Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1), a posebno na pripremno djelovanje „Međuinstitucijski sustav utvrđivanja dugoročnih kretanja” u proračunu za 2013.,

–  uzimajući u obzir Financijsku uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno njezin članak 54. stavak 2. točke (a) i (b) te članak 54. točku (e), koja se primjenjuje na opći proračun Unije te pravila njezine primjene,

–  uzimajući u obzir izvješće o ESPAS-u (Europski sustav strateške analize i analize politika) „Svjetska kretanja – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” koje je izradio Institut Europske unije za sigurnosne studije (EUISS)(2),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ustavna pitanja (A7 0265/2013),

A.  budući da živimo u razdoblju brzih promjena, što je očito u pogledu dinamike moći, demografskih promjena, klimatskih promjena, urbanizacije i tehnologije, postaje sve potrebnije da tvorci politika na svim područjima ulažu veće napore u proučavanje i praćenje glavnih svjetskih kretanja;

B.  budući da je na inicijativu Parlamenta proračunom EU-a za 2010. bilo predviđeno da Komisija poduzme pilot-projekt u trajanju od dvije godine s ciljem istraživanja mogućnosti uspostavljanja „međuinstitucijskog sustava utvrđivanja dugoročnih kretanja u vezi s glavnim pitanjima politika s kojima se Unija suočava”;

C.  budući da je proračunom EU-a za 2012. odobren prelazak projekta u sljedeću fazu kao pripremno djelovanje tijekom tri godine od 2012. do 2014. s ciljem uspostavljanja Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) koji će do kraja 2014. u potpunosti funkcionirati i obuhvaćati sve relevantne institucije EU-a razvijajući „bliskiju suradnju među istraživačkim odjelima raznih institucija i tijela Unije koji se bave analizom srednjoročnih i dugoročnih kretanja u razvoju politika”(3),

D.  budući da bi uspostavljanje trajnog međuinstitucijskog sustava na administrativnoj razini za utvrđivanje i mapiranje glavnih kretanja koja će vjerojatno oblikovati budući politički kontekst pomagalo i podupiralo institucije EU-a u pripremi i odgovaranju na izazove te određivanju dosljednih strateških mogućnosti za godine koje dolaze;

E.  budući da bi se dobro uspostavljenim i prihvaćenim sustavom osigurala osnova za razmatranja u kontekstu pripreme proračuna EU-a i uspostavljanja političkih prioriteta na godišnjoj i višegodišnjoj osnovi te izravnijeg povezivanja financijskih sredstava s političkim ciljevima;

F.  budući da se osnaživanje žena ne može postići bez priznanja i učinkovite provedbe njihovih prava; budući da bi se u okviru ESPAS-a mogla napraviti učinkovita analiza izazova do kojih dolazi pri promicanju ravnopravnosti spolova, od političkog osnaživanja do suzbijanja svih vrsta diskriminacije žena;

G.  budući da se u prvom izvješću koje je naručio ESPAS a izradio EUISS pod naslovom „Svjetska kretanja 2030. – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” utvrđuje nekoliko svjetskih kretanja koja će vjerojatno utjecati na svijet u predstojećim desetljećima;

H.  budući da ta kretanja posebno obuhvaćaju: rastuće osnaživanje pojedinca djelomično potaknuto tehnološkim promjenama, jači naglasak na održivom razvoju u kontekstu rastuće oskudnosti resursa i postojanom siromaštvu povezanim s učincima klimatskih promjena i stvaranje međunarodnog sustava kojeg karakterizira prijenos moći s država s rastućim propustima u upravljanju jer tradicionalni mehanizmi međudržavnih odnosa ne mogu dati prikladan odgovor na javne zahtjeve;

1.  vjeruje da će dosljedna i djelotvorna izrada politika EU-a sve više i više ovisiti o pravovremenom utvrđivanju tih dugoročnih svjetskih kretanja koji imaju utjecaj na izazove i odabire s kojima se suočava Unija u sve složenijem i međuovisnom svijetu;

2.  naglašava važnost da institucije EU-a djelotvorno surađuju radi praćenja i analiziranja dugoročnih kretanja te surađuju i umrežavaju se s drugim subjektima, uključujući širu znanstvenu zajednicu u Uniji i izvan nje koju zanimaju slična pitanja u trećim zemljama; u tom kontekstu podvlači važnost nastavljanja postupka razvijanja učinkovitog kapaciteta za osiguravanje neovisne, visokokvalitetne međuinstitucijske analize i savjeta o ključnim kretanjima s kojima se suočavaju tvorci politika unutar sustava EU-a;

3.  ukazuje na to da je u skladu s načelom supsidijarnosti razvijanje dugoročnih društveno gospodarskih strategija i provedba politika EU-a odgovornost raznih javnih organizacija, kao što su europske institucije, ministarstva, službe regionalnih i lokalnih vlasti te određene agencije; ističe činjenicu da ekonomski i socijalni partneri, nevladine organizacije i drugi dionici također imaju ulogu u razvijanju dugoročnih strategija zajedno s javnim tijelima država članica i europskih institucija; stoga podvlači da bi se trebao primijeniti pristup višerazinskog upravljanja;

4.  ističe da je kohezijska politika zbog njezina višegodišnjeg, dugoročnog i horizontalnog karaktera nužno politika sa snažnom komponentom planiranja unaprijed i da s obzirom na njezin znatan udio u proračunu EU-a treba imati istaknuto mjesto u svim proračunskim planovima koji su usmjereni na budućnost;

5.  vjeruje da formulacija politika u pogledu kohezijske politike i drugih područja sve više ovisi o pravovremenom utvrđivanju dugoročnih svjetskih kretanja; u vezi s tim primjećuje različita izvješća usmjerena na budućnost kao što su „Projekt Europa 2030.” (izvješće Skupine za razmatranje budućnosti EU-a 2030. Europskom vijeću) i „Svjetska kretanja 2030. – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” koje je pripremio Institut Europske unije za sigurnosne studije (EUISS) kao dijela projekta Europski sustav strateške analize i analize politika (ESPAS); preporuča bolje usklađivanje takvih inicijativa izvješćivanja;

6.  poziva na uključivanje rodne perspektive u procjenu dugoročnih svjetskih kretanja i budućih izvješća kako bi se suzbili kršenje ljudskih prava, diskriminacija i siromaštvo;

7.  posebno pozdravlja privremen ishod pilot-projekta na administrativnoj razini (2010. – 2011.) i pripremnog djelovanja (2012. – 2014.) izrađenih radi razvijanja Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) kako bi se pomoglo utvrđivanju dugoročnih kretanja u važnim pitanjima s kojima se Unija suočava, te snažno preporuča da se taj proces nastavi nakon isteka tekućeg pripremnog djelovanja; smatra da bi takav sustav trebao obuhvaćati osoblje iz svih relevantnih institucija i tijela EU-a, uključujući Odbor regija; vjeruje da mehanizam izvješćivanja treba biti predmet rasprave među svim relevantnim interesnim skupinama, poduzećima i nevladinim organizacijama;

8.  potiče četiri institucije i tijela koji su trenutno uključeni u proces ESPAS – Komisiju, Parlament, Vijeće i Europsku službu za vanjsko djelovanje – da razrade i potpišu neku vrstu međuinstitucijskog sporazuma, koji bi se u idealnom slučaju sklopio u proljeće 2014., u kojem bi se svaki partner obvezao na kontinuirano održavanje dogovora i sudjelovanje u njemu;

9.  ističe potrebu za tim da institucije sudionice i tijela sudionici u potpunosti u skladu s Financijskom uredbom, a posebno njezinim člankom 54. točkom (e), ulože potrebno osoblje i financijska sredstva u sustav ESPAS u okviru svakog od njihovih proračuna i u okviru godišnjeg proračunskog postupka kako bi se osigurala da se ta sposobnost u predstojećim godinama može razvijati na proračunsko neutralan način, ističe potrebu za tim da institucije ulažu u osoblje s određenim stručnim znanjima kojima mogu u potpunosti doprinijeti analizi i praćenju svjetskih kretanja te stručnim znanjima za utvrđivanje mogućnosti i davanje preporuka za izradu politika u skladu s posebnim potrebama svake institucije EU-a;

10.  ustraje na tome da ESPAS-om upravlja i nadgleda ga odgovarajuće sastavljen međuinstitucijski odbor, u kojem će Parlament ako tako odluči biti zastupljen zastupnicima, koji bi odredio mandat i prioritete ESPAS-a te imenovao direktora ili druge službenike, s tim da se podrazumijeva da ESPAS svoj rad u okviru mandata provodi na neovisan način;

11.  pozdravlja namjeru da se postupak ESPAS i njegova svjetska mreža iskoriste za stvaranje svjetske internetske zbirke dokumenata i materijala iz raznih izvora u vezi sa srednjoročnim i dugoročnim kretanjima koja bi bila besplatno dostupna tvorcima politika i građanima diljem svijeta;

12.  pozdravlja činjenicu da će bliža administrativna suradnja među institucijama EU-a kroz postupak ESPAS u sklopu pripremnih djelovanja dovesti do predstavljanja dugoročnih kretanja analiziranih u izvješću s budućim predviđanjima, uključujući njihove posljedice za izazove i odabire pred kojima se Unija nalazi u razdoblju od 2014. do 2019., a koje treba predati predsjednicima institucija u 2014. godini; smatra da je ta praksa uspješna i da se treba kasnije ponavljati barem svakih pet godina;

13.  vjeruje da bi stalni sustav s ciljem osiguravanja redovitih analiza srednjoročnih i dugoročnih kretanja institucijama EU-a radi poticanja strateškog pristupa postupku donošenja odluka trebao obuhvaćati odredbe za predaju godišnjeg izvješća o strateškim kretanjima institucijama prije rasprave o stanju u Uniji i objavu godišnjeg programa rada Komisije radi praćenja i ocjene promjenjivog uzorka dugoročnih kretanja te osim toga proračunskom tijelu osigurati određene informacije u početku pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) nakon 2020. kao i za svako preispitivanje na sredini razdoblja VFO-a 2014. – 2020.;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) 27.travnja 2012. http://www.iss.europa.eu/uploads/media/ESPAS_report_01.pdf (3) http://europa.eu/espas/pdf/espas-preparatory-action-amendment_en.pdf