Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u kojem se ističu zajedničke vrijednosti država članica kao što su pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost muškaraca i žena i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se utvrđuju načela rodno osviještene politike jer se u njemu tvrdi da Unija u svom djelovanju teži uklanjanju nejednakosti i promicanju jednakosti muškaraca i žena;

–  uzimajući u obzir članak 19. UFEU-a koji se odnosi na suzbijanje diskriminacije temeljene na spolu,

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje usvojene na 4. svjetskoj konferenciji o ženama 15. rujna 1995. i njezine rezolucije od 18. svibnja 2000.(1), 10. ožujka 2005.(Peking + 10)(2) i 25. veljače 2010. (Peking + 15)(3),

–  uzimajući u obzir milenijske razvojne ciljeve usvojene na milenijskom sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u rujnu 2000. a posebno milenijske razvojne ciljeve o promicanju jednakosti spolova i osnaživanja žena kao preduvjeta za prevladavanje gladi, siromaštva i bolesti, postizanja jednakosti na svim obrazovnim razinama i područjima rada, jednaki nadzor nad resursima i jednaku zastupljenost u javnom i političkom životu,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za jednakost spolova (2011. - 2020.) koji je Europsko vijeće usvojilo u ožujku 2011.,

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije o promicanju usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom, o smrtnoj kazni, mučenju i drugom okrutnom, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju i o braniteljima ljudskih prava te o dijalozima o ljudskim pravima sa zemljama izvan EU-a, o promicanju i zaštiti prava djeteta i o nasilju nad ženama i djevojčicama i suzbijanju svih oblika diskriminacije protiv njih,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. prosinca 1998. kojima se utvrđuje da će se godišnja ocjena provedbe Pekinške platforme za djelovanje temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima i mjerilima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. i 3. lipnja 2005. u kojima se države članice i Komisija pozivaju da ojačaju institucionalne mehanizme za promicanje jednakosti spolova i da stvore okvir za ocjenjivanje provedbe Pekinške platforme za djelovanje radi dosljednijeg i sustavnijeg praćenja napretka,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. i 6. prosinca 2007. o preispitivanju provedbe Pekinške platforme za djelovanje koje su napravile institucije EU-a i države članice te o popratnom izvješću portugalskog predsjedništva kojima se potkrepljuju pokazatelji o ženama i siromaštvu,

–  uzimajući u obzir „Strategiju za jednakost žena i muškaraca: 2010. − 2015.” koju je napravila Komisija, predstavljenu 21. rujna 2010. i prateći radni dokument službi o aktivnostima provedbe strategije,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o planu djelovanja EU-a za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju (2010. - 2015.),

–  uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju ministara EU-a za jednakost spolova od 4. veljače 2005. u kontekstu preispitivanja povodom desetogodišnjice Pekinške platforme za djelovanje kojom se među ostalim ponovno potvrđuje snažna potpora i predanost potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje,

–  uzimajući u obzir zaključke koje je donijela Komisija UN-a za status žena na svojoj 57. sjednici 15. ožujka 2013. u kojoj se prvi put u nekom međunarodnom tekstu posebno ukazuje na pojavu ubojstava vezanih uz spol odnosno „ubojstava osoba ženskog spola”,

–  uzimajući u obzir međuagencijsku izjavu iz 2011. o „Sprečavanju odabira spola djeteta” koju su donijeli Ured Visokog predstavnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Žene UN-a i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju i Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane u Kairu 1994., glavne radnje za njezinu daljnju provedbu i Rezoluciju 65/234 Glavne skupštine Ujedinjenih naroda o popratnim mjerama Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju nakon 2014. (prosinac 2010.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2008. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u razvojnoj suradnji(4), a posebno stavak 37.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2010. o Godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu 2009. i politici Europske unije na tu temu(5), a posebno njezin stavak 76. u kojem se naglašava potreba uklanjanja svih oblika diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući pobačaje radi odabira spola djeteta,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2012. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2011. i politici Europske unije na tu temu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. listopada 2007. o ubijanju žena (femicid) u Meksiku i Srednjoj Americi te ulogu Europske unije u borbi protiv te pojave(7),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0245/2013),

A.  budući da je izraz „masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije” rodno neutralan, a odnosi se na sustavno i namjerno ubijanje ljudi određenog spola i u više je zemalja rastući no nedovoljno prijavljivan problem sa smrtnim posljedicama; budući da ovo izvješće posebno istražuje uzroke, sadašnje trendove, posljedice i načine suzbijanja praksi odabira spola na temelju spolnih predrasuda koje se također javljaju u obliku infanticida i nasilja uzrokovanog odabirom spola (ostali izrazi kao što su „femicid/feminicid” za koje postoji posebno izvješće Parlamenta(8)upotrebljavaju se misleći pritom na ubojstva žena i djevojčica kao krajnjeg iskazivanja diskriminacije i nasilja nad ženama);

B.  budući da su, unatoč najnovijim zakonima protiv praksi odabira spola, djevojčice u neravnomjernom omjeru meta okrutne spolne diskriminacije koja se često širi kako bi obuhvatila nerođene, predodređene ženske fetuse koji se pobacuju, napuštaju ili ubijaju samo iz razloga što su ženskog spola;

C.  budući da je procijenjeno kako je već 1990. više od 100 milijuna žena demografski „nestalo” iz svjetskog stanovništva zbog masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije(9) budući da je prema nedavnim procjenama taj broj narastao na gotovo 200 milijuna žena koje su „nestale” iz svjetskog stanovništva(10) ;

D.  budući da su masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije globalni problem ne samo u Aziji i Europi već i u Sjevernoj Americi, Africi i Južnoj Americi; budući da se masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije počinjavaju svugdje gdje trudne žene, namjerno ili pod pritiskom, odluče ne roditi žensko dijete jer se ono smatra teretom društva;

E.  budući da su u Aziji, a posebno u Kini, Indiji i Vijetnamu omjeri spolova posebno narušeni; budući da se 2012. na svakih 100 djevojčica u Kini rodilo 113 dječaka, dok se u Indiji i Vijetnamu(11) na svakih 100 djevojčica rodilo 112 dječaka;

F.  budući da su u Europi u nekim zemljama omjeri spolova posebno narušeni, s obzirom na to da se 2012. na 100 djevojčica rodilo 112 dječaka u Albaniji, Armeniji, Azerbajdžanu i Gruziji(12);

G.  budući da je praksa masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije najčešće duboko ukorijenjena u kulturama u kojima se daje „prednost sinovima” te u kojima vlada nejednakost spolova, postojana diskriminacija i stereotipovi o kćerima, a u nekim slučajevima u zemljama u kojima se provodi prisilna vladina politika;

H.  budući da su shvaćanja o „davanju prednosti sinovima“ duboko ukorijenjena i da su dio dugotrajnih tradicija koje se odnose na pitanja kao što su nasljeđivanje imovine, oslanjanje starećih roditelja na sinove radi ekonomske potpore i sigurnosti, nastavljanje obiteljskog imena i loze i želja da se bude pošteđen tradicionalno visokih troškova miraza za kćeri kako bi se izbjegle financijske teškoće;

I.  budući da neprimjereni sustavi socijalne sigurnosti, programi i mogućnosti osiguranja za obitelji u više zemalja mogu, iz obmanjujućih razloga, prouzročiti „davanje prednosti sinovima” i prakse odabira spola;

J.  budući da prakse odabira spola narušavaju ravnotežu spolova u društvima, prouzročuju iskrivljene omjere spolova u stanovništvu i imaju ekonomske i socijalne posljedice; budući da neuravnoteženost spolova u obliku „viška muškaraca” pogađa dugoročnu društvenu stabilnost, vodeći do ukupnog rasta kriminaliteta, frustracije, nasilja, trgovanja ljudima, seksualnog ropstva, iskorištavanja, prostitucije i silovanja;

