Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2013. o nezaposlenosti mladih: moguća rješenja (2013/2045(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir njegovu rezoluciju, donesenu 6. srpnja 2010., o „Poticanju mladih na uključivanje na tržište rada, poboljšanju uvjeta praktične izobrazbe, stažiranja i strukovnog naukovanja”(1),
– uzimajući u obzir priopćenje Komisije o „Inicijativi o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933), i njezinu rezoluciju o Inicijativi o mogućnostima za mlade,(2) donesenu 24. svibnja 2012., te zahtjev Komisiji za usmenim odgovorom o Inicijativi o mogućnostima za mlade(3),
– uzimajući u obzir priopćenje Komisije o provedbi Inicijative o mogućnostima za mlade (COM(2012)0727),
– uzimajući u obzir priopćenje Komisije o inicijativi „Mladi u pokretu” (COM(2010)0478),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća, usvojene u Luksemburgu 17. lipnja 2011., o poticanju zapošljavanja mladih kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća, usvojene 7. veljače 2013., o Inicijativi za zapošljavanje mladih,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije naslovljen „Prema kvalitetnom okviru praktične izobrazbe” koji je podnesen 5. prosinca 2012. kao i drugu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima na razini Europske unije sukladno članku 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (COM(2012)0728),
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije, podnesen 5. prosinca 2012., za preporuku Komisije o Jamstvu za mlade (COM(2012)0729),
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 13. lipnja 2012. naslovljeno „Jamstvo za mlade: Iskustva iz Finske i Švedske”,
– uzimajući u obzir njegovu rezoluciju, donesenu 16. siječnja 2013., o Jamstvu za mlade(4),
– uzimajući u obzir politički dogovor, postignut u Vijeću 28. veljače 2013., o preporuci Vijeća kojom se predlaže uspostava Jamstva za mlade,
– uzimajući u obzir priopćenje Komisije od 27. travnja 2009. naslovljeno „Strategija Europske unije za mlade – Ulaganje i osnaživanje. Poboljšana otvorena metoda koordinacije usmjerena na rješavanje izazova s kojima se mladi suočavaju i stvaranje novih prilika” (COM(2009)0200),
– uzimajući u obzir prijedlog za izmjenu i dopunu dokumenta Komisije naslovljenog „Prijedlog za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu kojom se stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EZ) br. 1081/2006” ((COM(2011)0607),
– uzimajući u obzir izjavu članova Europskog vijeća od 30. siječnja 2012. naslovljenu „Konsolidacija u službi rasta i rast u službi otvaranja novih radnih mjesta”,
– uzimajući u obzir njegovu rezoluciju, donesenu 25. listopada 2011., o Mobilnosti i uključenosti osoba sa invaliditetom te Europsku strategiju za osobe sa invaliditetom za razdoblje od 2010. - 2020. g.(5);
– uzimajući u obzir Europsku povelju o kvaliteti stažiranja i strukovnog naukovanja, koju je izradio Europski forum mladih u suradnji sa socijalnim partnerima i ostalim interesnim stranama,
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 22. listopada 2012. naslovljeno „NEET: mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju: značajke, troškovi i politička rješenja u Europi”(6),
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 21. prosinca 2012. naslovljeno „Učinkovitost političkih mjera usmjerenih na povećanje udjela mladih u broju zaposlenih osoba” (7),
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 29. travnja 2011. naslovljeno „Pružanje potpore mladim radnicima u kriznom razdoblju: angažiranost socijalnih partnera i tijela javnih vlasti”(8),
– uzimajući u obzir njegovu rezoluciju od 14. ožujka 2013. o integraciji migranata, njezinom utjecaju na tržište rada i vanjskom opsegu koordinacije sustava socijalne sigurnosti unutar Europske unije(9),
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 7. veljače 2012. naslovljeno „Nedavno postignut napredak u provedbi politike koja se odnosi na osobe koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET)”(10),
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 15. siječnja 2013. naslovljeno „Aktivna uključenost mladih osoba sa invaliditetom ili zdravstvenim problemima”(11),
– uzimajući u obzir Pravilo 48 njegovog Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za regionalni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova (A7-0275/2013),
A. budući da je u lipnju 2013. godine udio aktivnih nezaposlenih mladih ljudi iznosio 23,5%, a njegov se raspon kretao u vrijednosti od 10% ili manjoj u Austriji i Njemačkoj do 64,2% u Grčkoj, ističući vidljive zemljopisne razlike između i unutar samih država članica; budući da najnoviji podaci i prognoze ukazuju na daljnje pogoršanje situacije u kojoj se nalaze mladi ljudi u nekim državama članicama;
B. budući da je nezaposlenost žena mlađih od 25 godina u stalnom porastu, udio od 18,8% u 2009. se povećao na 22,1% u 2012. godini te prema najnovijim dostupnim podacima trenutačno iznosi 22,9%; budući da su pojave u ponašanju kao što su obeshrabrenje, samoisključenost i nezadovoljstvo s radnim mjestom sve učestalije i raširenije; budući da se mlade žene i dalje suočavaju s težim uvjetima na tržištu rada nego mladi muškarci, što za posljedicu ima izravan gubitak značajnog potencijala za ostvarivanje europskog gospodarskog rasta uslijed nedovoljnog neiskorištavanja vještina visokokvalificiranih žena;
C. budući da u 2011. godini 7,5 milijuna mladih u dobi od 15 do 24 godine i 6,5 milijuna mladih u dobi od 25 do 29 godina nije se obrazovalo, nije radilo i nije pohađalo programe osposobljavanja (NEET), među kojima su pripadnici ranjivih skupina, budući da bi stoga uzročno moglo doći do pojave ozbiljnih osobnih i društvenih posljedica, kao što su nesigurni budući izgledi za zapošljavanje te siromaštvo i socijalna isključenost, ili čak prouzročiti nastanak mentalnih i fizičkih poremećaja, budući da će ovi problemi postajati sve teži u bliskoj budućnosti te će imati značajan financijski utjecaj na sustave skrbi u državama članicama;
D. budući da postojanje 14 milijuna pripadnika skupine NEET poziva države članice i europske institucije da ulože veće napore u reintegraciju mladih na tržište rada; budući da mladi diljem Europe imaju značajno različite potrebe, mjere za njihovo uključivanje na tržište rada trebaju biti osmišljene sukladno potrebama svake pojedinačne skupine te, gdje je to moguće, također trebaju uključiti i politike vlastite procjene;
E. budući da se ekonomski gubitak koji je ostvaren u 2011. godini zbog nesudjelovanja mladih na tržištu rada procjenjuje na 153 milijarde eura u državama članicama, što odgovara iznosu u vrijednosti od 1,2% bruto društvenog proizvoda EU-a(12); budući da ukupan iznos do sada uvelike premašuje procijenjenu svotu od 10 milijardi eura koja je potrebna za otvaranje 2 milijuna novih radnih mjesta za mlade;(13) budući da ovaj problem predstavlja ozbiljnu dugoročnu društvenu i ekonomsku prepreku za Europsku uniju u cjelini;
F. budući da je nezaposlenost mladih važan čimbenik koji utječe na nagli porast u broju migracija koje se trenutno odvijaju u brojnim državama članicama; budući da je samo mali broj onih koji se samovoljno odlučuju na kretanje i migraciju a da nisu na to potaknuti trenutačnim gospodarskim kretanjima;
