Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2012/2261(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0234/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0234/2013

Rasprave :

PV 09/09/2013 - 28
CRE 09/09/2013 - 28

Glasovanja :

PV 10/09/2013 - 11.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0346

Usvojeni tekstovi
PDF 210kWORD 35k
Utorak, 10. rujna 2013. - Strasbourg
Strategija ribarstva za Jadransko i Jonsko more
P7_TA(2013)0346A7-0234/2013

Rezolucija Europskog parlamenta od 10 rujna 2013. o strategiji ribarstva u Jadranskom i Jonskom moru (2012/2261(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more“ (COM(2012)0713),

–  uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94(1) te kasnijim izmjenama („Uredba o Sredozemnom moru“),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o vanjskoj dimenziji zajedničke ribarstvene politike(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ i obveze država članica da najkasnije do 2020. poduzmu mjere potrebne za postizanje ili održavanje dobrog ekološkog stanja morskog okoliša,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a: sadašnja praksa i očekivanja za budućnost, posebno u Sredozemlju(4),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 8. ožujka 2011. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o nekim odredbama za ribarstvo u području Sporazuma Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) (5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o Integriranoj pomorskoj politici (IPP) – Ocjena postignutog napretka i novi izazovi(6),

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Komisije za izravnu uspostavu okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o novom poticaju za Strategiju održivog razvoja europske akvakulture(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu o staništima(8),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju europskih ministara nadležnih za integriranu pomorsku politiku i Komisije od 7. listopada 2012. o morskom i pomorskom programu za rast i zapošljavanje (Deklaracija iz Limasola),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Plavi rast: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru“ (COM(2012)0494),

–  uzimajući u obzir rezolucije Europskog vijeća od 23. – 24. lipnja 2011.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja i njezine protokole(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast“ (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir inicijativu Odbora regija od 12. listopada 2011. kojom se podupire razvoj nove jadransko-jonske makroregije(10),

–  uzimajući u obzir Ankonsku deklaraciju, usvojenu 5. svibnja 2010. na 12. sastanku jonskog vijeća,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) od 10. prosinca 1982.,

–  uzimajući u obzir Kodeks za odgovorno ribarstvo Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) koji je donesen 31. listopada 1995.,

–  uzimajući u obzir preporuku 199. Međunarodne organizacije rada o radu u sektoru ribarstva,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A7-0234/2013),

A.  budući da sedam zemalja ima izlaz na Jadransko i Jonsko more(11), među kojima su četiri države članice (Italija, Grčka, Hrvatska i Slovenija), jedna država kandidatkinja (Crna Gora) i dvije potencijalne države kandidatkinje (Albanija te Bosna i Hercegovina);

B.  budući da je prekogranična suradnja ključna za razvoj zajedničkog upravljanja ribolovnim aktivnostima i osiguranje održivog iskorištavanja ribljih stokova;

C.  budući da međunarodne vode još uvijek predstavljaju velik dio bazena Jadranskog i Jonskog mora, iako su neke jadranske države proglasile posebna područja;

D.  budući da Parlament u svojoj nedavnoj rezoluciji o razvoju makroregionalnih strategija EU-a naglasio da je jadransko-jonska makroregionalna strategija značajan faktor u naporima za postizanje pomirenja među državama Zapadnog Balkana, te može pomoći naporima navedenih zemalja za pristupanje EU-u čime bi se omogućila provedba zajedničke politike za cijeli sredozemni bazen;

E.  budući da su zemlje potpisnice Ankonske deklaracije pozvale Komisiju da izradi makroregionalnu strategiju za jadransko-jonsku regiju, po uzoru na makroregionalne strategije koje je pripremila za Baltičko more (2009.), Podunavlje (2010.) i Atlantski ocean (2011.)(12),

F.  budući da je Europsko Vijeće u svojoj rezoluciji od 23. – 24. lipnja 2011. pozvalo države članice da „u suradnji s Komisijom nastave svoj rad na budućim makroregionalnim strategijama, posebno u pogledu jadranske i jonske regije“;

G.  budući da je Odbor regija u svom nedavnom mišljenju pozvao Parlament da podupre oblikovanje strategije EU-a za jadransko-jonsku makroregiju kojom se uzimaju u obzir glavni izazovi s kojima se suočava to područje, posebno u pogledu sektora ribarstva i akvakulture;

H.  budući da je ribarstvo tradicionalno bio važan sektor u većini regija uz Jadransko i Jonsko more, te budući da ribolovnim aktivnostima u tom području trenutno upravlja Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) i Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT);

I.  budući da je glavna geofizička osobina jadranskog morskog bazena, posebno u sjevernom dijelu, plitko i pješčano dno koje veće dubine postiže na udaljenosti od više milja od obale, osobine jonskog morskog bazena slične su onima u ostalim područjima dubljeg Sredozemnog mora, posebno u geografskim potpodručjima GFCM-a 18. i 19. koja dostižu dubine do 2000 metara;

J.  budući da ribolovne aktivnosti u jadransko-jonskom morskom bazenu uključuju ribolov mnogo vrsta riba, pri čemu se upotrebljava raznovrsni alat, od malog priobalnog neindustrijskog ribolova do ribolova pridnenim povlačnim mrežama te od ribolova pelagičnim povlačnim mrežama do rekreativnog ribolova;

K.  budući da u Jadranskom moru živi velik broj endemskih vrsta riba; no budući da su povećanje ribolovnog napora i/ili onečišćenja doveli do glavnih problema za riblje stokove i sektor ribarstva općenito, posebno na talijanskoj obali južnog Jadrana;

L.  nadalje, budući da je u zadnjim godinama došlo do značajnog razvoja akvakulture u jadransko-jonskom području, iako se ono suočava s velikim okolišnim i prostornim ograničenjima te iako sva područja nisu primjerena za postavljanje priobalnih uzgajališta, a tamo gdje se nalaze, takva uzgajališta nisu uvijek spojiva s drugim aktivnostima;

M.  budući da već postoje vrijedne regionalne inicijative za promicanje znanstvene suradnje kojima bi se poduprlo odgovorno ribarstvo u Jadranskom moru, kao što je Adriamed(13);

N.  budući da mnoge države članice nemaju posebne nacionalne ili regionalne planove razvoja kojima se regulira postavljanje objekata na obali i u moru i kojima se jasno određuju područja na kojima se mogu postavljati objekti za akvakulturu kako bi spriječile predvidiv sukob interesa s drugim gospodarskim sektorima, kao što su turizam, poljoprivreda ili obalni ribolov;

O.  budući da je riječ o mreži zaštićenih područja Jadranskog mora (AdriaPAN), inicijativi čija je svrha poboljšanje učinkovitosti upravljanja i planiranja kroz partnerstvo;

P.  budući da razvoj integriranog pristupa pomorskoj politici za Jadransko i Jonsko more mora pratiti postupak dijaloga i partnerstva sa svim obalnim državama, i zbog prekogranične prirode pomorskih aktivnosti i zajedničkih resursa;

Opća razmatranja

1.  naglašava da je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona Parlament postao punopravni suzakonodavac za sektor ribarstva i akvakulture te stoga nastoji u cijelosti obavljati svoju zadaću u oblikovanju ribarstvene politike na razini EU-a te na regionalnoj i međuregionalnoj razini;

2.  vjeruje da bi strategija za Jadransko i Jonsko more trebala biti usredotočena na održiv razvoj i rast sektora ribarstva i akvakulture, uključujući zapošljavanje;

3.  vjeruje da bi cilj strategije za Jadransko i Jonsko more trebao biti osiguranje očuvanja i zašite okoliša;

4.  pozdravlja Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2012. kao važan korak prema donošenju zakonodavnog okvira kojim će se ojačati tješnja suradnja među državama i regijama na obalama Jadranskog i Jonskog mora kako bi se osiguralo odgovorno i gospodarski održivo ribarstvo za obalne zajednice;

5.  s tim u vezi vjeruje da bi Integrirana pomorska politika (IPP) trebala imati ključnu ulogu u razvoju dugoročne strateške politike za Jadransko i Jonsko more, čiji će cilj biti održiv rast u morskom i pomorskom sektoru te očuvanje morskih ekosustava za buduće generacije;

6.  nadalje, vjeruje da je pomorsko prostorno planiranje kao javni postupak analiziranja i planiranja prostorne i vremenske podjele ljudskih aktivnosti u područjima Jadranskog i Jonskog mora, posebno u sjevernom dijelu Jadranskog mora, ključno za održivu budućnost sektora ribarstva u usporedbi s drugim povezanim aktivnostima;

7.  ponovo naglašava svoju potporu uvođenju makroregionalne strategije za taj važan pomorski bazen kako bi se riješili zajednički izazovi i problemi s kojima se suočavaju stanovnici navedenih obalnih regija i kako bi se promicao njihov gospodarski razvoj i europsko povezivanje;

8.  smatra da bi svi programi i instrumenti financiranja EU-a(14) za regije jadransko-jonskog morskog bazena, uključujući instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), trebali biti međusobno usklađeni te da ih treba upotrebljavati što je moguće učinkovitije kako bi se stvorila stvarna dodana vrijednost za ribare i poduzeća ribarskog sektora;

9.  čvrsto vjeruje da svi napori za odgovorno i održivo ribarstvo u jadransko-jonskom morskom bazenu mogu utjecati na razvoj obalnih i ruralnih područja u navedenim zemljama i poticati razvoj povezanih gospodarskih aktivnosti, kao što je ribolovni turizam, pri kojem profesionalni ribari vode na ribolovne izlete turiste ili znanstvenike, pri čemu se poštuje načelo izvođenja održivog oblika ribolova kojim se čuva okoliš i biološka raznolikost;

10.  smatra da bi Barcelonska konvencija i njezin Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem koji je stupio na snagu u ožujku 2011. mogla služiti kao model za uvođenje obvezne integrirane politike za države članice koje graniče s Jadranskim i Jonskim morem;

11.  smatra da raspoložive informacije o ribljim stokovima u jadransko-jonskom bazenu, njihovom kretanju i podjeli te o rekreativnom ribolovu nisu zadovoljavajuće te stoga poziva relevantna tijela vlasti i istraživačka tijela da čim prije otklone nedostatke;

12.  poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere za promicanje istraživačkih programa povezanih s morskim okolišem i ribarstvom te da potiče uporabu i širenje rezultata takvih istraživanja;

13.  smatra da uspješni modeli suradnje među upravnim tijelima iz različitih regija(15) u području gospodarstva mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse koji se mogu upotrijebiti u drugim područjima kako bi se osigurala sljedivost, profitabilnost, i marketing proizvoda ribarstva i akvakulture, posebno lokalnih proizvoda;

14.  podržava sudjelovanje svih zainteresiranih subjekata u razvoju održivog i produktivnog sektora ribarstva u ovom području;

15.  smatra da je za osiguranje održivog razvoja sektora ribarstva i akvakulture u cijelom jadransko-jonskom bazenu i za poticanje zapošljavanja u obalnim područjima ključno priznati iznimni rad žena u sektoru ribarstva, kako bi im se olakšalo stjecanje stručnih kvalifikacija te kako bi ih se uključilo u obalne akcijske skupine i organizacije proizvođača;

16.  poziva da se oblikuju inicijative kojima se mogu privući mladi u sektor ribarstva i akvakulture i da se mladi potiču na aktivno sudjelovanje u tim aktivnostima;

17.  naglašava da je Parlament već u prošlosti skrenuo pažnju na činjenicu da je potrebno jednostavnije, dosljednije i transparentnije zakonodavstvo za područje akvakulture kojim će se ukloniti prepreke koje su dosad sprečavale cjelovit razvoj potencijala sektora ribarstva u EU-u te da je potrebno donijeti jasna i dosljedna pravila na razini EU-a i nacionalnoj razini, te jasno definirati pomorske i obalne planove razvoja država članica u skladu sa smjernicama koje je nedavno donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja(16);

18.  naglašava da bi se ciljanim razvojem sektora akvakulture mogla stvoriti radna mjesta koja ne ovise o sezoni u jadransko-jonskim obalnim regijama koje veoma ovise o ljetnoj turističkoj sezoni što bi dalo značajan poticaj zapošljavanju u tom području;

19.  naglašava da širenje djelatnosti akvakulture ne smije ugroziti postignuće dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ i treba se provesti potpuno u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o okolišu;

20.  naglašava kako je jedini način da se osigura zaštita ribljih stokova i morskog okoliša od onečišćenja i prekomjernog izlova ribe i/ili nezakonitog ribolova uspostava povezane mreže za informacije o pomorskim aktivnostima i sustavu njihovog praćenja u tijesnoj suradnji s zahvaćenim državama i obalnim regijama;

Posebna razmatranja

21.  poziva obalne države jadransko-jonskog morskog bazena da surađuju u oblikovanju globalnog pregleda posebnih geofizičkih i batimetričkih osobina, prisutnosti i podjele različitih morskih vrsta te različitih tehnika ribolova u tom području kako bi dobile cjeloviti pogled koji će se upotrebljavati za bolje upravljanje ribarstvom i pomoći jačanju ribolovnih aktivnosti u okviru svake buduće makroregionalne strategije;

22.  poziva Komisiju da čim prije, a najkasnije do 2013., donese akcijski plan za praktičnu provedbu pomorske strategije za Jadransko i Jonsko more na makroregionalnoj osnovi, pri čemu naglašava da bi sektor ribarstva trebao biti jedan od prioriteta te strategije, kojom se uzimaju u obzir posebne geofizičke osobine i kojom se taj akcijski plan povezuje s regionalnom politikom, integriranom pomorskom politikom Unije i instrumentom za povezivanje Europe, kako bi se maksimalno povećao učinak poluge;

23.  poziva Komisiju da, što je moguće prije, podnese prijedlog uredbe kojom će se utvrditi zajedničke tehničke mjere za ribarstvo u jadransko-jonskom morskom bazenu, odrediti dopušten ribolovni napor, ribolovna razdoblja, ribolovni alat i druge relevantne mjere upravljanja;

24.  žali što države članice nisu bolje upotrijebile te individualne planove upravljanja kojima se omogućuje obustavljanje određenih općih pravila tako da se mogu uzeti u obzir posebna obilježja; smatra da bi se time bitno olakšalo lokalno upravljanje i osigurali dragocjeni podaci o situaciji u različitim zonama čime bi se omogućilo uvođenje primjerenih promjena; stoga poziva obalne države članice da konstruktivno surađuju međusobno i s Komisijom pri ažuriranju i stalnoj prilagodbi mjera za upravljanje ribarstvom;

25.  poziva Komisiju da uspostavi trajni dijalog sa zemljama koje nisu članice EU-a u jadransko-jonskom morskom bazenu kako bi se sklopili bilateralni ili multilateralni sporazumi čiji je cilj poticanje harmonizacije i normizacije pravila za upravljanje ribarstvom kako bi se postigli ciljevi zajedničke ribarstvene politike EU-a u Sredozemlju te istovremeno potpuno iskoristile prednosti okvira suradnje koji osiguravaju međunarodne i regionalne organizacije za ribarstvo; naglašava da strategija za Jadransko i Jonsko more može stvoriti dodanu vrijednosti samo ako se poštuju sve granične države, članice i one koje nisu članice EU-a;

26.  poziva Komisiju da promiče ciljeve zajedničke ribarstvene politike, posebno postizanje razine iznad maksimalno održivog prinosa za sve riblje stokove najkasnije do 2020., te da podupire primjenu pristupa utemeljenog na ekosustavima prema državama koje nisu članice EU-a;

27.  poziva Komisiju da u suradnji s obalnim državama ojača razmjenu dobre prakse očuvanja te promiče uspostavu zaštićenih morskih područja radi obnove najugroženijih vrsta;

28.  poziva Komisiju da promiče ciljeve Okvirne direktive o pomorskoj strategiji u vezi s državama koje nisu članice EU-a, a graniče s Jadranskim i Jonskim morem, kako bi najkasnije do 2020. godine postigle ili održale dobro stanje morskog okoliša;

29.  u vezi s tim poziva Komisiju da potiče navedene države članice koje graniče s Jadranskim i Jonskim morem da razviju i provode pomorske strategije pri kojima se primjenjuje pristup utemeljen na ekosustavima te kojima se osigurava uključivanje pitanja okoliša u različite politike koje utječu na morski okoliš, uzimajući u obzir prekogranične utjecaje na kvalitetu morske vode susjednih trećih zemalja;

30.  podsjeća da su u okviru budućeg Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) odnosno kroz njegove programe prikupljanja podataka, te u okviru različitih istraživačkih programa Unije na raspolaganju financijska sredstva za poboljšanje poznavanja morskog okoliša, uključujući vrste riba, te za uvođenje veće inovativnosti i boljih praksi u ribolovne aktivnosti; stoga poziva države članice da predlože projekte u tim područjima te smatra da prethodna suradnja među različitim obalnim državama, bez obzira na to jesu li članice EU-a ili nisu, može rezultirati izuzetno zanimljivim inicijativama od kojih će imati korist cijeli jadransko-jonski bazen u okviru projekata koje predlože države članice;

31.  poziva Komisiju da razmotri treba li u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), na temelju iskustva s FEMIP(17)-om oblikovati posebnu liniju za financiranje provedbe mjera i ciljeva iz te strategije kako bi se izbjegle buduće teškoće usvajanjem novih proračunskih instrumenata; poziva Komisiju da isto tako razmotri mogućnost upotrebe projektnih obveznica i javno-privatnih partnerstva kao posebno prikladnih financijskih instrumenata;

32.  poziva Komisiju da predloži osnivanje posebnih savjetodavnih tijela za Jadransko i Jonsko more u okviru regionalnog savjetodavnog vijeća, koje je već osnovano za Sredozemno more, koja će se temeljiti na pozitivnim iskustvima s „morskim područjima“ uspostavljenim u talijanskim vodama(18) (kao što su sjevernojadransko ribarstveno područje uspostavljeno 2013. za zajedničko i usklađeno upravljanje sektorom ribarstva u sjevernom Jadranu s političkog, gospodarskog, socijalnog i okolišnog stajališta);

33.  poziva Komisiju da u budući zakonodavni prijedlog o pomorskom prostornom planiranju uključi odredbe prema kojima će pomorske države članice biti obvezne sastaviti popis pravila za zaštitu okoliša i turizam na svojem nacionalnom teritoriju te, da za područja koja ne podliježu ograničenjima, donesu planove razvoja za pomorska i obalna područja kojima će se utvrditi dopustivost i sukladnost upotrebe i zauzimanja tih područja kako bi se olakšao pristup područjima koja su prikladna za osnivanje poduzeća iz područja akvakulture;

34.  poziva Komisiju da oblikuje posebni radni plan za Jadransko i Jonsko more u kojem će biti utvrđeni budući ciljevi u toj regiji kao što je trenutačno slučaj sa Sredozemnim morem (projekt IMP-MED); naglašava da bi taj plan trebalo smatrati projektom prikladnim za financiranje u okviru EFPR-a;

35.  poziva Komisiju da oblikuje paket sankcija kako bi se osiguralo da se može kazniti država članica koja ne ispunjava svoje obveze prikupljanja i prijenosa podataka ili nije u stanju riješiti probleme s nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom u svojim vodama ili koji počini njezina ribarska flota;

o
o   o

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 409, 30.12.2006, str.11.; SL L 36, 8.2.2007., str.6.; SL L 196, 28.7.2011., str.42.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0040.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0461.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0269.
(5) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 193.
(6) SL C 70 E, 8.3.2012., str.70.;
(7) SL C 236 E, 12.8.2011., str.132.
(8) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0128.
(10) Mišljenje COTER-V-016, izvjestitelj Gian Mario Spacca (ALDE/IT), listopad 2011.
(11) Međunarodna hidrografska organizacija (IHO) kao južnu granicu Jonskog mora određuje liniju između rta Passero (Sicilija) i rta Tenaron (Grčka).
(12) COM(2009)0248, COM(2012)0128, COM(2010)0715 i COM(2011)0782.
(13) Adriamed je regionalni projekt Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) koji financiraju Talijansko ministarstvo za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (MiPAAF) i Komisija, a cilj mu je promicanje znanstvene suradnje među jadranskim državama (Albanija, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Slovenija) u skladu s Kodeksom za odgovorno ribarstvo FAO-a.
(14) Strukturni fondovi (EFRR, KF, ESF, EFR/EFPR), Sedmi okvirni program i LIFE+.
(15) Na primjer Društveno-gospodarski opservatorij za ribarstvo i akvakulturu u sjevernom Jadranu.
(16) Rezolucija GFCM/36/2012/1 „Guidelines on Allocated Zones for Aquaculture (AZA)” usvojena na 36. sjednici Opće Komisije za ribarstvo Sredozemlja (svibanj 2012.).
(17) Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo.
(18) „Morska područja“ uspostavljena su kako bi se poboljšala suradnja među državnim i regionalnim vladama u razvoju sektora ribarstva i akvakulture te pružanju potpore tom sektoru i kako bi se promicao partnerstvo s ribarima i poduzećima u sektoru ribarstva.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti