Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2012/2302(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0248/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0248/2013

Rasprave :

PV 12/09/2013 - 11
CRE 12/09/2013 - 11

Glasovanja :

PV 12/09/2013 - 13.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0368

Usvojeni tekstovi
PDF 275kWORD 47k
Četvrtak, 12. rujna 2013. - Strasbourg
Europski kulturni i kreativni sektori kao izvori gospodarskog rasta i novih radnih mjesta
P7_TA(2013)0368A7-0248/2013

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta (2012/2302(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (Konvencija UNESCO-a o zaštiti kulturne raznolikosti) koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća br. 2006/515/EZ od 18. svibnja 2006. o zaključenju Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. i 14. studenoga 2006. te 24. i 25. svibnja 2007.(2), posebno što se tiče doprinosa kulturnih i kreativnih sektora ostvarenju lisabonskih ciljeva, i Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu(3),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1855/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o osnivanju Programa za kulturu (2007. ‒ 2013.)(4),

–  uzimajući u obzir Odluku 1718/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o provedbi programa potpore za europski audiovizualni sektor (MEDIA 2007)(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o kulturi kao katalizatoru kreativnosti i inovacija(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2009. pod nazivom „Autorska prava u gospodarstvu znanja” (COM(2009)0532),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. pod nazivom „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnim dimenzijama vanjskog djelovanja EU-a(10);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(11),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2012. o „ažuriranju Komunikacije o industrijskoj politici: Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. rujna 2012. pod nazivom „Konkurentnost europske industrije luksuznih proizvoda” (SWD(2012)0286),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 26. rujna 2012. pod nazivom „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. svibnja 2013.(13),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A7-0248/2013),

A.  budući da kulturni i kreativni sektori poticanjem širenja inovacija u drugim sektorima imaju važnu ulogu u gospodarskom (posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća) i socijalnom razvoju te da su sastavni dio strategije Europa 2020. za pametno, održivo i uključivo gospodarstvo;

B.  budući da kulturni i kreativni sektori znatno doprinose promicanju socijalne kohezije, kreativnosti te kulturne i jezične raznolikosti u Uniji;

C.  budući da se u kulturnom sektoru najmanje osjetio učinak gospodarske krize, pokazujući time da je on strateško područje za razvoj društva;

D.  budući da bi kulturni i kreativni sektori trebali dobiti priznanje zbog svoje intrinzične kulturne vrijednosti i važnog doprinosa javnom blagostanju, socijalnoj integraciji i koheziji te gospodarstvu Unije na području rasta i radnih mjesta, kao i zbog pozitivnog učinka na turizam;

E.  budući da europska kulturna i kreativna proizvodnja ima važan gospodarski učinak u brojnim sektorima, poput turizma, maloprodaje, digitalnih tehnologija itd.;

F.  budući da kulturni i kreativni sektori uključuju veliki broj kreativnih aktivnosti i usluga koje imaju svoje posebne značajke na području modela financiranja i razvoja; budući da je stoga važno uzeti u obzir tu raznolikost pri razvoju strategija podrške suradnji, uključujući i međunarodnu suradnju;

G.  budući da festivali u Europi pružaju mogućnost promicanja europske kulturne proizvodnje i stvaranja kulturne, socijalne, gospodarske i turističke vrijednosti na teritorijalnoj razini;

H.  budući da su kulturni i kreativni sektori uglavnom sačinjeni od malih i srednjih poduzeća koja čine temelj gospodarstva Unije;

I.  budući da je u svojem radnom dokumentu od 26. rujna 2012.(14) Komisija prepoznala važnost kulturnog i kreativnog gospodarskog sektora luksuznih proizvoda (moda, nakit, satovi, parfemi i kozmetika, modni dodaci, kožna galanterija, pokućstvo i posoblje, kućne potrepštine, gastronomija, vina i alkoholna pića, automobili, brodovi, hoteli i provođenje slobodnog vremena, maloprodaja te aukcijske kuće i izdavaštvo) te budući da poduzeća u sektoru luksuznih proizvoda mogu biti pokretačka snaga za sve kulturne i kreativne sektore;

J.  budući da jačanje statusa radnika u kulturnim i kreativnim sektorima doprinosi strukturiranju, održivosti i vjerodostojnosti gospodarske aktivnosti te konsolidaciji zapošljavanja;

K.  budući da je mobilnost važna značajka kulturnih i kreativnih sektora, ali se ipak suočava s brojnim preprekama koje se razlikuju između država i regija, a povezane su s poteškoćama u dobivanju vize, nepostojanjem statusa umjetnika te posebnim i raznolikim uvjetima umjetničke produkcije;

