalnim tijelima kako bi se potaknula primjerena razina transparentnosti i ujednačeno tumačenje u svim državama članicama; naglašava da, ako Komisija i dalje bude odbijala osigurati potpunu transparentnost, Parlament će morati razmotriti sve dostupne mjere za provedbu usklađenosti;

51.  zabrinut je zbog mišljenja(34) Europskog revizorskog suda o sve većem riziku da se sredstva EU-a dvaput troše na istu mjeru i da se dvaput raspodjeljuju na isto djelovanje; shvaća da se odgovarajuće mjere u sličnim područjima, kao što su prometna i energetska infrastruktura, financiraju i iz proračuna EU-a i iz Mehanizma za oporavak i otpornost jer se iz Fonda EU-a za oporavak od pandemije financiraju mjere slične onima obuhvaćenima standardnim programima EU-a; priznaje da je komplementarnost između Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih instrumenata EU-a dopuštena, ali primjećuje da bi to moglo dovesti do ostvarivanja ključnih etapa koje se u potpunosti financiraju sredstvima koja nisu dio Mehanizma za oporavak i otpornost jer on nije povezan s nadoknadom stvarno nastalih troškova, već se njime nagrađuje ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; naglašava da nekoliko razina upravljanja, fragmentirano IT okruženje i ograničena razmjena podataka ili upotreba alata za rudarenje podataka kao što je ARACHNE sprečavaju otkrivanje dvostrukog financiranja te stoga postojeći kontrolni mehanizmi mogu biti nedovoljni za primjereno ublažavanje tog povećanog rizika; smatra da nepostojanje izravnog pristupa cjelovitom popisu krajnjih primatelja Mehanizma za oporavak i otpornost ograničava Komisiju u otkrivanju potencijalnih slučajeva dvostrukog financiranja; smatra da mjere opreza koje su donijele neke države članice kako bi se izbjeglo kombiniranje Mehanizma za oporavak i otpornost s drugim instrumentima EU-a doprinose ublažavanju rizika od dvostrukog financiranja; poziva Komisiju da pojača praćenje u tom pogledu;

52.  primjećuje da države članice u svoje planove za oporavak i otpornost mogu uključiti mjere bez procijenjenih troškova ili procijenjene troškove koje iznose nula(35); također ističe da su te ključne etape „bez troškova” glavni referentni okvir za procjenu pravilne upotrebe sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u predviđene svrhe; shvaća da se plaćanja za te ključne etape „bez troškova” ili s „s nultom stopom troškova” izvršavaju nakon postizanja ključnih etapa, neovisno o nastalim troškovima, u skladu s pristupom „financiranja koje nije povezano s troškovima” u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; primjećuje, međutim, da je zbog takvih ključnih etapa nemoguće provjeriti dobro upravljanje isplaćenim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost jer se ta sredstva isplaćuju u vezi s ključnom etapom za koju nisu iskorištena; poziva Komisiju da ponovno razmotri svoju pretpostavku da mjera „s nultom stopom troškova” ne može rezultirati dvostrukim financiranjem, neovisno o tome koriste li se za njezinu provedbu drugi fondovi EU-a; snažno poziva Komisiju da pojača kontrole mjera „s nultom stopom troškova” i da državama članicama pruži smjernice o tome kako riješiti pitanje financijske strukture predmetnih mjera kako bi se spriječio takav rizik;

53.  ponavlja svoj poziv Komisiji da zadrži odgovarajuće postupke ex post revizije i da obrati posebnu pozornost na rizik od poništenja nakon plaćanja za postizanje prethodno revidiranih ciljeva za koje je ocijenjeno da su u zadovoljavajućoj mjeri ispunjeni;

54.  nadovezuje se na stratešku inicijativu Ombudsmana, pokrenutu u veljači 2022. i zaključenu u rujnu 2023., koja se odnosi na transparentnost i odgovornost u pogledu Mehanizma za oporavak i otpornost, čije rezultate u potpunosti podržava; pozdravlja kontinuirani dijalog između Komisije i Ombudsmana radi rješavanja otkrivenih neoptimalnih situacija, posebno u pogledu tablice pokazatelja i proaktivnog objavljivanja dokumenata povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost;

Digitalizacija i transparentnost za jačanje borbe protiv prijevara

55.  pozdravlja politički dogovor postignut o predloženoj preinaci teksta Financijske uredbe; smatra da će se proširenjem područja primjene sustava EDES na podijeljeno upravljanje i donošenjem pravne osnove za upotrebu alata ARACHNE kao modela za alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika na razini EU-a ojačati zaštita financijskih interesa EU-a; podsjeća na pozive iz prethodnih izvješća da se osigura da sve države članice upotrebljavaju alate za rudarenje podataka, posebno ARACHNE, kako bi se osigurali standardi za pravodobno i savjesno izvješćivanje;

56.  dijeli stajalište da IMS, sustav putem kojeg države članice izvješćuju Komisiju o nepravilnostima i prijevarama koje utječu na proračun EU-a, ima potencijal za veću interoperabilnost s drugim korporativnim alatima Komisije, kao što su ARACHNE i EDES, te s digitalnim alatima u državama članicama; traži da ga se, nakon preinake Financijske uredbe, obavijesti o napretku sučelja EDES-IMS i o mogućoj upotrebi podataka IMS-a u okviru alata za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika (ARACHNE);

57.  ponavlja svoj poziv na povećanje interoperabilnosti među podatkovnim sustavima i na usklađivanje izvješćivanja, praćenja i revizije u Uniji; svjestan je međusektorske prirode interoperabilnosti te cijeni donošenje Akta o interoperabilnoj Europi(36);

58.  ističe zaključke pregleda Europskog revizorskog suda br. 04/2023 od 6. srpnja 2023. o digitalizaciji upravljanja financijskim sredstvima EU-a; podsjeća na pozitivne učinke digitalizacije na sprečavanje i otkrivanje prijevara i nepravilnosti, kao i na upravljanje, kontrolu i reviziju sredstava EU-a omogućavanjem lakšeg i bržeg pristupa podacima i unakrsnih provjera na daljinu, čime se ograničavaju troškovi smanjenjem potrebe za kontrolama i provjerama na licu mjesta;

59.  uviđa da iskorištavanje podatkovnog gospodarstva u stvarnom vremenu ima znatne koristi za zaštitu financijskih interesa Unije, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja za javna tijela i poduzeća koja unutar EU-a posluju i trguju prekogranično; poziva Uniju i države članice da poboljšaju učinkovitost razmjene podataka stvaranjem digitalnog ekosustava kojim se u stvarnom vremenu omogućuje neometano i sigurno kretanje standardiziranih, strukturiranih i strojno čitljivih podataka između poduzeća i javnih tijela, posebno nacionalnih poreznih uprava, kako bi se ograničile mogućnosti za počinjenje prijevara i utaje poreza;

60.  dijeli mišljenje da bi digitalizacija trebala biti u središtu svake strategije za borbu protiv prijevara, a posebno da bi trebala biti integrirana u nacionalne strategije za borbu protiv prijevara kako bi se omogućila koordinacija među njezinim sastavnim dijelovima i kako bi se uzele u obzir prijetnje koje predstavljaju nove tehnologije;

61.  smatra da digitalizacija nudi mogućnosti za konkretna poboljšanja u upravljanju mrežom za borbu protiv prijevara te da olakšavanjem komunikacije i pristupačnosti pomaže u poboljšanju izvješćivanja, čime se omogućuje bolje razumijevanje prepreka koje i dalje postoje te pravodobniji i sveobuhvatniji odgovor donositelja odluka i suzakonodavaca; pozdravlja činjenicu da je više od polovine država članica poduzelo korake za utvrđivanje i rješavanje problema nedostatka vještina u digitalizaciji, posebice nedostatak informacija i pristup podacima o digitalizaciji; potiče države članice i aktere koji čine strukturu za borbu protiv prijevara da nastave rješavati problem nedostatka vještina mjerama koje, među ostalim, uključuju razmjenu znanja, osposobljavanje te širenje znanja i vještina u području digitalizacije;

62.  pozdravlja napore mnogih komponenti strukture za borbu protiv prijevara u procjeni i daljnjem razvoju mogućnosti koje umjetna inteligencija i strojno učenje nude za utvrđivanje i otkrivanje nepravilnosti te postizanje veće učinkovitosti u analitičkim i klasičnim administrativnim zadaćama; ponavlja da ljudska procjena mora ostati ključna značajka svakog procesa; dodaje da umjetna inteligencija može biti prekretnica u borbi protiv prijevara, omogućujući brzu analizu velikih skupova podataka te poboljšavajući otkrivanje prijevara i utvrđivanje obrazaca prijevara; podsjeća da se uspješna upotreba umjetne inteligencije oslanja na učinkovitu suradnju svih dionika i na dostupnost visokokvalitetnih podataka, što se temelji na učinkovitoj upotrebi alata ARACHNE; potiče Komisiju da radi na razvoju umjetne inteligencije u Europi kako bi se očuvala suverenost podataka i osigurala snažna zaštita podataka, u skladu s načelima navedenima u Aktu o umjetnoj inteligenciji(37) i Općoj uredbi o zaštiti podataka(38) (GDPR); poziva sve aktere u borbi protiv prijevara da ojačaju svoju suradnju kako bi se učinkovito i odgovorno iskoristila upotreba umjetne inteligencije u borbi protiv prijevara;

63.  prepoznaje sve veći rizik da se sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom upotrebljava za manipuliranje postupcima nabave, financijskim transakcijama i dokazima u istragama prijevara; poziva Komisiju da prednost da istraživanju i mjerama politike za borbu protiv prijevara koje omogućuje umjetna inteligencija, uključujući tehnologiju generiranja uvjerljivog krivotvorenog sadržaja i kampanje dezinformiranja koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, a koje bi mogle ugroziti financijske mehanizme i mehanizme za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da predloži strože pravne odredbe i kazne za subjekte za koje se utvrdi da se koriste umjetnom inteligencijom za počinjenje ili omogućavanje financijskih prijevara, uključujući sustave pranja novca koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, krivotvorenje ugovora i krađu digitalnog identiteta u postupcima javne nabave;

64.  prepoznaje važnost upotrebe umjetne inteligencije za poboljšanje kvalitete i potpunosti podataka koji se razmjenjuju s državama članicama; u tom pogledu pozdravlja djelovanje OLAF-a, uključujući preporuke u godišnjim izvješćima PIF, strukturirane bilateralne dijaloge s državama članicama, reviziju akcijskog plana Komisije za borbu protiv prijevara i međuinstitucijske razmjene usmjerene na te teme;

65.  nadalje poziva na namjensku inicijativu na razini EU-a za razvoj mehanizama za otkrivanje prijevara utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u okviru OLAF-a, EPPO-a i Europola kako bi se povećala učinkovitost u praćenju i sprečavanju financijskih kaznenih djela na štetu proračuna EU-a; preporučuje osnivanje radne skupine na razini EU-a sastavljene od predstavnika OLAF-a, EPPO-a, Europola i nacionalnih jedinica za borbu protiv prijevara, s posebnim naglaskom na prijetnjama u pogledu digitalnih prijevara, uključujući tehnologije za generiranje uvjerljivog krivotvorenog sadržaja, lažne dokumente generirane umjetnom inteligencijom i prijevare povezane sa sintetičkim identitetom; ističe da bi ta radna skupina trebala razvijati i razmjenjivati najbolje prakse s državama članicama;

66.  naglašava potrebu za povećanom prekograničnom suradnjom i mehanizmima razmjene podataka među državama članicama u borbi protiv prijevara omogućenih umjetnom inteligencijom, posebno u visokorizičnim područjima kao što su PDV, carine i distribucija financijske pomoći; potiče stvaranje zajedničkog obavještajnog centra EU-a za praćenje prijevarnih aktivnosti umjetne inteligencije u stvarnom vremenu; poziva Komisiju i države članice da integriraju umjetnu inteligenciju i analitiku podataka u sustave za otkrivanje prijevara, osiguravajući interoperabilnost između nacionalnih baza podataka i baza podataka na razini EU-a, uz istodobno zadržavanje snažnih zaštitnih mjera za zaštitu podataka;

67.  poziva Komisiju i države članice da provedu stroge mjere transparentnosti i revizije u alatima za otkrivanje prijevara koji se temelje na umjetnoj inteligenciji kako bi se spriječila pristranost, algoritamska manipulacija i zlouporaba u sustavima financijskog nadzora; potiče razvoj etičkih smjernica u području umjetne inteligencije za institucije za borbu protiv prijevara kako bi se zajamčila odgovornost;

68.  poziva na obvezni postupak forenzičke provjere svih digitalnih dokaza podnesenih u slučajevima financijskih prijevara, čime bi se osigurala vjerodostojnost dokumenata te audio i video materijala koji se upotrebljavaju u istragama;

Unutarnja razina strukture EU-a za borbu protiv prijevara – ključne mjere na razini EU-a za 2023.

69.  ističe činjenicu da je struktura EU-a za borbu protiv prijevara složena institucionalna struktura osmišljena za otkrivanje, sprečavanje i borbu protiv prijevara i drugih oblika neprimjerenog postupanja koje utječu na financijske interese EU-a, koja se temelji na višeslojnoj mreži suradnje u kojoj se prva razina (OLAF, EPPO, Europol, Eurojust, AMLA, Komisija, Europski revizorski sud i Europska investicijska banka (EIB)) temelji na horizontalnoj suradnji između institucija, tijela, ureda i agencija EU-a, dok se druge razine temelje na vertikalnim odnosima između EU-a i nacionalnih tijela te između tijela EU-a i međunarodnih organizacija; ističe da se struktura za borbu protiv prijevara tijekom godina razvijala nizom zasebnih odluka koje su dovele do inovativne mreže subjekata; ističe da su njihove koordinirane aktivnosti posljednjih godina stvorile vrijedno iskustvo koje bi trebalo uzeti u obzir u budućoj reviziji relevantnih propisa; naglašava da je osnivanjem EPPO-a uspostavljeno prvo europsko tijelo za kazneni progon kojim se omogućuju brze i izravne kaznene istrage i kazneni progon, te da iskustva stečena tijekom prvih godina njegove operativne aktivnosti moraju biti primjereno integrirana u zakonodavni okvir kako bi se u potpunosti iskoristili dostupni alati i resursi; naglašava važnost jasnih mandata među različitim institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a kako bi se rizik od preklapanja i udvostručavanja sveo na najmanju moguću mjeru i tako osigurala učinkovitost funkcioniranja strukture za borbu protiv prijevara;

70.  cijeni činjenicu da su u izvješće PIF za 2023. uključeni glavni administrativni i pravosudni rezultati koje su postigli OLAF i EPPO, što je uslijedilo nakon brojnih poziva Parlamenta na sveobuhvatnije izvješćivanje o mjerama koje provode komponente strukture za borbu protiv prijevara; međutim, smatra da bi trebalo riješiti pitanje razlika u prirodi, opsegu i granularnosti tih dvaju izvješća te da bi područja suradnje trebalo jasno navesti; smatra da su razlike u brojkama koje su dostavili OLAF, EPPO i izvješće PIF za 2023. opravdane u trenutačnim okolnostima; ističe da tijela za izvješćivanje u državama članicama mogu izvješćivati o kaznenim istragama samo ako im relevantna pravosudna tijela odobre da to učine, što znači da, iako EPPO i OLAF izvješćuju o podacima o aktivnim istragama, tijela za izvješćivanje često ne mogu unijeti te pojedinosti u bazu podataka IMS-a zbog potrebe za zaštitom povjerljivosti i osiguravanjem pravilnog provođenja istraga; shvaća da ti slučajevi dovode do razlika u podacima („delta”) koje se mogu ukloniti tek nakon završetka istraga i uključivanja relevantnih podataka u izvješćivanje Komisije kako bi se mogli uključiti u buduće izvješće o PIF-u;

71.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u svibnju 2023. donijela paket mjera za borbu protiv korupcije koji obuhvaća Prijedlog direktive o borbi protiv korupcije; smatra da je potrebno pojačati sprečavanje i kazneni progon korupcije i poziva Komisiju da pojača praćenje provedbe mjera u državama članicama;

72.  pozdravlja uspostavu mreže za borbu protiv korupcije, koja se prvi put sastala 20. rujna 2023. i smatra da bi mapiranje područja s visokim rizikom od korupcije moglo učinkovito doprinijeti daljnjem razvoju strategije EU-a za borbu protiv korupcije;