G. budući da su potrebna značajnija ulaganja u Europsku uniju kako bi se potaknuo rast, otvorila radna mjesta i povećala domaća potražnja; budući da je potreban investicijski paket u vrijednosti od 2% bruto društvenog proizvoda EU-a kako bi se u kratkom razdoblju značajno poboljšala gospodarska situacija i poslovanje na tržištima rada u državama članicama; budući da bi prvenstveno mladi imali koristi od ove mjere jer predstavljaju skupinu koja je najteže pogođena krizom;
H. budući da mladi predstavljaju skupinu koja se nalazi tijekom gospodarske krize u najnepovoljnijem položaju u odnosu na druge društvene skupine; budući da se trenutačna nezaposlenost mnogih mladih ljudi očekivano može pretvoriti u dugoročnu nezaposlenost, čime se uvelike povećava rizik od socijalne isključenosti; budući da nezaposlenost ima alarmirajuće posljedice kako na život mladih pojedinaca kao što su gubitak razine samopoštovanja, odustajanje od ostvarivanja vlastitih ambicija, smanjenje prihoda i izgleda za ostvarivanje karijere, izostanak mogućnosti za početak neovisnog života uključujući i zasnivanje obitelj, tako i na društvo jer negativno utječu na društvenu, ekonomsku i demografsku situaciju u Europi, bilo kratkoročno ili dugoročno, čime se povećava vjerojatnost da će mladi proživjeti starost u siromaštvu zbog nemogućnosti plaćanja mirovinskih doprinosa tijekom radnog vijeka;
I. budući da članak 13. Ugovora o EZ izričito daje ovlasti Zajednici da se bori protiv diskriminacije utemeljene na spolu, rasi ili etničkom podrijetlu, religiji ili uvjerenjima, invalidnosti, dobi ili seksualnoj orijentaciji; unatoč činjenici da je Direktivom 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. uspostavljen opći okvir za jednak tretman prilikom zapošljavanja i odabira radnog mjesta, mlade žene su još uvijek izložene dobnoj ili spolnoj diskriminaciji prilikom stupanja na tržište rada;
J. unatoč visokim stopama nezaposlenosti mladih, i dalje je oko četiri milijuna slobodnih radnih mjesta dostupno u EU(14) zbog posjedovanja neodgovarajućih vještina; budući da u određenim područjima, kao što su informatički i telekomunikacijski te istraživački i inovacijski sektor, nije zadovoljena stalna i rastuća potreba za visokokvalificiranom radnom snagom;
K. budući da je Međunarodna organizacija rada predložila proračun u iznosu od 21 milijardu eura, što odgovara vrijednosti od 0,5% ukupnih potrošenih sredstava u Europodručju, za potpunu provedbu inicijative Jamstvo za mlade u EU;
L. budući da je u okviru strategije Europa 2020. Europska unija poduzela mjere za povećanje stope obrazovanosti, smanjenje stope prijevremenog napuštanja obrazovanja na manje od 10% do 2020. godine, povećanje stope uspješno završenog visokog ili sličnog obrazovanja među osobama u starosnoj dobi od 30 do 34 godine na najmanje 40% i povećanje stope zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine na 75%;
M. budući da je kriza dovela do povećanja broja ljudi, a posebno mladi ljudi, koji nemaju sigurno radno mjesto, a mnogi su radnici s punim radnim vremenom zamijenjeni radnicima koji potpisuju kratkoročne ugovore sa skraćenim radnim vremenom te onima koji za svoj rad nisu ni plaćeni;
N. budući da je sve veći broj mladih prisiljen obavljati neplaćenu ili plaćenu praktičnu izobrazbu te da je trenutačno stanje diskriminatorno prema onima koji su manje imućni; budući da je potrebno ukazati na problem izrabljivanja vježbenika kao jeftine radne snage i stoga odrediti skup kriterija kvalitete u svezi s praktičnom izobrazbom;
O. budući da su mala i srednja poduzeća kao i mikro-tvrtke koje predstavljaju pokretačku snagu za postizanje rasta i otvaranja novih radnih mjesta te ostvarivanje ciljeva koji su postavljeni u okviru strategije Europa 2020. ukinuli više od 3,5 milijuna radnih mjesta i značajno smanjili broj novozaposlenih radnika zbog trenutačne gospodarske krize, što je dovelo do zatvaranja radnih mjesta koje je imalo utjecaja na sve radnike, a posebice na mlade;
P. budući da mladi imaju pravo na dobro radno mjesto sukladno njihovim stečenim vještinama; budući da dobro radno mjesto predstavlja osnovni čimbenik dostojanstvenosti i neovisnosti mladih u Europi,
Q. budući da je gospodarska kriza koja je prevladala u 2008. godini imala negativan utjecaj na potražnju i ponudu na tržištu rada, uslijed koje su se značajno pogoršali izgledi za pronalaženjem radnog mjesta zbog čega se ukazala potreba da svi nezaposleni budu bolje informirani o izgledima za zapošljavanjem; budući da su obrazovanje, prilike za pohađanjem obuke i razvojem vještina često nedostupni većini skupina u nepovoljnom položaju, uključujući i mlade s raznim poteškoćama;
R. budući da se, zbog isticanja važnosti stjecanja praktičnih vještina radnika, dvojni obrazovni sustav u državama članicama koji kombinira podučavanje u razredu sa stručnom obukom te omogućuje upis diplomskog studija na kojem se stiče stručno i akademsko obrazovanje pokazao izrazito učinkovitim tijekom kriznog razdoblja; budući da je Komisija stalno isticala činjenicu da učinkoviti dvojni obrazovni sustavi mogu jamčiti stalnu ponudu kvalificiranih radnika uz zadržavanje niske stope nezaposlenosti mladih;
S. budući da prijelaz iz redovnog obrazovanja na tržište rada predstavlja prekretnicu u životu mladih koja ima značajan utjecaj na njihove izglede za ostvarivanjem karijere, potencijal za cjeloživotno učenje kao i dugoročne društvene posljedice; budući da se u ovom slučaju obrazovna politika ne može provoditi odvojeno od politike tržišta rada;
T. budući da je gospodarska kriza koja započela 2008. godine imala negativan utjecaj na potražnju i ponudu na tržištu rada, uslijed koje su se značajno pogoršali izgledi za pronalaženjem radnog mjesta zbog čega se ukazala potreba za pronalaženjem rješenja u svezi s ulaganjima država članica u otvaranje novih radnih mjesta, obuku i obrazovanje; budući da posljedice krize mogu potencijalno uključivati pojavu učestalijih socijalnih nemira i sukoba;
U. budući da agencije za zapošljavanje igraju ključnu ulogu na tržištu rada i stoga bi trebale udovoljavati strogim kriterijima kvalitete te poštivati standarde čiju provjeru vrše ovlaštena tijela; budući da se ti standardi kvalitete kao i obvezno podvrgavanje provjeri trebaju jednako primjenjivati na javne i privatne agencije za zapošljavanje;
V. budući da bi dio rješenja za problem nezaposlenosti mogao predstavljati razvoj visokokvalitetnih sustava za strukovno obrazovanje i obuku s visokokvalificiranim nastavnicima i mentorima uz inovativne načine učenja, visokokvalitetnu infrastrukturu i objekte kao i pridavanje značajne važnosti tržištu rada, čime bi se otvorili novi putovi za obrazovanje i izobrazbu;
W. budući da je 40% mladih ljudi privremeno zaposleno na temelju ugovora na određeno vrijeme, što predstavlja udio od samo 13% u ukupnom broju zaposlenih, te budući da jedan od pet mladih strijepi od gubitka radnog mjesta;
X. budući da je u nekim državama članicama vidljiv jaz između vještina koje posjeduju diplomirani radnici i potreba za vještinama koje vladaju na tržištu rada;
Y. budući da uzimanje u obzir zahtjeva tržišta rada ne bi trebalo sprečavati djecu da steknu što šire temelje znanja, što je najbolji način da postanu sposobni prilagoditi se hirovima tržišta rada i općenito života; budući da većina studija ukazuje na važnost pružanja kvalitetnog obrazovanja od najranijih školskih godina kao načina da se spriječi rano napuštanje škole i osigura da se djeca iz ugroženih društvenih sredina u potpunosti uključe u život u školi;
Z. budući da otvoreni obrazovni resursi poboljšavaju kvalitetu, pristupačnost i jednakost obrazovanja te olakšavaju interaktivni, kreativni, prilagodljivi i individualizirani proces učenja upotrebom informacijsko-komunikacijskih (ICT) i drugih novih tehnologija; budući da otvoreno obrazovanje potiče održivu mogućnost zapošljavanja na tržištu potporom cjeloživotnog učenja;
AA. budući da se i nastavnici u školama i na sveučilištima suočavaju s novim izazovima proizišlim iz ubrzanih promjena okružja globalne ekonomije, u kojem su razvoj novih vještina i kvalifikacija, inovativni pristupi i moderne metode poučavanja ključni za stvaranje učinkovitog sustava obrazovanja za mlade i prilika za zapošljavanje;
AB. budući da 60% fakultetski obrazovanih radnika čine žene koje se često nalaze na radnim mjestima za koje su prekvalificirane i na kojima su potplaćene; budući da su nezaposlene i zaposlene mlade žene također pogođene spolnim razlikama zbog kojih primaju manje plaće (trenutačna razlika iznosi 16,2%) kao i mirovine u odnosu na muškarce;
AC. budući da fleksibilnost i nesigurno radno mjesto imaju značajniji utjecaj na zapošljavanje žena nego muškaraca: budući da je u trećem kvartalu 2012. godine udio žena u broju radnika sa skraćenim radnim vremenom iznosio 60% te je unutar iste dobne skupine 64% žena bilo visokoobrazovano sa stupnjem prvopristupnika, magistra ili doktora;
AD. unatoč članku 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Direktivi 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. i Direktivi 2006/54/EZ od 5. srpnja 2006., mlade žene su još uvijek izložene dobnoj ili spolnoj diskriminaciji prilikom stupanja na tržište rada; budući da je ženama koje potječu iz društveno ranjivih skupina, uključujući i etničke manjine, teže stupiti na službeno tržište rada;
AE. budući da majčinstvo često usporava stupanje mladih majki na tržište rada, uslijed čega dolazi do povećanja razlika u zaposlenosti prema spolu;
AF. budući da mjere za zapošljavanje mladih trebaju biti sastavni dio dosljedne makroekonomske strategije koja je usmjerena na budućnost i investicije kako bi se osigurali uvjeti za stvaranje održivih radnih mjesta u 21. stoljeću te učinkovitiji prijelaz iz obrazovanja na radno mjesto;
1. ističe da mjere politike za poticanje zapošljavanja mladih koje se provode na nacionalnoj razini i razini Europske unije moraju biti usklađene, međusobno se nadopunjavati te biti usmjerene posebice na visokokvalitetno (stručno) obrazovanje, obuku i omogućiti mladima stjecanje iskustva kako bi se na taj način pripremili za pronalaženje stabilnog i dobrog radnog mjesta; ističe da se pružanjem prilika za odrađivanje primjereno plaćenog stažiranja i sudjelovanjem u dobrovoljnim aktivnostima od javnog interesa može potaknuti mlade da se uključe u provedbu društveno vrijednih aktivnosti te steknu profesionalno iskustvo;
2. osuđuje činjenicu da su mjere za suočavanje s trenutačnom krizom koje su usmjerene na smanjenje javne potrošnje u zemljama zahvaćenim krizom imale negativan utjecaj na mlade zbog provedbe rezova u području obrazovanja, otvaranja novih radnih mjesta i djelovanja službi za pružanje podrške;
3. naglašava da nezaposleni mladi dolaze iz velikog broja različitih skupina te stoga moraju biti raspoređeni na temelju njihovih potreba i mogućnosti ako se poduzetim mjerama želi postići što korisniji učinak; smatra da je potrebno utvrditi ključne vještine na trajnoj i održivoj osnovi koje će omogućiti mladima brže stupanje na tržište rada; vjeruje da posebnu pozornost treba usmjeriti na neškolovane mlade koji se ne obrazuju, ne rade i ne pohađaju programe praktične obuke;
4. poziva Komisiju da , u suradnji s državama članicama u čijim regijama stopa nezaposlenosti mladih prelazi 25%, riješi problem nezaposlenosti mladih otvaranjem novih radnih mjesta za najmanje 10% mladih ljudi koji su nezaposleni;
5. naglašava potrebu za uvođenjem aktivne, sveobuhvatne i cjelovite politike tržišta rada, umjesto „obnavljanja i provođenja mjera” već postojeće, koja će biti usmjerena na otvaranje novih radnih mjesta, a koja će uključivati posebne mjere za mlade, kako bi se ne samo izbjeglo neiskorištavanje dostupnih resursa već i smanjila nezaposlenost mladih; poziva države članice da provjere mogućnost primjene najboljih praksi iz drugih država članica na vlastita tržišta rada te da se usredotoče na one mjere koje su podrobne za borbu protiv nezaposlenosti mladih; ističe dobra iskustva iz zemalja sa strukovnim i kombiniranim sustavom obrazovanja koji omogućava lakši prijelaz iz obrazovanja na radno mjesto, čime je premošten jaz između stečenih vještina i potreba koje vladaju na tržištu rada; naglašava da je zadaća Komisije pružiti aktivnu potporu u provedbi takvih napora i stoga poziva Komisiju da redovito podnosi izvješća o naporima koje države članice ulažu u reformu strukovnih obrazovnih sustava; naglašava da je potrebno pridati posebnu pozornost ranjivim skupinama s visokim stupnjem rizika od socijalne isključenosti, uključujući i pripadnike skupine NEET;
6. poziva Komisiju da prikupi priče o postignutim uspjesima na području obrazovanja mladih i objavi ih u priručniku kojim će se moći koristiti druge države članice;
7. poziva Komisiju da izradi godišnje izvješće o provedbi reforme strukovnih obrazovnih sustava u državama članicama kako bi se na taj način ostvario dugoročan i strukturiran doprinos usmjeren na poboljšanje zapošljivosti mladih;
8. poziva Komisiju da izradi kvalitativne smjernice za moderni dvojni obrazovni sustav, poduprt popisom općenito određenih, ključnih neakademskih zanimanja u Europi;
9. ističe važnost poboljšanja standarda kvalitete i pristupačnosti u visokom obrazovanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; ističe važnost učenja jezika u školama i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;
10. ističe da je sudjelovanje odgovarajućih dionika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Europske unije, uključujući socijalne partnere, službe za zapošljavanje, agencije za obuku i obrazovanje, nevladine organizacije te posebice organizacije studenata i mladih, od iznimne važnosti za uspješno osmišljavanje, provedbu i nadzor brojnih mjera kojima se želi potaknuti zapošljavanje i zapošljivost mladih na sveobuhvatan način; naglašava da mjere kojima se želi potaknuti kvalitetno i održivo zapošljavanje mladih moraju biti fleksibilne kako bi se uspješno odgovorilo na stalno rastuće potrebe tržišta rada; zamjećuje potrebu za uspostavljanjem fleksibilnih i istodobno pouzdanih ugovornih odnosa te učinkovitim povezivanjem politika i modernih sustava socijalne sigurnosti; ističe da je početak provedbe ranog profesionalnog usmjeravanja mladih, čak i prije nego li završe obvezno srednjoškolsko obrazovanje, iznimno važan jer se na takav način potiče roditelje i škole da unaprijede vlastite mogućnosti za pružanje pomoći i savjetovanja učenika pri odabiru njihovog obrazovnog puta i buduće karijere;
11. poziva države članice na provedbu mjera kojima će promicati znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku u svojim obrazovnim programima kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada u budućnosti;