L.  budući da bi tekući pilot projekt „Gospodarstvo kulturne raznolikosti” trebao dati pregled izazova i rješenja za kulturne i kreativne sektore;

M.  budući da se građanima Unije od rane dobi treba pružiti kulturno i umjetničko obrazovanje kako bi razvili vlastito razumijevanje umjetnosti i kulture, kako bi im se omogućilo da daju svoje mišljenje te razviju osviještenost o velikoj raznolikosti kultura u Europi i na taj način promiču vlastitu kreativnost i izražavanje te kulturnu raznolikost;

N.  budući da bi se suradnja između organizacija za stručno osposobljavanje i poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima trebala osnažiti kako bi se u obzir uzele promjene u zapošljavanju te potreba za posebnim vještinama, zalažući se tako za razmjenu informacija i razvoj kombiniranih vještina;

O.  budući da su raznolikost i bogatstvo kulturnih i stvaralačkih sektora u Europi očigledno veći nego u drugim dijelovima svijeta te se moraju iskoristiti za poticanje rasta;

P.  budući da je prijelaz na digitalno doba prilika za kulturne i kreativne sektore jer će se pojaviti novi zahtjevi i usluge, što će dovesti do razvoja novih gospodarskih modela;

Q.  budući da razvoj novih gospodarskih modela za mrežni pristup djelima iz područja kulture naglo raste i da bi se trebao poticati stabilnim pravnim okvirom koji potiče ulaganje u kulturne i kreativne sektore;

R.  budući da je od ključne važnosti da se kulturnim i kreativnim sektorima omogući pristup stabilnim načinima financiranja prilagođenima njihovim potrebama kako bi se osigurao njihov budući razvoj;

S.  budući da su kulturni i kreativni sektori važan element u lokalnim i regionalnim strategijama teritorijalnog razvoja za ostvarenje ciljeva socijalne kohezije i gospodarskog širenja;

Uvjeti razvoja kulturnih i stvaralačkih sektora

1.  primjećuje da kulturni i kreativni sektori ostvaruju dobre ekonomske rezultate i time značajno doprinose socijalnoj koheziji i nastavljaju stvarati radna mjesta, posebno za mlade, te stvaraju značajan inovacijski potencijal usprkos poteškoćama s kojima se trenutno suočavaju gospodarstva u vezi sa zahtjevima Unije za proračunskom disciplinom;

2.  naglašava potrebu za ažuriranim i pouzdanim statističkim podacima o kulturnim i kreativnim sektorima, posebno što se tiče njihove trenutne situacije, njihovih posebnih značajki, uključujući i u pogledu statusa, njihovog potencijala za stvaranje radnih mjesta i rast te njihovog gospodarskog učinka na ostale sektore, kako bi se omogućilo donošenje najprikladnijih političkih mjera za učinkovito promicanje tih sektora; preporučuje uspostavljanje opservatorija ili baze podataka o kulturnim i kreativnim sektorima;

3.  traži od Komisije da nastavi s razvijanjem studija i prikupljanjem podataka o gospodarskoj i društvenoj ulozi kulturnih i kreativnih sektora, posebno kao prioritetnog elementa u različitim gospodarskim sektorima;

4.  izražava razočarenje činjenicom da su mjere koje je predložila Komisija u svojoj komunikaciji o kulturnim i kreativnim sektorima(15)ograničene s obzirom na njihov vremenski raspored i područje primjene; naglašava da je potrebno dugoročno sagledati mogućnosti ovih sektora i donijeti program strukturiranih i konkretnih mjera kako bi bili u skladu sa strategijom Europa 2020.; naglašava da je od ključne važnosti potpora koju kulturnom stvaralaštvu daju Unija, države članice i lokalne vlasti

5.  poziva Komisiju da na osnovi postojeće platforme o potencijalu kulturnih i kreativnih industrija osnuje prošireni forum zainteresiranih strana u ovim sektorima, da razvije posebna rješenja i na taj način zauzme aktivnu ulogu u donošenju strukturiranog srednjoročnog i dugoročnog političkog programa;

6.  poziva Komisiju i države članice da inzistiraju na ključnoj ulozi kulturnih i kreativnih sektora u inovacijama, s ciljem stvaranja međusektorskih veza, proizvodnje učinaka aglomeracije i klastera te stvaranja novih mogućnosti za ulaganje i zapošljavanje;

7.  smatra da bi se istraživanje koje se temelji na inovacijama trebalo podupirati s ciljem širenja na nova tržišta nuđenjem inovativnih, kreativnih proizvoda;