K.  budući da patrijarhalna kultura upornog „davanja prednosti sinovima” ne štiti samo stereotipove, demokratski deficit i nejednakost spolova već također i provodi diskriminaciju nad ženama i na taj način im postavlja prepreke koje ih sprečavaju da se prema njima jednako postupa i da imaju jednake mogućnosti na svim područjima života;

L.  budući da pojava praksi odabira spola, viših stopa smrtnosti među jako mladim djevojkama i niže stope školskog upisa za djevojčice nego za dječake može ukazivati na to da kultura „davanja prednosti sinovima” i dalje prevladava u nekim društvima; važno je istraživati i utvrditi jesu li te pojave popraćene dodatnim demokratskim deficitom na štetu ženske djece, kao što je njihov sve lošiji pristup hrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, sanitarnim objektima, vodi sigurnoj za piće, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj pomoći kako bi se pronašli djelotvorni načini za njihovo suzbijanje;

M.  budući da se demografski deficit osoba ženskog spola u mnogim zemljama ne može rješavati zbog nedostatka pouzdanih statističkih podataka o praćenju rođenja i smrti;

N.  budući da će osnaživanje žena pomoći u promicanju promjena u ponašanju i socijalnih promjena potrebnih za dugoročno iskorjenjivanje praksi odabira spola djeteta;

O.  budući da je iskorjenjivanje prakse odabira spola djeteta složen proces koji zahtijeva niz međusobno povezanih pristupa i metoda, uključujući specijaliziranu obuku medicinskog osoblja za savjetovanje i sprečavanje praksi odabira spola djeteta u EU-u i širom svijeta;

P.  budući da su promicanje, političke mjere i dobra praksa poput kampanje „Borba za djevojčice” u Kini, čiji je cilj podizanje svijesti o vrijednosti djevojčica i program „Balika Samriddhi Yojana” u Indiji, koji osigurava novčane poticaje za obrazovanje djevojčica iz siromašnih obitelji, od najveće važnosti za mijenjanje ponašanja prema djevojčicama i ženama;

Q.  budući da treba istaći uspješan primjer Južne Koreje jer je ova država uspjela preokrenuti visoko narušeni omjer spolova od 114 dječaka rođenih na svakih 100 djevojčica 1994. na 107 dječaka rođenih na svakih 100 djevojčica 2010.(13)

1.  naglašava da su masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije i dalje zločin i da predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava koje zahtijeva djelotvorne načine rješavanja i iskorjenjivanja svih temeljnih uzroka patrijarhalne kulture;

2.  naglašava da sve države i vlade imaju obvezu promicati i štititi ljudska prava i sprečavati diskriminaciju što čini temelj za iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama;

3.  poziva vlade na osmišljavanje i primjenu mjera koje promiču osnovne promjene shvaćanja ljudi o ženama i njihove stavove prema ženama kako bi se spriječila štetna uvjerenja i ponašanje koje neprestano izaziva nasilje nad ženama;

4.  poziva vlade da femicid ili masovno ubojstvo zbog spolne diskriminacije posebno kategoriziraju kao zločin i da sastave i provedu zakone kako bi se slučajevi femicida istražili, protiv počinitelja vodili sudski postupci dok bi se preživjelima osigurao jednostavan pristup zdravstvenoj zaštiti i dugoročnoj potpori;

5.  naglašava da se prema Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i prema Pekinškoj deklaraciji i platformi za djelovanje, svaki obiteljski ili društveni pritisak na žene da izvrše pobačaj radi odabira spola djeteta smatra oblikom tjelesnog ili psihološkog nasilja;

6.  ukazuje na to da je iskorjenjivanje prakse odabira spola djeteta složen proces koji zahtijeva čitav niz međusobno povezanih pristupa i metoda, od proučavanja izvornih uzroka i kulturnih i društveno-ekonomskih čimbenika karakterističnih za zemlje u kojima se prednost daje sinovima/muškom spolu do borbe za prava i položaj djevojčica i žena i uvođenja zakona i propisa; u širim okvirima smatra da je jedini održivi način sprečavanja daljnjeg razvoja praksi odabiranja spola djeteta promicanje jednake vrijednosti spolova u svakom društvu;

7.  ističe potrebu i poziva Komisiju na promicanje temeljitog znanstvenog istraživanja i ispitivanja izvornih uzroka praksi odabira spola djeteta s ciljem promicanja istraživanja običaja i tradicija svojstvenih tim zemljama koje mogu dovesti do odabira spola djeteta i dugoročnih socijalnih posljedica odabira spola djeteta;

8.  traži detaljnu analizu osnovnih financijskih i ekonomskih razloga koji pridonose praksama odabira spola djeteta; k tomu traži od vlada da se aktivno bave onim opterećenjima kojima obitelji mogu biti izložene i koja stoga mogu dovesti do pojave prekomjernog broja muškaraca;

9.  naglašava važnost izrade zakonodavstva protiv odabira spola djeteta koje bi trebalo uključivati pakete socijalne zaštite za žene, bolji nadzor nad provedbom postojećeg zakonodavstva i jaču usredotočenost na kulturne i društveno-ekonomske uzroke ove pojave, kako bi se ovo pitanje riješilo na održiv i cjelovit način, podupirući jednakost spolova i potičući aktivno sudjelovanje civilnog društva;

10.  poziva vlade da uklone demokratske i zakonodavne deficite, suzbiju uporne prepreke kojima se provodi diskriminacija nad ženskom djecom, da ženama osiguraju prava nasljedstva, provode nacionalne zakone kojima se jamči jednakost žena i muškaraca pred zakonom u svim sektorima života i da osiguraju ekonomsko, obrazovno i političko osnaživanje djevojčica i žena;

11.  poziva Komisiju da podrži i potakne sve vrste inicijativa za podizanje svijesti o diskriminaciji na temelju spola, uključujući masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije, te da pronađe djelotvorne načine za njezino suzbijanje, nudeći savjetovanja, pomoć, odgovarajuće političke smjernice i financijska sredstva u okviru svojih vanjskih odnosa, humanitarne pomoći i rodno osviještene politike;

12.  ukazuje na to da neosnaživanje žena i djevojčica i nedostatak nastojanja da se promijene društvene norme i strukture imaju ozbiljne zakonske, etičke i zdravstvene posljedice, kao i posljedice za ljudska prava te potencijalno ozbiljan dugoročni utjecaj koji šteti tim društvima ;

13.  naglašava da bi, u skladu s nekoliko istraživanja, rodna neuravnoteženost mogla dovesti do: povećanja trgovanja ljudima u svrhe sklapanja brakova ili seksualnog iskorištavanja, nasilja nad ženama, dječjih brakova, ranih i prisilnih brakova te HIV-a/AIDS-a i ostalih spolno prenosivih bolesti; naglašava da rodna neuravnoteženost time stvara prijetnju društvenoj stabilnosti i sigurnosti te stoga poziva na podrobna preispitivanja mogućih zdravstvenih, ekonomskih i sigurnosnih posljedica tog sve brže rastućeg viška muškaraca;

14.  podržava relevantne reforme, trajno praćenje i djelotvornu provedbu zakonodavstva o jednakosti spolova i nediskriminaciji, osobito u zemljama s niskim i srednje visokim prihodima i tranzicijskim zemljama;

15.  poziva Komisiju da se intenzivno posveti radu na sprečavanju odabira spola na temelju spolnih predrasuda, i to ne nametanjem ograničenja na pristup tehnologijama i uslugama za reproduktivno zdravlje, već promicanjem njihove odgovorne uporabe, na uvođenju i ojačavanju smjernica, na omogućivanju stručnog usavršavanja medicinskom osoblju kako bi ono moglo savjetovati o praksi odabira spola djeteta i spriječiti tu praksu, s rijetkom iznimkom opravdanih slučajeva genetskih bolesti povezanih sa spolom, na sprečavanju uporabe i promicanja tehnologija za odabir spola djeteta i/ili za ostvarivanje profita;

16.  naglašava da zakonodavstvo kojim se upravlja odabirom spola ili ga se ograničava mora štititi prava žena na pristup zakonitim tehnologijama i uslugama za seksualno i reproduktivno zdravlje bez odobrenja njihovih muževa, da se to zakonodavstvo mora provoditi djelotvorno i da treba nametnuti odgovarajuće sankcije onima koji krše zakon;

17.  potiče uže angažiranje i suradnju između vlada i medicinske zajednice te poziva na uvođenje strožih smjernica za samoregulaciju klinika i bolnica kao aktivnu mjeru za sprečavanje odabira spola djeteta kao poslovne djelatnosti za koju se ostvaruje financijski dobitak;

18.  poziva Komisiju i države članice da utvrde koje klinike u Europi izvršavaju pobačaje s ciljem odabira spola djeteta, dostave statistike o toj praksi i izrade popis najboljih praksi za njezino sprečavanje;

19.  priznaje da je jamčenje i promicanje prava žena i djevojčica, pružajući im jednake mogućnosti, osobito kad je riječ o obrazovanju i zapošljavanju, presudno za borbu protiv seksizma i izgradnju društva u kojem načelo jednakosti spolova postaje stvarnost; naglašava činjenicu da je poboljšanje razine obrazovanja, prilika za zapošljavanje i integriranih zdravstvenih usluga, uključujući zdravstvene usluge za spolno i reproduktivno zdravlje žena igra presudnu ulogu u nastojanjima da se iskorijene prakse odabira spola djeteta – od pobačaja do čedomorstva – i da se postigne opći ekonomski razvoj u zemljama u razvoju te smanji siromaštvo. naglašava da je osnaživanje žena i sudjelovanje muškaraca ključno za borbu protiv nejednakosti spolova i za promicanje promjena u ponašanju i socijalnih promjena potrebnih za dugoročno iskorjenjivanje praksi odabira spola djeteta;

20.  stoga poziva Komisiju da promiče obrazovno i društveno okruženje u kojem se poštuju i jednako tretiraju oba spola i u kojem oba spola dobivaju priznanje za svoje sposobnosti i potencijal, bez stereotipa i diskriminacije, uz istodobno jačanje rodno osviještene politike, jednakih mogućnosti i jednakog partnerstva;

21.  poziva Komisiju i snažno potiče relevantne međunarodne organizacije da podržavaju obrazovne programe koji osnažuju žene osposobljavajući ih da razvijaju samopouzdanje, stječu znanje, donose odluke i preuzimaju odgovornost za vlastite živote, zdravlje i zapošljavanje i omogućujući im da žive financijski neovisne živote;

22.  poziva Komisiju, ESVD i vlade zemalja izvan EU-a da osmisle informativne kampanje kojima se promiče načelo jednakosti spolova i kojima se nastoji povećati osviještenost o potrebi da svaki član para poštuje ljudska prava svojega partnera, osobito prava na imovinu, zapošljavanje, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, pravdu i obrazovanje;

23.  podsjeća na milenijske razvojne ciljeve i ističe da je pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, što obuhvaća seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, osnovno ljudsko pravo; ističe potrebu posebnog i konkretnog upućivanja na pitanja masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije i odabira spola djeteta u dijalozima i izvješćima o milenijskim razvojnim ciljevima i na ostalim međunarodnim forumima za razmjenu iskustava;

24.  ističe da je sposobnost žena da ostvaruju svoja prava nužno povezana s njihovim kapacitetom za donošenje odluka pojedinačno i neovisno o svojim supruzima, zbog čega je bitno osigurati da žene imaju pristup obrazovanju, radu, zdravstvenoj zaštiti te brzi pristup kontracepciji i bankovnom računu bez traženja odobrenja ili pristanka druge osobe;

25.  poziva vlade zemalja partnera da smanje troškove zdravstvene zaštite za liječenje djece, posebice djevojčica koje ponekad umiru zbog loše ili neprimjerene njege;

26.  poziva vlade da poboljšaju pristup žena zdravstvenoj zaštiti, osobito prenatalnoj zaštiti i zaštiti majki, obrazovanju, poljoprivredi, kreditiranju i mikrozajmovima, ekonomskim mogućnostima i imovini;

27.  poziva na stavljanje posebnog naglaska na stvaranje uvjeta za solidarnost u zemljama u razvoju, između ostalog i preko osnivanja mirovinskih fondova, kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje na obitelji i pojedince, pa time i njihova ovisnost o muškoj djeci i davanje prednosti muškoj djeci;

28.  primjećuje da praksa odabira spola djeteta još uvijek ustraje u bogatim regijama s pismenim stanovništvom;

29.  potiče razvoj mehanizama potpore za žene i obitelji kojima se ženama mogu pružiti informacije i savjeti o opasnostima i šteti prakse odabira spola djeteta te savjetovanje za podršku ženama koje su pod pritiskom da odstrane ženske fetuse;

30.  potiče civilno društvo i vladine agencije da zajedno djeluju na promicanju kampanja za informiranje i podizanje javne osviještenosti o negativnim posljedicama prakse odabira spola djeteta na majku;

31.  poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku podršku za inovativne aktivnosti i obrazovne programe kojima se nastoji poticati rasprava i razumijevanje jednake vrijednosti djevojčica i dječaka, uz korištenje svim dostupnim medijima i društvenim mrežama, ciljanje i uključenje mladih osoba, vjerskih i duhovnih vođa, učitelja, čelnika zajednica i drugih utjecajnih ličnosti u pokušaju da se izmijene kulturna shvaćanja jednakosti spolova određenog društva i da se naglasi potreba za nediskriminacijskim ponašanjem;

32.  poziva EU da u svoja partnerstva i dijaloge sa zemljama u razvoju uključi snažnu rodnu komponentu i usmjerenost na osnaživanje žena, kao što se traži u Europskom konsenzusu o razvoju; k tomu smatra da postoji i potreba za rodno osviještenom politikom u svim fazama proračunske potpore, među ostalim promičući dijalog s udruženjima žena u zemljama u razvoju i uvodeći rodno diferencirane pokazatelje;

33.  poziva vlasti zemalja o kojima je riječ da poboljšaju praćenje i prikupljanje podataka o omjerima među spolovima i da poduzmu korake za rješavanje mogućih neravnoteža; s time u vezi poziva na užu suradnju između EU-a, agencija UN-a i ostalih međunarodnih partnera i partnerskih vlada;

34.  poziva Komisiju i sve relevantne zainteresirane strane da poduzmu potrebne zakonodavne i druge mjere da osiguraju kriminalizaciju izvršavanja prisilnih pobačaja i operacija prekida trudnoće radi odabira spola djeteta bez prethodnog pristanka i potpune obaviještenosti ili razumijevanja postupka obuhvaćenih žena;

35.  poziva vlade i sve relevantne zainteresirane strane da osiguraju da se zakonodavstvo o odabiru spola djeteta provodi djelotvorno i da se onima koji krše zakone nametnu odgovarajuće sankcije;

36.  poziva Komisiju da ojača suradnju s drugim međunarodnim organizacijama i tijelima kao što su UN, WHO, UNICEF, OHCHR, UNFPA i Žene UN-a da bi se riješilo pitanje prakse odabira spola djeteta i suzbili njegovi izvorni uzroci u svim zemljama, i da se poveže u mrežu s vladama, parlamentima, raznim zainteresiranim stranama, medijima, nevladinim organizacijama, ženskim organizacijama i ostalim tijelima u zajednicama radi podizanja razine osviještenosti o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije i načinima njihova sprečavanja;

37.  poziva Komisiju i ESVD da surađuju s gore navedenim međunarodnim organizacijama da bi se riješilo pitanje prakse odabira spola djeteta i suzbili njegovi izvorni uzroci u svim zemljama, i da se povežu u mrežu s vladama, parlamentima, raznim zainteresiranim stranama, medijima, nevladinim organizacijama, ženskim organizacijama i ostalim tijelima u zajednicama radi podizanja razine osviještenosti o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije i načinima njihova sprečavanja;

38.  poziva Komisiju i ESVD da pri raspravama o paketima humanitarne pomoći daju prednost masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije kao pitanju koje dotične države izvan EU-a moraju riješiti, nalažući im da se obvežu da će iskorjenjivanje tih masovnih ubojstava biti njihov prioritet, da će povećati razinu osviještenosti o tom pitanju i ustrajati na njegovu sprečavanju;

39.  poziva EU i države partnere da kroz razvojnu suradnju poboljšaju nadzor nad omjerima među spolovima i prikupljanje podataka o njima, te da poduzmu hitnu akciju za rješavanje mogućih neuravnoteženosti; ističe da odredbe o ljudskim pravima povezane sa spolnom diskriminacijom također treba obuhvatiti međunarodnim trgovinskim sporazumima i sporazumima o suradnji;

40.  poziva Europsku uniju da osigura pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava i da uključi jak naglasak na osnaživanje i promicanje, poštovanje i ostvarenje prava žena i djevojčica, što obuhvaća i njihova spolna i reproduktivna prava te jednakost spolova kao preduvjete za borbu protiv masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije, kao ključno pitanje u programu razvojne politike nakon 2015.;

41.  tvrdi da pri provedbi posebnih klauzula o zabrani prisile u pitanjima spolnog i reproduktivnog zdravlja koje su utvrđene na Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju u Kairu, međunarodno obvezujućih instrumenata ljudskih prava, pravne stečevine EU-a i nadležnosti politika Unije u tim pitanjima, potporu Unije ne bi smjelo dobiti svako tijelo, organizacija ili program koji promiču, podržavaju ili sudjeluju u upravljanju radnjama koje uključuju kršenje ljudskih prava poput prisilnog pobačaja, prisilne sterilizacije žena ili muškaraca ili određivanja spola fetusa koje dovodi do prenatalnog odabira spola ili čedomorstva;

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

(1) SL C 59, 23.2.2001., str. 258. (2) SL C 320 E, 15.12.2005., str. 247. (3) SL C 348 E, 21.12.2010., str. 11. (4) SL C 66 E 20.3.2009., str. 57. (5) SL C 169 E 15.6.2012., str. 81. (6) Usvojeni tekstovi: P7_TA(2012)0503 (7) SL C 227 E, 4.9.2008., str. 140. (8) 11.listopada 2007. Europski parlament donio je rezoluciju o ubijanju žena (femicid) u Meksiku i Srednjoj Americi i o ulozi Europske unije u borbi protiv te pojave. Parlament je ponovno osudio femicid u svojem posljednjem godišnjem izvješću o ljudskim pravima usvojenom u prosincu 2010. Femicid se također spominje u Smjernicama EU-a o nasilju nad ženama koje je Vijeće EU-a usvojilo u prosincu 2008. U travnju 2009. predsjedništvo EU-a dalo je izjavu u kojoj pozdravlja početak suđenja na Međuameričkom sudu za ljudska prava (IACtHR) a u lipnju 2010., Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton u ime EU-a izdala je priopćenje u kojem izražava svoju zabrinutost zbog femicida u Južnoj Americi, osudivši „sve oblike spolnog nasilja i gnusnog zločina kao što je femicid”, pozdravivši presudu IACtHR-a. (9) Amartya Sen, More Than 100 Million Women Are Missing, The New York review of Books, vol. 37, br. 20 (20. prosinca 1990.), dostupan na: http://www.nybooks.com/articles/3408 (10) Informativni članak Ujedinjenih naroda: Međunarodni dan žena 2007., dostupan na http://www.un.org/events/women/iwd/2007/factsfigures.shtml (11) Karta svijeta prema omjeru spolova pri rođenju, http://en.worldstat.info/World/List_of_countries_by_Sex_ratio_at_birth (12) http://en.worldstat.info/World/List_of_countries_by_Sex_ratio_at_birth (13) UNFPA, Izvješće Međunarodne radionice o iskrivljenim omjerima spolova pri rođenju: Rješavanje problema i put prema naprijed, listopad 2011.