73.  naglašava važnost vladavine prava kao jedne od temeljnih vrijednosti Unije i ističe da je mehanizam uvjetovanosti u pogledu vladavine prava ključan kako bi se osiguralo da države članice i dalje poštuju načela vladavine prava; ponavlja svoju duboku zabrinutost u pogledu stanja u vezi s vladavinom prava u određenim državama članicama, koje je samo po sebi duboko zabrinjavajuće i može dovesti do ozbiljnih gubitaka za proračun Unije; poziva Komisiju da osigura strogu i brzu provedbu svih elemenata spomenutog mehanizma kada države članice krše načela vladavine prava te kada to utječe ili bi moglo utjecati na financijske interese EU-a; nadalje ustraje u potrebi za usklađenošću različitih instrumenata pri procjeni stanja vladavine prava u državama članicama;

74.  napominje da se u četvrtom izvješću Komisije o vladavini prava za 2023., donesenom u veljači 2024., navode mjere poduzete na temelju preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća o vladavini prava; potvrđuje da su u borbi protiv korupcije razne države članice ažurirale ili pokrenule reviziju svojih nacionalnih strategija i/ili akcijskih planova, dok su druge provele reformu kaznenog prava kako bi ojačale borbu protiv korupcije; primjećuje da su za mnoge države članice glavna prepreka borbi protiv korupcije ograničeni resursi državnog odvjetništva; poziva Komisiju da nastavi poticati i podupirati napore država članica za reformu i poboljšanje učinkovitosti kaznenih postupaka te rješavanje drugih izazova utvrđenih u izvješću; podsjeća Komisiju na učinkovite alate koji joj stoje na raspolaganju za zaštitu vladavine prava, kao što su postupci zbog povrede prava, uvjetovanost financiranja i postupci iz članka 7. UEU-a, te očekuje da će se u potpunosti koristiti svim tim alatima; u tom pogledu ističe da se novom Financijskom uredbom uvodi uvjetovanost povezana s vrijednostima iz članka 2. UEU-a i poziva Komisiju da je počne primjenjivati, posebno u slučajevima u kojima su protiv države članice već pokrenuti postupci zbog povrede vrijednosti iz članka 2. UEU-a jer to predstavlja jasno prepoznavanje aktualnog kršenja koje bi moglo utjecati i na dobro financijsko upravljanje proračunom Unije;

75.  prima na znanje odluku Komisije o neukidanju mjere na temelju članka 2. stavka 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/2506 od 15. prosinca 2022. o mjerama za zaštitu proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava u Mađarskoj(39); očekuje od Komisije i Vijeća da ukinu donesene mjere samo ako se prikupe dokazi da su se korektivne mjere koje je donijela mađarska vlada pokazale učinkovitima u praksi, a posebno da nije otkriveno nikakvo nazadovanje u pogledu već donesenih mjera; osuđuje prijetnje, kao što je špijunaža, kojima je izloženo osoblje institucija EU-a, primjerice osoblje OLAF-a tijekom njegovih istražnih misija u Mađarskoj; naglašava da takva djelovanja ozbiljno ugrožavaju vladavinu prava i integritet institucija EU-a; poziva na brzu uspostavu snažnih zaštitnih mjera kako bi se zaštitilo osoblje institucija EU-a na misijama; poziva mađarske vlasti da poduzmu hitne i konkretne korake za zaštitu neovisnosti pravosuđa, poštovanje slobode medija i potpunu provedbu preporuka iz Izvješća Komisije o vladavini prava kako bi se ponovno uspostavili demokratski sustavi provjere i ravnoteže; potiče Vijeće da nastavi s postupkom iz članka 7. UEU-a protiv mađarske vlade;

76.  naglašava da je poštovanje vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije, ključna odrednica okruženja jedinstvenog tržišta koje potiče ulaganja, rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije te štiti mala i srednja poduzeća (MSP) i gospodarske subjekte koji posluju prekogranično; naglašava da je Komisija odgovorna za strogu provjeru ostvarenja ključnih etapa povezanih s vladavinom prava integriranih u različite planove država članica za oporavak i otpornost, koje su preduvjet za isplatu financijskih sredstava; podsjeća da povjerenik za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, u bliskoj suradnji s nedavno imenovanim povjerenikom za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu, snosi primarnu odgovornost za potpunu primjenu općeg sustava uvjetovanosti; poziva Komisiju da ne upotrebljava „dijalog” s državama članicama ili „pilot-postupak” kao neograničena sredstva za izbjegavanje pokretanja stvarnih postupaka zbog povrede prava; nadalje poziva Komisiju da na horizontalnoj razini prednost da povredama koje utječu na financijske interese EU-a, posebno u pogledu Direktive PIF i Uredbe o EPPO-u(40); pozdravlja izjavu iz Političkih smjernica Komisije o važnosti vladavine prava za sredstva EU-a te predanost povjerenika za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu uvođenju snažnih zaštitnih mjera u pogledu vladavine prava u sljedećem VFO-u;

77.  smatra da je potrebno dodatno ojačati zaštitu zajedničkih vrijednosti EU-a iz članka 2. UEU-a koje su trenutačno uključene u Uredbu o zajedničkim odredbama; poziva Komisiju da istraži kako bi se mehanizam istovjetan horizontalnim uvjetima koji omogućuju provedbu mogao razviti kao opća značajka u svim područjima proračuna EU-a u cilju povezivanja šireg raspona politika sa svim vrijednostima utvrđenima u članku 2. UEU-a; poziva Komisiju da istraži načine povezivanja financiranja s uvjetima vladavine prava i dovršetkom potrebnih reformi kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup koji se primjenjuje horizontalno na sve fondove EU-a; poziva Komisiju da slijedi sveobuhvatan pristup i da kao prioritet iznese prijedloge za daljnje jačanje paketa instrumenata Unije za vladavinu prava, uključujući pojačanu uvjetovanost u pogledu vladavine prava za sredstva dodijeljena u trenutačnom programskom razdoblju;

78.  smatra da je korupcija neodvojivo povezana s pranjem novca i da je pranje novca jedan od najvažnijih pokretača nezakonitih aktivnosti članova organiziranih kriminalnih skupina jer im omogućuje prijenos imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u zakonito gospodarstvo; uviđa da su heterogeni nacionalni pravni sustavi i fragmentirana primjena okvira Unije za sprečavanje pranja novca otežali sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje pranja novca; u tom pogledu pozdravlja donošenje ambicioznog zakonodavnog paketa za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, kojim će se ujediniti nacionalna pravila i time poboljšati kolektivna borba protiv pranja novca diljem Unije; pozdravlja uspostavu novog Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA); smatra da će ta nova agencija imati središnju ulogu u novom okviru za sprečavanje pranja novca zahvaljujući svojim koordinacijskim i nadzornim odgovornostima; podsjeća da su pranje novca i financiranje terorizma neodvojivo povezani te poziva na snažniju ulogu EPPO-a, OLAF-a i Europskog revizorskog suda u borbi protiv tih pojava;

79.  dijeli stajalište da je zaštita financijskih interesa EU-a ojačana preinakom Financijske uredbe; ističe da je područje primjene EDES-a prošireno na podijeljeno i izravno upravljanje te da pruža nove osnove za isključenje; pozdravlja uvođenje pravne osnove za alat za utvrđivanje razine rizika i rudarenje podataka koji će se upotrebljavati u svim državama članicama i pri svim načinima upravljanja; žali zbog toga što će obje te mjere stupiti na snagu tek 2028. i tek sa sljedećim VFO-om, što će dovesti do još nekoliko godina bez sveobuhvatne transparentnosti u pogledu krajnjih primatelja sredstava EU-a i propuštanja ključne prilike za upotrebu tih podataka za jačanje zaštitnih mjera protiv korupcije i prijevara;

80.  cijeni donošenje ažuriranog akcijskog plana(41) za strategiju Komisije za borbu protiv prijevara iz 2019.; napominje da uključuje 44 mjere raspoređene u sedam tema koje posebno obuhvaćaju digitalizaciju, suradnju, Mehanizam za oporavak i otpornost, carinske prijevare i podizanje razine osviještenosti o etičkim pitanjima i pitanjima kulture borbe protiv prijevara;

81.  ističe da je Program EU-a za borbu protiv prijevara (UAFP) jedini program potrošnje posebno namijenjen borbi protiv prijevara koje utječu na financijske interese EU-a te da se njime pruža relevantna potpora tijelima svih država članica kao komponentama vanjske razine strukture za borbu protiv prijevara kako bi se ojačala borba protiv prijevara; primjećuje da UAFP ima fleksibilnost potrebnu za prilagodbu okruženju borbe protiv prijevara koje se stalno mijenja i da je usklađen sa sedmogodišnjim razdobljem (2021. – 2027.) trenutačnog VFO-a; napominje da je do sada 55 % ukupne provedbe UAFP-a doprinijelo digitalnoj tranziciji;

82.  poziva Komisiju da se nadoveže na uspjeh UAFP-a i potiče povjerenika za proračun i borbu protiv prijevara da UAFP smatra modelom koji treba proširiti u sljedećem VFO-u, u skladu sa zadaćom navedenom u mandatnom pismu, a to je osiguravanje potpore naporima država članica u zaštiti financijskih interesa Unije;

83.  pozdravlja prvi zahtjev za pridruživanje UAFP-u zaprimljen 2023. od zemlje koja nije članica EU-a, odnosno Ukrajine, s kojom je dogovoren sporazum o pridruživanju koji obuhvaća njezino sudjelovanje u programu, a donesen je u ožujku 2024.;

84.  izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija u najnovijoj privremenoj evaluaciji programa „Hercule III” utvrdila aspekte koji su potencijalno ugrozili učinkovitost programa, posebice činjenicu da su upravama određenih država članica nedostajali resursi koji bi im omogućili da se nose s administrativnim zahtjevima programa;

85.  prima na znanje ponovljene pozive EPPO-a da se ojača kapacitet relevantnih komponenti strukture za borbu protiv prijevara za otkrivanje i podsjeća da se, u skladu sa strategijom Komisije za borbu protiv prijevara, naglasak treba staviti na analizu podataka kao alat za otkrivanje prijevara; u tom pogledu ističe važnost usklađivanja definicija kako bi se dobili usporedivi podaci diljem EU-a; potiče Komisiju da ojača upotrebu IMS-a kao alata za potporu revizorima u analizi rizika pri pripremi revizijskih aktivnosti; poziva OLAF da poveća svoju ponudu osposobljavanja za osoblje Komisije, uključujući revizore i relevantne aktere iz područja financijskih tokova;

86.  svjestan je da decentralizirana struktura EPPO-a podrazumijeva međudjelovanje između nacionalnog prava i prava EU-a te između nacionalnih tijela i EPPO-a; shvaća da EPPO djeluje na temelju izravno primjenjivih propisa EU-a, ali i da iziskuje donošenje odgovarajućih provedbenih mjera putem nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi Direktiva PIF i drugi relevantni akti Unije; poziva Komisiju da osigura potpunu usklađenost nacionalnog zakonodavstva s Uredbom o EPPO-u i Direktivom PIF, da pokrene postupke zbog povrede prava i predloži reviziju tih pravnih akata kako bi EPPO bio učinkovitiji u izvršavanju svojeg mandata;

87.  prima na znanje rezultate procjene usklađenosti mjera koje su države članice donijele kako bi prilagodile svoje sustave Uredbi o EPPO-u(42), koja je predstavljena u rujnu 2023.; žali zbog toga što mnoge situacije još uvijek nisu optimalne te ih je potrebno riješiti jer oslabljuju učinkovitost zaštite financijskih interesa Unije putem kaznenih istraga; posebno upućuje na raspodjelu nadležnosti između nacionalnih tužiteljstava i EPPO-a; također naglašava da se Uredbom o EPPO-u propisuje izravno izvješćivanje o mogućim slučajevima EPPO-a bez nepotrebne odgode; poziva Komisiju da provjerava i prati da su države članice u potpunosti usklađene s Uredbom o EPPO-u i da EPPO brzo i direktno izvješćuju o sumnjama na prijevaru u područjima u njegove nadležnosti;

88.  zabrinut je zbog toga što u mnogim državama članicama imenovano nacionalno tijelo koje odlučuje o neslaganjima između EPPO-a i nacionalnih tijela o nadležnosti za kazneni progon predmeta nije „sud” ili „pravosudno tijelo”; poziva Komisiju da provjeri i prati poštuju li države članice u potpunosti članak 25. stavak 6. i članak 42. stavak 2. točku (c) Uredbe o EPPO-u, kojim se zahtijeva mogućnost žalbe Sudu Europske unije protiv odluke nacionalnog tijela o dodjeli nadležnosti;

89.  naglašava da bi trenutačna kontrola nacionalnih tijela nad „potrebnim” resursima i opremom delegiranih europskih tužitelja te potreba za upućivanjem na odredbe nacionalnih tijela o „odgovarajućim aranžmanima” o socijalnoj sigurnosti, mirovinama i osiguranju mogli ograničiti autonomiju i neovisnost djelovanja EPPO-a; poziva Komisiju da predloži odgovarajuća rješenja u predstojećoj reviziji Uredbe o EPPO-u;

90.  ističe da se prenošenje Direktive PIF razlikuje među državama članicama, što u nekim slučajevima utječe na prekogranično izvršavanje nadležnosti EPPO-a; poziva Komisiju da osigura pravilnu provedbu Direktive PIF i da predloži njezinu reviziju na temelju stečenog iskustva;

91.  ističe da se u kontekstu članka 25. stavka 3. Uredbe o EPPO-u, u kojem se razrađuje izvršavanje nadležnosti EPPO-a u slučaju kaznenih djela koja se ne odnose na PIF, ali koja su neraskidivo povezana s kaznenim djelima PIF, postavljaju pravna i praktična pitanja te da ga je potrebno dodatno optimizirati kako bi se učinkovito iskoristio pravni okvir EPPO-a; poziva Komisiju da predloži odgovarajuća rješenja u predstojećoj reviziji Uredbe o EPPO-u kako bi se ojačala sposobnost EPPO-a za istraživanje prekograničnog organiziranog kriminala;

92.  ponavlja(43) da EPPO ima važnu ulogu u zaštiti vladavine prava i borbi protiv korupcije u Uniji te potiče Komisiju da u izvješćima o vladavini prava pomno prati razinu suradnje država članica s EPPO-om; pozdravlja priključivanje Poljske i Švedske EPPO-u; s odobrenjem prima na znanje nedavnu najavu Irske da namjerava sudjelovati; poziva mađarsku vladu, kao jedinu preostalu državu članicu koja se još nije pridružila EPPO-u unatoč nepostojanju pravnih ili ustavnih prepreka za to, da se bez daljnje odgode pridruži EPPO-u; podsjeća da je široka javna potpora pridruživanju Mađarske dokazana prikupljanjem 680 000 potpisa u korist pridruživanja EPPO-u, čime se ističe snažan društveni zahtjev za pojačanom pravnom zaštitom od prijevara i korupcije koje utječu na financijske interese Unije;

93.  ponavlja svoj poziv na pokretanje razmjene gledišta o mogućem pojašnjenju nadležnosti EPPO-a u okviru njegova mandata, kako je utvrđeno u Ugovoru, u pogledu zaštite financijskih interesa Unije;

94.  napominje da se 2023. povećala suradnja među relevantnim akterima, pri čemu su EPPO i Eurojust surađivali na 26 aktivnih predmeta krajem 2023.; isto tako primjećuje da su EPPO i Europol 2023. učinkovito surađivali u različitim operativnim pitanjima te prima na znanje da se ta suradnja 2023. gotovo udvostručila, pri čemu je Europol na zahtjev EPPO-a pružio potporu u 47 predmeta; poziva Komisiju da od EPPO-a i Eurojusta zatraži da specificiraju kriterije učinkovitosti na temelju kojih provode svoje aktivnosti;

95.  pozdravlja napore OLAF-a i EPPO-a da ojačaju svoju suradnju; prima na znanje da ta dva ureda razmjenjuju informacije kako bi se izbjegle paralelne istrage o istim pitanjima te da je 2023. OLAF pokrenuo 22 komplementarne istrage, a EPPO je zatražio četiri istrage za potporu; svjestan je da sinergije koje proizlaze iz upotrebe komplementarnih istraga (bivši članak 12. točka (f) Uredbe o OLAF-u) i istraga za potporu (bivši članak 12. točka (e) Uredbe o OLAF-u) nisu optimalne; poziva Komisiju da se prilikom revizije svojih propisa pozabavi pravnim i operativnim uzrocima za to;

96.  zabrinut je zbog nedostatka analize i točnih informacija o povratima u korist proračuna Unije koji bi trebali uslijediti nakon istraga i OLAF-a i EPPO-a; svjestan je da učinak strukture za borbu protiv prijevara na sigurnost građana i provedbu vladavine prava u Uniji nadilazi samu kvantifikaciju financijskih povrata; naglašava, međutim, da bi rezultati napora uloženih u stvaranje strukture za borbu protiv prijevara trebali biti usmjereni na mjerljivost i biti opipljivi barem u pogledu proračunskih aspekata; naglašava da bi pri dodjeli sredstava i definiranju mandata trebalo procijeniti i uzeti u obzir učinak aktivnosti provedenih za zaštitu financijskih interesa Unije;

97.  shvaća da Komisija tek treba dostaviti podatke o povratima u korist proračuna Unije nakon aktivnosti EPPO-a prijavljenih Komisiji, kako je predviđeno člankom 103. stavkom 2. Uredbe o EPPO-u, te da je to pitanje uključeno u mandatno pismo povjerenika za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu; primjećuje da je zamrzavanje imovine ključno za borbu protiv kriminala koji utječe na proračun EU-a, te da je potrebno određeno vrijeme da se zamrzavanje pretvori u stvarne zapljene i povrate; ističe da se ne očekuje da će se zaplijenjeni iznos automatski vratiti u proračun Unije; napominje da bi se, u skladu s člankom 38. Uredbe o EPPO-u, potencijalni prihodi koji proizlaze iz mjera zapljene i oduzimanja koje poduzimaju delegirani europski tužitelji u državama članicama trebali vratiti u proračun EU-a i da bi se u proračunu EU-a mogli smatrati nenamjenskim prihodima; poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere s relevantnim nacionalnim tijelima kako bi se omogućilo da se ti iznosi unesu u proračun EU-a;

98.  ističe da podaci o stvarnim povratima u skladu s financijskim preporukama OLAF-a nisu objavljeni ni u godišnjem izvješću OLAF-a ni u bilo kojem drugom službenom izvješću Komisije; žali zbog toga što su dostupni samo agregirani podaci i odnose se na 2 299 financijskih preporuka koje je OLAF izdao u razdoblju od 2012. do 2023. za ukupni iznos od oko devet milijardi EUR; napominje da analiza dostupnih podataka upućuje na znatan prostor za poboljšanje; primjećuje da postoji velika razlika između iznosa koje je OLAF preporučio za povrat, iznosa za koji su službe Komisije utvrdile da je povrat moguć i iznosa koji je naposljetku stvarno vraćen; zabrinut je zbog niskih stopa povrata za neopravdane rashode (za aktivnosti koje se provode u okviru podijeljenog i neizravnog upravljanja stopa iznosi 34 % odnosno 11 %, a za povrat u okviru izravnog upravljanja samo 22 %); poziva Komisiju da pruži odgovarajuće detaljne podatke o povratu i procijeni razloge za razlike u povratu; naglašava potrebu da OLAF i Komisija dogovore i dosljedno primjenjuju zajedničke kriterije ocjenjivanja kojima se osigurava veća konvergencija i jasnoća, čime se poboljšava učinkovitost i djelotvornost procjene financijskog povrata; naglašava da je povrat nakon preporuke OLAF-a i istraga EPPO-a važna mjera učinkovitosti strukture za borbu protiv prijevara i poziva na veću transparentnost u tom pogledu;

Vanjski sloj strukture EU-a za borbu protiv prijevara – ključne mjere na nacionalnoj razini 2023.

99.  prima na znanje da se ukupna razina provedbe preporuka Komisije izdanih u izvješću PIF za 2022. u državama članicama smatra zadovoljavajućom; ističe, međutim, da i dalje postoje znatne razlike među državama članicama; posebno je zabrinut zbog slučajeva neodgovarajućeg prijavljivanja nepravilnosti u nekim državama članicama putem IMS-a; podsjeća na to da je izvješćivanje obvezno u skladu s postojećim propisima i potiče OLAF da ojača svoje mjere nadzora i praćenja kako bi se postiglo jedinstveno izvješćivanje diljem Unije;

100.  poziva Komisiju da prati sveobuhvatnost izvješćivanja u IMS-u od strane zemalja koje primaju pretpristupnu pomoć te pozdravlja inicijative Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju koje se odnose na provedbu obveza država kandidatkinja da redovito prijavljuju nepravilnosti u IMS-u;

101.  potiče države članice da u IMS-u prijavljuju nepravilnosti povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda; poziva Komisiju da državama članicama olakša takvu upotrebu IMS-a pružanjem potpore u obliku osposobljavanja, seminara i razmjene najboljih praksi;

102.  pozdravlja sudjelovanje Švedske i Poljske u EPPO-u, o kojem je odlučeno 2024., kao i cilj nove irske vlade da se pridruži EPPO-u; ustraje u tome da države članice koje još ne sudjeluju to moraju učiniti bez odgode i poziva Komisiju da pozitivnim mjerama potakne sudjelovanje u EPPO-u;

103.  ponavlja da neučinkovita ili nepravodobna suradnja ili nesuradnja država članica s EPPO-om i OLAF-om predstavlja osnovu za djelovanje u skladu s Uredbom o uvjetovanosti; poziva Komisiju da uzme u obzir sve informacije EPPO-a i OLAF-a o situacijama u kojima države članice ne ispunjavaju svoje obveze;

104.  smatra da su nacionalne strategije za borbu protiv prijevara najučinkovitiji alat za koordinaciju između različitih nacionalnih, regionalnih i sektorskih tijela i mnogih lokalnih tijela kojima su povjerene zadaće u koje je organiziran ciklus borbe protiv prijevara; napominje da je 2023. godine 21 od 27 država članica izvijestila da ima strategiju za borbu protiv prijevara; primjećuje da je od 21 države članice samo 10 država članica imalo potpunu nacionalnu strategiju za borbu protiv prijevara(44), dok je 11 država članica imalo samo sektorsku, a ne nacionalnu, strategiju za borbu protiv prijevara; uviđa da se pristup država članica u njihovim strategijama za borbu protiv prijevara danas uvelike razlikuje; žali zbog toga što šest država članica uopće nema strategiju za borbu protiv prijevara; duboko žali zbog te vrlo nezadovoljavajuće situacije, kojom se ugrožava integritet potrošnje EU-a i potkopava povjerenje građana u institucije EU-a;

105.  smatra da bi države članice imale koristi od periodične evaluacije svojih okvira za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da potakne države članice da provode neovisne ili stručne revizije svojih okvira za borbu protiv prijevara kako bi se poboljšala dosljednost i ostvarili visoki standardi;

106.  potiče Komisiju da predloži provedive inicijative kako bi se razjasnio odnos i razmotrilo uspostavljanje veze između donošenja nacionalne strategije za borbu protiv prijevara u državama članicama i razine financijske potpore koju primaju;

107.  poziva Komisiju da u okviru pripreme revizije Uredbe o OLAF-u pokrene postupak praćenja trenutačnog stanja službi za koordinaciju borbe protiv prijevara (AFCOS) uspostavljenih u državama članicama; potiče Komisiju da planira ažuriranje i preoblikovanje njihove strukture, uloge, odgovornosti i mandata; žali zbog neoptimalne razine osoblja u većini AFCOS-a u državama članicama; ističe da je potrebno osigurati dovoljnu razinu stručnosti među osobljem u nacionalnim strukturama za koordinaciju borbe protiv prijevara; poziva Komisiju da potakne i podupire države članice da prioritetno riješe ta pitanja, među ostalim u kontekstu ciklusa europskog semestra;

108.  ističe ulogu javnih tijela u poticanju kulture nulte tolerancije prema prijevarama i posebno naglašava važnost sprečavanja prijevara kako bi se osiguralo da do prijevara, korupcije, sukoba interesa i drugih oblika zlouporabe sredstava niti ne dođe; podsjeća da je pravilno prenošenje Direktive PIF, donesene 5. srpnja 2017., ključno za zaštitu proračuna Unije, za provedbu svih politika EU-a za koje se koristi novac EU-a, među ostalim u kontekstu realizacije Mehanizma za oporavak i otpornost, te za utvrđivanje opsega istraga i kaznenih progona koje provodi EPPO, čija je nadležnost utvrđena na temelju Direktive PIF, kako je provedena nacionalnim pravom; očekuje od nacionalnih tijela, uključujući vlade, u svim državama članicama da nedvosmisleno osude prijevare, korupciju, sukobe interesa i svaku drugu zlouporabu javnih sredstava, zauzimajući proaktivan pristup zaštiti financijskih interesa Unije zahvaljujući učinkovitim mjerama u područjima kao što su procjena rizika, komunikacija i razmjena informacija te osposobljavanje osoblja; poziva Komisiju da pravodobno intervenira putem postupaka zbog povrede prava kako bi se osiguralo dosljedno prenošenje Direktive PIF te efektivna odgovornost pravnih i fizičkih osoba kao i sankcije za njih;

109.  ponavlja da zviždači imaju ključnu ulogu u poticanju otkrivanja, istrage i kaznenog progona prijevara; prima na znanje da su do kraja 2023. godine 24 države članice donijele nacionalno zakonodavstvo za prenošenje Direktive o zviždačima i izjavile da je njihovo prenošenje dovršeno; međutim, žali zbog toga što je u ožujku 2023., nakon analize donesenih nacionalnih mjera, Komisija morala uputiti šest država članica Sudu Europske unije zbog neprenošenja Direktive i neobavješćivanja o mjerama za prenošenje i zatražiti od Suda da izrekne financijske sankcije; zabrinut je zbog daljnjih postupaka zbog povrede prava(45) koji su u tijeku protiv šest drugih država članica; poziva Komisiju da pojača praćenje nacionalnih mjera za prenošenje i o tome izvijesti Parlament; naglašava da Parlament također mora hitno osigurati pravilno prenošenje Direktive, kako je potvrđeno presudom Suda Europske unije od 11. rujna 2024., u kojoj je utvrđeno da aktualni okvir Parlamenta ne pruža uravnoteženu i učinkovitu zaštitu od odmazde; poziva Parlament da odmah donese stroga pravila u skladu s Direktivom kako bi zaštitio svoje zviždače;

110.  napominje da je istražni odjel Europske investicijske banke (EIB IG/IN) do kraja 2023. uputio 10 predmeta EPPO-u i 17 predmeta OLAF-u; svjestan je da subjekti za koje je EIB IG/IN utvrdio da sudjeluju u zabranjenim praksama mogu biti isključeni, drugim riječima, u određenom razdoblju proglašeni neprihvatljivima za dodjelu bilo kakvih ugovora ili ulaženja u bilo kakav odnos s EIB-om; primjećuje da je 2023. taj postupak isključenja doveo do isključenja pet gospodarskih subjekata na minimalno razdoblje od tri godine, dok je pet drugih poduzeća postiglo sporazume o nagodbi u kojima se primjenjuju uvjeti na njihovu prihvatljivost;

Vanjska dimenzija zaštite financijskih interesa EU-a

111.  pozdravlja reakciju Komisije na svoj poziv da se povećaju praćenje i kontrola nad sredstvima u okviru Instrumenta za globalnu Europu / Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju za pomoć zemljama koje nisu članice EU-a, kao i reakciju u obliku zajedničke komunikacije s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku(46); cijeni stalne napore Komisije da osigura uključivanje antikorupcijskih mjera u instrumente EU-a za vanjsko djelovanje; ponavlja svoju preporuku da se obustavi proračunska potpora i da se sredstva opozovu zemljama izvan EU-a, uključujući zemlje kandidatkinje, u kojima vlasti očito ne poduzimaju stvarne mjere protiv raširene korupcije, a da se pritom ne ugrozi potpora civilnom stanovništvu; naglašava da su poštovanje vrijednosti EU-a i predanost njihovu promicanju ključan preduvjet za sve partnere koji žele pristupiti Uniji; ponavlja da je pristupanje EU-u proces koji se temelji na zaslugama i u okviru kojeg se svaka zemlja koja je podnijela zahtjev ocjenjuje na temelju njezinih zasluga i ispunjavanja kopenhaških kriterija; smatra da bi se pri primjeni revidirane metodologije proširenja poseban naglasak trebao staviti na temeljne reforme te da bi trebalo primjenjivati pravedne i stroge mehanizme uvjetovanosti, kao i reverzibilnost ako dođe do nazadovanja; smatra da se moraju upotrijebiti odgovarajući alati kako bi se osiguralo da zemlje kandidatkinje, prije i nakon pristupanja Uniji, pokažu konkretnu i održivu usklađenost s vladavinom prava, demokratskim načelima i temeljnim pravima;

112.  primjećuje da će u kontekstu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, Ukrajini i dalje biti potrebna znatna potpora u aktualnom i sljedećem VFO-u te da će, u perspektivi pravednog i održivog mirovnog sporazuma, Ukrajini trebati potpora za poslijeratnu obnovu, među ostalim za službe središnje vlasti i reforme;

113.  smatra da bi se tri stupa Instrumenta za Ukrajinu mogla na odgovarajući način preoblikovati te da bi obnova trebala biti usklađena s pretpristupnim zahtjevima; naglašava važnost bliske koordinacije i suradnje s mehanizmom za koordinaciju za Ukrajinu koji je uspostavila skupina G7; poziva EU i sve države članice da povećaju svoju potporu Ukrajini, uz istodobno uvođenje odgovarajućih mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a sprečavanjem, otkrivanjem i ispravljanjem prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti pri upotrebi sredstava Unije, uključujući provedbu temeljitijih provjera, kako bi se zajamčilo da se sredstva EU-a koja se šalju Ukrajini i njezinim susjednim zemljama na odgovarajući način prate i da u konačnici koriste onima kojima je pomoć najpotrebnija;

114.  naglašava da dosad nezabilježen obujam financijske potpore koji je Ukrajina tijekom posljednjih godina primila od EU-a i koji je raspodijeljen u iznimno nepovoljnim uvjetima u kontekstu rata koji je u tijeku podrazumijeva donošenje odgovarajućih mjera kako bi se osiguralo da se takva sredstva upotrebljavaju kako je predviđeno, posebno kada su namijenjena za infrastrukturu i ljude kojima je potrebna pomoć;

115.  cijeni rad OLAF-a i EPPO-a na zaštiti financijskih interesa Unije u kontekstu pružanja osposobljavanja za povećanje administrativnih kapaciteta i autonomije, provođenja istraga u Ukrajini i postizanja radnog dogovora s Nacionalnim antikorupcijskim uredom Ukrajine kako bi se olakšala suradnja u istragama korupcije; poziva nadležne urede EU-a da nastave surađivati s ukrajinskim tijelima i pružati im potporu;

116.  u tom pogledu prepoznaje napredak koji je Ukrajina ostvarila u unapređenju reformi povezanih s neovisnošću pravosuđa, odgovornošću, borbom protiv korupcije i pranja novca, unatoč teškim uvjetima uzrokovanima aktualnom ruskom ratnom agresijom; potiče Ukrajinu da nastavi s reformama, među ostalim u pogledu utjecaja oligarha u politici;

117.  pozdravlja pojačane sankcije koje je EU dosad nametnuo Rusiji, a koje obuhvaćaju zabranu sudjelovanja ruskih državljana i subjekata u ugovorima o javnoj nabavi u EU-u i ograničenja financiranja EU-a za ruske subjekte u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom; međutim, uviđa da unatoč aktualnim mjerama pojedinci i subjekti na koje se primjenjuju sankcije protiv Rusije i dalje mogu pronaći načine za zaobilaženje tih sankcija te stoga poziva EU i države članice da zadrže, ojačaju i prošire područje primjene i učinkovitost politike sankcija protiv Rusije i Bjelarusa;

118.  uviđa da su države članice i njihova relevantna nadležna tijela odgovorni za učinkovitu provedbu i primjenu sankcija EU-a, kao i za utvrđivanje kršenja i izricanje odgovarajućih kazni; ističe ulogu carinskih tijela i važnost njihove bliske suradnje u jačanju ujednačene provedbe sankcija; u tom pogledu pozdravlja Baltičku carinsku inicijativu;

119.  ističe da je EU najveći pružatelj vanjske pomoći palestinskim izbjeglicama; naglašava da se uz pomoć proračuna Unije mora nastaviti pružati potpora izgradnji mira i stabilnosti u regiji Bliskog istoka, borbi protiv terorizma, mržnje, fundamentalizma i dezinformacija, kao i promicanju ljudskih prava, borbi protiv nekažnjavanja i jačanju poštovanja vladavine prava; stoga naglašava da se proračunima EU-a ni u kojem slučaju ne smiju podupirati aktivnosti koje su u suprotnosti s tim ciljevima; konstatira da je nakon strašnih terorističkih napada Hamasa 7. listopada 2023. i navoda o zlouporabi sredstava EU-a u terorističke svrhe, Komisija provela reviziju financiranja u kojoj se, iako je zaključeno da dosad nisu pronađeni dokazi da je novac preusmjeren u neplanirane svrhe (uključujući za potporu teroristima u zatvoru) te da postojeće zaštitne mjere dobro funkcioniraju, ipak poziva na provođenje određenih dodatnih mjera za koje se smatra da su potrebne; podsjeća da svi taoci koje drži Hamas moraju biti pušteni na slobodu; naglašava da je važno zajamčiti da se sredstva EU-a učinkovito dodjeljuju i da se njima učinkovito upravlja kako bi se postigli zamišljeni ciljevi, čak i uz nadzor EPPO-a, OLAF-a i Revizorskog suda, prema potrebi; podsjeća na aktualan problem uništavanja projekata koje financira EU u Gazi i na Zapadnoj obali te poziva na veću odgovornost i zaštitne mjere u tom kontekstu;

120.  naglašava da je obustava proračunske potpore u zemljama koje nisu članice EU-a, uključujući zemlje kandidatkinje, prikladna mjera u slučaju nepoduzimanja istinskih mjera protiv raširene korupcije; očekuje da se u pretpristupnim pregovorima kao prioritet postavi borba protiv korupcije, uz izgradnju kapaciteta preko specijaliziranih antikorupcijskih tijela; traži od Komisije da osigura, i u slučajevima obustave financiranja, pomoć civilnom stanovništvu alternativnim kanalima kada je to moguće;

121.  naglašava važnost suradnje s međunarodnim organizacijama u borbi protiv prijevara; žali zbog nedostatka suradnje nekih međunarodnih organizacija u pružanju potpunog, neograničenog i pravodobnog pristupa za Revizorski sud dokumentima potrebnima za obavljanje njegovih zadaća; napominje da je Komisija pojačala komunikaciju s međunarodnim organizacijama i poziva je da dodatno intenzivira napore kako bi se osigurao pristup svoj zatraženoj dokumentaciji;

o
o   o

122.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) OLAF, „24. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023.”, 2023. (2) SL C, C/2024/5658, 23.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5658/oj. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2092/oj. (4) SL L 305, 26.11.2019., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1937/oj . (5) SL C, C/2024/6743, 26.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6743/oj. (6) Presuda Suda od 16. veljače 2022., Mađarska / Europski parlament i Vijeće Europske unije, predmet C-156/21, ECLI:EU:C:2022:97. (7) Presuda Suda od 16. veljače 2022., Poljska / Europski parlament i Vijeće Europske unije, predmet C-157/21, ECLI:EU:C:2022:98. (8) SL L 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj. (9) Uredba (EU) 2024/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (SL L, 2024/1624, 19.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1624/oj). (10) Uredba (EU) 2024/1620 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (SL L, 2024/1620, 19.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1620/oj). (11) Direktiva (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (SL L, 2024/1640, 19.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1640/oj). (12) SL L 198, 28.7.2017., str. 29., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2017/1371/oj. (13) SL L 231, 30.6.2021., str. 159., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1060/oj. (14) Europska komisija, Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove, Blondes, E., Disley, E., Hulme, S. i dr., Studija „Jačanje borbe protiv organiziranog kriminala: Procjena zakonodavnog okvira” („Strengthening the fight against organised crime: Assessing the legislative framework”), Ured za publikacije Europske unije, prosinac 2022. (15) Europska komisija, Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove, EY i RAND Europe za Europsku komisiju, siječanj 2023. (16) Europska komisija, Glavna uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača, Tipik i Spark Legal and Policy Consulting za Europsku komisiju, rujan 2023. (17) Anketa provedena na zahtjev Glavne uprave Komisije za migracije i unutarnje poslove (DG HOME), a koordinirala ju je Glavna uprava Komisije za komunikaciju. (18) SL L 172, 17.05.2021., str. 110., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/785/oj. (19) SL C, C/2024/5730, 17.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5730/oj. (20) OLAF, EPPO, Europol, Eurojust, Komisija, Europski revizorski sud, Tijelo za sprečavanje pranja novca (AMLA), Europska investicijska banka (EIB) te tijela država članica i služba za koordinaciju borbe protiv prijevara (AFCOS). (21) SL L 57, 18.2.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/241/oj. (22) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom, (SL L 424, 15.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2020/2053/oj). (23) SL L 300, 11.11.2008., str. 42., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_framw/2008/841/oj. (24) Elektronički sustav razvijen za prijavljivanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom otkrivenih u državama članicama i kojem se koristi 35 zemalja. (25) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 01/2019 od 10. siječnja 2019. naslovljeno „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a”, odlomci od 23. do 28., tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 06/2019 od 16. svibnja 2019. naslovljeno „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a za koheziju”, odlomci od 47. do 57. i tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 06/2023 od 13. ožujka 2023. naslovljeno „Sukob interesa u rashodima EU-a za koheziju i poljoprivredu – uspostavljen je okvir, ali postoje nedostaci u mjerama transparentnosti i otkrivanja”, odlomak 80. (26) Stopa otkrivanja prijevara (FDR) izračunava se kao postotak nepravilnih financijskih iznosa u vezi s nepravilnostima koje se smatraju prijevarom u ukupnim plaćanjima. Stopa otkrivanja nepravilnosti (IDR) izračunava se kao postotak nepravilnih financijskih iznosa u vezi s nepravilnostima koje se ne smatraju prijevarom u ukupnim plaćanjima. (27) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 07/2024 od 7. svibnja 2024. naslovljeno „Komisijini sustavi za povrat nepravilnih rashoda EU-a – Postoji potencijal za brži povrat većeg iznosa”. (28) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/883/oj). (29) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2025 od 7. travnja 2025. naslovljeno „Transparentnost financiranja sredstvima EU-a dodijeljenim nevladinim organizacijama – Unatoč ostvarenom napretku, i dalje nema pouzdanog pregleda”. (30) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 05/2024 od 17. travnja 2024. naslovljeno „Registar transparentnosti EU‑a – sadržava korisne, ali ograničene informacije o aktivnostima lobiranja”. (31) Obavijest Komisije – Ažurirane Smjernice za planove za oporavak i otpornost (C(2024)4618). (32) Odgovori Komisije na tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 2. rujna 2024. naslovljeno „Iskorištavanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost – Napreduje se uz kašnjenja te i dalje postoje rizici za dovršetak mjera te stoga i za postizanje ciljeva RRF-a”, str. 4. (33) Obavijest Komisije – Ažurirane Smjernice za planove za oporavak i otpornost (C(2024)4618). (34) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 22/2024: „Dvostruko financiranje iz proračuna EU-a – U sustavima kontrole nedostaju ključni elementi za ublažavanje povećanog rizika uzrokovanog modelom financiranja koje nije povezano s troškovima primijenjenim na Mehanizam za oporavak i otpornost” i njegova godišnja izvješća o izvršenju proračuna EU-a za financijsku godinu 2022. (35) Radni dokument službi Komisije od 22. siječnja 2021. naslovljen „Smjernice za planove oporavka i otpornosti država članica” (SWD(2021)0012). (36) Uredba (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) (SL L 2024/903, 22.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/903/oj). (37) Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji), (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj). (38) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj). (39) SL L 325, 20.12.2022., str. 94., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2022/2506/oj. (40) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) ( SL L 283, 31.10.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1939/oj) . (41) Komunikacija Komisije od 11. srpnja 2023. naslovljena „Akcijski plan za provedbu strategije Komisije za borbu protiv prijevara - revizija 2023.” (COM(2023)0405) i priloženi radni dokument službi Komisije od 11. srpnja 2023. naslovljen „Akcijski plan – revizija 2023.” (SWD(2023)0245). (42) JUST/2022/PR/JCOO/CRIM/0004 – Okvirni ugovor JUST/2020/PR/03/0001 o uslugama pravne analize, uključujući procjenu usklađenosti nacionalnih mjera za prenošenje, u područjima politike pravosuđa i zaštite potrošača. (43) Rezoluciju Europskog parlamenta od 28. veljače 2024. naslovljenu „Izvješće o Izvješću Komisije o vladavini prava za 2023.”. (44) Od tih deset nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara, jedna ne obuhvaća sve faze ciklusa borbe protiv prijevara, jedna nema višegodišnju perspektivu, a dvije je potrebno ažurirati. (45) Izvješće Komisije od 3. srpnja 2024. o provedbi i primjeni Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2024)0269), (46) Zajednička komunikacija Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. svibnja 2023. o borbi protiv korupcije (JOIN(2023)0012).

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2023. (2024/2052(INI))

P10_TA(2025)0076 A10-0068/2025

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Grupe Europske investicijske banke („Grupa EIB-a”) za 2023. od 1. veljače 2024. naslovljeno „Plan za održiv život” i dokument Grupe EIB-a od 2. veljače 2023. naslovljen „Operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2023. – 2025.”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke („EIB-a”, „Banke”) o ulaganjima za 2023./2024. naslovljeno „Preobrazba radi konkurentnosti”, objavljeno 7. veljače 2024.,

–  uzimajući u obzir dokument EIB-a od 8. svibnja 2023. naslovljen „Preispitivanje EIB-ove politike kreditiranja u području energetike u sredini programskog razdoblja”,

–  uzimajući u obzir izvješće Grupe EIB-a o provedbi politike transparentnosti Grupe EIB-a za 2023., objavljeno 1. srpnja 2024.,

–  uzimajući u obzir dokument Grupe EIB-a od 27. studenoga 2023. naslovljen „EIB Group PATH Framework – Version 1.2 November 2023 – Supporting counterparties on their pathways to align with the Paris Agreement” (Okvir Grupe EIB-a za PATH – verzija 1.2. iz studenoga 2023. – potpora drugim ugovornim stranama u njihovu usklađivanju s Pariškim sporazumom),

–  uzimajući u obzir dokument Grupe EIB-a i EIB-a od 21. lipnja 2024. naslovljen „Strateški plan Grupe EIB-a za razdoblje 2024. – 2027.” i od 29. studenoga 2023. naslovljen „Globalni strateški plan EIB-a”,

–  uzimajući u obzir izvješće o održivosti Grupe EIB-a za 2023., objavljeno 25. srpnja 2024.,

–  uzimajući u obzir informativnu bilješku EIB-a od 6. veljače 2023. naslovljenu „Pristup Europske investicijske banke ljudskim pravima”,

–  uzimajući u obzir izvješće Grupe EIB-a o mehanizmu za podnošenje pritužbi za 2023., objavljeno 10. lipnja 2024.,

–  uzimajući u obzir dokument Grupe EIB-a od 14. listopada 2024. naslovljen „Raznolikost, pravednost i uključivost u Grupi EIB-a”,

–  uzimajući u obzir publikaciju EIB-a od 23. rujna 2024. naslovljenu „Godišnja izvješća Revizijskog odbora EIB-a za 2023.”,

–  uzimajući u obzir izvješće Grupe EIB-a od 15. srpnja 2024. naslovljeno „Aktivnosti Grupe EIB-a u kohezijskim regijama EU-a za 2023.”,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a od 19. listopada 2023. naslovljeno „Istraživanje EIB-a o ulaganjima 2023. – pregled Europske unije”,

–  uzimajući u obzir izvješće Grupe EIB-a od 26. lipnja 2024. naslovljeno „ Potpora Grupe EIB-a poduzećima u EU-u: dokaz o učinku na rješavanje problema nefunkcionalnosti tržišta”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. ožujka 2024. naslovljenu „Nova strategija za europsku obrambenu industriju: postizanje pripravnosti EU-a uz pomoć fleksibilne i otporne europske obrambene industrije” (JOIN(2024)0010),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 22/2024 naslovljeno „Dvostruko financiranje iz proračuna EU-a”,

–  uzimajući u obzir izvješće Grupe EIB-a od 29. prosinca 2023. naslovljeno „Izvješće o objavi podataka o upravljanju rizicima Grupe Europske investicijske banke – lipanj 2023.”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. ožujka 2025. naslovljenu „Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030.” (JOIN(2025)0120),

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A10-0068/2025),

A.  budući da Grupa EIB-a uključuje EIB i Europski investicijski fond (EIF); budući da EIB predstavlja najveću multilateralnu razvojnu banku na svijetu; budući da se EIB ugovorom obvezao doprinijeti integraciji u EU-u; budući da je jedan od ključnih prioriteta EIB-a osigurati financiranje projekata za poticanje europske integracije i socijalne kohezije; budući da EIF djeluje kao posebno tijelo za podupiranje ciljeva politike Europske unije u područjima poduzetništva, otvaranja radnih mjesta i ekonomske kohezije;

B.  budući da EIB-om, kao bankom u vlasništvu država članica EU-a, upravlja Vijeće guvernera, Upravno vijeće i Upravljački odbor te da on održava pouzdane unutarnje mehanizme za odgovornost, upravljanje i reviziju; budući da je EIF u vlasništvu EIB-a (60 %), EU-a (30 %) i financijskih institucija (10 %) iz država članica, Ujedinjene Kraljevine i Turske, da njime upravlja glavna skupština dioničara EIF-a, Upravno vijeće i glavni izvršni direktor te da ima neovisne unutarnje mehanizme za odgovornost, upravljanje i reviziju, dok se neke od tih funkcija dijele na razini Grupe;

C.  budući da i EIB i EIF djeluju na konkurentnom tržištu, ali da se na njih, kao tijela EU-a, primjenjuju visoki standardi transparentnosti i sudjelovanja dionika;

D.  budući da Grupa EIB-a promiče politike EU-a unutar i izvan njega i da blisko surađuje s drugim institucijama EU-a i nacionalnim institucijama te usklađuje svoje financiranje s političkim prioritetima EU-a; budući da je Grupa EIB-a u svojem strateškom planu za razdoblje 2024. – 2027. sažeto iznijela osam strateških prioriteta: djelovanje u području klime, digitalna transformacija, obrana, kohezija, poljoprivreda, socijalna infrastruktura, vanjsko financiranje i promicanje unije tržišta kapitala;

E.  budući da je EIB-u povjerena i zadaća jamčenja sredstava preko aktivnosti zaduživanja, što je ključno za provedbu politika EU-a;

F.  budući da se u strateškom programu Europskog vijeća za razdoblje 2024. – 2029. predviđa veća uloga Grupe EIB-a kao pokretača obrane i sigurnosti EU-a te se ističe potreba jačanja konkurentnosti EU-a i poboljšanja gospodarske i društvene dobrobiti građana ulaganjem znatnih napora u zajednička ulaganja mobiliziranjem javnog i privatnog financiranja;

G.  budući da su u Draghijevom izvješću o budućnosti europske konkurentnosti(1) predloženi brojni načini proširenja uloge EIB-a u financiranju politika EU-a i omogućavanja EIB-u da preuzima veći rizik;

H.  budući da je temeljna misija Grupe EIB-a povećati potencijal Europe za otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast; budući da bi njezina ulaganja trebala pridonijeti uklanjanju nejednakosti poboljšanjem pristupa radnim mjestima, mogućnostima osposobljavanja, stanovanju i obrazovanju u svrhu rješavanja problema siromaštva i nezaposlenosti; budući da je ključno prevladati prepreke financiranju za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; budući da programi javnog kreditiranja i jamstva služe kao ključni instrumenti protucikličke politike, osobito tijekom gospodarskog pada, i pomažu ublažiti strukturne tržišne nedostatke;

I.  budući da je EIB kamen temeljac europske financijske strukture za razvoj i najveći multilateralni zajmodavac u susjednim regijama EU-a, uključujući zemlje istočnog susjedstva, zapadni Balkan, Bliski istok i sjevernu Afriku; budući da se od EIB-a očekuje da pomogne smanjiti jaz u produktivnim ulaganjima između Europe i njezinih glavnih konkurenata povećanjem ulaganja u inovacije, komunikacijsku tehnologiju i intelektualno vlasništvo;

J.  budući da uspješno postizanje ciljeva politike EU-a i njihova učinkovita provedba sve više ovise o Grupi EIB-a; budući da bi, slijedom toga, temeljitost i kvaliteta nadzora Parlamenta nad financijskim operacijama EIB-a trebale biti u skladu s intenzitetom suradnje EIB-a i Komisije, koja je postala vrlo značajna;

K.  budući da poslovni model EIB-a zahtijeva najviše standarde poštenja, odgovornosti i transparentnosti te da je potrebno provoditi i redovito ažurirati oštre mjere kako bi se suzbila financijska prijevara, korupcija, pranje novca, terorizam, organizirani kriminal, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza; budući da Grupa EIB-a ima okvir za kontrolu čiji je cilj sprečavanje i ublažavanje rizika od sankcija;

L.  budući da se Grupa EIB-a pridržava definicije rizika usklađenosti Bazelskog odbora za nadzor banaka u cilju sprečavanja rizika od pravnih ili regulatornih sankcija, znatnog financijskog gubitka ili štete za ugled; budući da Banka poduzima odgovarajuće mjere za ublažavanje takvih rizika osiguravanjem strogog poštovanja pravnih i regulatornih okvira, kako na razini EU-a, tako i na međunarodnoj razini;

Financijsko poslovanje i uspješnost

1.  potvrđuje da je EIB poslovao djelotvorno i učinkovito u okruženju obilježenom velikim globalnim izazovima, uključujući geopolitičke napetosti, utjecaje klimatskih promjena i druge čimbenike koji utječu na svjetsko gospodarstvo; predlaže da se pomno analizira djelotvornost i učinkovitost EIB-a, posebno u pogledu učinka na konkurentnost i rast;

2.  priznaje da financiranje EIB-a postaje sve važnije u kontekstu visokih kamatnih stopa i ograničenih javnih financija; u kontekstu zahtjevnih gospodarskih izgleda i povećane globalne konkurencije očekuje od EIB-a da se uhvati u koštac s ograničenjima konkurentnosti EU-a kao što su promjenjive cijene energije, nedostatak vještina u ključnim sektorima i nedovoljna ulaganja u inovacije i nove tehnologije;

3.  napominje da je Grupa EIB-a ostvarila dobre konsolidirane rezultate u iznosu od 2,272 milijarde EUR 2023. u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), u usporedbi s 2,327 milijardi EUR 2022., što je pad od 2,4 % u odnosu na prethodnu godinu; poziva na podrobnu analizu čimbenika koji su pridonijeli tom padu, osobito s obzirom na to da je to razdoblje bilo obilježeno stabilnim gospodarskim rastom; primjećuje da su rezerve EIB-a premašile 56 milijardi EUR 2023., što je povećanje u odnosu na 53,9 milijardi EUR 2022. i 36 milijardi EUR 2014.;

4.  konstatira da je do kraja 2023. omjer ukupne likvidnosti EIB-a ostao u potpunosti unutar unutarnjih ograničenja i da je stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) EIB-a iznosila 33,1 % u 2023., znatno više od prosječne stope značajnih institucija koje je u to vrijeme nadzirala Europska središnja banka (ESB); naglašava da je održavanje EIB-ovog rejtinga AAA uz stabilne izglede ključno za osiguranje povoljnog tržišnog financiranja po najpovoljnijim stopama te da bi ga trebalo očuvati; ističe da je visoki kreditni rejting EIB-a ključan za njegov uspješan poslovni model;

5.  poziva EIB da zadrži svoju snažnu kapitalnu poziciju i dosljedno visoku dobit, ali napominje da Banka ima potencijal apsorbirati potencijalne fluktuacije u povratima, a da ne ugrozi dioničarski kapital ili svoj kreditni rejting, ima kapacitet preuzeti veći rizik u strateškim ulaganjima i dobro je opremljena za više ulaganja u inovativne projekte visokog rizika u koje privatni ulagači i dalje nevoljko ulažu;

6.  poziva EIB da poboljša svoju institucijsku transparentnost objavljivanjem detaljnijih zapisnika sa sastanaka svojeg Upravnog vijeća, uključujući evidenciju glasovanja i obrazloženja za pojedine projekte te da pritom, kada je to nužno, poštuje legitimnu povjerljivost;

7.  ističe da je EIB 2023. isplatio ukupan iznos od 54,4 milijarde EUR (pri čemu 53,4 milijarde EUR dolaze iz vlastitih sredstava EIB-a), u usporedbi s 54,3 milijarde EUR 2022. (pri čemu 53,3 milijarde EUR dolaze iz vlastitih sredstava EIB-a); primjećuje da su isplate EIF-a za ulaganja privatnog kapitala iznosile 139,7 milijuna EUR 2023. u usporedbi sa 113,7 milijuna EUR 2022.; napominje da se, prema ekonomskom modelu koji su zajedno izradili Odjel za ekonomske analize EIB-a i Zajednički istraživački centar Komisije, očekuje da će ukupna ostvarena ulaganja Grupe EIB-a u EU-u tijekom 2023. rezultirati stvaranjem oko 1 460 000 novih radnih mjesta u 27 zemalja EU-a do 2027. i rastom BDP-a na razini EU-a od 1,03 postotnih bodova; poziva Grupu EIB-a da osigura uravnoteženu geografsku podjelu ulaganja kako bi se ostvario njihov najveći mogući učinak u svim regijama EU-a i tako promicao kohezivan i uključiv rast u cijeloj Uniji, s posebnim osvrtom na slabije zastupljena i manje razvijena područja;

8.  podsjeća da se Statutom EIB-a zahtijeva geografska uravnoteženost među osobljem i da se odabir članova osoblja treba temeljiti na zaslugama, ali da pritom u obzir treba uzeti i pravednu zastupljenost državljana svih država članica; potiče Banku da stalno prati geografsku uravnoteženost među svojim osobljem i da, prema potrebi, na odgovarajući način prilagodi postupak zapošljavanja;

9.  prima na znanje predanost Grupe EIB-a odlučnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i financiranja terorizma; poziva na daljnje jačanje transparentnosti krajnjih korisnika, mehanizama praćenja i pristupa javnim informacijama kako bi se osigurala potpuna odgovornost;

10.  naglašava da bi EIB, kao tijelo EU-a, trebao u potpunosti uskladiti svoje prakse transparentnosti sa standardima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1049/2001(2) o javnom pristupu dokumentima; poziva Banku da osigura proaktivno objavljivanje dokumenata povezanih s financiranim projektima i donesenim odlukama, pri čemu bi iznimke trebale biti ograničene i opravdane; ponavlja da je stvarni javni pristup važan kao temelj institucijske odgovornosti;

InvestEU, pojednostavnjenje višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost

11.  pozdravlja činjenicu da je 13. prosinca 2023. donesem Operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2024. 2026., u kojem su izneseni prioriteti i aktivnosti za provedbu strategije Grupe EIB-a tijekom sljedeće tri godine; poziva na prilagodbu novim tržišnim uvjetima, uključujući pojednostavnjenje i smanjenje birokracije kako bi se uklonile prepreke financiranju MSP-ova, koje se mora znatno povećati; potvrđuje da je povećanje broja visokorizičnih aktivnosti i zaduženja ključno za osiguranje učinkovite potpore sektorima s visokom dodanom vrijednošću i inovativnim sektorima;

12.  podsjeća da je Grupi EIB-a dodijeljeno 75 % (19,6 milijardi EUR) proračunskog jamstva EU-a na temelju Uredbe o programu InvestEU(3); ističe da je EIB samo tijekom 2023. odobrio 30 operacija u okviru programa InvestEU ukupne vrijednosti od 9,1 milijarde EUR; smatra da su u svrhu očuvanja konkurentnosti potrebna znatna ulaganja, prvenstveno ona privatnog sektora; smatra da bi usredotočenost na inovativne projekte te start-up i rastuća poduzeća povećala europsku konkurentnost i rast; napominje da je za to potrebna mobilizacija privatnih ulaganja; stoga poziva EIB da odigra značajniju ulogu u strateškom smanjenju rizika s pomoću jamstava i time potakne ulaganja privatnog kapitala;

13.  poziva Grupu EIB-a da, ako je to izvedivo i u skladu s obvezama zaštite podataka, sustavno otkriva krajnje korisnike svojih operacija financiranja, posebno za projekte koji se podupiru u okviru proračunskih jamstava i mandata EU-a, kako bi se osigurali povjerenje javnosti i javni nadzor;

14.  naglašava da u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. EIB upravlja s 87 zaduženja koja mu je povjerila Komisija, odnosno s njih približno 130 ubroje li se i zaduženja pod zajedničkim upravljanjem i zaduženja koja su mu povjerile lokalne vlasti i države članice, te napominje da u vezi s tim zaduženjima EIB izrađuje najmanje 457 izvješća godišnje; ističe da se smatra potrebnim smanjiti birokratizaciju i uvesti pojednostavnjenja kako bi se omogućila bolja upotreba resursa;

15.  naglašava da EIB upravlja sa šest zaduženja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u četirima državama članicama, ugovorenima 2021. (Grčka i Italija), 2022. (Rumunjska) i 2024. (Španjolska), ukupne vrijednosti 8,7 milijardi EUR; potvrđuje da donošenje instrumenata „financiranja koje nije povezano s troškovima”, koji su se znatno proširili s Mehanizmom za oporavak i otpornost, samo po sebi povećava rizik od pogrešaka i dvostrukog financiranja; izražava zabrinutost zbog transparentnosti, revizije i praćenja provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost; poziva EIB da surađuje s državama članicama u rješavanju problema ograničenja uloge vlade i nedostatka tehničkih vještina kako bi se osiguralo da se sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost upravlja što je moguće učinkovitije, u skladu s nacionalnim strukturama i sa svim izvještajnim zahtjevima Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno u provedbi investicijskih projekata i reformi; potiče Komisiju i EIB, koji ima ulogu savjetnika, da se suzdrže od predlaganja novih mehanizama financiranja po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost bez poduzimanja korektivnih mjera, među ostalim u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027.; naglašava da, iako EIB teži pojednostavnjenju, ne smije ugroziti dobro upravljanje sredstvima EU-a ili sposobnost održavanja nadzora i odgovornosti, kao što je propisano Ugovorima;

16.  poziva na neovisnu i sveobuhvatnu reviziju svih instrumenata za podjelu rizika kojima upravlja Grupa EIB-a, uključujući one povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, kako bi se osigurali najviši standardi transparentnosti, odgovornosti i izbjegavanja rizika dvostrukog financiranja;

Energetska sigurnost

17.  prima na znanje kontinuiranu potporu EIB-a sigurnosti opskrbe, koja se uglavnom očituje u obliku jačanja elektroenergetskih mreža i prekogranične infrastrukture, smanjenja potražnje za energijom kroz provedbu projekata energetske učinkovitosti i poticanja proizvodnje energije s niskim emisijama ugljika; pohvaljuje činjenicu da EIB podupire nove dimenzije energetske sigurnosti, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije, te da promiče razvoj održive opskrbe kritičnim sirovinama potrebnima za energetsku tranziciju; poziva na hitnu analizu stvarnog učinka dosad provedenih projekata, posebno njihova učinka na dostupnost i cijenu energije, a time i na opću konkurentnost europskih poduzeća;

18.  ponavlja da je potrebno riješiti problem energetskog siromaštva i naglašava potrebu za pravednom i uključivom energetskom tranzicijom; podsjeća da energetska kriza pogoršava inflaciju, povećava nesigurnost opskrbe hranom i preopterećuje kućne budžete; potiče EIB da iskoristi mehanizam za pravednu tranziciju i Fond za modernizaciju kako bi se pružila potpora regijama i stanovništvu koji su najviše pogođeni energetskom tranzicijom; naglašava važnost korištenja mehanizmom za pravednu tranziciju u svrhu pružanja potpore radnicima i regijama pogođenima postupnim ukidanjem fosilnih goriva, uz osiguravanje pristupa prekvalifikaciji i kvalitetnim poslovima; priznaje da se brojni sektori bore s izazovima koji proizlaze iz kombiniranih učinaka prilagodbe ciljevima europskog zelenog plana te posljedica energetske krize i inflacije; naglašava da je za ubrzavanje razvoja inovativnih tehnologija s niskim emisijama ugljika potrebno svesti njihove troškove na razinu koja je konkurentna u odnosu na fosilna goriva i prilagoditi ih tekućoj reformi zelenih politika;

19.  potvrđuje da je plan REPowerEU ključan novi element u odgovoru politika EU-a na energetsku krizu; napominje da je u srpnju 2023. Grupa EIB-a povećala ciljne vrijednosti za financiranje preuzetih obveza iz listopada 2022. s 30,0 milijardi EUR do 2027. na 45,0 milijardi EUR (REPowerEU+) kako bi pojačala napore koje ulaže u podupiranje energetske sigurnosti EU-a; poziva na jasnu provjeru potencijalnog dvostrukog financiranja energetskih projekata;

20.  ističe da je 2023. EIB osigurao približno 21,4 milijarde EUR za projekte povezane s energijom, od čega oko 19,8 milijardi EUR u EU-u i 1,6 milijardi EUR izvan EU-a; smatra potrebnim povećati ne samo obujam financiranja projekata povezanih s energijom, nego i učinkovitost ulaganja; s tim u vezi naglašava važnost kombinirane ponude EIB-a koja uključuje kompetentnu tehničku pomoć i inovativnu financijsku potporu te potiče Banku da proširi raspon inovativnih financijskih proizvoda koji se nude gospodarskim subjektima izvan okvira standardne tržišne ponude;

21.  smatra da vodik i njegovi derivati, posebno kada dolaze iz obnovljive energije, mogu znatno pridonijeti ciljevima EU-a u pogledu dekarbonizacije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima; poziva EIB da preuzme vodeću ulogu u mobilizaciji privatnih ulaganja, koja su bitna za povećanje proizvodnje vodika u cijelom EU-u, uz istovremeno osiguravanje tehnološke neutralnosti i pružanje potpore širokom rasponu inovativnih rješenja za dekarbonizaciju, uključujući daljnja znanstvena istraživanja usmjerena na povećanje i stabilizaciju učinkovitosti tehnologije vodika; potiče Banku da razmotri troškovnu učinkovitost takvih projekata iz perspektive njihova ukupnog životnog ciklusa;

Obrambena i sigurnosna politika

22.  pozdravlja značajnu ulogu koju Grupa EIB-a igra u pružanju potpore obrambenoj i sigurnosnoj politici EU-a osiguravanjem financiranja i poticanjem privatnih ulaganja kako bi se povećala strateška autonomija i otpornost Unije; naglašava važnost ulagačkih kapaciteta EIB-a, kojima se podupiru inicijative koje doprinose jačanju obrambene industrije EU-a, unapređuje infrastruktura za kibernetičku sigurnost i promiču inovacije u pogledu ključnih obrambenih tehnologija;

23.  cijeni to što su sigurnost i obrana određeni kao jedan od temeljnih prioriteta Banke u njezinom strateškom planu za razdoblje 2024. – 2027.; ističe da je Upravno vijeće EIB-a u svibnju 2024. odobrilo Akcijski plan Grupe EIB-a za sigurnost i obranu, koji slijedi stratešku europsku sigurnosnu inicijativu Grupe EIB-a za 2022. usmjerenu na podupiranje inovacija u području tehnologija s dvojnom namjenom, kako bi se osnažila potpora sigurnosnoj i obrambenoj industriji EU-a; sa zadovoljstvom konstatira da Grupa EIB-a pruža potporu MSP-ovima i inovativnim start-up poduzećima u sigurnosnom i obrambenom sektoru u skladu s načelom „dvojne namjene”, uz poštovanje kriterija „uvjerljive civilne namjene”, ali bez ispitivanja prihoda; pozdravlja odluku Upravnog vijeća EIB-a od 21. ožujka 2025. da proširi prihvatljivosti Banke za financiranje europske sigurnosne i obrambene industrije i infrastrukture, osiguravajući pritom da opseg isključenih aktivnosti bude što više ograničen;

24.  pozdravlja ciljana ulaganja EIB-a i u obrambenu i u civilnu infrastrukturu i naglašava potrebu za strateškim ulaganjem u tehnologije koje imaju i civilnu i obrambenu svrhu, u skladu s općim ciljevima EU-a u pogledu promicanja inovacija i jačanja sigurnosti Unije; poziva Grupu EIB-a da provede preispitivanje učinka proširenja svoje nove politike u području robe s dvojnom namjenom;

25.  naglašava važnost MSP-ova, start-up poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u sigurnosnoj i obrambenoj industriji te u razvoju zajedničkog europskog tržišta za obranu; smatra da manji akteri igraju ključnu ulogu u jačanju kapaciteta i autonomije Unije u pogledu razvoja inovativnih obrambenih proizvoda; potiče EIB da dodatno podupire prekograničnu suradnju u području istraživanja i razvoja, posebno pripremom terena za manje aktere koji im omogućuju da sudjeluju u obrambenim opskrbnim lancima; naglašava da veća ulaganja EIB-a u obrambeni sektor mogu potaknuti ulaganja poslovnih banaka u isto područje te smatra potrebnim povećati fleksibilnost kreditiranja MSP-ova u tom pogledu;

26.  konstatira da sredstva dodijeljena za potporu obrambenom i sigurnosnom sektoru uglavnom dolaze iz Europskog fonda za obranu (EDF) (8 milijardi EUR), strateške inicijative za europsku sigurnost (SESI) EIB-a (8 milijardi EUR) i Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) (1,5 milijardi EUR); poziva na namjensku raspodjelu kapitala za obranu i daljnju prilagodbu opsega prihvatljivih ulaganja u svrhu ispunjavanja ambiciozne uloge doprinosa miru i sigurnosti u Europi koju Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. postavlja za Grupu EIB-a; pozdravlja integraciju EIB-ove postojeće inicijative SESI u vrijednosti od 8 milijardi EUR u međusektorski i trajni cilj javne politike i uklanjanje unaprijed određene gornje granice za financiranje u tom području; vjeruje da će te mjere omogućiti Banci da odgovori na potrebe ulaganja u sigurnost i obranu i da pritom čuva svoje aktivnosti i snažan financijski položaj; vjeruje da će odluka Vijeća guvernera iz lipnja 2024. o povećanju omjera financijske poluge Banke omogućiti veća ulaganja u područja od strateške važnosti, uključujući u područje sigurnosti i obrane;

27.  ističe dodanu vrijednost inovativnih mjera koje je EIB donio kako bi ubrzao ulaganja u sigurnost i obranu te jedinstvene kontaktne točke za klijente i vanjske dionike, kojima nudi stručnu pomoć kako bi se pojednostavnio pristup i ubrzalo raspoređivanje financijskih sredstava dostupnih u okviru SESI-a; potiče EIB da nastavi razvijati i provoditi dogovorene mjere kojima se pojednostavnjuju postupci za klijente i dodatno ubrzavaju ulagački procesi, istodobno osiguravajući očuvanje rejtinga AAA;

28.  sa zadovoljstvom konstatira da je EIB u lipnju 2023. odobrio povećanje SESI-ja za ulaganja u sigurnost u EU-u sa 6,0 milijardi EUR na 8,0 milijardi EUR za razdoblje od 2022. do 2027., uključujući svemirski sektor i sektor kibernetičke sigurnosti; potiče EIB da ojača institucijska partnerstva s Agencijom EU-a za svemirski program i drugim potencijalno relevantnim partnerima, u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju;

29.  pohvaljuje suradnju EIB-a sa svim relevantnim dionicima, uključujući vlade država članica, Europsku obrambenu agenciju (EDA) i Inovacijski fond NATO-a; osobito cijeni suradnju Grupe EIB-a s EDA-om i pozdravlja potpisivanje ažuriranog memoranduma o razumijevanju između tih dvaju tijela 3. listopada 2024., koji će im omogućiti da osnaže strateška partnerstva i zajednički utvrde potrebe za financiranjem kako bi se pružila bolja potpora istraživanju, razvoju i inovacijama (RDI) u području sigurnosti i obrane u Uniji;

30.  poziva EIB da dodatno osnaži takvu suradnju s ključnim dionicima u cilju povećanja učinka, sinergije i komplementarnosti s obrambenim programima EU-a, osiguravajući tako da njegova ulaganja dopunjuju šire ciljeve obrambene politike EU-a i pridonose postizanju ekonomija razmjera u europskim obrambenim sposobnostima; traži od EIB-a da poveća regionalnu sigurnost i otpornost, osobito u istočnoj Europi i na Sredozemlju, stvaranjem infrastrukture za pružanje potpore regionalnoj sigurnosti i poticanjem tješnje suradnje između država članica EU-a u pitanjima obrane; nadalje naglašava važnost istraživanja suradnje s Inovacijskim fondom NATO-a u svrhu poboljšanja pristupa financiranju za tehnološka start-up poduzeća, uz istovremeno uvođenje EIF-ovog instrumenta vlasničkog kapitala u području obrane (Defence Equity Facility);

Socijalna infrastruktura i stanovanje

31.  traži od EIB-a da poveća preuzimanje rizika za projekte kojima se pružaju ključne usluge s dugoročnim jasnim i mjerljivim koristima; u tom smislu pozdravlja aktivnosti i mjere Grupe EIB-a u području stambene i socijalne infrastrukture koje doprinose cjenovno pristupačnom stanovanju, socijalnoj uključenosti i regionalnom razvoju, a istovremeno podržavaju održivost i inovacije; potiče EIB da svojim ulaganjima kojima nastoji ostvariti te ciljeve da prednost kako bi se postigli bolji gospodarski rast, socijalna uključenost i regionalna kohezija, uz istodobno podupiranje ciljeva održivosti EU-a; poziva Banku da se usredotoči na održiv urbani razvoj i uključiv rast osiguravanjem zadovoljenja stambenih i infrastrukturnih potreba EU-a za jaču, povezaniju i prosperitetniju Europu;

32.  ističe da su se troškovi kupnje i najma stambenih nekretnina posljednjih godina znatno povećali, što je smanjilo priuštivost života u brojnim širim gradskim područjima većih gradova u EU-u i ograničilo pristup stanovanju; naglašava da EIB mora imati snažniju ulogu u rješavanju stambene krize; pozdravlja uključivanje potpore za socijalnu infrastrukturu u osam strateških prioriteta Grupe EIB-a za razdoblje 2024. – 2027. i slaže se da su ulaganja u energetski učinkovito, održivo i pristupačno stanovanje i lako dostupno obrazovanje ključna za poboljšanje produktivnosti i poticanje stvaranja snažnih i otpornih društava; potiče EIB da pruži prednost ulaganjima u stambene zadruge, energetski učinkovito socijalno stanovanje i projekte obnove usmjerene na kućanstva s niskim dohotkom; smatra da rješavanje glavnih nedostataka u pogledu ulaganja u stambene nekretnine u EU-u zahtijeva prevladavanje financijskih i nefinancijskih prepreka ulaganjima i opsežnu mobilizaciju sredstava i kapaciteta;

33.  pozdravlja činjenicu da je EIB, u suradnji s Komisijom, pokrenuo paneuropsku ulagačku platformu namijenjenu promicanju cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, koja kombinira savjetodavne usluge i financiranje, i potiče sudionike da nastave ovu inicijativu;

34.  pozdravlja predanost EIB-a smanjenju pritiska na tržišta nekretninama u Europi; naglašava da su se cijene kupnje i najma stambenih nekretnina posljednjih godina znatno povećale, što je smanjilo priuštivost života u brojnim širim gradskim područjima većih gradova u EU-u i dovelo u pitanje njihovu pristupačnost; naglašava da analiza EIB-a pokazuje da je EU-u potrebno oko 1,5 milijuna novih stambenih jedinica godišnje kako bi se zadovoljila potražnja te da je potrebno obnoviti oko 75 % fonda zgrada EU-a, što predstavlja dodatnih pet milijuna jedinica godišnje; pozdravlja činjenicu da EIB podupire rekonstrukciju postojećih stambenih nekretnina i izgradnju novog socijalnog i cjenovno pristupačnog smještaja; potiče EIB da mobilizira više sredstava za projekte cjenovno pristupačnog stanovanja među državama članicama;

35.  poziva na jačanje tehničke pomoći i financijskog stručnog znanja u cilju pružanja potpore lokalnim i regionalnim vlastima, posebno u područjima s niskim ulagačkim kapacitetima, kako bi se poboljšao pristup financiranju EIB-a; smatra da bi se suradnjom s lokalnim tijelima, lokalnim vlastima i predstavnicima civilnog društva trebao poticati razvoj socijalnog stanovanja prikladnog za svakoga, a osobito za najranjivije; svjestan je da učinkovitost djelovanja EIB-a u sektoru stanovanja i socijalne infrastrukture ovisi i o uklanjanju političkih i regulatornih prepreka;

36.  konstatira da je EIB 2023. sklopio ugovore o financijskoj potpori aktivnostima u području energetske učinkovitosti u vrijednosti od 8,3 milijarde EUR, od čega je 65 % bilo namijenjeno energetskoj učinkovitosti u zgradama; poziva EIB da pruži prednost dugoročnim cjenovno pristupačnim i dostupnim rješenjima te održivim ulaganjima, kao što su energetski učinkovite obnove i ponovna upotreba praznih zgrada;

37.  smatra da bi povezana ulaganja trebala osigurati dostatnu trajnost prije nego što se odobri bilo koja promjena namjene ili uporabe;

38.  poziva EIB da se osloni na svoje dugogodišnje iskustvo kao katalizator europskih ulaganja i da iskoristi svoj potencijal u sektorima obrazovanja i osposobljavanja te zdravstvene skrbi, među ostalim davanjem savjetodavnih usluga; poziva Banku da pojača potporu kapacitetima zdravstvene skrbi unutar EU-a i izvan njega te tako osigura snažniju ulogu Europe u svijetu;

Potpora MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, start-up i rastućim poduzećima te poduzećima u ruralnim i udaljenim područjima, unija tržišta kapitala i uloga EIF-a

39.  ističe da su MSP-ovi, start-up poduzeća i rastuća poduzeća ključni za gospodarstvo EU-a; napominje da ta poduzeća nailaze na znatne prepreke u pristupu financiranju, tržištima i kvalificiranoj radnoj snazi, što ograničava njihov rast; tvrdi da su poslovni rast, dinamičnost i javna ulaganja ključni za poticanje inovacija, konkurentnosti i produktivnosti; potiče Grupu EIB-a da nastavi odgovarati na te izazove, osobito u sadašnjem geopolitičkom kontekstu, s pomoću prilagođenih financijskih programa, mehanizama podjele rizika i ciljanih financijskih instrumenata, uz istodobno osiguravanje dodatnih javnih sredstava za te svrhe i izbjegavanje istiskivanja privatnog kapitala; napominje da se, ovisno o kontekstu, mogu kombinirati različiti instrumenti kojima se pruža potpora kreditiranju poduzeća te da su različiti instrumenti Grupe EIB-a usmjereni na različite tržišne nedostatke i vrste poduzeća; naglašava da je u svrhu poboljšanja pristupa financiranju EIB-a, MSP-ovima prije odobrenja projekta potrebno pružiti tehničku pomoć;

40.  napominje da razvoj funkcionalnog tržišta sekuritizacije može biti ključni prvi korak prema uspostavi snažne unije tržišta kapitala; vjeruje da će unija tržišta kapitala koristiti potrošačima i MSP-ovima pružanjem mogućnosti ulaganja s visokim prinosom u realno gospodarstvo te da će u konačnici potaknuti tržište poduzetničkog kapitala poboljšanjem pristupa različitim izvorima financiranja; vjeruje da bi financiranje europskih rastućih poduzeća europskim kapitalom trebalo biti prioritet, kao što je vidljivo iz Inicijative za europske tehnološke predvodnike, pokrenute u veljači 2023. radi financiranja perspektivnih europskih tehnoloških poduzeća i sprečavanja prodaje poduzeća stranim ulagačima zbog nedostatka europskih ulaganja; potiče EIF da istraži mogućnost uspostave druge generacije predmetne inicijative; primjećuje da je Inicijativa za europske tehnološke predvodnike dopunjena Inicijativom za europska rastuća poduzeća, čiji je cilj osigurati ključno financiranje za europska visokotehnološka poduzeća u kasnijim fazama njihova razvoja; napominje da bi ta ulaganja trebala biti u skladu s političkim aktivnostima na razini EU-a i nacionalnoj razini; svjestan je komparativnih slabosti europskog tržišta poduzetničkog kapitala u odnosu na tržišta drugih konkurenata kao i činjenice da su europska start-up i rastuća poduzeća često prisiljena preseliti se, tražiti strane kupce ili se oslanjati na izvore financiranja koji nisu poduzetnički kapital, zbog čega su manje pogodna za brzi rast;

41.  potvrđuje zadaću EIF-a da pruža potporu pristupu financiranju za europska mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; smatra da bi EIF trebao znatno povećati opseg svojih aktivnosti namijenjenih razvoju europskog ekosustava poduzetničkog kapitala uz održavanje geografske uravnoteženosti; poziva na jačanje aktivnosti EIF-a kako bi se omogućio porast ulaganja u brzorastuće sektore, poboljšala raspodjela rizika između javnih i privatnih ulagača i promicale inovacije diljem Europe; smatra potrebnim pratiti stopu povećanja potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima;

42.  potiče EIF da nastavi razvijati svoje alate za praćenje kako bi bolje pratio dugoročnu uspješnost fondova poduzetničkog kapitala i operacija financiranja MSP-ova, posebno u smislu otvaranja radnih mjesta, širenja inovacija i regionalnog utjecaja; naglašava i ključnu ulogu velikih europskih poduzeća u europskom gospodarskom ustroju, posebno onih koja djeluju u ključnim sektorima kao što su energija, obrana i infrastruktura; poziva na uravnotežen pristup koji jamči da će EIB nastavi pružati potporu velikim europskim poduzećima u kontekstu pribavljanja ulagačkog kapitala za velike projekte i istraživačke i razvojne inicijative, čime se jača globalna konkurentnost Europe;

43.  pohvaljuje potporu koju je Grupa EIB-a samo tijekom 2023. pružila za oko 400 000 MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uz financiranje u visini od 31,1 milijarde EUR, uključujući zajmove i jamstva za poduzeća (od čega je 14,9 milijardi EUR mobilizirao EIF), što je dovelo do mobilizacije više od 134 milijarde EUR, te napominje da se u tu svrhu Grupa EIB-a udružila s gotovo 300 partnerskih institucija diljem Europe; potiče EIB da nastavi raditi na poboljšanju pristupa financiranju za MSP-ove, koji često nailaze na prepreke financiranju iz klasičnih financijskih institucija, pružanjem ciljanog financiranja radi osiguravanja dovoljne količine sredstava za rast i napredak; pozdravlja i poziva na stalno povećanje broja partnerskih institucija kako bi se postigla široka geografska i sektorska pokrivenost;

44.  podsjeća da je uvođenje Europskog jamstvenog fonda dovršeno 2023. i da su isplate iz tog fonda u svrhu pružanja pomoći MSP-ovima da se oporave od negativnih posljedica pandemije bile izvršene u korist približno 200 000 MSP-ova diljem EU-a; podsjeća na bojazni na koje je upozorio u prethodnim rezolucijama u pogledu transparentnosti postupaka odlučivanja i informacija o krajnjim primateljima;

45.  pozdravlja činjenicu da EIF-ove mjere za sprečavanje pranja novca te borbu protiv financiranja terorizma i izbjegavanja plaćanja poreza obuhvaćaju procjene rizika povezanih s proizvodima i transakcijama provedbom dubinskih analiza druge ugovorne strane kao i provjerom vlasničkih struktura i ključnih osoba u pogledu sankcija i negativnih medijskih izvješća; pozdravlja uvođenje obveznog osposobljavanja za osoblje i sklapanje sporazuma s financijsko-obavještajnom jedinicom Luksemburga o izvješćivanju o svim otkrivenim sumnjivim transakcijama i daljnjem postupanju u tom pogledu;

46.  poziva Grupu EIB-a da uspostavi sveobuhvatnu i obvezujuću politiku zaštite zviždača na razini cijele grupe u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937(4) te da pritom pruži sigurne kanale za podnošenje prijava, zaštitu od osvete i mehanizme za cjelovito daljnje postupanje;

Ključna područja politike – kohezija, djelovanje u području klime i okolišna održivost te digitalizacija

47.  cijeni činjenicu da se EIB u svojem orijentacijskom dokumentu o koheziji za razdoblje 2021. – 2027. obvezao namijeniti najmanje 40 % svojeg ukupnog financiranja u EU-u od 2022. do 2024. za projekte u kohezijskim regijama; konstatira da je takvo financiranje 2023. iznosilo 29,8 milijardi EUR, što je 45 % svih ugovora koje je Banka sklopila u EU-u; ističe da se udio financijskih sredstava EIB-a dodijeljenih slabije razvijenim regijama povećao s 24 % 2022. na 26 % 2023., dosegnuvši ukupan iznos od 17,2 milijarde EUR, što je znatno iznad ciljne vrijednosti za 2023. od 21 % utvrđene u orijentacijskom dokumentu EIB-a o koheziji; ponavlja poziv EIB-u da nastavi pratiti, analizirati i otklanjati nedostatke koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste financijsku potporu i pomoć EIB-a;

48.  potvrđuje ulogu koju je EIF imao u kontekstu doprinosa gospodarskoj i socijalnoj koheziji u Uniji putem širokog raspona financijskih instrumenata; konstatira da su EIF-ove obveze u pogledu kreditnih jamstava i ulaganja poduzetničkog i privatnog vlasničkog kapitala u kohezijske regije 2023. iznosile 6,8 milijardi EUR, što predstavlja 48 % ukupnih obveza EIF-a u EU-u; konstatira da je 2023. EIF bio posebno aktivan u srednjoj i istočnoj Europi;

49.  napominje da Okvir EIB-a za okolišnu i društvenu održivost uključuje revidiranu okolišnu i socijalnu politiku te standarde kojima se promiče integrirani pristup procjeni utjecaja i rizika te upravljanju njima;

50.  potvrđuje da je u posljednjih 15 godina savjetodavna služba EIB-a podržala više od 1000 projekata u kohezijskim regijama; poziva Banku da aktivno promiče mogućnosti financiranja u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama, među ostalim jačanjem prisutnosti savjetodavnih službi u lokalnim uredima EIB-a; smatra potrebnim uzeti u obzir i geografsku raspodjelu potpore EIB-a namijenjene povećanju socijalne kohezije;

51.  ističe inicijative EIB-a u kohezijskim regijama namijenjene pružanju potpore zdravstvenom sektoru, uključujući program HERA Invest, odnosno jamstvo u iznosu od 100 milijuna EUR uspostavljeno u partnerstvu s Komisijom radi podupiranja istraživanja i razvoja u kontekstu otklanjanja hitnih prekograničnih prijetnji zdravlju; potiče EIB da promiče ciljana ulaganja u ključne sistemske pokretače, kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalno stanovanje, digitalna povezivost i lokalno financiranje za gradove i regije, čime se osigurava bolja geografska uravnoteženost, bilo izravnim kreditiranjem ili financijskim instrumentima, te da iskoristi sinergije između bespovratnih sredstava EU-a i zajmova EIB-a kako bi se poboljšala prekogranična željeznička povezanost, što je ključno za bolju integraciju unutar jedinstvenog tržišta EU-a;

52.  potvrđuje da je EIB od 2019. strateški usmjeren na to da postane klimatska banka EU-a; naglašava da je samo 2023. EIB sklopio ugovore u vrijednosti od 41,8 milijardi EUR za financiranje djelovanja u području klime i 25,1 milijardu EUR za financiranje okolišne održivosti (35,1 milijarda EUR odnosno 15,9 milijardi EUR 2022.); napominje da su financijska sredstva EIB-a za prilagodbu klimatskim promjenama iznosila 2,7 milijardi EUR 2023., odnosno 6,4 % njegova ukupnog proračuna za djelovanje u području klime (u usporedbi s 1,9 milijardi EUR, odnosno 5,4 % 2022.); pozdravlja činjenicu da je financiranje djelovanja u području klime i ekološke održivosti zajedno činilo 60 % financiranja EIB-a 2023.; poziva na održavanje tehnološke neutralnosti u okviru svoje strategije ulaganja u financiranje borbe protiv klimatskih promjena i održivo financiranje;

53.  podsjeća da je EIB-ovom politikom kreditiranja u području energije donesenom 2019. uvedeno „postupno ukidanje potpore energetskim projektima koji se oslanjaju na fosilna goriva s nesmanjenim emisijama” i prijelazno razdoblje tijekom kojega je Banka mogla nastaviti odobravati projekte koji su već bili u fazi ocjenjivanja, ali Upravno vijeće nije odobrilo nijedan takav projekt nakon kraja 2021.; napominje da je Grupa EIB-a 2022. uvela privremeno i iznimno proširenje izuzeća od okvira za usklađivanje drugih ugovornih strana s Pariškim sporazumom (tzv. PATH) u korist plana REPowerEU, kako bi se obuhvatili projekti visokog inovacijskog sadržaja i projekti u području energije iz obnovljivih izvora te infrastruktura za punjenje električnih vozila u EU-u; primjećuje da je 2023. Grupa EIB-a odlučila primijeniti isto privremeno i iznimno proširenje i za projekte u duhu plana REPowerEU izvan EU-a; napominje da se očekuje da će takva privremena i iznimna proširenja trajati do 2027., ovisno o preispitivanju Plana djelovanja klimatske banke za koje se očekuje da će biti izvršeno 2025.; podsjeća na svoju prethodnu rezoluciju(5) i tvrdi da PATH nudi odgovarajući okvir za pružanje potpore drugim ugovornim stranama na njihovu putu usklađivanja s ciljevima Pariškog sporazuma; naglašava da se od EIB-a očekuje da pojača suradnju sa svim svojim klijentima kako bi ih potaknuo da razviju planove za dekarbonizaciju;

54.  prima na znanje preispitivanje Plana djelovanja klimatske banke Grupe EIB-a u sredini programskog razdoblja, koje je odobreno 2023. i uključuje pojednostavnjeni okvir za usklađivanje mikropoduzeća s Pariškim sporazumom, reviziju zahtjeva za objavljivanje okvira PATH koji se primjenjuju na financijske posrednike i privremeno proširenje popisa zemalja u kojima EIB može djelovati kao jedini pružatelj financijskih sredstava za projekte prilagodbe klimatskim promjenama zbog njihove posebne osjetljivosti na klimatske promjene;

55.  pozdravlja uključivanje poljoprivrede i biogospodarstva među ključne prioritete Grupe EIB-a, ali napominje da su poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 2023. primili samo 1,1 % iznosa EIB-ovih zajmova; smatra da je važno da EIB planira znatne iznose za financiranje poljoprivrednog sektora i to putem pojednostavnjenih postupaka;

56.  naglašava da je poljoprivreda ključni pokretač rasta i razvoja u ruralnim područjima; potvrđuje sve veće izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor i potrebu da se poljoprivrednici u EU-u prilagode ciljevima europskog zelenog plana, nose s energetskom krizom i upravljaju rastućom inflacijom; poziva Grupu EIB-a da poveća potporu i potiče razvoj inovacija namijenjenih ovom bitnom sektoru, koji ima značajnu ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom, tako da iskoristi pristup EU-a „Jedno zdravlje” i integrira zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša u cilju stvaranja održivih, otpornih i produktivnih poljoprivredno-prehrambenih sustava; ističe financijske izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici, osobito oni mlađi i manji, i napominje da su poljoprivrednici i poduzeća u predmetnom sektoru manje uspješni prilikom podnošenja zahtjeva za financiranje;

57.  naglašava da bi se EIB-ova potpora trebala zasnivati na pristupu pravedne tranzicije kako bi se postigla održiva poljoprivreda kojom se štite okoliš, zdravlje ljudi i dobrobit životinja uz istodobno poboljšanje životnih uvjeta poljoprivrednika, posebno za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva; smatra da je podupiranje ruralnih područja bitno za promicanje uravnoteženog i uključivog razvoja, generacijske obnove i jednakog pristupa žena i muškaraca mogućnostima financiranja; ponovno poziva Grupu EIB-a da više sudjeluje u poljoprivrednom sektoru poboljšanjem pristupa financiranju;

58.  cijeni činjenicu da je Grupa EIB-a jedan od ključnih pobornika digitalizacije u EU-u, posebno u pogledu financiranja digitalne infrastrukture i podupiranja inovativnih digitalnih start-up poduzeća; potiče EIB da poveća svoju potporu digitalnim mrežama i tako ojača tehnološku autonomiju EU-a i inovacije u ključnim tehnologijama;

59.  smatra da smanjenje digitalne nejednakosti i sprečavanje socijalne isključenosti zahtijevaju znatna javna ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu, osobito u ruralnim područjima; potiče EIB da podupre europske građane u stjecanju odgovarajuće digitalne pismenosti kako bi mogli u potpunosti sudjelovati u društvu, s posebnim naglaskom na starijim osobama i osobama s invaliditetom;

60.  priznaje ključnu ulogu sektora kibernetičke sigurnosti u zaštiti poduzeća i vlada od naprednih digitalnih prijetnji i stranog utjecaja; pozdravlja povećanje ulaganja u sigurnost sa 6 milijardi EUR na 8 milijardi EUR, financirano putem SESI-ja u cilju odgovaranja na sigurnosne izazove, među ostalim u novoj svemirskoj industriji;

61.  pozdravlja EIB-ovu usredotočenost na rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena, što je rezultiralo 2023. ukupnim ulaganjima u ovom području u iznosu od 5,8 milijardi EUR (u usporedbi s 5,1 milijardi EUR 2022.); smatra da bi EIB mogao dodatno povećati mikrofinancijske zajmove koji se odobravaju poduzećima kojima upravljaju žene, koje se i dalje suočavaju s diskriminacijom kad je riječ o pristupu financiranju;

62.  ističe da je sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama ključna i za zelenu i za digitalnu tranziciju kao i za obrambeni sektor i, općenito, industrijsku bazu EU-a; poziva EIB da poveća ulaganja u sektor kritičnih sirovina kako bi pomogao diversificirati opskrbu i primarnim i sekundarnim sirovinama te razvio rješenja iz područja kružnog gospodarstva, osobito istraživanje i razvoj alternativnih materijala, kao što su materijali na biološkoj osnovi; u tom pogledu pozdravlja usvajanje nove strateške inicijative za kritične sirovine 21. ožujka 2025., u okviru koje se očekuje 2 milijarde EUR financiranja za ulaganja u kritične sirovine u 2025., novu radnu skupinu za kritične sirovine i namjensku kontaktnu točku za izgradnju i upravljanje nizom aktivnosti koje uključuju kritične sirovine i savjetodavnih aktivnosti te povećana tehnička stručna znanja i partnerstva;

Aktivnosti EIB-a izvan EU-a

63.  ističe da je u drugoj godini postojanja EIB Global osigurao financiranje u iznosu od 8,4 milijarde EUR (u usporedbi s 9,1 milijardom EUR 2022.); napominje da se ulaganja, s obzirom na to da je financiranje EIB Globala ograničeno na 50 % ukupnog troška projekta, redovito sufinanciraju potporom institucija za financiranje razvoja i multilateralnih razvojnih banaka; poziva EIB i Komisiju da ulažu u unutarnju reviziju i neovisne kontrolne funkcije kako bi se zajamčila cjelovitost i pouzdanost svih operacija;

64.  podsjeća da je EIB Global jedan od ključnih aktera u provedbi europske inicijative Global Gateway i da se stoga od njega očekuje da primjenjuje najviše standarde transparentnosti i odgovornosti;

65.  prima na znanje da je Upravno vijeće EIB-a usvojilo Globalni strateški plan EIB-a, kao i njegovu predanost poštovanju i promicanju ljudskih prava i vladavine prava u projektima koje podupire;

66.  ističe da je važno osigurati da se sve intervencije Grupe EIB-a u Ukrajini vode prioritetima obnove zemlje koji su dogovoreni s EU-om te da su u skladu s metodama i okvirima utvrđenima u Ukrajinskom planu i odredbama Ugovorâ EU-a; napominje da EIB dodatno jača napore koje ulaže u suzbijanje prijevara i korupcije u vezi s projektima Grupe EIB-a u Ukrajini; poziva na nastavak primjene odgovarajuće uvjetovanosti financijske potpore Ukrajini s naglaskom na osiguravanju djelotvornih nadzornih mehanizama, kao što su pristup informacijama i prostorijama i praćenje posjeta, te poziva da se uvjetovanost proširi na sve treće zemlje kojima pruža financijsku potporu;

67.  poziva na jačanje administrativnih i revizijskih kapaciteta ukrajinskih vlasti odgovornih za provedbu, praćenje, kontrolu i nadzor financiranih djelovanja, posebno u cilju sprečavanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti; ponavlja da bi EIB u svakom trenutku trebao imati jasan i neograničen nadzor;

68.  vjeruje da će veća uloga EIB-a donijeti dodanu vrijednost i za obnovu Ukrajine i za proces proširenja te za buduća partnerstva u okviru EU-ove strategije Global Gateway i politike susjedstva te za potporu ciljevima održivog razvoja; potiče Komisiju da maksimalno poveća suradnju s EIB-om kako bi se iskoristila strateška autonomija EU-a, posebno u pogledu energije i sirovina;

69.  pozdravlja usvajanje Instrumenta za Ukrajinu 2024., koji slijedi inicijativu EIB-a „EU za Ukrajinu (EU4U)” i kojim se uspostavlja mehanizam potpore temeljen na proračunskim sredstvima EU-a; potiče države članice da zajamče nastavak pružanja čvrste potpore toj zemlji u skladu s njezinim potrebama;

70.  naglašava da je EIB, kako bi podržao Ukrajinu, od početka sukoba s Rusijom 2014. izgradio kreditni portfelj u iznosu većem od 7 milijardi EUR; ističe da je na dan 31. prosinca 2023. izloženost EIB-a (isplaćeni i neisplaćeni dio) iznosila 5,750 milijardi EUR, što je uglavnom pokriveno jamstvima EU-a u okviru mandata za vanjsko kreditiranje; napominje da je na kraju 2023. Banka dodijelila i financijska jamstva za izloženosti drugim ugovornim stranama u Ukrajini, koja su u potpunosti obuhvaćena sveobuhvatnim jamstvima EU-a, u ugovorenom iznosu od 388,7 milijuna EUR (u usporedbi s 478,8 milijuna EUR na kraju 2022.);

71.  prima na znanje sve veći financijski angažman EIB-a u Ukrajini; poziva Banku da proračunskom tijelu i relevantnim revizijskim tijelima pruža redovite detaljne informacije o isplatama i provedbi sredstava pokrivenih jamstvima EU-a;

72.  naglašava nerazmjeran učinak agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine na istočne regije EU-a koje graniče s Rusijom i Bjelarusom; skreće pozornost na troškove koje snose te regije i države članice kao rezultat njihove zajedničke granice s neprijateljskim susjednim zemljama, posebno njihovu potrebu da javna sredstva sve više preusmjeravaju u sigurnost, obranu i pripravnost, dok se suočavaju s problemom drastično smanjenih resursa zbog poremećaja u gospodarskim aktivnostima, prekograničnoj trgovini i drugim razmjenama te u kohezijskim programima; poziva EIB da tu činjenicu uzme u obzir u svojim odlukama o financiranju;

73.  pozdravlja znatna ulaganja u Moldovu u cilju pružanja potpore gospodarskoj otpornosti, povećanju energetske sigurnosti, poboljšanju infrastrukture i podupiranju napretka zemlje prema integraciji u EU; uzima u obzir da je na zapadnom Balkanu EIB Global 2023. uložio 1,2 milijarde EUR, uz dodatnih 700 milijuna EUR za poboljšanje cestovne sigurnosti i željezničkih mreža; pozdravlja usvajanje Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan 2024. i Instrumenta za reforme i rast za Moldovu koji je odobrio Europski parlament;

74.  priznaje ulogu EIB-a u pružanju potpore zapadnom Balkanu na putu prema članstvu u Uniji, u skladu s politikom proširenja EU-a; primjećuje da je EIB Global uložio 1,2 milijarde EUR u zapadni Balkan 2023. te mobilizirao ukupno više od 6 milijardi EUR ulaganja; napominje da je većina financiranja dodijeljena za održivu povezanost, nakon čega slijede kreditne linije za MSP-ove, infrastrukturni projekti u sektorima zdravstva, obrazovanja i vještina te vodoopskrba i sanitarne usluge;

75.  traži od EIB-a da surađuje s drugim bilateralnim i multilateralnim institucijama na razvoju i primjeni zajedničkih metodologija za analizu razvojnog učinka u cilju osiguranja dodane vrijednosti i dugoročnih pozitivnih učinaka;

Struktura odgovornosti EIB-a

76.  podsjeća da je na čelu unutarnjeg nadzora EIB-a Glavni inspektorat, koji se sastoji od triju odjela povezanih s odgovornošću – evaluacija operacija, pritužbeni mehanizam i istraga prijevara – koji imaju komplementarne uloge i doprinose dosljednom rješavanju navoda i pritužbi;

77.  primjećuje da je 2023. Pritužbeni mehanizam Grupe EIB-a (EIB-CM) obradio ukupno 104 predmeta (97 u 2022.); napominje da je 2023. zaprimljeno 60 novih pritužbi (54 pritužbe 2022.), od kojih su 44 ocijenjene dopuštenima, a 29 ih se odnosilo na projekte koje financira EIB, od kojih se 27 odnosilo na one izvan Europe;

78.  napominje da je Odbor EIB-a za rješavanje pritužbi u području javne nabave neovisan odbor koji rješava pritužbe o postupcima javne nabave u okviru projekata izvan EU-a koje financira EIB;

79.  pozdravlja nastojanja Istražnog odjela (IG/IN) da surađuje i koordinira aktivnosti s drugim sastavnicama strukture EU-a za borbu protiv prijevara, posebno s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), koji su 2023. zaprimili 37 % zahtjeva za provedbu istraga (27 od 74 predmeta); potiče IG/IN da ojača svoju suradnju sa svim sastavnicama strukture EU-a za borbu protiv prijevara;

80.  napominje da IG/IN djeluje proaktivno u cilju otkrivanja prijevara korištenjem alata za ocjenjivanje rizika od prijevara i rizika za integritet te s pomoću robota za procjenu rizika od korupcije u javnoj nabavi i da je 2023. u okviru 24 preispitivanja utvrđeno da je potrebno provesti tri cjelovita i temeljita proaktivna preispitivanja integriteta; poziva Banku da procijeni kako bi se ti digitalni alati mogli dodatno unaprijediti u cilju pružanja potpore transparentnosti i financijskoj odgovornosti;

81.  žali zbog činjenice da, unatoč opetovanim pozivima Parlamenta, iz godišnjeg izvješća IG/IN-a nije moguće dobiti odgovarajuće informacije o financijskom razmjeru slučajeva kojima se bavi, sredstvima, mandatima ili vrstama projekata na koje se to odnosi, donesenim mjerama ublažavanja, ulozi službi EIB-a i posrednika ili partnera u tim slučajevima, pa čak ni o državama članicama kojih se to tiče; poziva predstavnike IG/IN-a da povećaju razinu angažmana, interakcije i transparentnosti u djelovanju s Europskim parlamentom, posebno u pogledu kontrole financijskih aktivnosti; ponavlja svoj poziv IG/IN-u da nadiđe puki narativni opis nekoliko studija slučaja i da redovito daje dragocjene uvide u opseg zaštite financijskih interesa; predlaže da IG/IN usvoji model izvješćivanja sličan onima koje koriste druga istražna tijela, kao što su EPPO i OLAF, u kojima se teži postizanju odgovarajuće ravnoteže između transparentnosti i obveze povjerljivosti ili čuvanja profesionalne tajne;

82.  svjestan je da se EIB-ovom politikom isključenja predviđa autonoman postupak isključenja koji nije u potpunosti istovjetan Komisijinu sustavu ranog otkrivanja i isključenja u pogledu standarda donošenja odluka, rezultata i pravnih lijekova; ponavlja svoj poziv Grupi EIB-a i Komisiji da surađuju u utvrđivanju mogućih nedostataka i predlaganju korektivnih mjera, uključujući ubrzani postupak provedbe odluka EIB-a o isključenju putem svojeg sustava ranog otkrivanja i isključenja; primjećuje da je 2023. u postupcima za isključenje koje je EIB pokrenuo na temelju nalaza IG/IN-a pet poduzeća isključeno iz sudjelovanja u bilo kojoj aktivnosti koju financira EIB na razdoblje od pet godina;

83.  pozdravlja činjenicu da je 2023. odobrena okvirna politika unutarnje kontrole Grupe EIB-a; prima na znanje rezultate postupka grupnog usklađivanja između EIB-a i EIF-a u mjeri u kojoj odražavaju različite poslovne modele i upravljačke strukture tih dvaju tijela; posebno upućuje na primjedbe Odbora za reviziju o tome da i unutarnja revizija i Okvir za unutarnju kontrolu trebaju postati grupne funkcije;

84.  napominje da je neovisni vanjski revizor EIB-a treća linija obrane; ističe da redovita rotacija revizora i zadataka omogućuje nove perspektive te stoga primjećuje da bi se vanjski revizor EIB-a trebao povremeno mijenjati, međutim njegov je mandat produljen do 2027., s time da revidira Grupu EIB-a od 2009.;

85.  cijeni to što su Okvir za upravljanje rizicima Grupe EIB-a i polugodišnja izvješća o objavi podataka o upravljanju rizicima Grupe EIB-a učinkoviti i usklađeni sa zahtjevima i tehničkim standardima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo;

86.  naglašava da je, unatoč teškim tržišnim uvjetima, EIB-ov portfelj 2023. nastavio pokazivati vrlo niske razine neprihodujuće izloženosti; zauzima stajalište da je, čak i ako značajan dio kreditnog portfelja Banke ima koristi od kreditnih poboljšanja ili jamstava država članica EU-a, visoka kvaliteta portfelja EIB-a rezultat revne provedbe EIB-ovih vrlo učinkovitih politika kreditiranja;

87.  ističe da EIB ne ulazi u područje primjene zakonodavstva EU-a koje se primjenjuje na kreditne institucije, posebno Uredbe(6) i Direktive(7) o kapitalnim zahtjevima (CRR, CRD), stoga Banka ima pravo odrediti svoje kapitalne i likvidnosne zahtjeve na način koji je primjeren i u skladu s njezinim aktivnostima, njezinom misijom i tržišnim uvjetima; ističe da je Grupa EIB-a predana pridržavanju najboljih bankarskih i tržišnih praksi te može odrediti njihovu primjenjivost u skladu s načelom proporcionalnosti; naglašava da provedba tih normi ne smije stvoriti neopravdano opterećenje; pozdravlja činjenicu da je Grupa EIB-a dobrovoljno izvršila postupak provjere i ocjene; ističe da bi predmetni postupak trebao biti u skladu s upravljačkom strukturom i misijom EIB-a;

88.  shvaća da su, u skladu s promjenjivim potrebama EU-a, institucije EU-a 2024. odobrile promjenu statuta koju je predložilo Vijeće guvernera EIB-a izmjenom zakonskog ograničenja njegova omjera financijske poluge(8) i povećanjem tog ograničenja s 250 % na 290 % kako bi se EIB-u omogućilo da više ulaže bez povećanja svoje osnovice vlasničkog kapitala;

89.  napominje da izmijenjeni omjer financijske poluge otvara put većem preuzimanju rizika; priznaje da su ulaganja u obnovljivu energiju, održivu infrastrukturu i inovativne tehnologije ključna za konkurentnost EU-a, ali da često podrazumijevaju veći rizik zbog neizvjesnog povrata tih ulaganja; ističe da bi se povećanim preuzimanjem rizika mogla povećati nestabilnost EIB-ovih povrata, ali primjećuje da EIB održava zaštitni sloj kapitala koji bi podupro proširenje rizičnih aktivnosti;

90.  zabrinut je zbog situacije s poduzećem Northvolt AB, proizvođačem baterija koji se smatra ključnim u zelenoj tranziciji; naglašava da je Northvolt imao koristi od pozamašnog kreditnog paketa EIB-a u iznosu od nešto više od 942,6 milijuna EUR koji je dio financiranja zaduživanjem radi proširenja lokacije gigatvornice; napominje da je Northvolt prijavio stečaj u ožujku 2025.; poziva EIB da iznese pojedinosti o postupku ocjenjivanja i odlučivanja o financiranju poduzeća Northvolt AB kao i o uzrocima koji su doveli do neuspjeha projekta;

91.  ističe da se proširenjem lokacije gigatvornice trebao povećati godišnji proizvodni kapacitet za proizvodnju baterija te da je to bilo od strateške važnosti za globalnu konkurentnost i u skladu sa strategijama EU-a u tom sektoru;

92.  poziva Komisiju i Upravno vijeće EIB-a da bez nepotrebne odgode pokrenu temeljito interno preispitivanje i provjere razmjere financijske štete, utvrde razloge i kontekst neuspjeha tog vodećeg projekta i izvuku pouke iz tog iskustva kako bi se spriječilo ponavljanje slične situacije i omogućilo njezino ranije otkrivanje;

93.  smatra da je najveća dodana vrijednost potpore EU-a poticanje rizičnijih ulaganja u inovativne projekte, proširenje strateških ciljeva EU-a i omogućivanje dugoročnih tranzicijskih projekata koji se ne mogu financirati iz privatnog sektora; smatra da bi se program InvestEU, kako bi učinkovito ostvario svoje ciljeve u području inovacija i konkurentnosti, trebao usredotočiti na financiranje rizičnijih ulaganja i ulaganja u poduzeća u ekspanziji te da bi Grupa EIB-a trebala više preuzimati veće i rizičnije projekte, koji bi pretežito i po mogućnosti trebali uključivati europske ulagače, pri čemu bi korištenje sredstava iz programa InvestEU na način koji je usmjereniji na apsorpciju rizika trebala kombinirati s ekvivalentnim načinom korištenja vlastitih financijskih sredstava; potiče EIB da uvede strože uvjete u svrhu sprečavanja upotrebe javnog financiranja EU-a za subvencioniranje poduzeća koja premještaju proizvodnju izvan Europe, osiguravajući pritom da svi projekti koje EIB financira doprinose dugoročnoj otpornosti europske industrije;

94.  svjestan je da članovi Upravljačkog odbora EIB-a prije početka mandata u EIB-u, koji obično traje od dvije do šest godina, često obnašaju funkcije u državnim službama svojih zemalja podrijetla te da stoga tijekom razdoblja mirovanja (koje je produljeno na razdoblje od 24 mjeseca nakon isteka njihova mandata u EIB-u) imaju pravo nastaviti sa stručnim usavršavanjem pod određenim uvjetima; napominje da se od članova Upravljačkog odbora traži da o tome obavijeste Odbor za etiku i usklađenost te da što prije zatraže odobrenje za sve pregovore o budućem zapošljavanju;

95.  odlučno ponavlja opetovane pozive Parlamenta da se ojača mehanizam za sprečavanje sukoba interesa unutar EIB-a i poboljša rješavanje takvih slučajeva kao i da se bolje definiraju uvjeti pod kojima potpredsjednici EIB-a mogu sudjelovati u odlukama o operacijama u svojim zemljama podrijetla te ustraje u tome da se ta pitanja riješe u budućoj reviziji Kodeksa ponašanja Upravljačkog odbora;

96.  naglašava da je 31. listopada 2023. Europski ombudsman donio odluku u predmetu 611/2022/KR da je bivši potpredsjednik sudjelovao u odobravanju sporazuma o financiranju između EIB-a i nacionalne razvojne banke(9) u svojoj zemlji podrijetla u tjednima prije no što je postao glavni izvršni direktor te nacionalne razvojne banke, unatoč tome što ga je glavni službenik EIB-a za praćenje usklađenosti savjetovao da to ne čini dok je postupak imenovanja u tijeku; shvaća da taj slučaj prethodi stupanju na snagu aktualnog Kodeksa ponašanja Upravljačkog odbora, koji sada uključuje posebne odredbe o budućem zapošljavanju njegovih članova; napominje da se pri budućem preispitivanju pravila primjenjivih na Odbor za etiku i usklađenost EIB obvezao razmotriti preporuku Europskog ombudsmana da se odluke Odbora objavljuju;

97.  primjećuje da su mjere ublažavanja, kao što su razdoblja namjenskog izdvajanja i mirovanja, najčešće klauzule predostrožnosti koje se primjenjuju pri rješavanju slučaja „rotirajućih vrata” i razumije da se takve mjere provode te da ih članovi Upravljačkog odbora poštuju, uključujući one o kojima se nedavno izvještava u medijima;

98.  dijeli mišljenje Europskog ombudsmana o tome da bi ulogu EIB-ovog Odbora za etiku i usklađenost trebalo ojačati kada je riječ o nadzoru planiranih novih radnih mjesta članova Upravnog odbora te da bi Odbor za etiku i usklađenost trebao biti u mogućnosti nametnuti i provesti mjere za ublažavanje rizika; razumije da je uloga Odbora za etiku i usklađenost tijekom posljednjih nekoliko godina postala istaknutija i da su u tijeku interne rasprave o tome kako povećati njegovu učinkovitost;

99.  poziva Banku da potakne sudjelovanje europskih poduzeća u postupcima nabave koji su pokrenuti za projekte koje financira EIB; potiče Banku da savjetuje zajmoprimce da daju prednost prihvatljivosti za europska poduzeća u cilju ojačanja europske konkurentnosti;

100.  ponavlja svoj poziv EIB-u da osigura odgovarajuću geografsku zastupljenost, uključujući onu na razini srednjeg i višeg rukovodstva, i poziva ga da objavi godišnju raščlambu po spolu i nacionalnosti na srednjim i višim rukovodećim položajima;

Kontrola, transparentnost i nadzor

101.  duboko žali zbog toga što Europski revizorski sud još uvijek nema potpuni pristup svim podacima koji se odnose na operacije EIB-a; prima na znanje da EU ne financira izravno sve aktivnosti EIB-a i stoga Europskom revizorskom sudu nisu automatski dostupne sve aktivnosti; ustraje u tome da bi Europski revizorski sud trebao imati pristup svim informacijama nužnima za sveobuhvatnu i iscrpnu procjenu svih operacija EIB-a koje uključuju sredstva EU-a, uključujući one koje se provode putem financijskih posrednika, a koje su osmišljene radi provedbe politika EU-a; poziva Revizorski sud da u potpunosti nadzire, najbolje što može, sve operacije koje u bilo kojoj mjeri uključuju proračun EU-a;

102.  primjećuje da su glavni relevantni revizijski zadaci povjereni Revizijskom odboru EIB-a, koji je potpuno neovisno tijelo; smatra da bi sudjelovanje kvalificiranih vanjskih predstavnika u određenim zadacima Revizijskog odbora moglo doprinijeti objektivnosti analiza tog odbora;

103.  napominje da se politikom transparentnosti EIB-a postiže kompromis između načela otvorenosti i potrebe za zaštitom osjetljivih informacija; primjećuje da se u toj politici navodi koje bi informacije trebalo proaktivno objavljivati i kada se, primjerice, propisuje da bi sažeci projekta trebali biti objavljeni najmanje tri tjedna prije nego što Upravno vijeće EIB-a odobri njegovo financiranje te se utvrđuju relevantna odstupanja; poziva da se u tim sažecima navedu informacije koje su značajne za dionike;

104.  napominje da je Upravno vijeće EIB-a 2023. odobrilo 449 projekata i da su objavljeni gotovo svi (94 %) sažeci projekata, u većini slučajeva (57 %) prije odobrenja; prima na znanje da su sve operacije EIB-a koje se provode preko financijskih posrednika objavljene na internetskim stranicama EIB-a i da EIB na zahtjev pruža pojedinosti;

105.  podsjeća da su svi dokumenti EIB-a dostupni javnosti u skladu s pretpostavkom u korist objavljivanja; naglašava da bi svi kandidati trebali biti unaprijed obaviješteni o javnom pristupu dokumentima te da bi se svako odbijanje tog pristupa trebalo temeljiti isključivo na određenim iznimkama; naglašava da bi EIB trebao razmotriti pravodobnu objavu informacija o razlozima za provedbu i kontekst projekata kao i objašnjenja njihove usklađenosti s ciljevima politika EU-a i njihova doprinosa tim politikama; poziva EIB da sustavno objavljuje rezultate revizije svojih najvećih financijskih operacija, osiguravajući time neovisnu provjeru upravljanja rizicima i procjene učinaka; očekuje od EIB-a da ograniči neotkrivanje podataka na primjenjive iznimke navedene u Uredbi (EZ) br. 1049/2001(10) i Uredbi (EZ) br. 1367/2006(11); poziva na potpunu provedbu preporuka koje je Ombudsman dao nakon što je proveo istrage u vezi s EIB-ovom politikom objavljivanja informacija i povezanim zahtjevima za pristup dokumentima;

106.  podsjeća da svi primatelji sredstava EU-a imaju opću obvezu priznati podrijetlo predmetnih sredstava i osigurati vidljivost svih sredstava koja su primili od EU-a; poziva Grupu EIB-a da osigura usklađenost krajnjih primatelja s kriterijima za vidljivost financijske potpore EU-a;

107.  ističe da Banka radi na skraćivanju vremena potrebnog da proizvod, nakon što se osmisli, postane dostupan na tržištu (vremena potrebnog za stavljanje na tržište) potpunom digitalizacijom svojih projektnih ciklusa; poziva Banku da uloži veće napore u digitalizaciju svojih operacija;

108.  poziva EIB da ojača i u cijelosti provede svoju politiku suzbijanja poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, među ostalim tako što neće financirati korisnike ili financijske posrednike za koje se utvrdi ili za koje postoji visoki rizik da su uključeni u takve prakse;

109.  ponavlja da bi usvajanje memoranduma o suradnji doprinijelo strukturiranijem dijalogu između Parlamenta i EIB-a; s tim u vezi pohvaljuje dosad nezabilježenu suradnju EIB-a s Parlamentom prilikom pripreme ove rezolucije, napominjući da je riječ o konkretnom izrazu otvorenosti i transparentnosti;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

110.  potiče EIB da nastavi izvješćivati o statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament, posebno u pogledu postignutih ishoda i učinka mjera poduzetih u svrhu provedbe njegovih prioriteta i politika EU-a, posebno kad je riječ o sljedećem:

o
o   o

111.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji i traži da Vijeće i Upravno vijeće EIB-a održe raspravu o ovdje iznesenim stajalištima Parlamenta.

(1) Draghi, M., The Future of European Competitiveness, rujan 2024. (2) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj). (3) Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/523/oj). (4) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, (SL L 305, 26.11.2019., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1937/oj). (5) Rezolucija Europskog parlamenta od 12. srpnja 2023. o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2022. (2023/2046(INI)) (SL C, C/2024/4007, 17.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4007/oj). (6) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj). (7) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2013/36/oj). (8) Omjer financijske poluge odgovara iznosu koji EIB može posuditi u odnosu na vlastita sredstva. (9) Nacionalne razvojne banke financijski su posrednici između EIB-a i malih projekata koji ostvaruju korist od ulaganja EIB-a. (10) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj). (11) Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1367/oj).