8.  smatra da su podupiranje i podržavanje razvoja sinergije s drugim sektorima od ključne važnosti za poticanje gospodarskog rasta; u vezi s tim naglašava ulogu kulturnog turizma u stvaranju bogatstva, u obliku upoznavanja s našim kulturnim nasljeđem i pohađanja kulturnih događanja poput festivala, te putovanja povezanih s učenjem jezika;

9.  naglašava izuzetno raznoliku prirodu kulturnih i kreativnih ekosustava kao i potrebu da se to uzme u obzir zalaganjem za oblikovanje zajedničkog identiteta preko poticanja zajedničke produkcije te osnivanja područja zajedničkog dijaloga i razmjene između različitih aktera u kulturnim i kreativnim sektorima, kako bi se stvorile nove poveznice između aktera te kako bi se omogućio prijenos vještina i znanja u druge grane gospodarstva i iz njih; naglašava činjenicu da bi se tim inicijativama trebao omogućiti razvoj njihovih zajedničkih interesa uzimajući u obzir kulturnu raznolikost koja bi se trebala priznati zbog svojeg bogatstva, inspirirajuće snage i razvojnog potencijala koji, kao cjelina, pomažu u oblikovanju zajedničkog europskog identiteta;

10.  naglašava važnost zalaganja za međusobno poznavanje i prijenos vještina i znanja koji su od ključne važnosti za suradnju između kreativnih poduzeća, preko konkurentnih klastera, inicijativa za osiguranje izvrsnosti i umrežavanja, stvarajući tako zajedničku kulturu za kulturne i kreativne sektore i potičući različite sektore na zajednički rad s ciljem učinkovitijeg suočavanja s novim gospodarskim i društvenim izazovima;

11.  poziva na razvoj teritorijalne osnove, međusektorsko dijeljenje vještina stvaranjem klastera, te na optimizaciju razmjena kako bi se privukli ulagači i time omogućilo da različita kulturna i kreativna poduzeća (mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije i kulturne ustanove) i dalje promiču rast i stvaranje radnih mjesta;

12.  naglašava da većinu poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru čine mala i srednja poduzeća te da je stoga potrebno dati im posebnu potporu u tom kontekstu;

13.  potiče EU i države članice da promiču i priznaju prepoznatljivost kulturnih i kreativnih sektora zbog kojih je Europa iznimna u pogledu kulture;

14.  upozorava na raznolikost pravila o kulturnim i kreativnim sektorima i preporučuje provedbu mjera za usklađivanje pravila i prakse u Uniji;

Radni uvjeti zaposlenih u kulturnim i kreativnim sektorima

15.  naglašava da se zaposlenima u kulturnim i kreativnim sektorima treba zajamčiti socijalni status tako da mogu uživati zadovoljavajuće radne uvjete i odgovarajuće mjere u odnosu na porezne sustave, svoje pravo na rad, prava socijalne sigurnosti i autorska prava, s ciljem poboljšanja njihove mobilnosti u EU-u;

16.  poziva da se u obzir uzmu mjere pravednog financiranja i plaćanja samostalnih umjetnika; naglašava, nadalje, potrebu za poboljšanjem koordinacije između različitih europskih sustava socijalne sigurnosti za te umjetnike, koji uzimaju u obzir njihovu izraženu mobilnost;

17.  poziva države članice da prilagode sustave socijalne sigurnosti svijetu kreativnog rada, posebno u digitalnom sektoru, na odgovarajući način uzimajući u obzir činjenicu da osobe na kreativnim radnim mjestima često moraju prelaziti sa statusa zaposlene osobe na status samozaposlene ili istovremeno rade obje vrste posla;

18.  poziva Komisiju i države članice da zaposlenima u kulturnim i kreativnim sektorima omoguće pristup zdravstvenom osiguranju i (dobrovoljnom) osiguranju u slučaju nezaposlenosti kao i strukovnim i osobnim mirovinskim sustavima za samozaposlene osobe pod povoljnim uvjetima;

19.  poziva Komisiju i države članice da se zalažu za minimalne standarde socijalne sigurnosti i kolektivne sporazume u kulturnim i kreativnim sektorima, između ostalog povezivanjem javne potpore s poštovanjem tih standarda;

Obrazovanje i osposobljavanje

20.  naglašava da države članice moraju poboljšati svoje sustave osposobljavanja, učenja i dobivanja kvalifikacija, koji bi studentima kulturnog i umjetničkog područja omogućili cjelovitu naobrazbu koja uzima u obzir današnje poslovne potrebe s ciljem približavanja poslovnog svijeta i podučavanja te da je potrebno osigurati njihovu učinkovitu provedbu u svim državama članicama; smatra da bi se kod tečajeva informacijske tehnologije dostatna pažnja trebala posvetiti mogućnostima u sektoru mrežnog sadržaja (npr. igrama);