12. ističe da kolektivno pregovaranje ima ključnu ulogu u unaprjeđenju i poboljšanju uvjeta rada za mlade;
13. tvrdi da ulaganje u prave vještine predstavlja važan čimbenik u pružanju pomoći državama članicama kako bi uvele neke novosti i povratile izgubljenu konkurentnost;
14. poziva države članice da uvide novonastale izazove unutar brzo mijenjajućeg svjetskog gospodarskog okruženja s kojima se moraju suočiti nastavnici i sveučilišni profesori; primjećuje da ključan čimbenik za stvaranje učinkovitog sustava obrazovanja mladih i prilika za zapošljavanje leži u razvoju novih vještina i skupa stručnih kvalifikacija, inovativnim pristupima i suvremenim metodama podučavanja;
15. poziva države članice da potaknu i podrže sudjelovanje mladih ljudi, a posebice žena, u demokratskom životu kroz obrazovanje, civilno društvo i kvalitetne inicijative za mlade te da iskoriste postojeće i nove alate za postizanje napretka u razvoju politike, čime će se osnažiti razvoj mladih, njihovo blagostanje i socijalna uključenost;
16. duboko je zabrinut zbog smanjenja proračuna država članica u području obrazovanja, obuke i politike za mlade, koje može dovesti do pojave isključenosti mladih iz obrazovanja i zapošljavanja, te podsjeća da je raspodjela proračuna za obrazovanje i obuku nužna i vrijedna investicija za budućnost;
17. poziva na više strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za učiteljski kadar, posebno u pogledu suvremenih metoda poučavanja i upotrebe novih tehnologija; ističe da cjeloživotno učenje počinje obrazovanjem u ranom djetinjstvu i naglašava da se naročito jezične vještine moraju promicati na zabavan način;
18. ističe ulogu predloženog programa EU-a za Jamstva za zajmove za redovne studente magistarskog studija u EU i trećim zemljama u svrhu daljnjeg olakšavanja mobilnosti mladih i višedimenzionalnog sveučilišnog sustava ocjenjivanja;
19. smatra da je potrebno uzeti u obzir lokalne potrebe i teritorijalne posebnosti kako bi se u sklopu integriranih razvojnih strategija za određena područja omogućilo uočavanje radnih mjesta, posebice u inovativnim sektorima kao što su zeleni segmenti i socijalna poduzeća;
20. poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da izrade integrirane razvojne strategije za određena područja, uključujući komponente obuke i zapošljavanja, počevši s mjerama za sprečavanje ranog napuštanja školovanja, te da uspostave kanale za zapošljavanje mladih;
21. prepoznaje posebno teško stanje u pojedinim regijama u kojima stopa nezaposlenosti mladih ljudi prelazi 25%; pozdravlja potporu koju Europska unija pruža u pogledu zapošljavanja mladih kroz predloženu Inicijativu za zapošljavanje mladih u EU koja će biti financirana novčanim sredstvima iz sedmogodišnjeg proračuna u iznosu od maksimalno 8 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine; istovremeno ističe da je, prema mišljenju Međunarodne organizacije rada, 21 milijarda eura potrebna za učinkovitu provedbu inicijative „Jamstvo za mlade” unutar samog Europodručja; slaže se da bi se što prije trebala izvršiti dodjela novčanih sredstava iz proračuna za inicijativu kojom se potiče zapošljavanje mladih kao i raspodjela odgovarajućih sredstava iz ESF-a;
22. naglašava važnost neposrednog djelovanja koje je će biti usmjereno na borbu protiv nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti; također ističe potrebu da se mladima osiguraju dugoročna, održiva i kvalitetna radna mjesta;
23. poziva Komisiju i države članice da mladi budu obuhvaćeni nacionalnim zakonima, a posebice onim nacionalnim zakonodavstvom koje se temelji na Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ), kako mladi zaposlenici ne bi bili diskriminirani prilikom korištenja socijalnih naknada; vjeruje da je potrebno napraviti još puno više kako bi zaposlenici i poslodavci postali svjesni svojih prava i obveza koje proizlaze iz primjene ovog zakonodavstva;
24. poziva države članice da unaprijede vlastite strategije regionalnog razvoja koje bi trebale odražavati mjere kojima se želi potaknuti zapošljavanje, uključujući i zapošljavanje mladih;
25. pozdravlja odluku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i potrošačka pitanja, donesenu 28. veljače 2013., kojom je usvojena preporuka Vijeća za provedbu inicijative „Jamstvo za mlade” te poziva države članice da ambiciozno poduzmu korake za provedbu mjera na nacionalnoj razini koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade”; poziva na širenje opsega ciljnih skupina kako bi se obuhvatili i mladi koji su mlađi od 30 godina, uključujući i diplomante te one koji napuštaju obrazovni sustav bez stjecanja zvanja; ističe da će uspješnost provedbe ove mjere prvenstveno ovisiti o velikom broju uvjeta koji su navedeni unutar politika ili okvira kao što su odgovarajuće ulaganje u obrazovanje i obuku, struktura i kapacitet službi za zapošljavanje, dostupnost radnih mjesta za studente i diplomante, kvaliteta strukovnog naukovanja i praktične obuke kao i općih politika koje su usmjerene na stvaranje radnih mjesta; poziva na provedbu odgovarajućeg praćenja kroz nacionalne programe za provedbu reforme u državama članicama i u okviru Europskog semestra kako bi se olakšao nadzor i procjena mjera koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade” te njihovo stalno unaprjeđivanje; ističe da mjere koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade” moraju biti sastavni dio šireg okvira politike koja se odnosi na nacionalno aktivno tržište rada;
26. upozorava države članice da Parlament namjerava blisko nadzirati provedbu akcija u državama članicama kako bi inicijativa „Jamstvo za mlade” u stvarnosti zaživjela te poziva organizacije za mlade da nastave redovito izvještavati Parlament o njihovim analizama koje se odnose na aktivnosti provedene u državama članicama;
27. poziva nacionalne parlamente i organizacije za mlade da smatraju odgovornima vlade svojih država za provedbu inicijative „Jamstvo za mlade” te da se poduzmu ozbiljni koraci kako bi se svakoj mladoj osobi ponudio dobar posao, strukovno naukovanje, praktična obuka ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca nakon prestanka školovanja ili početka nezaposlenosti;
28. ističe da ulaganje napora i novčanih sredstava u provedbu mjera koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade” ne bi smjelo obeshrabriti strukturalna nastojanja i reforme koje su potrebne da bi obrazovni sistemi i tržišta rada u nekim državama članicama postali spremni za buduće izazove;
29. poziva Komisiju da osigura programe za mjere koje imaju za cilj rješavanje nezaposlenosti mladih, slijedeći globalni pristup „Mladih u pokretu“, glavne inicijative strategije Europa 2020.;
30. podsjeća Komisiju i države članice da su se obvezali postići ciljeve, određene unutar strategije Europa 2020., o povećanju udjela zaposlenosti žena i muškaraca na razinu od 75% te upozorava da bi trenutačna razina nezaposlenosti mladih mogla prouzročiti isključivanje žena s tržišta rada, čime bi se povećala njihova neprisutnost i ranjivost;
31. poziva Komisiju i države članice da nadziru i prikupljaju sve podatke o politikama koje su usmjerene na borbu protiv nezaposlenosti mladih (uključujući i informacije o provedbi inicijative „Jamstvo za mlade”) te da izrade regionalne statistike za različite države članice, pri čemu posebnu pozornost trebaju pridati spolnom stanovištu;
32. potiče Komisiju i države članice da razviju jasne standarde kvalitete i pokazatelje o razvoju nacionalnih mjera koje se odnose na inicijativu „Jamstvo za mlade” te da pruže veću podršku svim sudionicima, kao što su nacionalni socijalni partneri, lokalne i regionalne vlasti, agencije za zapošljavanje te agencije za obrazovanje i obuku, koji su bitni za provedbu mjera koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade”; poziva da provedbu mjera koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade” treba olakšati putem financijskih poticaja, uključujući i poticaje za javnu nabavu te financijska sredstva za praktičnu obuku, kako bi se pružila podrška tvrtkama u oblikovanju visokokvalitetne te održive ponude radnih mjesta i obuke, što predstavlja korisno i usmjereno ulaganje u potencijal mladih; ističe da tvrtke snose posebnu odgovornost da navedenu ponudu učine dostupnom;
33. poziva Komisiju i države članice da razviju u suradnji s mladim dionicima i Parlamentom akcijski plan za zapošljavanje mladih unutar kojeg će se odrediti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje je potrebno provesti; žali što su u aktualnoj raspravi dugoročne mjere predstavljene kao kratkoročna rješenja; ističe da bi se u što kraćem roku trebalo usredotočiti na hitno olakšanje krize usmjereno na one koji se nalaze izvan i na tržištu rada s posebnim naglaskom na jamčenje dnevnog dohotka i pružene mogućnosti na tržištu rada; ističe da je ulaganje u obrazovanje i obuku, stvaranje radnih mjesta, strukovno naukovanje i poticaje koji su uglavnom namijenjeni poslodavcima usmjereno na provedbu srednjoročnih i dugoročnih mjera koje trebaju biti jasno dogovorene između svih sudionika za razdoblje u najmanjem trajanju od pet godina; ističe da uspostava dvojnog obrazovnog sustava, uvođenje strukovnog naukovanja i obuke na radnom mjestu te uključivanja mladih na tržište rada predstavljaju dugoročne mjere za čiju je provedbu potrebno više predanosti nego dosad;
34. preporučuje da u državama članicama s dvojnim strukovnim obrazovnim sustavom mora postojati program „alternativnog strukovnog naukovanja”, u obliku strukovne izobrazbe za mlade mlađe od 18 godina koji ne mogu dobiti priliku za strukovno naukovanje, u kojem će sudjelovati više od jednog poslodavca te će se provoditi mjere koje su predviđene inicijativom „Jamstvo za mlade”; u zemljama bez dvojne strukovne izobrazbe moraju se poduzeti mjere za pravilno uvođenje prilagođenog sustava;
35. ističe da različite skupine zahtijevaju primjenu različitih pristupa u rješavanju problema zapošljavanja, pri čemu se posebno treba usredotočiti na pristup skupina mladih tržištu rada te poboljšanje sigurnosti radnog mjesta i socijalne sigurnost za starije dobne skupine;
36. poziva Komisiju i države članice da ubrzaju zbližavanje svijeta rada i obrazovanja kako bi se obrazovni putovi kao što je dvostruka izobrazba mogli osmisliti tako da se kombinira teorijsko znanje s praktičnim iskustvom kako bi mladi usvojili potrebne opće vještine i specifična znanja, poziva Komisiju i države članice na ulaganje u podršku za promicanje svijesti o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) te tehničkim i poduzetničkim studijima;
37. poziva europske institucije da pruže dobar primjer uklanjanjem natječaja za obavljanje neplaćene praktične obuke sa svojih mrežnih stranica te da isplaćuju minimalnu naknadu za pripravnički staž koja se određuje na temelju troškova života u mjestu u kojem se stažiranje obavlja;
38. poziva države članice da osmisle nove cjelovite politike usmjerene na tržište rada koje će omogućiti dostojanstveno uključivanje i smisleno zaposlenje mladih, npr. kroz organiziranje projekata razmjene, praktične obuke koji uključuju novčanu potporu koja će omogućiti pripravniku da se preseli i živi u blizini mjesta održavanja praktične obuke, međunarodne centre za razvoj karijera, centre za mlade i individualno savjetovanje kojim su posebice obuhvaćene stvari kao što su kolektivno udruživanje i upoznavanje s pravnim aspektima koji se odnose na njihovu praktičnu obuku;
39. poziva države članice da osmisle, u suradnji sa zainteresiranim sudionicima i dionicima, posebne strategije usmjerene na neposredan rad s članovima skupine NEET koje bi trebale uključivati djelotvorne načine ponovnog vraćanja mladih koji su rano napustili školu u sustav obrazovanja ili na radno mjesto; stoga poziva države članice da podnesu u okviru Europskog semestra prijedloge o načinu na koji će poboljšati integraciju članova skupine NEET putem inicijative „Jamstvo za mlade” i korištenjem drugih instrumenata; ističe da je potrebno povećati zapošljivost i sudjelovanje mladih kroz poticanje cjeloživotnog učenja i pružanje programa socijalne sigurnosti koji će biti obuhvatniji i poticajniji; poziva na uklanjanje praktičnih i logističkih prepreka s kojima se suočavaju mladi ljudi koji imaju složenije potrebe ili koji nailaze na poteškoće pri stupanju na tržište rada;
40. poziva države članice da pojačaju svoje napore za smanjenje stope preranog napuštanja školovanja kako bi postigle cilj postavljen u okviru strategije Europa 2020. sukladno kojem navedenu stopu moraju sniziti na razinu nižu od 10% do početka 2012. godine; poziva države članice da iskoriste širok opseg mjera u borbi protiv preranog napuštanja školovanja i nepismenosti kao što su smanjenje broja učenika u razredima, pružanje pomoći učenicima koji nemaju novčana sredstva potrebna za završetak obaveznog školovanja, stavljanje većeg naglaska na praktičnu nastavu u nastavnim planovima, uvođenje mentora u svim školama i provođenje neposrednog praćenja osoba koje prerano napuste školovanje; ističe primjer Finske, koja je uspjela smanjiti broj osoba koje prerano napuste školovanje kroz suradnju s učenicima na pronalaženju mogućnosti kojima se otvaraju novi putovi; poziva Komisiju da koordinira projektom vodeći se pritom najboljim praksama;
41. primjećuje da rano obrazovanje utemeljeno na igri može izvesti djecu na pravi put za uspješan završetak školovanja te ističe osobitu važnost, posebice u ovom kontekstu, osnovne izobrazbe nastavnika i njihovog daljnjeg stručnog usavršavanja;
42. poziva države članice da s obzirom na iznimne društvene uvjete koji su nastali kao posljedica krize izrade strategiju davanja poticaja – uključujući i financijske poticaje – koji će biti namijenjeni učenicima iz ranjivih skupina za završavanje srednjoškolskog obrazovanja;
43. naglašava važnost postojanja kvalitetne javne mreže studentskih domova;
44. podržava uspostavu programa Erasmusa za sve u okviru kojeg će postojati posebno poglavlje o mladima kao i zaseban izdvojen proračun unutar kojeg će biti odobrena veća sredstva za one koji aktivno rade s mladima na institucionalnoj i neinstitucionalnoj razini, smatra da se stjecanjem vještina, posebice prenosivih vještina (npr. na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija te jezika) kroz studiranje, rad ili volonterski rad u inozemstvu, može promicati aktivno sudjelovanje mladih u društvu, čime se postiže ujedinjavanje Europe te se mogu poboljšati izgledi mladih na tržištu rada kao i mobilnost radnika unutar Unije;
