Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2012/2319(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0205/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0205/2013

Rasprave :

PV 11/09/2013 - 13
CRE 11/09/2013 - 13

Glasovanja :

PV 12/09/2013 - 13.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0381

Usvojeni tekstovi
PDF 317kWORD 37k
Četvrtak, 12. rujna 2013. - Strasbourg
Vojne strukture EU-a: trenutačno stanje i izgledi
P7_TA(2013)0381A7-0205/2013

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2013. o vojnim strukturama EU-a: trenutno stanje stvari i izgledi za budućnost (2012/2319(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 13. – 14. prosinca 2012.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2012. o razvoju vojnih kapaciteta,

–  uzimajući u obzir Glavni cilj za 2010. koji je podržalo Europsko vijeće od 17. – 18. lipnja 2004.,

–   uzimajući u obzir klauzule o uzajamnoj obrani i solidarnosti u Ugovoru iz Lisabona, u kojima se od država članica zahtijeva da pružaju pomoć ako je jedna od njih žrtva katastrofe, terorističkog napada ili oružanog napada,

–  uzimajući u obzir Europsku sigurnosnu strategiju, koju je Europsko vijeće donijelo 12. prosinca 2003. i na izvješće o njezinoj provedbi, koje je Europsko vijeće podržalo 11. – 12. prosinca 2008.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/871/ZVSP od 19. prosinca 2011. o uspostavljanju mehanizma za upravljanje financiranjem zajedničkih troškova operacija Europske unije koje imaju vojne ili obrambene implikacije (Athena)(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/411/ZVSP od 12. srpnja 2011. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije te o stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP(2),

–   uzimajući u obzir raspravu ministara obrane na sastanku Vijeća za vanjske poslove 23. travnja 2013. o pripremama za Europsko vijeće o obrani u prosincu 2013.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 22. studenog 2012. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(3) i od 22. studenog 2012. o klauzulama EU-a o uzajamnoj obrani i solidarnosti: političke i operativne dimenzije(4), od 12. rujna 2012. o godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici(5) te od 14. prosinca 2011. o utjecaju financijske krize na obrambeni sektor u državama članicama EU-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A7‑0205/2013),

Opća razmatranja

1.  primjećuje sa sve većom hitnosti nedovoljni kapacitet EU-a da pravovremeno i učinkovito odgovori na međunarodne krize unatoč svojoj dugotrajnoj obvezi prema očuvanju mira, zaštiti ljudskih prava, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti u skladu s načelima Povelje UN-a; naglašava da je u interesu EU-a i država članica da djeluju usklađeno kao pružatelj sigurnosti, ne samo unutar Europe, već i u ostatku svijeta, a posebno u svojem susjedstvu;

2.  podsjeća na svoju privrženost sveobuhvatnom pristupu upravljanja krizama koji uključuje širok spektar diplomatske, gospodarske i razvojne pomoći te, u krajnjem slučaju, vojna sredstva, kao što je posebno izrazio u svojim rezolucijama o godišnjim izvješćima o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) i o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP); naglašava da vojne strukture i kapaciteti sačinjavaju integralni dio takvog sveobuhvatnog pristupa, podupirući sposobnost EU-a da odgovori na prijetnje, sukobe i krize, uključujući humanitarne krize i prirodne katastrofe, ako se svim drugim sredstvima ne ostvari uspjeh;

3.  sa žaljenjem primjećuje da su nedavne vojne operacije u Libiju i Maliju pokazale manjak napretka prema stvarnoj zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te naglašava potrebu za više koordinacije i suradnje na europskoj razini kako bi EU bio ozbiljno smatran kao učinkovit i vjerodostojan akter na globalnoj razini;

4.  podsjeća da se u Ugovoru poziva EU da radi na progresivnom oblikovanju zajedničke obrambene politike Unije, što bi moglo dovesti do zajedničke obrane; dodatno podsjeća na obveze država članica u okviru klauzule o uzajamnoj obrani;

5.  ponavlja svoju ozbiljnu zabrinutost stalnim i nekoordiniranim smanjenjima nacionalnih proračuna za obranu, čime se koče napori u smanjivanju nedostataka kapaciteta i umanjuje vjerodostojnost ZSOP-a; potiče države članice da zaustave i preokrenu ovaj neodgovoran trend te da također ojačaju napore na nacionalnoj razini i razini EU-a u ograničavanju njegovih posljedica pojačanom suradnjom te udruživanjem i dijeljenjem resursa;

6.  podsjeća na svoju rezoluciju o utjecaju financijske krize na obrambeni sektor u državama članicama EU-a te ponovno potvrđuje svoje preporuke za suzbijanje negativnog učinka krize na vojne kapacitete na razini EU-a boljom koordinacijom obrambenog planiranja, udruživanjem i dijeljenjem kapaciteta, podupiranjem istraživanja na području obrane i tehnološkog razvoja, izgradnjom integriranijeg, održivijeg, inovativnijeg i konkurentnijeg tehnološkog i industrijskog temelja europske obrane, uspostavljanjem europskog tržišta obrambene opreme i pronalaženjem novih oblika financiranja na razini EU-a;

7.  potiče države članice EU-a i Komisiju da poduzmu potrebne radnje kako bi olakšali restrukturiranje i konsolidaciju industrijskih kapaciteta obrane u cilju smanjenja postojeće prekapacitiranosti koja je neodrživa;

8.  pozdravlja rad radne skupine Europske komisije o obrambenim industrijama i tržištima i Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2013. pod nazivom „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” (COM(2013)0542), te poziva Komisiju da izradi prijedloge o tome kako bi se fleksibilnim pristupom mogle koristiti šire politike i alati EU-a u podupiranju obrambenih i sigurnosnih ciljeva, posebno u područjima poprečne prirode kao što su tehnologije dvojne namjene;

9.  naglašava da postojeće vojne strukture unutar EU-a, na razini Unije te na višenacionalnoj i nacionalnoj razini, moraju nastaviti s procesom transformacije radi izrade modularnih, interoperabilnih i razmjestivih oružanih snaga prilagođenih višenacionalnim operacijama;

10.  pozdravlja obnovljeni impuls koji je Europsko vijeće u prosincu 2012. dalo povećanju operativne djelotvornosti i učinkovitosti operacija ZSOP-a, pojačavanju europske suradnje u cilju omogućavanja kapaciteta usmjerenih na budućnost i popunjavanju kritičnih nedostataka te jačanju europske obrambene industrije;

11.  poziva potpredsjednicu Komisije/visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da, imajući u vidu sastanak Europskog vijeća u prosincu 2013., predstavi prijedloge koji će odražavati preporuke iz ove rezolucije te uključivati opcije za unapređenje europske suradnje na području sigurnosti i obrane onih država članica koje žele u tome sudjelovati, na temelju odredbi Ugovora o stalnoj strukturiranoj suradnji, u slučaju da se sporazum o ambicioznom planu rada ne može postići među svim državama članicama;

12.  odlučuje da će kao dio svojeg plana rada za sljedeću ustavnu konvenciju pripremiti prijedloge za jačanje Ugovora u vezi s razvojem ZSOP-a;

Poboljšavanje kapaciteta EU-a u planiranju i vođenju vojnih operacija

13.  sa žaljenjem primjećuje da EU deset godina nakon prve autonomne vojne operacije pod svojim vodstvom i dalje nema stalne kapacitete vojnog planiranja i vođenja te žali zbog ograničavajućeg učinka te činjenice na sposobnost EU-a da odgovori na ozbiljne krize; podsjeća da trenutne mjere, koje predviđaju ad hoc aktivaciju nacionalnih zapovjedništava, predstavljaju tek reaktivni pristup i ne osiguravaju resurse za potrebno prethodno planiranje;