21.  smatra da je u okviru osposobljavanja u kulturnom, umjetničkom i kreativnom području potrebno podučavati i vještine koje su preduvjet za osnivanje poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima;

22.  smatra da je od ključne važnosti povećati privlačnost manualnog, umjetničkog i kulturnog osposobljavanja među učenicima, roditeljima školske djece i institucijama te dati stvarnu sliku u vezi s mogućnostima i stvaranjem bogatstva, uključujući i preko osnivanja opservatorija ili baze podataka;

23.  naglašava važnost očuvanja i promicanja obrta povezanih s kulturnim i kreativnim sektorima;

24.  poziva Komisiju da prepozna specifičnu prirodu obrta koji su pravi izvor europskih radnih mjesta temeljenih na četirima kriterijima koji su zajednički svim kulturnim i kreativnim sektorima luksuznih proizvoda: inovacije i kreativnost; izvrsnost i estetika; znanje i tehnologija; učenje tijekom cijelog radnog života te promicanje znanja;

25.  smatra da je nužno osnažiti veze između obrazovnih sustava (uključujući sveučilišta, uz poštovanje njihove neovisnosti), istraživačke centre, organizacije za osposobljavanje i poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima (uključujući mala i srednja i poduzeća), kako bi ti sektori koji obiluju radnim mjestima postali konkurentniji, kako bi se razvila uključivija međusektorska i interdisciplinarna sinergija, posebno osnivanjem platforme za razmjene, udruženja znanja, udruženja sektorskih vještina i partnerstava, kako bi se pomoglo sudionicima da razmišljaju i djeluju na način koji bi mogao voditi ka zajedničkom uspjehu, dalje povećala vrijednost ljudskog kapitala Unije, osiguralo bolje poznavanje između aktera, prepoznale specifične vještine, povećalo razumijevanje razvoja radnih mjesta i vještina te poticao poduzetnički duh;

26.  potiče Komisiju na osnivanje udruženja znanja između visokog obrazovanja i poslovnih subjekata na području kulturnih i kreativnih sektora;

27.  potiče Komisiju na osnivanje udruženja sektorskih vještina između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslovnih subjekata na području kulturnih i kreativnih sektora;

28.  potiče Komisiju i države članice da ostvare napredak u međusobnom priznavanju predmeta, strukovnih kvalifikacija i sveučilišnih diploma sa studija na području umjetnosti i kulture;

29.  naglašava važnost podržavanja kulturne i medijske pismenosti i obrazovanja od rane dobi te na cjeloživotnoj osnovi, kako bi se promicala kreativnost i omogućio razvoj talenata, te kako bi se prenosila naklonjenost kulturi;

30.  naglašava hitnu potrebu za poticanjem kreativnosti mladih stvaratelja i podržavanja javnog sudjelovanja u stvaranju kulture;

31.  smatra da je umjetničko i kulturno obrazovanje preduvjet za ostvarivanje jednakih mogućnosti, demokratizaciju pristupa kulturi te za socijalnu koheziju, kao sredstvo pojedinačnog i kolektivnog izražavanja i dijaloga te način promicanja međusobnog razumijevanja; pored toga naglašava da ono pomaže školskoj djeci u kulturnoj naobrazbi razvijanjem njihovih umjetničkih sposobnosti, upoznavanjem umjetnika, upoznavanjem umjetničkih djela te posjećivanjem mjesta koja imaju kulturnu vrijednost;

32.  poziva Komisiju i Vijeće da razmotre mogućnost osnivanja europskog direktorija stručnog znanja s ciljem očuvanja i promicanja europskog stručnog znanja; poziva države članice i zainteresirane strane u kulturnim i kreativnim sektorima da razviju tečajeve osposobljavanja u tim stručnim znanjima;

Financiranje kulturnih i stvaralačkih sektora

33.  smatra da je od ključne važnosti omogućiti i osigurati odgovarajuće sustave financiranja te uvesti učinkovite provedbene instrumente za kulturne i kreativne sektore, posebno za mala i srednja poduzeća; naglašava potrebu održavanja i jačanja vladinih politika kojima se podržavaju kulturni i kreativni sektori osiguravajući na taj način buduću održivost neovisnog stvaralačkog rada velike kvalitete; poziva Komisiju i Vijeće da razviju načine ocjenjivanja nematerijalnih radova, posebice osnivanjem direktorija ili baze podataka te da razmotre mogućnost osnivanja kulturne investicijske banke;

34.  u vezi s tim također naglašava nove mogućnosti poput kolektivnog financiranja i kolektivnog ulaganja;

35.  potiče države članice da u svojim socijalnim i gospodarskim politikama uzmu u obzir odgovarajuću potporu i financiranje za kulturne i kreativne sektore;

36.  naglašava potrebu davanja potpore europskom financiranju kulturnih i kreativnih sektora, uključujući i u vrijeme gospodarske krize; izričito traži od Parlamenta da se zalaže za ambiciozan i značajan proračun za kulturu; poziva stoga Vijeće da ne smanji proračun koji je Komisija dodijelila programu „Kreativna Europa”;

37.  naglašava važnost razvoja usluga savjetovanja u vezi s financiranjem poslovnih subjekata i upravljanjem njima kako bi se malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima pomoglo u savladavanju alata koji su nužni za dobro korporativno upravljanje, s ciljem poboljšanja stvaranja, produkcije, promocije i širenja kulturnih dobara i usluga;

38.  smatra da bi države članice i predmetni zaposlenici trebale poboljšati mogućnosti zainteresiranih strana iz kulturnih i kreativnih sektora u području projektnog inženjeringa osiguravajući strukovno osposobljavanje ili osnivanjem tijela za pomoć u izradi financijskih planova;

39.  pozdravlja predložene instrumente davanja zajmova u okviru programa Kreativna Europa, COSME i Obzor 2020. jer ti instrumenti kulturnim i kreativnim sektorima pružaju različitije mogućnosti financiranja;

40.  naglašava da je važno da se u financijskim institucijama poveća poznavanje posebnih značajki kulturnih i kreativnih sektora kako bi se poboljšao pristup tih sektora privatnim izvorima financiranja;

41.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere preporučujući kombinirane načine financiranja, poput javno-privatnih partnerstava, na koje bi se primjenjivali kriteriji transparentnosti i koji ne bi ugrožavali nužno javno financiranje, uspostavljanjem jamstvenih sustava za zajmove za male organizacije te razmatranjem alternativnih načina financiranja poput kolektivnog financiranja;

42.  potiče države članice na traženje alternativnih načina financiranja kulturnih i kreativnih sektora, posebno u vrijeme krize; u vezi s time smatra da bi sponzorstvo moglo biti održiva alternativna mogućnost;

43.  smatra da je u audiovizualnom sektoru doprinos audiovizualnih usluga financiranju europskog audiovizualnog rada ključan za davanje podrške stvaralačkim naporima i da bi se trebao ojačati jasnim i kvantificiranim prijenosom Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama(16),

44.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da uspostave povoljan zakonski okvir, posebice stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja za mala i srednja poduzeća u okviru kulturnih i kreativnih sektora i smanjenjem administrativnih i zakonskih opterećenja;

45.  potiče Vijeće, Komisiju i države članice da ostvare dodatne napore u smjeru usklađivanja poreza i, posebice, da uklone razlike između država članica u oporezivanju kulturnih proizvoda;

46.  ističe da je u tim sektorima veliki broj malih i srednjih poduzeća te smatra da je potrebno uspostaviti sustav oporezivanja koji je njima primjeren kako bi se potaknuo njihov rast i omogućilo njihovo preživljavanje;

47.  primjećuje da strukturni fondovi nude značajne mogućnosti financiranja kulture, kreativnosti i inovacija u Uniji, s obzirom na to da ulaganja koja se odnose na kulturu mogu dobiti financiranje u okviru svih triju ciljeva kohezijske politike, odnosno konvergentnosti, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja;

48.  žali zbog prijedloga nekih država članica da se u budućem višegodišnjem financijskom okviru smanji financiranje instrumenta za povezivanje Europe za 8,2 milijarde eura jer bi to imalo negativan učinak na potporu širenja širokopojasnih infrastruktura i na taj način na razvoj mrežnih poslovnih modela za kulturne i kreativne sektore;

49.  stoga poziva države članice i Komisiju da koriste postojeće i buduće alate i programe, poput programa MEDIA ili jamstvenog mehanizma programa Kreativna Europa te da poduzmu posebne mjere kako bi se olakšao pristup zainteresiranih strana iz kulturnih i kreativnih sektora financiranju dostupnom u okviru ovih instrumenata, s posebnim naglaskom na maksimalno učinkovitom korištenju digitalizacije platformi kako bi se pojednostavili podnošenje, ocjenjivanje i upravljanje procesima te smanjila administrativna opterećenja;

50.  potiče institucije EU-a da u višegodišnjem financijskom okviru (2014. ‑ 2020.) osiguraju ambicioznu razinu financiranja za novi dio programa MEDIA;

Mogućnosti i izazovi digitalizacije, globalizacije i pristupa međunarodnim tržištima

51.  smatra da digitalni i mrežni alati i platforme kulturnim i kreativnim sektorima nude posve nove mogućnosti razvijanja novih poslovnih modela, privlačenja nove publike i širenja tržišta i unutar Unije i u trećim zemljama;

52.  naglašava da je postojanje 27 različitih sustava za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva posebno veliki teret za europske kulturne i kreativne sektore te da je potrebno provesti reformu postojećeg fragmentiranog sustava kako bi se olakšao pristup sadržaju i povećalo njegovo (globalno) kruženje, i to na način koji bi omogućio umjetnicima, stvarateljima, poslovnim subjektima i publici da iskoriste digitalni razvoj, nove kanale distribucije, nove poslovne modele i druge mogućnosti;

53.  smatra da je za osiguranje konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora u digitalnom dobu nužno ispunjavanje uvjeta postojanja modernog i uravnoteženog sustava zaštite prava intelektualnog vlasništva koji svim kategorijama nositelja prava osigurava odgovarajuću naknadu i jamči lagani pristup potrošača raznolikom pravnom sadržaju te stvarni izbor na području jezične i kulturne raznolikosti;

54.  smatra da zaštita prava intelektualnog vlasništva ne bi smjela ugrožavati neutralnost interneta;

55.  naglašava eksponencijalni rast u korištenju inovativnih digitalnih usluga radi pristupa djelima na području kulture kao i potrebu osiguravanja stabilnog ekosustava koji potiče na ulaganja u kulturne i kreativne sektore, stvaranje radnih mjesta u Europi i promicanje inovativnih poslovnih modela;

56.  stoga poziva Komisiju da u vezi s poštovanjem zaštite prava intelektualnog vlasništva razvije zakonski okvir prilagođen posebnim značajkama različitih sektora te da uskladi i provede reformu okvira za zaštitu autorskih prava kako bi se poboljšao pristup sadržaju i ojačao položaj i izbor stvaratelja te se zalaže za pravedniju podjelu odgovornosti u cijelom digitalnom lancu vrijednosti, uzimajući u obzir konkurentnost kulturnih i kreativnih sektora;

57.  u vezi s tim naglašava važnu ulogu koju imaju kolektivna društva u omogućavanju pristupa kulturnom nasljeđu, učinkovitim uvođenjem zaštite prava intelektualnog vlasništva i pojednostavljivanjem formalnosti za korisnike;

58.  naglašava da kulturni i kreativni sektori imaju potencijal na području međunarodne suradnje i izvoza te da je u interesu Unije da se zalaže za razmjene između profesija u tom sektoru, uključujući i treće zemlje, te da privlači i razvija stvaralačke talente; naglašava važnu ulogu koju kulturne i kreativne industrije imaju u širenju, privlačnosti i promicanju europske kulture;

59.  naglašava da je potrebno težiti međusobnom priznavanju statusa umjetnika, razmotriti mogućnosti stvaranja prilika za mobilnost i najboljeg korištenja programa osposobljavanja, zatim umrežavanju i slobodnom kretanju zaposlenika u kulturnim i kreativnim sektorima, posebno zainteresiranih strana u području kulture, kao i umjetnika i djela;

60.  smatra da je od ključne važnosti da EU i države članice održavaju mogućnost čuvanja i razvijanja svojih kulturnih i audiovizualnih politika te da to čine u kontekstu postojećih prava, standarda i sporazuma, uključujući Konvenciju UNESCO-a za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja; stoga poziva da se isključenje kulturnih i audiovizualnih usluga, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno naznači u ugovorima između Unije i trećih zemalja; u vezi s tim naglašava da je potrebno da se kulturno i audiovizualno područje isključi iz područja primjene pregovaračkog mandata za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a, istodobno ističući da se djela iz područja kulture i kreativnosti razlikuju od ostalih dobara;

61.  naglašava da je potrebno da EU i njegove države članice u skladu s Konvencijom UNESCO-a iz 2005. razviju i pripreme politike kojima se potiče kulturna raznolikost i koje su prilagođene digitalnom dobu;

62.  naglašava da je potrebno osnažiti politike u području digitalizacije djela kako bi se poticao pristup što većem broju djela europske kulturne baštine;

63.  naglašava važnost diplomacije u području kulture, kao i potrebu da EU djeluje kao globalni akter kako bi se poboljšala globalna konkurentnost kulturnih i kreativnih sektora;

64.  poziva Komisiju da predloži odgovarajuće instrumente i omogući kulturnim i kreativnim sektorima izvoz na međunarodna tržišta pod dobrim uvjetima;

65.  poziva da se Europska služba za vanjsko djelovanje koristi za promicanje kulturnih i kreativnih sektora;

66.  naglašava da kultura ima neizravan učinak na druge gospodarske sektore; poziva stoga kulturne i kreativne sektore da pojačaju suradnju s drugim sektorima poput informacijskih i komunikacijskih tehnologija te turizma s ciljem odgovaranja na izazove digitalne tehnologije, globalizacije i pristupa međunarodnim tržištima;

Lokalni i regionalni razvoj

67.  naglašava važnost regionalne politike na području kulture i kreativnosti te time i središnju ulogu lokalnih, regionalnih i makroregionalnih vlasti u promicanju i podupiranju kulturnih i kreativnih sektora, poštujući i popularnu kulturu, pri čemu se koriste odgovarajući instrumenti i načini financiranja; pozdravlja inicijative javnih uprava čiji je cilj razvijanje regionalnih struktura poslovne potpore stvaralačkim industrijama, uključujući i preko projekata koje financira EU;

68.  naglašava da bi kulturne i kreativne industrije trebale postati dio društveno-gospodarskih strategija na razini EU-a i na nacionalnoj razini; ističe potrebu za dodatnom koordinacijom raznih politika, uključujući industrijsku, obrazovnu i inovacijsku politiku, politiku turizma te politiku regionalnog, urbanog, lokalnog i prostornog razvoja; također u skladu s načelom supsidijarnosti potiče lokalne i regionalne vlasti da uključe kulturne i kreativne sektore u svoje srednjoročne i dugoročne gospodarske strategije;

69.  naglašava međusektorsku prirodu kulturnih i kreativnih industrija kao privlačnog komunikacijskog instrumenta te globalnu važnost tih industrija, ne samo za svjetsko gospodarstvo, već i za održiv, pametan i uključiv rast, inovacije, poduzetništvo, socijalnu koheziju i društveni razvoj; ističe činjenicu da ti sektori imaju bogat lokalni i regionalni potencijal za rast, predstavljajući nove tržišne mogućnosti za poduzetnike u kulturnim i kreativnim industrijama i time i zapošljavanje u području kulture;

70.  smatra da su različite kompetencije koje obuhvaćaju te industrije, kao i interakcija između stvaratelja i tehnologija, često lokalno ukorijenjene i stoga bi ih se trebalo podupirati osnivanjem lokalnih i regionalnih platformi, mreža, klastera, poslovnih inkubatora te partnerstava koja bi podržavala sinergiju, pomogla u pronalaženju mehanizama za financiranje stvaralaštva i inovacija te podupirala upravljanje upražnjenim radnim mjestima i mogućnostima financiranja;

71.  naglašava važnost kulture u socijalnom i gospodarskom oživljavanju gradova; potiče Komisiju da podupre uzajamno učenje među upravama gradova s ciljem ohrabrivanja lokalnih vladinih donositelja politika u dijeljenju dobre prakse;

72.  smatra da modernizacija kulturne infrastrukture može pomoći oživljavanju urbanih područja, uključujući popratnu društvenu i gospodarsku korist;

73.  preporučuje iskorištavanje skrivenog gospodarskog potencijala u kreativnim sektorima kako bi se poboljšala kvaliteta života u gradovima i regijama;

74.  zalaže se za pristup utemeljen na teritorijalnoj dinamici s ciljem uključivanja svih zainteresiranih strana (umjetnika, lokalnih vlasti, predstavnika zaposlenika itd.) u upravljanje kulturom na lokalnoj i regionalnoj razini;

75.  ističe da su kulturne i kreativne industrije, kao izvor potencijala u smislu većeg broja boljih poslova u regijama, u mogućnosti doprinijeti socijalnoj i teritorijalnoj integraciji; izražava zabrinutost činjenicom da ti aspekti kulturnih i kreativnih industrija nisu dovoljno istraženi niti dobivaju dovoljnu potporu; naglašava da je prikupljanje statističkih podataka u tim sektorima na svim razinama nedostatno, pri čemu je najgore stanje na regionalnoj i lokalnoj razini; naglašava da se mora istražiti utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na kulturne i kreativne sektore tako da se mogu prilagoditi novom tehnološkom okruženju i povezati s tehnološkim razvojem;

76.  naglašava važnu ulogu koju imaju kulturni i kreativni sektori, posebno mala i srednja poduzeća, kao poluga za rast na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj (između država članica) razini, posebice promicanjem kulturnog nasljeđa, turizma i centara izvrsnosti, pomaganjem u povećanju privlačnosti regija, pridavanjem posebne pažnje regijama s bogatim kulturnim nasljeđem, restrukturiranjem društveno-gospodarskog tkiva, razvijanjem novih aktivnosti i stvaranjem stabilnih i održivih radnih mjesta; ističe da ovo posebice vrijedi za turizam jer su gradovi i regije sa snažnim kulturnim sektorom posebno privlačni turistima;

77.  naglašava važnost obrazovnih sustava u promicanju stvaralaštva od ranog djetinjstva i podržavanju obrazovanja na umjetničkom i kulturnom području promicanjem interesa za djela i proizvode kreativne industrije za vrijeme osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja; naglašava da bi lokalne i regionalne vlasti, zbog činjenice da su često odgovorne za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, trebale imati važnu obrazovnu i kulturnu ulogu u tom procesu uključivanja kulture i stvaralaštva kao sastavnog dijela regionalnog i urbanog razvoja; naglašava važnost neformalnog osposobljavanja odraslih osoba u razvijanju vještina kako bi se prilagodili tržištu rada koje se neprestano mijenja;

78.  naglašava da bi se financiranje dostupno u okviru budućeg višegodišnjeg financijskog okvira, posebice preko Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, trebalo koristiti kao pomoć u jačanju kulturnih i kreativnih industrija te nacionalnog, regionalnog i lokalnog institucionalnog i administrativnog kapaciteta kako bi djelovali zajednički i na taj način povećali gospodarske, društvene, obrazovne i kulturne koristi tih sektora; upozorava na najudaljenije regije u kojima su uspostavljanje i razvoj kulturnih i kreativnih industrija složeniji;

79.  stoga smatra da zahtjevi za teritorijalizacijom koji se odnose na neke regionalne ili nacionalne mjere potpore kinematografiji pomažu u očuvanju te poveznice između kulture i geografije te bi se stoga, u skladu s uvjetima utvrđenima u komunikaciji o kinematografiji(17) trebali zadržati;

80.  primjećuje da kulturni i kreativni sektori prolaze kroz dinamičnu preobrazbu i omogućavaju stvaranje klastera koji omogućuju napredak i razvoj gradova i regija;

81.  ističe činjenicu da kulturne i kreativne industrije doprinose očuvanju i poboljšanju ogromnog europskog kulturnog, povijesnog i arhitektonskog nasljeđa; naglašava važnost pokretnog kulturnog nasljeđa, odnosno artefakata kao proizvoda ljudskog stvaralaštva kroz povijest sve do danas; naglašava da su kulturni i kreativni sektori važni za razvoj turističke industrije EU-a i od velikog interesa za turiste iz država EU-a i drugih država; smatra, u pogledu dodane vrijednosti, da bi se kulturni i kreativni sektori trebali snažno podupirati iz budućeg proračuna EU-a i preko nacionalnih i regionalnih programskih dokumenata za razdoblje između 2014. i 2020., uzimajući u obzir da sa sobom donose važne gospodarske mogućnosti;

82.  naglašava potrebu očuvanja nacionalnog nasljeđa i promicanja kulturnog sadržaja pojedine regije i kod kuće i u inozemstvu;

83.  smatra da bi stvaratelji, stvaralački proizvodi i usluge kao dio kulturne raznolikosti EU-a trebali biti temelj snažnog jedinstvenog europskog tržišta i dobro razvijenih regija te lokalnih gospodarstava u kojima mogu dati doprinos stvaranju novih gospodarskih aktivnosti i novih radnih mjesta; poziva na bolje korištenje kulturnih i kreativnih industrija u privlačenju novih ulaganja i raznolikih talenata u Europu; naglašava da poduzetnici u kulturnim i kreativnim sektorima nemaju lagan pristup financiranju; poziva države članice da donesu odgovarajuće socijalne i fiskalne mjere za potporu kreativnom gospodarstvu i novim poslovnim modelima za kulturne i kreativne industrije prilagođene europskom tržištu, što bi omogućilo mobilnost umjetnika i osoba zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama te im pomoglo u prevladavanju prepreka koje su povezane s različitim poreznim ili socijalnim sustavima i jezičnim preprekama, kao i da se zalažu za bolje razumijevanje između država i kultura;

o
o   o

84.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 201, 25.7.2006., str. 15.
(2) SL C 311, 21.12.2007., str. 7.
(3) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(4) SL L 372, 27.12.2006., str. 1.
(5) SL L 327, 24.11.2006., str. 12.
(6) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
(7) SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.
(8) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
(9) Dok.8749/1/09 REV 1 i 8749/1/09 REV 1 COR 1.
(10) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.
(11) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.
(12) Dok.17566/12.
(13) CdR 2391/2012.
(14) SWD(2012)0286.
(15) COM(2012)0537.
(16) SL L 95, 15.4.2010., str. 1. Ispravljena inačica objavljena u SL L 263, 6.10.2010., str. 15.
(17) SL C 43, 16.2.2002., str. 6.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti