Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. rujna 2012. pod nazivom „Nacrt zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju na području mladih (Strategija EU-a za mlade 2010. – 2018.)” (COM(2012)0495) i odgovarajući radni dokument službi Komisije (SWD(2012)0256),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2010. o „Strategiji EU-a za mlade – Ulaganje i osnaživanje”(1),

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 23. studenog 2011. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju programa „ERASMUS ZA SVE” – programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (COM(2011)0788),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. studenog 2012. „Promišljanje obrazovanja: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. rujna 2010. „Mladi u pokretu – inicijativa za oslobađanje potencijala mladih za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta u Europskoj uniji” (COM(2010)0477),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. travnja 2009. „Strategija EU-a za mlade – Ulaganje i osnaživanje. Obnovljeni otvoreni način koordinacije za suočavanje s izazovima i mogućnostima za mlade” (COM(2009)0200), i odgovarajući radni dokument službi Komisije (SEC(2009)0549),

–   uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 5. prosinca 2012. pod nazivom „Prema kvalitetnom okviru za pripravništvo – druga faza savjetovanja s društvenim partnerima na europskoj razini” (COM(2012)0728),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. pod nazivom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: Europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020”)(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. na temu „Mladi u pokretu: Okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja“(3),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A7-0238/2013),

A.  budući da budućnost Europe leži u njezinoj sposobnosti da iskoristi potencijal mladih;

B.  budući da je kriza dovela do porasta nesigurnih oblika zapošljavanja mladih: kratkoročni ugovori, ugovori o radu s nepunim radnim vremenom i neplaćeni rad prečesto zamjenjuju postojeća radna mjesta;

C.  budući da je sveukupna stopa nezaposlenosti mladih u EU-u bila 23,5 % u veljači 2013.; budući da 7,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te 6,5 milijuna mladih u dobi između 25 i 29 godina 2011. nije radilo, nije se školovalo niti osposobljavalo (NEET-ovi: not in employment, education or training).;

D.  budući da je gospodarski gubitak koji je posljedica isključenja mladih s tržišta rada u 2011. procijenjen na 153 milijarde eura, što odgovara iznosu od 1,2 % BDP-a EU-a(4);

E.  budući da su svi mladi sastavan dio društva te bi kao takvi trebali biti priznati; budući da nejednakosti i sve vrste diskriminacije još postoje te imaju velik utjecaj na živote mladih i njihov kasniji razvoj u društvu;

F.  budući da ustrajna ekonomska kriza ima ozbiljne posljedice na živote mladih u smislu njihova blagostanja i socijalne uključenosti, zaposlenja, pristupa stanovanju, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja, kulturnih aktivnosti, razonode i sporta te vodi prema dosad neviđenom manjku prilika za mlade u EU-u; budući da postoji ozbiljan rizik od stvaranja „izgubljene generacije” u značajnom dijelu Europe; budući da ova uznemiravajuća situacija zahtijeva provedbu hitnih mjera, politika i djelovanja te strukturnih reforma; budući da sve gori ekonomski uvjeti mogu, pogotovo u zemljama ozbiljno pogođenima krizom, navesti mlade na neželjenu migraciju, koja se može očitovati u obliku masovnog „odljeva mozgova” koji srednjoročno i dugoročno smanjuje rast, razvoj i inovacijski potencijal zemlje podrijetla;

G.  budući da je, kao odgovor na krizu, nekoliko država članica uvelo stroge mjere štednje, uključujući ozbiljno rezanje troškova obrazovanja, osposobljavanja i programa cjeloživotnog učenja; budući da te mjere imaju štetan učinak prije svega na zapošljavanje mladih u pojedinim državama članicama, posebice državama južne Europe, što u većini slučajeva dovodi do značajnog odljeva mozgova iz tih regija, naglašavajući tako nejednakosti unutar EU-a;