45. ističe ključnu ulogu koju bi trebao imati Europski socijalni fond u borbi protiv nezaposlenosti mladih te poziva države članice kao i vlasti koje upravljaju svim operativnim programima da osiguraju uključenost tih mjera koje su usmjerene na postizanje ovog cilja unutar programa;
46. poziva države članice na provedbu mjera koje su predviđene u njihovim nacionalnim programima za provedbu inicijative „Jamstvo za mlade”, pri čemu se na svim razinama pripreme, programiranja i provedbe ovih mjera mora uzeti u obzir spolno stanovište; poziva države članice da osnuju zavode za zapošljavanje s odgovarajuće educiranim osobljem čija će zadaća biti učinkovita provedba politika za podizanje svijesti i pružanje konkretnih mjera za žene kako bi se izbjegla dugoročna nezaposlenost i rizik od socijalne isključenosti;
47. ističe da ulaganje napora da inicijativa „Jamstvo za mlade” postane stvarnost zahtjeva poštovanje kolektivnog pregovaranja u svezi s plaćama te načela jednake plaće za isti rad ili rada jednake vrijednosti;
48. ističe koliko je važno za mlade da uče opće vještine poput informacijsko-komunikacijskih tehnologija, vodstva, kritičkog razmišljanja, jezičnih i poduzetničkih vještina, te da imaju razdoblja učenja u inozemstvu kako bi poboljšali svoje izglede na tržištu rada i sposobnost prilagodbe budućem razvoju tržišta rada; poziva države članice da daju dodatnu vrijednost ovim vještinama u svojim obrazovnim planovima i programima;
49. svjestan je poteškoća s kojima se mladi suočavaju prilikom pokretanja i razvijanja vlastite poslovne djelatnosti; poziva Komisiju i države članice da podupru mlade poduzetnike i samozaposlene mlade kroz lakši i jednostavniji pristup novčanim sredstvima, smanjenje administrativnih opterećenja, izmjenu zakona o stečajnom postupku i stvaranje općih pogodnih uvjeta koji će uključivati učinkovito savjetovanje, nadziranje i organizaciju poslovnih inkubatora;
50. poziva Komisiju i države članice da poduzmu ove mjere budući da su one neophodne za poticanje, promicanje i potporu poduzetnicima početnicima i samozapošljavanje mladih žena jer im pružaju izobrazbu, savjetovanje i lakši pristup kreditima i mikrokreditnim s povoljnim uvjetima te porezne olakšice, posebice za mala i srednja poduzeća;
51. poziva Komisiju i države članice da poduzmu ove mjere budući da su one neophodne kako bi se suprotstavili uvriježenom mišljenju da je poduzetništvo riskantno i područje u kojem prevladavaju muškarci; ističe da je u cilju poboljšanja općeg položaja žena na tržištu rada i promicanja učinkovitijeg poduzetništva potrebno provesti mjere kojima će se poduprijeti regionalna i međunarodna suradnja među poduzetnicama i poduprijeti stvaranje mreže platformi za razmjenu iskustava i najboljih praksi;
52. pozdravlja, u kontekstu poticanja samozapošljavanja među mladima, predloženi novi program koji će zamijeniti postojeći Europski instrument za mikrofinanciranje Progress unutar Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) za razdoblje od 2014. do 2020. godine kako bi se bolje odgovorilo na potražnju od strane mladih koji pokreću vlastite male tvrtke, uključujući i sveučilišne studente koji započinju poslovnu djelatnost; pozdravlja spremnost EIB-a da usmjeri vlastitu pažnju na ulaganja kojima će se poboljšati mogućnosti pristupa produktivnim radnim mjestima mladim ljudima; ističe da sve tri okosnice programa EaSI pružaju načine kako se boriti protiv nezaposlenosti mladih;
53. ističe da je važno, dok internetsko gospodarstvo na svako izgubljeno „ugašeno” radno mjesto stvara 2,6 novih radnih mjesta, da mladi pretoče svoja informatička znanja u području programiranja, dizajna ili društvenog marketinga u vlastiti posao kojeg će pokrenuti sredstvima iz nacionalnog financiranja i onog Europske unije;
54. poziva na zauzimanje ambicioznog i holističkog pristupa, na europskoj i nacionalnoj razini, koji pruža cjelovit pogled na problematiku obrazovanja, obuke, kvalitetnog zapošljavanja i samozapošljavanja te inicijativa za mobilnost radne snage, namijenjenih mladima na svim razinama; poziva države članice da započnu široke konzultacije sa sveučilištima i ostalim obrazovnim ustanovama s ciljem bolje prilagodbe njihovih programa obrazovanja i osposobljavanja zahtjevima na tržištu rada; imajući u vidu predstojeće programsko razdoblje u trajanju od 2014. do 2020. g. poziva Komisiju da izvrši sveobuhvatnu analizu programa EU-a i novčanih sredstava koja su uložena u obrazovanje, obuku i rješavanje problema nezaposlenosti mladih tijekom razdoblja trajanja programa od 2007. do 2013. godine te da o tome izvijeste Parlament i Vijeće; ističe da je nezaposlenost mladih povezana s niskim gospodarskim rastom u većini država članica; ističe stoga da je potrebno hitno promicati oblike rada koji potiču otvaranje novih radnih mjesta od kojih će također imati koristi mladi te da je potrebno ukloniti strukturalne prepreke s kojima se suočavaju mladi prilikom stupanja na tržište rada;
55. poziva Komisiju da izradi prijedlog za program Europski mladi volonteri kojim će se omogućiti mladima mlađim od 30 godina diljem Europe da se posvete volonterskom radu u drugoj zemlji članici, a ne vlastitoj, u trajanju od najviše tri mjeseca; ističe da takav program Europski mladi volonteri pruža mladima priliku da koriste i usavrše svoje obrazovne i društvene vještine, bolje upoznaju drugu zemlju članicu te potiču prijateljstvo i ujedinjavanje diljem Europske unije; naglašava da sudjelovanje u programu Europski mladi volonteri mora biti dobrovoljno i neplaćeno te ne smije biti zamjena za postojeće poslove u posjećenoj zemlji; vjeruje da provedba takvog programa Mladih volontera treba biti izvedena u privatno-javnom partnerstvu s ciljem uspostavljanja programa u okviru kojeg mladi mogu primati novčanu naknadu za putne i životne troškove u razdoblju do najviše tri mjeseca;
56. smatra da obrazovne ustanove i/ili ustanove za izobrazbu moraju osigurati dodatne mogućnosti izvan nastavnih planova i programa kako bi studenti stekli iskustvo u odabranom području i na taj način učvrstili svoja znanja te se bolje upoznali s radnim mjestom;
57. poziva države članice da poboljšaju suradnju i ojačaju partnerstva između poslovnog i obrazovnog sektora na svim razinama, s ciljem boljeg povezivanja obrazovnih programa sa zahtjevima tržišta rada, primjerice proširenjem Udruženja sektorskih vještina i Udruženja znanja;
58. naglašava važnost poboljšavanja kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u cilju stvaranja dobre ravnoteže između zahtjeva obrazovanja i tržišta rada; smatra da se SOO ne bi trebalo promicati na štetu visokog obrazovanja; naglašava da se interakcija i otvaranje putova između SOO-a i visokog obrazovanja moraju unaprijediti; naglašava da su potrebni prilagodljiviji nastavni planovi i programi kako bi se mladima olakšao ulazak na tržište rada i omogućila bolja prilagodba budućem razvoju tržišta rada;
59. poziva Komisiju da predloži kvalitetan okvir za praktičnu obuku, utemeljen na vlastitom prethodnom prijedlogu za Europsku povelju o kvaliteti stažiranja i strukovnog naukovanja(15), i odredi kvalitetu praktične obuke uz navođenje kriterija koji se odnose na odgovarajuće naknade, radne uvjete te zdravstvene i sigurnosne standarde; poziva države članice i socijalne partnere da osiguraju odgovarajuće standarde kvalitete za praktičnu obuku, pazeći pritom da obuka bude prilagođena potrebama mladih s ciljem razvoja njihovih odgovarajućih vještina, uz obvezno praćenje kandidata, te da se osigura kvaliteta standarda radnih mjesta, čime bi se, između ostalog, spriječilo izrabljivanje mladih kao jeftine zamjenske radne snage; ističe da je potrebno aktivno promicati i podizati svijesti o navedenim standardima;
60. poziva države članice da posebnu pozornost usmjere na veliku stopu nezaposlenih mladih migranata, pri čemu se prvenstveno moraju zauzeti za njihovo uključivanje na tržite rada i usuglašavanje integracijskih politika, budući da je zapošljavanje ključan čimbenik za njihovu uspješnu integraciju u društvo; ističe da je potrebno uzeti u obzir poteškoće s kojima se suočavaju mladi migranti u pristupu profesionalnom usmjeravanju te da je potrebno nagledati i ocjenjivati uključenost mladih migranata u društvo i na tržište rada;
61. poziva Komisiju, države članice i europske socijalne partnere da usvoje ambiciozan pristup pri razvoju Saveza za strukovno naukovanje koji će započeti s radom u srpnju 2013. godine te da također podrže kampanje za mijenjanje uvriježenog mišljenja o strukovnom obrazovanju koje se provode na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; vjeruje da bi Savez trebao organizirati redovite forumske rasprave o nadzoru Europske strategije za strukovno naukovanje na kojima bi sudjelovali europski, nacionalni, regionalni i lokalni sudionici; ističe da je potrebno omogućiti pristup financiranju kako bi se olakšalo sudjelovanje na prekograničnim programima izobrazbe koji omogućavaju tvrtkama i socijalnim partnerskim organizacijama da se uključe u uvođenje dvojnog obrazovnog sustava;
62. poziva države članice da, u suradnji s Komisijom, osmisle mjere, dozvole za korištenje ugovora o strukovnom naukovanju i poticaje za pokretanje poslovne aktivnosti koji će biti namijenjeni mladima mlađim od 35 godina;
63. ističe potrebu za poboljšanjem okvira socijalnog partnerstva i društvene odgovornosti poduzeća i tvrtki kako bi oni mogli što bolje usvojiti Povelju o kvaliteti stažiranja i strukovnog naukovanja te Jamstvo za mlade.
64. poziva Komisiju i zemlje članice da prilikom donošenja odluka koje se odnose na programsko razdoblje za period od 2014. do 2020. godine odrede strože i mjerljive kriterije vezane uz određivanje, praćenje i vrednovanje ciljeva strukturnih fondova, s posebnim naglaskom na ciljeve koji se odnose na borbu protiv nezaposlenosti mladih, koja bi također trebala biti mjerljiva na temelju spola (u razdoblju 2007.-2011. 52% korisnika strukturnih fondova bile su žene);
65. poziva Komisiju da razmotri nastavak postupka prilagodbe ESF-a kako bi se pružila dodatna podrška područjima obuke u kojima se obrazuju mlade žene kao i njihovom pristupu zapošljavanju te brizi za djecu;
66. vjeruje da je kohezijska politika EU-a, zbog njezina jačanja i nadopunjavanja napora država članica za oživljavanje gospodarske aktivnosti i poticanje zapošljavanja na svom teritoriju, ključno sredstvo uz pomoć kojeg Unija može izaći iz sadašnje situacije, potičući i oblikujući provedbu potrebnih strukturnih reformi, usmjeravajući ulaganja na prioritetne mjere kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja na socioekonomsku situaciju regije ili države članice, potaknulo gospodarstvo i pomoglo u stvaranju novih radnih mjesta za mlade; poziva stoga države članice da u potpunosti i na koordiniran način iskoriste novčana sredstva iz Europske unije (ERDF, ESF, CF, EAFRD i EMFF) čime će omogućiti mladima da steknu aktivnu ulogu u gospodarstvu i društvu; ističe da se treba voditi računa o regionalnim posebnostima, s obzirom na to da one mogu presuditi o uspjehu ili neuspjehu inicijativa mladih, u cijeloj Europskoj uniji i posebice u najzapostavljenijim i najudaljenijim regijama u kojima su potrebna ulaganja kako bi se postigla ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;
67. potiče države članice da promiču stvaranje prilika za zapošljavanje mladih na lokalnoj razini te također omoguće lakšu mobilnost mladih radnika koji žele raditi u drugoj zemlji EU-a ili u inozemstvu (16); poziva na provedbu mjera kojima će se poboljšati obuka mladih i njihovo iskustvo te istodobno ukloniti postojeće prepreke za prekogranično strukovno naukovanje, praktičnu obuku i stažiranje; želi vidjeti daljnji napredak u području uzajamnog priznavanja kvalifikacija i vještina te povezaniju koordinaciju nacionalnih sustava socijalne sigurnosti, posebice kada je riječ o mirovinskim sustavima, i nastavak stalnog ulaganja u učenje jezika već u ranoj dobi;
68. poziva države članice da nastave s postupcima reforme i razvoja učinkovitih javnih službi za zapošljavanje kako bi bolje usmjerili svoje aktivnosti i prilagodili pristupe mladima koji predstavljaju temeljnu sastavnicu svake nacionalne strategije koja se odnosi na inicijativu „Jamstvo za mlade”; ističe potrebu za uvođenjem reformi u mrežu EURES-a kako bi se postiglo proaktivno podudaranje tražitelja zaposlenja i onih koji mijenjaju zaposlenje s ponuđenim radnim mjestima te podigla svijest o EURES-u i povećala njegova posjećenost, kao i posjećenost njegove savjetodavne mreže, jer je riječ o sustavu za karijerno savjetovanje kojim se pomaže studentima da se pobliže upoznaju s postojećim prilikama za posao; naglašava potrebu za boljom koordinacijom između EURES-a i drugih portala te službi koji su namijenjeni građanima i poslovanju (na primjer „Moj prvi posao EURES”, informativni punktovi službe Europe Direct ili Europska poduzetnička mreža za mala i srednja poduzeća) kako bi se postigla veća učinkovitost i djelotvornost pruženih usluga; pozdravlja rad Voditelja javnih službi za zapošljavanje (u okviru programa HoPES) i podržava njihovu institucionalizaciju;
69. poziva države članice da u nedostatku konkretnih brojki o migracijskim tokovima mladih osmisle mehanizme za istraživanje, praćenje i procjenu takve mobilnosti koji se mogu prenijeti na EURES kako bi se lakše pronašla rješenja za takve pojave;
70. osim toga, naglašava važnost podizanja svijesti kod mladih o korištenju savjetovanja, dostupnog pri javnim službama za zapošljavanje, koje je usmjereno na jačanje partnerstva sa školama i sveučilištima te njihovu bolju integraciju unutar mreže EURES;
71. poziva države članice da ispravno priznaju i provjere formalne i neformalne izobrazbe i obrazovanja te stečene kompetencije, zajedno sa ostalim profesionalnim iskustvom, kao oblik vrednovanja vještina kako bi mladi bili u mogućnosti pružiti potpunije dokaze o svojem obrazovanju i vještinama s obzirom na uvjete koje je potrebno ispuniti za uspješno stupanje na tržište rada;
72. poziva Komisiju i države članice da primjene transparentnost i usklađivanje u priznavanju kvalifikacija unutar Unije, posebno kroz Europski sustav prenošenja bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, Europass i Europski okvir za kvalifikacije, da u potpunosti primjene Preporuku Vijeća za potvrdu formalnog i neformalnog obrazovanja, i posebno da osiguraju prekogranično priznanje formalnog i neformalnog obrazovanja; ističe važnost pravovremene primjene ovih inicijativa i izvješća o njihovoj primjeni;
73. ističe da treba pronaći rješenje za problem „odljeva mozgova” jer se visokokvalificirani i vješti mladi nalaze na radim mjestima na kojima postižu rezultate koji su daleko ispod njihovih mogućnosti zbog nekorištenja stečenih vještina i kvalifikacija, što posljedično ima negativan utjecaj na njih u psihološkom i društvenom pogledu;
74. prepoznaje da prekogranična mobilnost radne snage može biti dijelom učinkovitog rješenja kojim bi se uskladila ponuda i potražnja radne snage diljem Unije; poziva zemlje članice da istodobno poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile pojavu „odljeva mozgova” provedbom održivih mjera kojima će se osigurati radna mjesta za visokokvalificirane radnike u njihovoj vlastitoj državi članici ili regiji;
75. uočava da prijelaz iz obrazovanja na radno mjesto predstavlja iznimno važan trenutak za mlade; ističe važnost mjera kojima se potiče siguran prijelaz; stoga poziva države članice da razviju prilagođeno karijerno savjetovanje, poboljšaju mjere koje se odnose na usmjeravanje i savjetovanje te pružaju usluge prilagođene individualnim potrebama, počevši već od prvog razreda srednje škole, kako bi mladi mogli donijeti dobro razmotrene odluke o budućem obrazovanju ili strukovnoj izobrazbi te da uvedu mehanizme kojima će pratiti dostupne mogućnosti i vršiti procjenu stope uspješnost prijelaza mladih na radno mjesto;
76. ističe da treba potaknuti sve poduzetnike određene veličine da ponude mogućnost praktične obuke u okviru dvojnog obrazovnog sustava, osim ako se ne nalaze u većim financijskim poteškoćama, te na kraju praktične obuke i zaposle svoje vježbenike;
77. poziva države članice da pruže mladima mogućnost da im se, ako to žele, pruži učinkovita podrška pri odabiru karijere te upoznavanju s njihovim pravima i njihovim najnižim dohotkom;
78. poziva države članice da uključe učenje osnovnih vještina za traženje posla u predavanja na sveučilištima;
79. vjeruje da bi obrazovni sustavi Europske unije trebali promicati načelo pravednosti i jednakosti prilika; poziva da se potiču sve neophodne vještine kako bi se olakšao pristup cjeloživotnom učenju, uvjet bez kojeg se u društvu znanja ne može;
80. naglašava da se sva financijska sredstva koja su uložena u aktivnu borbu protiv nezaposlenosti mladih moraju korisno utrošiti; poziva države članice da uvedu sustave za nadzor i procjenu provedbe mjera za zapošljavanje, koji mora biti javan i lako dostupan građanima, kao i sustav provjere učinkovitosti tih mjera s obzirom na ubrzaniji rad na politikama utemeljenim na prikupljanju i praćenju podataka koje mogu biti podijeljene na razini Europske unije; u tom pogledu, napominje da bi uspostava zajedničkog sustava pokazatelja rezultata i utjecaja omogućila bolju kvantitativnu i kvalitativnu procjenu napretka koji je postignut različitim programima;
81. naglašava da bi organizacije za mlade trebale imati prepoznatljivu ulogu u nadzoru, gdje je to moguće, i provedbi politika i inicijativa koje su usmjerene na pronalazak rješenja za nezaposlenost mladih;
82. ističe potrebu za ulaganjem u „zelena radna mjesta” koja nude stabilne i kvalitetne poslove zahvaljujući kojima mladi mogu imati dostojanstven život; nadalje poziva Komisiju i države članice da usmjere sva dostupna novčana sredstva na poticanje ulaganja, posebice u „zelena radna mjesta”, kako bi se suočili s iznimno visokom stopom nezaposlenosti mladih;
83. smatra da su potrebne atraktivnije pedagoške strategije s boljom regionalnom uključenosti i stvaranje mreža platformi za razmjenu iskustava i dobrih praksi među regijama država članica, uzimajući u obzir različitost situacija i dopuštajući fleksibilnost u skladu s posebnim potrebama i obilježjima svake pojedine regije, pri čemu se za razvoj svake regije definiraju prioritetna područja;
84. poziva države članice da provode mjere rješavanja rodne nejednakosti kojima se uzimaju u obzir ranjive društvene skupine, uključujući osobe s invaliditetom, migrante i samohrane majke;
85. poziva države članice da razvijaju politike za poticanje prisutnosti žena u sektorima i karijerama u kojima su nedovoljno zastupljene, poput znanosti i tehnologije (u 2009. samo 33% znanstvenika istraživača u EU bile su žene), te u ekonomskom i financijskom sektoru, jer odabirom takvih životnih zvanja žene bi bile konkurentnije na tržištu rada;
86. poziva Komisiju i države članice na borbu protiv odvajanja po spolu, kako u obrazovanju tako i na tržištu rada, određivanjem posebne edukacije i usavršavanja, te poduke temeljene na kontinuiranom praćenju, pridržavajući se zaključaka iznesenih u priopćenju Komisije od 28. studenog 2012. pod naslovom „Ponovno osmišljavanje obrazovanja” (COM(2012)0669), kombinirajući politike obrazovanja i obuke s ciljanim politikama zapošljavanja mladih žena, te promicanjem i poticanjem zapošljavanja žena u strateškim razvojnim sektorima;
87. poziva države članice da promiču pristup tržištu rada za mlade žene, poduzmu mjere kojima će im se omogućiti da tamo ostanu i tijekom potrage za kvalitetnim zaposlenjem i profesionalnim razvojem, i da premoste jaz koji se odnosi na ulazak na tržište rada, karijeru i plaće, a koji je uvijek obilježavao odnos između žena i muškaraca na radnom mjestu;
88. zauzima stav da pomaganje ženama da se vrate na tržište rada zahtijeva višedimenzionalna politička rješenja koja uključuju cjeloživotno učenje i djelovanje u borbi protiv nesigurnog rada i promicanje rada s pravima i praksi diferenciranih radnih organizacija, na zahtjev žene, tako da se one ne moraju odreći svoje karijere ili uzimati pauze u karijeri;
89. poziva države članice na razvijanje odgovarajućih politika koje su u potpunosti u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom i na poduzimanje određenih mjera, uključujući obuku usredotočenu na određeni posao i programe zapošljavanja, kako bi se stvorile jednake mogućnosti za mlade muškarce i žene u stjecanju pravog radnog iskustva;
90. poziva Komisiju i države članice da razviju i provedu integraciju načela rodne ravnopravnosti i nadzorne politike kojima se nezaposlenim građanima podržava pristup zaposlenju i socijalnim službama;
91. nalaže svom predsjednika da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
Eurofound (2012), NEET-ovi: mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju: značajke, troškovi i politička rješenja u Europi, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg.
Eurofound (2012), Učinkovitost političkih mjera usmjerenih na povećanje udjela mladih u broju zaposlenih, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg
Eurofound (2011), Pružanje potpore mladim radnicima u kriznom razdoblju: angažiranost socijalnih partnera i javnih vlasti, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg.
Eurofound (2012) Nedavno postignut napredak u provedbi politike koja se odnosi na osobe koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg (http://www.eurofound.europa.eu/docs/erm/tn1109042s/tn1109042s.pdf)
Eurofound (2013) Aktivna uključenost mladih osoba s invaliditetom ili zdravstvenim problemima, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg (http://www.eurofound.europa.eu/publications/htmlfiles/ef1226.htm)
Eurofound (2012), „NEET-ovi – Mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju: značajke, troškovi i politička rješenja u Europi”, Ured za službne publikacije Europske unije, Luksemburg.