14.  stajališta je da aktivirano operativno središte, iako je njegova uloga u koordinaciji misija na Afričkom rogu dobrodošla, predstavlja nedostatan korak prema takvom stalnom kapacitetu zbog svojih ograničenih resursa i funkcija strogo vezanih uz potporu; žali zbog činjenice da inicijativa pet zemalja skupine „Weimar Plusˮ nije dovela do više nijednog značajnog rezultata; potiče države članice da kao prvi korak operativnom središtu daju zadatak operativnog planiranja misija bez izvršnih ovlasti, kao što su misije obuke za Mali i Somaliju;

15.  ponovno poziva na stvaranje potpuno izgrađenog operativnog zapovjedništva EU-a unutar Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), po potrebi putem stalne strukturirane suradnje; naglašava da bi to trebala biti civilno-vojna struktura odgovorna za planiranje i vođenje i civilnih misija i vojnih operacija EU-a, s odvojenim civilnim i vojnim zapovjednim lancima;

16.  naglašava da bi stvaranje operativnog zapovjedništva EU-a znatno ojačalo institucionalnu memoriju EU-a u upravljanju krizama, doprinijelo razvoju zajedničke strateške kulture upućivanjem nacionalnog osoblja, maksimalno pojačalo koristi civilno-vojne koordinacije, omogućilo udruživanje određenih funkcija i dugoročno smanjilo troškove te olakšalo politički nadzor Parlamenta i Vijeća;

17.  naglašava potrebu za stalnim vojnim kapacitetima planiranja i vođenja također i u vezi s obvezama koje rezultiraju iz klauzule o uzajamnoj obrani i klauzule solidarnosti te naglašava potrebu osiguravanja odgovarajuće razine pripremljenosti i brzine odgovora ako dođe do pozivanja na bilo koju od ove dvije klauzule; poziva potpredsjednicu / visoku predstavnicu da predloži praktične mjere za klauzulu o uzajamnoj obrani kako bi se definirao odgovor na razini EU-a;

Jačanje borbenih grupa EU-a: Unijin instrument brze reakcije i stabilizacije

18.  prepoznaje doprinos borbenih grupa EU-a u transformaciji oružanih snaga država članica, poticanju vojne interoperabilnosti i promicanju višenacionalne suradnje; žali zbog činjenice da koncept još nije dokazao svoju korisnost kao instrument brze reakcije u operacijama te da bez znatnih promjena svaki sporazum o razmještanju ne izgleda vjerojatan; smatra da je situacija u Maliju neiskorištena prilika za prvu upotrebu borbenih grupa EU-a;

19.  smatra da bi se u cilju povećanja učinkovitosti borbenih grupa posebna pozornost trebala posvetiti njihovom sastavu, svjestan činjenice da države iz iste regije uglavnom dijele slično poimanje prijetnji, čime bi se omogućio neophodan odgovor na njih;

20.  stajališta je da revidirani mehanizam ATHENA za zajedničke troškove vojnih operacija još uvijek ne uzima na odgovarajući način u obzir posebnosti koncepta borbenih grupa te poziva na znatno proširenje zajedničkih troškova za operacije brze reakcije do razine potpunog pokrivanja troškova kad se koriste borbene grupe; smatra da je primjena načela na borbene grupe u stanju pripravnosti da svaka strana pokriva svoje troškove na dobrovoljnoj i rotacijskoj osnovi u suprotnosti s načelom pravedne podjele tereta;

21.  poziva potpredsjednicu / visoku predstavnicu da sastavi prijedloge za prilagodbu mehanizma ATHENA posebnostima borbenih grupa, po potrebi putem stalne strukturirane suradnje, koje se stvaraju usporedo sa stalnim operativnim središtem; istovremeno potiče potpredsjednicu / visoku predstavnicu da iznese prijedlog o uspostavi i financiranju početnog fonda za pripremne aktivnosti za vojne operacije EU-a, kako se zahtijeva u Ugovoru;