H.  budući da postojeći alati na razini EU-a moraju biti dodatno razvijeni da bi se mogli nositi s izazovima s kojima se susreće nova generacija, no dosad je učinjeno malo, ne dovodeći u pitanje njihova moguća daljnja poboljšanja; budući da je strategija EU-a za mlade sveobuhvatan okvir te ga države članice moraju potpuno iskoristiti;

I.  budući da je broj NEET-ova opasno porastao diljem EU-a; budući da je stopa nezaposlenosti mladih neprihvatljivo visoka u nekoliko država članica, dok prosječne stope nezaposlenosti diljem Unije dostižu rekordne razine, dok točan broj može biti prikriven značajnim povećanjem emigracije među mladima te postaje još više uznemirujući uzmu li se u obzir neizvjesni uvjeti zapošljavanja ili neprijavljeni rad, dok je trajanje razdoblja nezaposlenosti u stalnom porastu;

J.  budući da su mlade žene i dalje suočene s užasnim uvjetima na tržištu rada te čine uvjerljivu većinu radnika na nepuno radno vrijeme i privremenih radnika;

K.  budući da je gospodarski učinak mladih koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju bio procijenjen kao gubitak 153 milijarde eura u 2011., što odgovara iznosu od 1,2 % BDP-a EU-a(5); budući da to predstavlja ozbiljan društveni i gospodarski teret;

L.  budući da ekonomska kriza u EU-u dovodi do povećanja siromaštva i socijalne isključenosti, što posebno pogađa mlađe generacije; budući da utjecaj krize na mlade ometa njihovu sposobnost vođenja samostalnog života te u ekstremnim slučajevima uzrokuje pothranjenost ili probleme s mentalnim zdravljem;

M.  budući da je stopa nezaposlenosti među mladima u dobi do 25 godina dosegla 23,5 % u ožujku 2013., a više od 2 milijuna radnih mjesta u Europi nepopunjeno je zbog raskoraka između vještina, posebice u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te zdravstvene njege; pozdravlja inicijativu Komisije „Europska panorama vještina”;

N.  budući da su vidljivi zemljopisni raskoraci između ponude i potražnje poslova i vještina, kako unutar država članica, tako i između njih;

O.  budući da su mnogi mladi na neslužbenim, privremenim i nesigurnim poslovima, nepovezanima s njihovim kvalifikacijama ili ciljevima u karijeri te bez jasnih dugoročnih izgleda; budući da mnogi također propuštaju mogućnost stjecanja vještina i samopouzdanja potrebnih za napredak u karijeri;

P.  budući da se mladi suočavaju s rastućim teškoćama pri prijelazu iz sustava obrazovanja u sustav radnog odnosa zbog neslaganja između dostupnih obrazovnih programa i tržišta rada; budući da su inicijative cjeloživotnog učenja i međugeneracijski projekti korisni alati kojima se mlade diljem EU-a može opremiti vještinama potrebnima za ulazak na tržište rada;

Q.  budući da demografske skupine koje su nedovoljno zastupljene unutar poduzetničke populacije, osobito osnivači novoosnovanih poduzeća, uključuju mlade, žene, osobe s invaliditetom i imigrante;

R.  budući da je osobni i socijalni razvoj mladih jednako važan kao i njihov akademski i profesionalni razvoj; budući da mladi imaju aktivnu ulogu u socijalnoj infrastrukturi država članica te su od središnje važnosti za održive i vitalne zajednice;

S.  budući da se primjena širokopojasne veze u državama članicama mora poboljšati kako bi dovela do digitalno opremljenih škola;

T.  budući da dostupni izvori obrazovanja upotrebom informacijskih i komunikacijskih te novih tehnologija poboljšavaju kvalitetu, dostupnost i jednakost obrazovanja te olakšavaju interaktivan, kreativan i fleksibilan postupak učenja prilagođen potrebama pojedinca; budući da otvoreno obrazovanje poboljšava održivu mogućnost zapošljavanja podržavajući cjeloživotno učenje;

U.  budući da je upotreba novih tehnologija i platformi društvenih medija važan način dopiranja do mladih i poboljšavanja njihove sposobnosti da sudjeluju u društvu i utječu na političke i društvene procese;

V.  budući da ekonomski i socijalni problemi, koje pogoršava odgovor EU-a na krizu usmjeren na mjere štednje, dovode do rasta euroskepticizma među građanima; budući da su mladi najranjiviji dio društva;

W.  budući da djelotvorna politika za mlade može pridonijeti razvoju građanske svijesti među mladima, što je veoma važno za njihovu individualnu emancipaciju te njihovo sudjelovanje u društvu u svojstvu aktivnih građana;

X.  budući da bi se strukturirani dijalog trebao smatrati prvim korakom prema uspostavi djelotvornog i plodnog dijaloga između mladih, udruženja mladih i EU-a te nacionalnih institucija koji se neprestano treba poboljšavati i razvijati;

Procjena djelotvornosti Strategije EU-a za mlade

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju na području mladih (Strategija EU-a za mlade 2010. – 2018.);

2.  podsjeća na prijedlog Komisije da bi se u kontekstu pregovora koji se vode o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) sredstva izdvojena za mlade i za obrazovne politike trebala povećati da bi se odgovorilo na trenutačne i buduće izazove; naglašava da je komunikacija između radnih skupina mladih veoma važna te da bi je trebalo promicati, kao i komunikaciju o dosad poduzetim aktivnostima i postignutim rezultatima;

3.  smatra da su proračunska sredstva namijenjena za borbu protiv nezaposlenosti mladih u budućem VFO-u, u iznosu od 6 milijardi eura, nedovoljna te da bi ih trebalo značajno povećati u pregovorima;

4.  poziva Vijeće da se još više usredotoči na mlade smatrajući pripadnike mladeži prioritetom integriranim u svim programima EU-a pod budućim VFO-om;

5.  žali što se ambiciozne najave Europskog Vijeća o obvezama prema mladima ne odražavaju u jednakim financijskim obvezama; napominje da se velik dio „Paketa rasta” najavljenoga 2012. sastojao od djelomične preraspodjele strukturnih sredstava koja su već bila obećana i osigurana;

6.  žali zbog podvojenosti Vijeća, koje zagovara dodatna sredstva za mlade, ali odgađa pregovore o plaćanjima u vezi s izmjenama proračuna za 2013., čime prijeti isplatama stipendija Erasmus; poziva Vijeće da zauzme konstruktivniji pristup tako da prestane povećavati razliku između odobrenih sredstava za plaćanja i odobrenih sredstava za preuzete obveze u svakom godišnjem proračunu;

7.  smatra Otvorenu metodu koordinacije (OMK) odgovarajućim načinom odlučivanja o politikama mladih; ponovno poziva na bližu suradnju među institucijama EU-a o temi pitanja mladih; poziva na veću uključenost Europskog parlamenta; naglašava da je za provedbu OMK-a potrebna snažna politička volja država članica kako bi se postigli najbolji rezultati;

8.  razočaran je time što je, iako se od država članica tražilo uvođenje posebnih mjera u prvom ciklusu Strategije EU-a za mlade, postignut veoma ograničen napredak; napominje da je u nekoliko slučajeva došlo do pogoršanja situacije te da u mnogim državama članicama ne postoji posebna strategija za mlade;

9.  navodi utjecaj prvog ciklusa Strategije za mlade (2010. – 2012.); naglašava da je okvir međusektorskog sudjelovanja Komisije, država članica i relevantnih zainteresiranih strana dobar početak, ali da bi ga u budućnosti trebalo ojačati poboljšanjem pristupa zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, čime bi se borilo protiv siromaštva i isključenja, a u isto vrijeme koristilo međusektorski pristup širenju praksi u relevantnim sektorima;

10.  naglašava važnost strukturiranog dijaloga; poziva Komisiju i države članice da razviju koncept te osiguraju smisleno i dosljedno praćenje preporuka koje su pripremili mladi sa svojim ministarskim i institucionalnim partnerima; nadalje predlaže izravan kontakt s udruženjima mladih i pojedincima koji nisu dio udruženja na lokalnoj i regionalnoj razini tako da se pobrine da njihov glas nije izgubljen te da provedbe politika vode do pozitivnog razvoja i osnaživanja mladih;

11.  smatra da se razvoj jasnih i razumljivih pokazatelja u pogledu situacije u kojoj se nalaze mladi i politika za mlade može dodatno poboljšati, što se posebno odnosi na samostalnost i sudjelovanje mladih, kako bi se bolje ocijenio učinak mjera poduzetih u sklopu Strategije EU-a za mlade;

12.  poziva države članice da objave izvješća o društvenoj situaciji i životnim uvjetima mladih koja se temelje na znanju i činjenicama te da sastave nacionalne akcijske planove i dosljedno ih provedu;

13.  naglašava da, od ranog djetinjstva, posebna pažnja treba biti dana najosjetljivijim skupinama s visokim rizikom od socijalnog isključenja, uključujući NEET-ove i zapostavljene mlade, pružajući im stvarne i opipljive prilike za zapošljavanje i ohrabrujući ih na aktivno sudjelovanje u društvu;

14.  prepoznaje potrebu za međusektorskim i uravnoteženim pristupom prema osam područja djelovanja unutar Strategije EU-a za mlade; poziva na davanje prioriteta u vrijeme krize obaviještenoj politici mladih koju oblikuju glas i ciljevi samih mladih;

Izazovi za sljedeći ciklus:

Obrazovanje, osposobljavanje, inovacije i financiranje

15.  pozdravlja novi program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport; ističe potrebu za jakim financiranjem ovog programa te za zasebnim poglavljem za mlade i zasebnom proračunskom dodjelom sredstava za mlade;

16.  naglašava da bi države članice i poduzeća trebali više ulagati u prave vještine i proširiti vrste osposobljavanja za tražene poslove, posebno u tehnološkim sektorima, stvarajući fleksibilnije kurikulume, integrirajući poduzetništvo i generičke vještine kako bi se bolje prilagodili budućem razvoju tržišta rada; naglašava važnost povećavanja mobilnosti mladih, osobito ranim učenjem stranih jezika; poziva države članice da uspostavom dvojnih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na djelotvoran način povežu zahtjeve tržišta obrazovanja i rada te smanje nezaposlenost mladih;

17.  poziva države članice da zajamče potpunu prenosivost stečenih društvenih koristi kako se ne bi ugrozila socijalna zaštita za mlade radnike koji se nisu odlučili za mobilnost;

18.  naglašava koristi trokuta znanja i potiče države članice da poduzmu više inicijativa i pojačaju interakciju između triju strana trokuta te se tako pobrinu da interakcija između istraživanja, obrazovanja i inovacija može pomoći u razvoju radnih mjesta i rasta;

19.  priznaje da je novi program „Obzor 2020.“ odgovarajući okvir za poticanje istraživanja, inovacija i izvrsnosti u znanosti; upozorava, međutim, da rezanje troškova obrazovanja u nekim državama članicama ugrožava ciljeve programa; poziva države članice da uspostave ključne prioritete u sklopu programa te da ga potpuno iskoriste;

20.  poziva Komisiju i države članice da ispitaju i predlože metode povećanja inovacija u nacionalnim kurikulumima na školskoj razini;

21.  potiče države članice da ojačaju strukovno osposobljavanje, usmjeravanje i strukovnu izobrazbu, stažiranje i pripravništvo, te uklone postojeće prekogranične prepreke na tom području, kako bi taj oblik obrazovanja postao jednakovrijedan, kako bi se pojačale njegove veze s drugim obrazovnim mogućnostima u perspektivi cjeloživotnog učenja te kako bi bolje odgovarao ponudi i potražnji prilika za osposobljavanje temeljenih na radu za mlade, čime bi se poboljšala mobilnost i mogućnost zapošljavanja, posebno u pograničnim regijama;

22.  ističe važnost suočavanja sa zemljopisnim raskoracima između ponude i potražnje radnih mjesta unutar država članica i između njih, osobito kroz izmjene Europskog portala za mobilnost i zapošljavanje (EURES), kako bi se poboljšale prilike za zapošljavanje mladih;

23.  ističe važnost strateškog ulaganja iz strukturnih fondova EU-a u regionalni razvoj, konkurentnost i stvaranje visokokvalitetne strukovne izobrazbe, pripravništava te održivih i trajnih poslova, čime se mladima nude najšire mogućnosti zapošljavanja koje poštuje prava zaposlenika u svakoj državi članici ne bi li se znatno smanjila nesigurnost i rizik od siromaštva; dodatno ističe važnost ekonomske diversifikacije na sektore visoke dodane vrijednosti, po potrebi, te potrebu za stavljanjem naglaska na ruralne i zapostavljene krajeve;

24.  smatra da je uključenost regionalnih i lokalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu pravilne kombinacije politika od temeljne važnosti za hvatanje u koštac s nezaposlenosti mladih;

25.  smatra da su se aktualne visoke stope nezaposlenosti u određenim državama članicama mogle izbjeći intenzivnim nacionalnim i regionalnim strategijama usmjerenima na poticanje poduzeća na zapošljavanje mlade radne snage;

26.  napominje da uz strategije zapošljavanja EU-a, gradovi i regije imaju važnu ulogu u ocjenjivanju lokalnih tržišta rada, predviđanju njihovih potreba i stvaranju programa prilagođenih mladima te naglašava važnost mladih u njihovim zajednicama, uključujući otočne i najudaljenije regije; poziva lokalne i regionalne vlasti da potiču aktivno građanstvo te da se pobrinu da predstavnici mladih ili udruženja mladih sudjeluju u različitim inicijativama koje predlaže EU;

27.  naglašava pozitivnu ulogu koju otvoreno i slobodno obrazovanje i otvorena sveučilišta imaju u postupku učenja i opremanju studenata, uključujući mlade punoljetne osobe, novim vještinama koje će biti veoma bitne u borbi protiv nezaposlenosti; naglašava da je cjeloživotno učenje dinamičan način učenja koji odgovara na aktualne potrebe i interese sudionika;

28.  ističe važnost stjecanja generičkih vještina poput vještina rada s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, vještina upravljanja, kritičkog razmišljanja i jezičnih vještina, i studiranjem u inozemstvu, kako bi se poboljšali izgledi mladih na tržištu rada i njihova prilagodljivost budućem razvoju tržišta rada;

29.  naglašava važnost informalnog i neformalnog učenja za razvoj vrijednosti, sposobnosti i vještina mladih, kao i za učenje o građanstvu i demokratskoj uključenosti; poziva Komisiju i države članice da razviju sustave koji prepoznaju stručnosti stečene kroz neformalno i informalno učenje, volonterski rad, pripravništva i socijalni rad te da pruže potporu takvim aktivnostima u okviru novih programa za obrazovanje, mlade i građanstvo;

30.  smatra da još ima prostora za razvoj zajedničkog učenja (peer-learning) na području obrazovanja i osposobljavanja kao načina olakšavanja razmjene dobrih praksi među državama članicama;

31.  pozdravlja nedavno obvezivanje država članica i Vijeća da pokrenu nove inicijative za mlade s preciznim mjerama financiranja; poziva Vijeće da pokrene slične politike u svim državama članicama pod okriljem „New Deala” za mlade;

32.  naglašava potrebu poticanja žena da započnu s karijerama koje su se uglavnom smatrale tipično „muškima”, posebno u sektoru informacijskih tehnologija;

33.  smatra da rana intervencija i proaktivne politike tržišta rada predstavljaju zaokret od bavljenja simptomima višegeneracijskog siromaštva prema utvrđivanju i upravljanju rizicima rano u životu kako bi se spriječila nezaposlenost i olakšala reintegracija; skreće pozornost posebno na one koji su najviše marginalizirani i izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti;

34.  skreće pozornost na probleme nejednakosti na školskoj razini, izostajanje s nastave i potrebu smanjenja stopa prekida školovanja diljem EU-a; naglašava važnost povećanog financiranja kako bi se zajamčio jednak pristup obrazovanju te smanjilo rano prekidanje školovanja; ističe potrebu poboljšanja veza i suradnje između sudionika u obrazovanju, strukovnom osposobljavanju i radu s mladima; poziva na fleksibilne putove učenja na nacionalnoj razini i razini EU-a;

35.  utvrđuje prijelaz iz sustava obrazovanja u sustav radnog odnosa kao iznimno važan trenutak za mlade s obzirom na to da početak njihovih karijera ima značajan utjecaj na njihov budući razvoj; s time u vezi naglašava važnu ulogu koju razvoj zapostavljene djece u ranom djetinjstvu može imati na prekid začaranoga međugeneracijskog kruga niskoga ljudskog razvoja; poziva države članice da ojačaju djelovanje službi za savjetovanje i usmjeravanje u ranoj fazi kako bi se poboljšala sposobnost mladih da donose odluke o svojim budućim karijerama na temelju dostatnog poznavanja činjenica, što će im olakšati usvajanje potrebnih vještina i pronalazak radnog mjesta koje odgovara potrebama tržišta rada; naglašava potencijal za stvaranje radnih mjesta u sektorima poput zelene ekonomije, zdravlja, socijalnih službi te informacijske i komunikacijske tehnologije;

36.  naglašava važnost poboljšanja politika usmjerenih na olakšavanje prijelaza iz obrazovanja prema zapošljavanju osiguravanjem kvalitetnih strukovnih izobrazbi i pripravništava;

37.  traži od država članica da se usmjere na mlade koji ne rade, ne školuju se i ne osposobljavaju kako bi im ponudile kvalitetno učenje i osposobljavanje da bi stekli vještine i iskustvo potrebne za ulazak u svijet rada, što za neke uključuje olakšavanje ponovnog ulaska u obrazovni sustav;

38.  poziva da se posebna pozornost prida mladoj zatvorskoj populaciji kako bi se olakšala njihova reintegracija u društvo;

39.  poziva Komisiju da učvrsti postojeću temeljnu inicijativu „Mladi u pokretu” uz pomoć novih slogana poput „Svi mladi u sustavu obrazovanja” i „Svi mladi na tržištu rada”;

40.  podsjeća na rizik od toga da nekoliko država članica bude lišeno svoje talentirane mladeži, što bi uzrokovalo mogući odljev mozgova; naglašava da bi to moglo sprečavati te države članice u postizanju ekonomskog oporavka i održivog rasta; poziva Komisiju i Vijeće da to u cijelosti uzmu o obzir prilikom predlaganja i provedbe politika u budućnosti;

41.  naglašava da kreativni sektor može ponuditi dodatne i nove prilike mladima da razviju svoje talente i vještine; podsjeća Komisiju i države članice da nove tehnologije osnažuju kreativnost mladih;

42.  naglašava da kultura u Europi predstavlja važan dio BDP-a te poziva države članice da dodatno potiču inicijative koje promiču održive poslove za mlade u tom sektoru;

Zapošljavanje mladih i poduzetništvo

43.  naglašava važnost socioekonomske i teritorijalne kohezije Europske unije, kako je navedeno u članku 174. UFEU-a, u postizanju ciljeva Strategije EU-a za mlade , posebno u stvaranju više prilika jednakih za sve mlade, promicanju društvene uključenosti, spolne jednakosti i solidarnosti za sve mlade, smanjivanju rizika od siromaštva i povećanju zaposlenog dijela populacije u kontekstu tekućih mjera smanjenja duga, povećanja nezaposlenosti mladih i različitih razina obrazovnih postignuća i osposobljavanja;

44.  potiče države članice da potpuno iskoriste strukturne fondove EU-a za razdoblje 2007. – 2013., posebno Europski socijalni fond (ESF); poziva Komisiju da redovito obavještava Parlament o napretku koji postižu države članice;

45.  traži od Komisije i država članica da mobiliziraju sva dostupna sredstva, posebno u okviru strukturnih fondova, za program koji bi stimulirao ulaganje u osposobljavanje i poslove s ciljem borbe protiv neprihvatljivo visoke stope nezaposlenosti mladih, uključujući poticanje poslovnog razvoja za mlade kroz poduzetništvo; pozdravlja Inicijativu za zapošljavanje mladih i potiče države članice i regije na koje se ona odnosi da potpuno iskoriste dostupna sredstva iz ESF-a te posebno dodijeljena financijska sredstva;

46.  pozdravlja novu inicijativu EU-a da se Program jamstva za mlade proširi i na mlade do 30. godine, čime bi im se pružile vještine potrebne na tržištu rada te osigurale visokokvalitetne, smislene i relevantne prilike; poziva države članice da se obvežu da će djelotvorno i pravovremeno provesti program te potpuno iskoristiti prilike koje nudi novi fond za zapošljavanje mladih dostupan u novom VFO-u; naglašava potrebu za dovoljnim financiranjem za inicijativu kroz VFO te druge prošle i buduće strukturne fondove EU-a; smatra proračun koji je Vijeće navelo za razdoblje od sedam godina nedovoljnim;

47.  naglašava, međutim, da Program jamstva za mlade ne može zamijeniti strukturne napore i reforme potrebne da bi se obrazovni sustavi i tržišta rada u nekim državama članicama pripremili za izazove budućnosti;

48.  poziva Komisiju da pruži poticaje i tehničku potporu mladima za pokretanje vlastitih poslova, pod sloganom: „Ako ne možeš naći posao, stvori ga”;

49.  predlaže osnaživanje poduzetničkog duha među mladima olakšavanjem pristupa instrumentima mikrokredita i mikrofinanciranja;

50.  smatra da fiskalna konsolidacija ne bi trebala biti provedena tako da utječe na poslove za mlade; poziva države članice da pruže više poticaja za potporu kvalitetnom zapošljavanju za mlade, poput olakšica na poreze i socijalne doprinose i uspostave odgovarajućeg zakonodavstva o tržištu rada;

51.  prepoznaje da socijalna poduzeća mogu imati važnu ulogu u promicanju visokokvalitetnih poslova i u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje za mlade Europljane;

52.  naglašava potrebu da države članice osiguraju sigurnosnu mrežu za propala novoosnovana poduzeća; poziva ih da uklone pretjeranu birokraciju;

Nove tehnologije i društveni mediji

53.  poziva Komisiju da pokrene istraživanje za praćenje utjecaja novih tehnologija i društvenih medija na živote mladih;

54.  naglašava da je za države članice potrebno da provedu strategije koje podupiru pristup mladih informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

55.  poziva Komisiju da iskoristi dinamičnost društvenih medija u obrazovanju, osposobljavanju i sudjelovanju mladih kako bi se povećala mogućnost zapošljavanja i osnažili poduzetništvo, inovacije i kultura;

56.  naglašava potrebu zaštite mladih od svih oblika zlostavljanja, uključujući internetske napade i zlostavljanje koje se tiče njihovih osobnih podataka i zdravlja;

57.  naglašava potrebu za poboljšanjem komunikacije i razumijevanja u odnosu na Komisijine inicijative za mlade (npr. Europski portal za mlade) putem društvenih mreža i povećane suradnje s udruženjima i predstavnicima mladih;

58.  pozdravlja najavljenu Komunikaciju Komisije „Otvaranje obrazovanja” usmjerenu na poboljšanje učinkovitosti, dostupnosti i jednakosti sustava obrazovanja, osposobljavanja i učenja kroz jačanje integracije informacijskih i komunikacijskih te novih tehnologija u obrazovanje i osposobljavanje; poziva sve države članice da potiču inicijative za otvaranje obrazovanja, na primjer kroz uvođenje Masovnih otvorenih online tečajeva (MOOC-ova);

Sudjelovanje mladih i europsko građanstvo

59.  pozdravlja činjenicu da je 2013. proglašena Europskom godinom građana; naglašava potrebu za boljim uključivanjem mladih tako da ih se potakne da podijele svoju viziju budućnosti EU-a;

60.  poziva Komisiju da nastavi i poveća potporu Europskoj kartici za mlade kako bi se olakšao pristup mladih kulturi diljem EU-a;

61.  naglašava veliku važnost sporta, tjelovježbe i društvenih aktivnosti za poticanje sudjelovanja mladih kao sredstva koje može imati golem utjecaj na lokalne zajednice i koje može pomoći u nošenju s mnogim društvenim izazovima s kojima se mladež susreće, poput borbe protiv socijalne isključenosti i davanja mladima osjećaja ponosa i vrijednosti; nadalje, naglašava da fizičke i mentalne koristi tjelovježbe pomažu u pripremi mladih za rad;

62.  ističe važnost prenošenja čvrstih poruka EU-a na mlade koje imaju potporu u aktualnim politikama u pogledu europskih izbora 2014.;

63.  poziva Komisiju da razvije više inicijativa za jačanje integracije EU-a; potiče države članice da u obrazovne kurikulume uključe kolegije o europskim studijima;

64.  naglašava važnost korištenja informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, uključujući društvene mreže, s posebnim ciljem produbljenja sudjelovanja;

65.  naglašava potrebu za razvojem većeg broja programa otvaranja prema marginaliziranim skupinama te za pružanje potpore sektoru mladih u razvoju njegovih struktura i komunikacijskih kanala kako bi se doprlo do više mladih, posebno do onih izloženih riziku od isključenosti;

66.  ističe važnost programa „Mladi na djelu”, koji promiče aktivno građanstvo mladih, razvija solidarnost i promiče toleranciju među mladima;

67.  naglašava ulogu udruženja mladih, kao glavnog kanala za sudjelovanje, i volontera te da to treba ojačati kroz mehanizme potpore, primjerene zakonske okvire i jasno određivanje prava i odgovornosti kao što je izloženo u Europskoj povelji o pravima volontera; poziva Komisiju i države članice da osiguraju političku i financijsku potporu za rad s mladima, a posebno za udruženja mladih uključena u projekte EU-a;

68.  smatra da je mogućnost da mladi vode samostalan život najveći prioritet kojim bi se strategija za mlade trebala baviti u sljedećem razdoblju; zbog toga poziva Komisiju i države članice da suradnju na području mladih usmjere na samostalnost mladih i sudjelovanje svih mladih u društvu;

Opća načela

69.  ističe važnost uklanjanja svih vrsta diskriminacije među mladima, uključujući diskriminaciju na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije, invaliditeta, dobi i seksualne orijentacije;

70.  naglašava da bi borba protiv spolnih nejednakosti i stereotipa trebala biti sastavni dio djelotvorne politike za mlade, osobito kako bi se spriječilo i uklonilo nasilje nad ženama;

71.  naglašava važnost prepoznavanja i izravnog kontakta s mladima kao prioritetnom skupinom u društvenoj viziji EU-a, čime se povećava njihov utjecaj, razvoj, dobrobit i socijalna uključenost;

72.  naglašava potrebu za pružanjem učinkovite i individualizirane potpore mladima s invaliditetom;

o
o   o

73.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 21. (2) SL C 119, 28.5.2009, str. 2. (3) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 77. (4) Eurofound (2012.), „NEET-ovi – Mladi koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju: značajke, troškovi i odgovori politika u Europi“, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. (5) Eurofound (2012.), „NEET-ovi – Mladi koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju: značajke, troškovi i odgovori politika u Europi”. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.