22.  primjećuje napore unutar Vijeća i ESVD-a u povećanju fleksibilnosti i iskoristivosti borbenih grupa koje su međutim dosad ostvarile malo opipljivih rezultata; naglašava potrebu za visokim stupnjem interoperabilnosti, ne samo na tehničkoj, već i postupovnoj i konceptualnoj razini, posebno u usklađivanju pravila o sudjelovanju i prijenosu ovlasti te uklanjanju nacionalnih ograničenja;

23.  poziva Europsko vijeće da istraži načine usklađivanja političkog procesa donošenja odluka na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi brza reakcija postala stvarnošću; ustraje na tome da se pokaže potrebna politička volja za rješavanje tih izazova; potiče razmišljanje o mogućim pojednostavljenim postupcima u vezi s razmještanjem borbenih grupa na ograničeno razdoblje pod uvjetom da su ispunjeni određeni jasno definirani i dogovoreni preduvjeti, kao što je poseban zahtjev Ujedinjenih naroda;

24.  pozdravlja obnovljenu obvezu država članica prema razini ambicije koncepta borbenih grupa i zalog da će planirati doprinose na temelju redovito ponavljajućih obveza kako bi se izbjegli nedostaci u registru borbenih grupa u budućnosti; potiče razvoj borbenih grupa kao dugoročnih partnerstva koja traju dulje od stanja pripravnosti kako bi se maksimalno povećale vojne i gospodarske koristi od zajedničke nabave opreme i usluga te udruživanja i dijeljenja resursa; primjećuje da je okvirni ugovor o osnovnim logističkim uslugama za borbene grupe EU-a u stanju pripravnosti u drugoj polovici 2012., koji je zaključila Europska obrambena agencija (EDA), konkretan primjer u tom smjeru;

25.  naglašava da bi svi troškovi koji nisu povezani s vojnim operacijama, kao što su troškovi borbenih grupa u stanju pripravnosti, mogli biti isplaćeni iz proračuna EU-a;

26.  naglašava da su borbene grupe poseban instrument ograničene veličine i održivosti koji je prilagođen određenom broju scenarija te se ne može smatrati univerzalnim alatom za upravljanje krizom; podsjeća da je inicijalni Glavni cilj iz Helsinkija iz 1999., koji je Europsko vijeće ponovno potvrdilo 2008., postavio cilj da EU bude sposoban razmjestiti 60 000 ljudi u 60 dana za veliku operaciju; primjećuje da ovaj cilj, iako službeno nije ukinut, nikad nije bio ostvaren zbog stalnih nedostataka kapaciteta; ističe da umjesto postavljanja arbitrarnih ciljeva koji nose rizik ugrožavanja vjerodostojnosti EU-a, postoji hitna potreba za naporima u ispunjavanju nedostataka kapaciteta i poboljšanju generiranja i projekcije sile u vezi s vojnim operacijama EU-a općenito;

Izgradnja struktura i kapaciteta za rješavanje ključnih nedostataka kapaciteta

27.  Podsjeća na misiju i zadaće EDA-e iz članka 42. stavka 3. i članka 45. UEU-a, posebno u vezi s ključnom ulogom u razvoju i provedbi politike EU-a o kapacitetima i naoružanju, usklađivanju operativnih potreba, predlaganju multilateralnih projekata, koordiniranju programa država članica, jačanju tehnološkog i industrijskog temelja europske obrane i jačanju učinkovitosti vojnih izdataka; potiče države članice da, uzimajući u obzir snažnu usredotočenost EDA-a na isplativost, omoguće odgovarajuće financiranje kako bi se iskoristio puni potencijal te ponavlja svoj poziv potpredsjednici/visokoj predstavnici da iznese prijedloge o financiranju troškova osoblja i tekućih troškova Agencije iz proračuna Unije;

28.  žali zbog nedostatka snažne obveze država članica u vezi s kapacitetima i poziva Vijeće da omogući provedbu povezanog uvjeta ocjenjivanja iz članka 42. stavka 3. i članka 45 stavka 1. UEU-a; poziva potpredsjednicu / visoku predstavnicu da iznese odgovarajuće prijedloge u tom smjeru; mišljenja je da bi Parlament trebao biti redovito informiran o napretku u izgradnji vojnih kapaciteta relevantnih za provedbu ZSOP-a;

29.  potiče daljnji napredak u provedbi plana za razvoj kapaciteta EDA-e i potiče da ga se, u kontekstu revizije u 2013., bolje integrira u nacionalne obrambene planove, koje treba dodatno uskladiti; ponavlja svoj poziv državama članicama da pokrenu institucionalizirani postupak pojačane koordinacije obrambenih planova između sebe i unutar Vojnog odbora EU-a, posebno na temelju savjeta EDA-e; skreće pozornost na opću potrebu jačanja suradnje između EDA-e i Vojnog odbora EU-a/Vojnog stožera EU-a; očekuje od šefova država i vlada da pokrenu reviziju europske obrane na Europskom vijeću o obrani u prosincu 2013.;

30.  poziva na strukturiraniji pristup rješavanju ključnih nedostataka na europskoj razini i posebno u područjima ključnih elemenata za omogućavanje i povećavanje sile, kao što su obavještajna, nadzorna i izviđačka sredstva (ISR), strateški zračni most, helikopteri, zdravstvena potpora, nadopuna goriva tijekom leta i vođeno streljivo, u uskoj suradnji i komplementarnosti s NATO-om; pozdravlja prve rezultate inicijativa udruživanja i dijeljenja kojima upravlja EDA ali naglašava da je daljnji napredak u tim i drugim područjima neophodan; žali zbog činjenice da, iako su europske oružane snage stalno bile suočene s nedostatkom takvih elemenata za omogućavanje i povećavanje sile u ZSOP-u i drugim operacijama, nijedan od utvrđenih nedostataka u kapacitetima još nije ispunjen na zadovoljavajući način;

31.  poziva na ocjenu uspostavljanja stalnog skladišta za ZSOP (s funkcijom sličnom Agenciji NATO-a za potporu (NSPA)) koje bi pružalo integriranu višenacionalnu potporu za vojne strukture EU-a i država članica, uključujući ključnu opremu za sve misije, bez kompliciranih postupaka nabave;

32.  naglašava potrebu da EU razvije učinkovite i razmjerne kapacitete i strategije koje su potrebne da bi se suočio s rastućim kibernetičkim prijetnjama svojoj sigurnosti i strateškim interesima; naglašava potrebu za suradnjom s privatnim akterima kako bi se postigao uspjeh, potpuno poštovale digitalne slobode i međunarodno pravo te osigurao dovoljan demokratski nadzor;

33.  naglašava primjer Europskog zapovjedništva zračnog prijevoza (EATC), koji je uspješno pokazao svoju funkciju i dodanu vrijednost tijekom operacija, kao posebno koristan model udruživanja i dijeljenja resursa na temelju prijenosa određenih nadležnosti na zajedničku strukturu bez odricanja nacionalnog vlasništva; poziva na repliciranje modela EATC-a u drugim područjima operativne potpore te posebno očekuje rezultate rada EDA-e na mogućem višenacionalnom helikopterskom krilu u cilju rješavanja drugog ključnog nedostatka kapaciteta;

34.  ponavlja svoj poziv državama članicama da razmotre zajedničko vlasništvo određenih skupih kapaciteta, posebno prostornih kapaciteta, bespilotnih letjelica (UAV) ili sredstava za strateški zračni most; pozdravlja rad Komisije na istraživanju opcija za razvoj kapaciteta u vlasništvu EU-a iskorištavanjem potencijala za sinergije između obrambenih potreba i potreba civilne sigurnosti, poput područja civilne zaštite i graničnog nadzora;

35.  naglašava potrebu za stvaranjem zajedničkog pristupa u Europi prema razvoju bespilotnih letjelica za srednje visine i veliki dolet (MALE RPAS) te potiče Komisiju i države članice da razviju inovativan pristup ostvarivanju te ambicije;

36.  naglašava ključnu važnost satelita za suvremene operacije, posebno u vezi s ISR-om, komunikacijskim i navigacijskim kapacitetima i potrebom za maksimalnu upotrebu rijetkih resursa na temelju zajedničkog pristupa i iskorištavanja svih mogućih civilno-vojnih sinergija kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje; u tom smislu potiče daljnju suradnju između Europske svemirske agencije, EDA-e i Komisije te ustraje na daljnjem financiranju programa Copernicus (GMES) i Galileo od strane EU-a;

37.  potiče daljnji napredak programa MUSIS kako bi se olakšalo dijeljenje satelitskih slika sljedeće generacije satelita za promatranje Zemlje te poziva na izravno financijsko sudjelovanje EU-a u programu te na osnivanje udruženja satelitskog centra EU-a kako bi se osigurao pristup slikama krojenima prema potrebama EU-a te posebno ZSOP-a;

38.  pozdravlja donošenje kodeksa postupanja za udruživanje i dijeljenje resursa kao važnog koraka prema većoj suradnji u Europi i naglašava potrebu za uspostavom prve strateške procjene njegove provedbe do kraja godine; očekuje da će Europsko vijeće u prosincu 2013. biti značajan kamen temeljac u smislu davanja političkog impulsa udruživanju i dijeljenju resursa te davanja jasnih smjernica o provedbi; skreće pozornost na potrebu EU-a da ojača informativne aktivnosti kako bi se dodatno potaknula uloga udruživanja i dijeljenja;

39.  naglašava važnost osiguravanja sigurnosti opskrbljivanja opremom potrebnom za oružane snage država članica kako bi mogle ispuniti svoje obveze u međunarodnim krizama; ozbiljno je zabrinut povećanom ovisnosti o neeuropskim tehnologijama i izvorima opskrbe te implikacijama toga na europsku autonomnost; naglašava stratešku važnost obrambene industrije te poziva EDA-u i Komisiju da unaprijede svoj rad na identificiranju ključnih industrijskih kapaciteta koje u Europi treba očuvati i razviti te na smanjivanju europske opskrbene ovisnosti;

40.  žali zbog smanjivanja nacionalnih proračuna za obrambena istraživanja i činjenice da je uglavnom fragmentirano po nacionalnoj osnovi; ističe potencijal EU-a u davanju dodane vrijednosti kroz europsku okvirnu suradnju i jače sinergije između obrambenih i civilnih sigurnosnih istraživanja; naglašava posebno potrebu usredotočenosti na ulaganja u ključne tehnologije za omogućavanje kao što su robotika, nano- i mikrotehnologija te osiguravanje da sredstva EU-a koja se troše u tim područjima također donesu korist obrani;

Povećanje usklađenosti u stalnim višenacionalnim strukturama država članica EU-a

41.  primjećuje postojanje više bilateralnih/regionalnih/multilateralnih partnerskih inicijativa u Europi s ciljem udruživanja resursa i jačanja interoperabilnosti koja su u stanju dati doprinos operacijama EU-a, UN-a, NATO-a ili operacijama ad hoc koalicija; pozdravljajući koristi suradnje i u potpunosti podržavajući razloge za udruživanje, istovremeno potiče određeni oblik racionalizacije i bolje koordinacije brojnih struktura s višenacionalnom dimenzijom koje su nastale bez globalnog i usklađenog plana;

42.  poziva na jačanje povezanosti između Eurocorpsa i Vojnog stožera EU-a te poziva više država članica da se pridruže višenacionalnoj strukturi Eurocorps, koja bi mogla biti jezgra potpuno integriranog elementa europskih oružanih snaga;

43.  primjećuje zatvaranje EUROFOR-a prepoznavajući njegov doprinos u operacijama EU-a i registru borbenih grupa; primjećuje poseban doprinos EUROMARFOR-a, EUROGENDFOR-a, Baltičke obrambene suradnje, Nordijske obrambene suradnje, Amfibijskih snaga Ujedinjene Kraljevine i Nizozemske, Amfibijskih snaga Španjolske i Italije, Njemačko-nizozemskog korpusa, Belgijsko-nizozemske mornaričke suradnje, englesko-francuskih inicijativa za izgradnju udruženih zajedničkih ekspedicijskih snaga, integrirane borbene skupine nosača aviona i udruženog zajedničkog zapovjedništva, te drugih postojećih regionalnih i bilateralnih stalnih struktura ili takvih struktura u nastanku;

44.  ponavlja potrebu da se osigura potpuna usklađenost na razini EU-a te poziva države članice da koordiniraju svoje inicijative unutar Vojnog odbora EU-a na temelju informacija koje daje EDA;

Jačanje europske dimenzije u obrazovanju, obuci i vježbama

45.  ponavlja svoju punu potporu europskim strukturama i projektima na području obrazovanja i obuke te posebno naglašava doprinos Europskog učilišta za sigurnost i obranu (ESDC) u promicanju zajedničke sigurnosne kulture, kao i potencijal u identificiranju i izradi projekata suradnje između nacionalnih institucija kojima se štedi na troškovima; pozdravlja odluku Vijeća od 12. travnja 2013. o jačanju učilišta davanjem pravnog svojstva i financiranjem iz proračuna Unije; smatra da bi to mogao biti model za proračunsku potporu EU-a drugim strukturama ZSOP-a, kao što su EDA i Satelitski centar EU-a; potiče daljnji razvoj europske inicijative za razmjenu mladih časnika, koja je inspirirana Erasmusom, kao i sudjelovanje instituta za obrazovanje i obuku europskih vojnih časnika u programu Erasmus;

46.  snažno podupire inicijative udruživanja i dijeljenja resursa u obrazovanju i obuci u kojima se mogu ostvariti znatne uštede a da se ne utječe na nacionalnu suverenost u pogledu operativnog razmještanja; naglašava uspjeh programa obuke za helikoptere EDA-e i pozdravlja pokretanje vježbi iz taktičkog zračnog prijevoza od strane EDA-e, koji bi trebali dovesti do uspostave trajnog europskog programa obuke u taktikama zračnog mosta; očekuje daljnji napredak u razvoju zajedničkih integriranih sustava obuke za izobrazbu budućih borbenih pilota; pozdravlja rad EDA-e na obuci koju karakterizira jače udruživanje i dijeljenje u području kibernetičke obrane, borbe protiv improviziranih eksplozivnih naprava i mornaričkih operacija; skreće pozornost na potrebu da EDA uzme u obzir potrebe obuke država članica čiji su zrakoplovi proizvela poduzeća izvan EU-a;

47.  naglašava mogućnosti koje za zajedničku obuku i vježbe nude Borbene grupe EU-a; potiče države koje su u okviru borbenih grupa da omoguće sudjelovanje na vježbama borbenih grupa drugim sudionicima, kao što su potencijalni strateški/operativni elementi omogućavanja te partnerske organizacije poput UN-a;

48.  skreće pozornost na potrebu da se izbjegnu potencijalna preklapanja s NATO-om, npr. u području obuke iz kibernetičke sigurnosti;

Povećavanje koristi suradnje EU-a i NATO-a

49.  naglašava da jačanje europskih vojnih kapaciteta pomoću ojačanih struktura EU-a također donosi korist NATO-u i doprinosi pravednijoj podjeli tereta unutar Saveza; hvali pragmatičnu suradnju u cilju izbjegavanja udvostručavanja poslova između inicijativa udruživanja i dijeljenja resursa i inicijativa pametne obrane, posebno suradnjom između EDA-e i NATO-ovog strateškog zapovjedništva za transformacije (ACT);

50 potiče mnogo bližu i redovitiju suradnju na političkoj razini između potpredsjednice/visoke predstavnice i glavnog tajnika NATO-a za potrebe procjene rizika, upravljanja resursima, planiranja politika i vršenja operacija, kako civilnih, tako i vojnih; naglašava potrebu razvoja postojećih operativnih okvira suradnje počevši od sporazuma Berlin Plus, čiju provedbu i dalje blokira Turska;

51.  naglašava da nacionalni kapaciteti, bilo da su razvijeni u okviru EU-a ili NATO-a, ostaju u sklopu nacionalne nadležnosti i stoga ih se može koristiti za sve operacije o kojima se odluka donese na nacionalnoj razini;

52.  naglašava važnost NATO-ovih standarda za europsku obrambenu suradnju i naglašava potrebu za kapacitetima razvijenima unutar EU-a radi osiguravanja pune interoperabilnosti s NATO-om;

53.  primjećuje da su snage za odgovor NATO-a i borbene grupe EU-a komplementarne, međusobno pomažuće inicijative koje, međutim, zahtijevaju slične napore država članica te poziva na napore u maksimalnom jačanju sinergija među njima;

Pomicanje ZSOP-a na novu razinu

54.  poziva države članice da poduzmu kvalitativni korak naprijed u europskoj obrani jačanjem vojnih struktura EU-a u skladu s ovom rezolucijom; potiče države članice koje to žele da po potrebi postupe u skladu s člankom 42. stavkom 6. i člankom 46. UEU-a o stalnoj strukturiranoj suradnji te člankom 44. UEU-a; mišljenja je da ako bi se takvi oblici suradnje pokrenuli, ona bi prije svega trebala biti utemeljena na spremnosti država članica sudionica da preuzmu svoje odgovornosti u sklopu međunarodne zajednice i učine Uniju opremljenijom za operacije upravljanja krizom;

55.  stoga smatra da bi stalna strukturirana suradnja pogotovo trebala uključivati sljedeće elemente u cilju pojačane operativne učinkovitosti:

   uspostavu stalnog operativnog zapovjedništva EU-a,
   zajedničko financiranje operacija brze reakcije korištenjem borbenih grupa EU-a,
   obvezivanje da će se doprinijeti registru borbenih grupa, s usklađenim pravilima o sudjelovanju i usklađenim postupcima donošenja odluka;

56.  naglašava da države članice također trebaju pojačati svoje obveze u vezi s izgradnjom kapaciteta, posebno udruživanjem i dijeljenjem resursa, ali da je potrebno održati maksimalnu fleksibilnost i uključivost kako bi se izvuklo što više iz različitih bilateralnih, regionalnih i multilateralnih sinergija; smatra međutim da bi sporazum o stalnoj strukturiranoj suradnji trebao uključivati obveze prema:

   strukturiranoj koordinaciji obrambenog planiranja
   zajedničkoj ocjeni i reviziji izgradnje kapaciteta
   povećanom financiranju EDA-e;

57.  primjećuje da je u Ugovoru jasno navedeno da se stalna strukturirana suradnja treba uspostaviti unutar okvira Unije, budući da bi velika većina aktivnosti u njezinom okviru mogla stoga imati korist od pristupa proračunu EU-a pod istim uvjetima kao druge aktivnosti EU-a, u skladu s člankom 41. UEU-a;

58.  smatra da bi stalna strukturirana suradnja također trebala olakšati povećanje usklađenosti između europskih inicijativa za suradnju u duhu uključivosti i fleksibilnosti, jačanjem poveznica između različitih otoka suradnje koji se pojavljuju unutar ojačanog okvira ZSOP-a;

o
o   o

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici/visokoj predstavnici, vladama i parlamentima država članica EU-a, Parlamentarnoj skupštini NATO-a i glavnom tajniku NATO-a.

(1) SL L 343, 23.12.2011., str. 35.
(2) SL L 183, 13.7.2011., str. 16.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0455.
(4) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 9
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0334.
(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0574.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti