Europski parlament,

–  uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji, a posebno njezin članak 21. stavak 2. o uspostavljanju načela i ciljeva međunarodnih odnosa EU-a, te članak 208. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 16., 18. i 87. zajedničke izjave Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali s Vijećem, Parlamentom i Komisijom u vezi s razvojnom politikom EU-a: „Europski konsenzus”(1),

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj (41/128),

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda kojom je uspostavljen okvir milenijskih ciljeva,

–  uzimajući u obzir Sporazumu o partnerstvu AKP-EZ (Sporazum iz Cotonoua),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju financijskog instrumenta za razvojnu suradnju (SEC(2011)1469 i SEC(2011)1470),

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o razvojnoj suradnji za potporu lokalnom upravljanju donesenu tijekom Europskih dana razvoja, 16. studenog 2008.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Povećanje utjecaja razvojne politike EU-a: Program za promjenu” (COM(2011)0637),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2011. o povećanju utjecaja razvojne politike EU-a(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Budući pristup proračunskoj potpori EU-a za treće zemlje” (COM(2011)0638),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: Europski angažman za civilno društvo kroz vanjske odnose” (COM(2012)0492),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. listopada 2012. o „Temeljima demokracije i održivog razvoja: Europski angažman za civilno društvo kroz vanjske odnose” (dok. 14535/12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o potpori EU-a održivoj promjeni u tranzicijskim društvima, donesene na 3218. sastanku Vijeća za vanjske poslove od 31. siječnja 2013.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2013. naslovljenu „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja” (COM(2013)0280),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013. naslovljenu „Pristojan život za sve: Stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),

–  uzimajući u obzir međunarodne obveze prema Busanskom partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju iz 2011.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. srpnja 2013. o lokalnim tijelima u razvojnoj suradnji (dok. 12584/13),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija naslovljeno „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja‟ (CdR 2010/2013),

–  uzimajući u obzir izjavu od 5. srpnja 2012. o razvojnom obrazovanju i aktivnom globalnom građanstvu(3),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Razvojno obrazovanje i podizanje svijesti u Europi” (SWD(2012)0457),

–  uzimajući u obzir studiju „Iskustva i postupci glavnih europskih aktera koji djeluju na polju razvojnog obrazovanja i podizanja svijesti” iz studenog 2010.(4),

–  uzimajući u obzir zaključni tekst Inicijative za strukturirani dijalog iz svibnja 2011.(5),

–  uzimajući u obzir „lisabonsku izjavu za poboljšanje i povećanje globalnog obrazovanja u Europi do 2015. godine”(6),

–  uzimajući u obzir savjetovanje o „organizacijama civilnog društva u razvojnoj suradnji” i savjetovanje o „lokalnim vlastima u razvoju”,

–  uzimajući u obzir stručni pregled Europske unije za 2012. godinu OECD-a i DAC-a,

–  uzimajući u obzir „tematsku globalnu ocjenu Komisijine potpore postupcima decentralizacije”(7) iz veljače 2012.,

–  uzimajući u obzir njegovu rezoluciju o tijelima lokalne vlasti i suradnji u području razvoja od 15. ožujka 2007(8).

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A7-0296/2013),

A.  budući da se člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) smanjenje te dugoročno iskorjenjivanje siromaštva, kao što je određeno Europskim konsenzusom o razvoju, određuje kao ključni cilj razvojne politike EU-a;

B.  budući da Europski konsenzus o razvoju ostaje temeljni okvir razvojne politike EU-a;

C.  budući da EU ima snažnu političku predanost prema promicanju pozitivnog okruženja za organizacije civilnog društva na nacionalnoj razini kao i na regionalnim i međunarodnim razinama te budući da EU priznaje da je osnaženo civilno društvo, u svoj njegovoj raznolikosti, važno samo po sebi te predstavlja ključnu i integralnu komponentu svake demokracije;

D.  budući da EU ima snažnu političku predanost prema provedbi pristupa razvoju kojim se poštuju ljudska prava (HRBA) te budući da se izjavom UN-a o zajedničkom dogovoru o pristupu razvojnoj suradnji kojom se poštuju ljudska prava određuje da „bi svi programi razvojne suradnje, politike i tehnička pomoć trebali promicati ostvarivanje ljudskih prava kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava”;

E.  budući da demokratsko vlasništvo ne uključuje samo vlade već i organizacije civilnog društva, lokalne vlasti i nacionalne parlamente koji imaju ključnu ulogu u povezivanju građana s vladama i osiguranju širokog i demokratskog vlasništva državnih razvojnih planova;

F.  budući da odgovornost države uključuje nadzornu ulogu organizacija civilnog društva jer su one ključni akteri u borbi protiv korupcije i promicanju transparentnosti;

G.  budući da se u izvješću OECD-a i DAC-a preporučuje da bi „institucije i tijela EU-a trebali uložiti napor kako bi širi spektar dionika iz civilnog društva uključili u strukturirani dijalog; trebaju postati učinkovitiji u izgradnji kapaciteta civilnog društva u partnerskim državama; u tu će svrhu trebati pregledati instrumente”;

H.   budući da legitimni okvir za razdoblje nakon 2015. zahtijeva od civilnog društva i pojedinaca osobito od najmarginaliziranijih da u potpunosti mogu sudjelovati u procesima donošenja odluka te praćenju i izvješćivanju o postignutom napretku;

I.  budući da je rezultatima javnog savjetovanja o „lokalnim vlastima u razvoju” istaknuta veza između demokratskog upravljanja, decentralizacije i teritorijalnog razvoja;

J.  budući da je teritorijalni razvoj definiran kao interakcija između više dionika i upravljanja na više razina s ciljem ulaganja u lokalni teritorijalni kapital (ljudski, financijski, fizički i prirodni resursi) kako bi se osnažila komparativna prednost tog područja i povećala kvaliteta života;

K.  budući da su potrebne snažne, transparentne organizacije civilnog društva i lokalna vlast orijentirane prema potrebama te su uključivi postupci lokalnog upravljanja ključni za postupak demokracije i izgradnje mira;

L.  budući da lokalne vlasti u novim državama članicama trebaju razmjenjivati iskustva razvojne suradnje sa starim državama članicama kako bi se uklonila razlika u vezi sa stručnošću, te kako bi stare države članice imale koristi od iskustava u tranziciji i strukturnih pretvorbi novih država članica što predstavlja dragocjen alat u globalnom razvojnom okviru;

M.  budući da su organizacije civilnog društva i lokalne vlasti ključne u osiguravanju održivog i uključivog rasta, održivosti okoliša, ljudskih prava i dobrog upravljanja u razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.;

N.  budući da su se pravedna i dugoročna partnerstva između organizacija civilnog društva EU-a i njihovih partnera u zemljama u razvoju pokazala važnim alatom za razvoj snažnih, nezavisnih i raznolikih organizacija civilnog društva i inicijativa civilnog društva u različitim opsezima i na različitim razinama od lokalnih do međunarodnih;

Pozitivno okruženje za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti

1.  pozdravlja najnovija kretanja povezana s politikom na razini EU-a i međunarodnoj razini koja su usmjerena na ambicioznije partnerstvo između organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti koje se temelji na pristupu razvoju koji poštuje ljudska prava, uključujući gospodarska, socijalna i kulturna prava kao i međunarodne ugovore o zaštiti okoliša i bioraznolikosti i jasnu predanost jačanju demokratskih procesa i odgovornosti;

2.  naglašava da se stvaranjem odgovornih, uključivih odnosa koji se temelje na poštovanju ljudskih prava između vlada, lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i građana stvara jedinstvena prilika kojom bi EU, uključujući građane, lokalne vlasti i privatni sektor, mogao ostvariti održiva partnerstva sa zemljama u razvoju;

3.  poziva Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da izrade smjernice i planove provedbe za pristup razvojnoj suradnji EU-a kojim se poštuju ljudska prava u dijalogu s organizacijama civilnog društva te da unaprijede provedbu Smjernica Europske unije o braniteljima ljudskih prava;

4.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da potaknu promicanje pozitivnog okruženja za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti te da to smatraju prioritetom u okviru stava EU-a na tekućim pregovorima o razvojnom okviru nakon 2015. godine; naglašava važnost određivanja sustava praćenja kojim se omogućava ocjenjivanje napretka u stvaranju pozitivnog okruženja na nacionalnoj razini u pogledu političkih i regulatornih odredbi u skladu s međunarodnim normama na području ljudskih prava, te višestrukih dijaloga dionika i dijaloga na više razina; poziva Komisiju da procijeni pozitivno okruženje radi uvažavanja njegove složenosti i svojstva aktera civilnog društva;

5.  izražava veliku zabrinutost zbog prekida suradnje između organizacija civilnog društva i partnera iz EU-a u mnogim državama te poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da razviju strategije o tome kako prevladati ove poteškoće te nastaviti s ključnom potporom organizacijama civilnog društva;

6.  potiče EU da promiče institucionalizirane mehanizme na više razina te višestruke dijaloge dionika između organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, privatnog sektora i partnerskih vlada u vezi s planom za dostojanstveni rad te održivim i uključivim rastom s preraspodjelom prihoda kroz državni proračun te po pitanju pozitivnog okruženja za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti; preporučuje da EU za svaku partnersku državu primjeni odredbe koje se odnose na savjetovanje s lokalnim vlastima kako je predviđeno Sporazumom iz Cotonoua za države AKP-a;

7.  potiče EU da sustavno uključuje ženske organizacije i mreže u pripremu i eventualno u provedbu političkog dijaloga, u skladu s obvezama preuzetima na temelju EU-ovog Akcijskog plana za ravnopravnost spolova i razvoj;

8.  uvažava Forum za razvojnu politiku čiji je cilj stvaranje prostora za dijalog s organizacijama civilnog društva i lokalnim vlastima za rasprave o politici te potiče sve uključene dionike da ga učine strateškim prostorom za vodeću i utjecajnu izradu politika na razini EU-a i međunarodnoj razini po pitanjima razvoja uključujući usklađivanje razvojne politike;

Učinkovitost razvoja

9.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da za buduće programsko razdoblje izdvoje odgovarajuće resurse kako bi organizacije civilnog društva i lokalne vlasti iz partnerskih država mogle pratiti i analizirati napredak usklađivanja razvojne politike na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

10.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko poslovanje na promicanje „partnerstva za odgovornost“ za stratešku suradnju između odabranih predstavnika na nacionalnoj i lokalnoj razini te organizacija civilnog društva koja se temelji na transparentnosti u vezi sa službenim i neslužbenim kanalima pomoći te na uključenom pristupu razvoju i odgovornosti, uključujući unutarnju društvenu odgovornost i nadzor, s ciljem mjerenja učinka politike;

11.  naglašava važnost uloge koju lokalne vlasti i organizacije civilnog društva mogu odigrati u borbi protiv korupcije na svim razinama uključujući izbjegavanje plaćanja poreza i nezakonit novčani tijek iz država u razvoju;

12.  poziva Komisiju da podupre uključivanje predstavnika lokalnih vlasti u Upravljački odbor za Globalno partnerstvo za učinkovitu razvojnu suradnju;

13.  vjeruje da usklađivanje razvojne politike mora biti vodeće načelo suradnje EU-a s lokalnim vlastima s ciljem razvijanja lokalnog gospodarstva kako bi se stanovništvu omogućila pristojna sredstva za život na razini zajednice;

14.  podsjeća da svi akteri koji sudjeluju u razvoju trebaju snositi odgovornost za svoj rad i rezultate u vezi s razvojem te bi trebali promicati međusobnu odgovornost;

15.  poziva Komisiju da promiče uravnoteženi pristup između načela usklađivanja i prava na inicijativu organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti; podsjeća Komisiju da bi pojednostavljenje i usklađivanje upravnog postupka za donatore trebalo provesti u dijalogu s organizacijama civilnog društva i lokalnim vlastima;

16.  pozdravlja prijedlog Komisije za nacrt plana za suradnju s organizacijama civilnog društva s ciljem određivanja globalne strategije za uključenje organizacija civilnog društva u sve oblike europske suradnje; poziva Komisiju da pojasni na koji način organizacije civilnog društva mogu smisleno doprinijeti postupku te da osigura da se njihovo sudjelovanje na vrijeme i s pozornošću uzme u obzir u fazi stvaranja nacrta i da se prioriteti zajednički odrede;

17.  potiče Komisiju da izradi plan i za lokalne vlasti te da razmotri izradu zajedničkih planova za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti;

18.  poziva Komisiju da razmotri usklađenost razvojne politike kao jedan od ključnih elemenata za buduće planove;

19.  poziva Komisiju da donese plan održivog razvoja uzimajući u obzir njegove tri ključne komponente (okolišnu, društvenu i gospodarsku) kao jednako važne i nerazdvojne parametre;

20.  podsjeća na važnost partnerstva između lokalnih vlasti iz europskih i partnerskih država za postizanje održivog razvoja; u tom kontekstu nagovara EU da učinkovito upotrijebi metode dijeljenja znanja i razvoja kapaciteta, uključujući iskustvo u tranziciji lokalnih vlasti država članica EU-a;

21.  potiče EU da donese plan povećanog obima s ciljem stjecanja više učinkovitih iskustava na projektima i inicijativama organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti koje financira EU;

Decentralizacija i teritorijalni pristup razvoju

22.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko poslovanje da uspostave ambiciozniji politički dijalog s partnerskim državama i unutar njih radi promicanja teritorijalnog pristupa razvoju i sveobuhvatnog pristupa decentralizaciji, te da u budućem programskom razdoblju kao prioritet odrede osnaživanje kapaciteta lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva kako bi mogle utjecati i pratiti reformni postupak decentralizacije;

23.  podsjeća da učinkovit postupak decentralizacije iziskuje reforme javnog sektora kao što su prijenos ovlasti, funkcija i resursa te aktivno sudjelovanje građana, putem njihovih predstavnika, i organizacija civilnog društva u planiranju i donošenju proračuna; poziva Komisiju da u dovoljnoj mjeri uzme u obzir decentralizaciju i teritorijalni pristup razvoju u njezinoj potpori reformama javnog sektora te da ih odredi kao sveobuhvatan prioritet u svim zemljopisnim programima;

24.  naglašava da održivi teritorijalni pristup razvoju mora u svojoj osnovi biti pouzdan, transparentan postupak decentralizacije koji dobro funkcionira; predlaže da EU razmotri teritorijalni pristup razvoju i decentralizaciju kao važne faktore za iskorjenjivanje siromaštva u sljedećem planu postmilenijskih razvojnih ciljeva;

25.  podsjeća da teritorijalni pristup razvoju pridonosi razvoju učinkovitosti osnaživanjem vlasništva, dijalozima i programima s mnogobrojnim dionicima i akterima i usklađivanjem politike ispod nacionalne razine; poziva Komisiju da započne pilot inicijative za potporu teritorijalnom pristupu razvoju kroz zemljopisne i tematske programe;

26.  podsjeća na dodanu vrijednost decentralizirane suradnje u promicanju teritorijalnog pristupa razvoju i decentralizacije; naglašava da su europske lokalne vlasti spremne za suradnju s partnerima u postupku decentralizacije, a posebno fiskalne decentralizacije;

27.  naglašava važnost osnaživanja stručnosti i predanosti osoblja EU-a, posebno na razini izaslanstava, u vezi decentralizacije, uloge organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti u održivom razvoju, uključujući i načine koordinacije s organizacijama civilnog društva, te potiče sudjelovanje organizacija civilnog društva, uključujući ženske organizacije, da daju ovim procesima pogled iz rodne perspektive;

Nestabilne države

28.  naglašava da bi EU zajedno s partnerskim državama, u svjetlu Novog dogovora za nestabilne države, trebao u okviru širih razvojnih strategija razraditi nacionalne strategije otpornosti i pojedinačne programe s ciljem rješavanja uzroka dugoročne ranjivosti, uključujući analizu rizika istraživanja u kojem sudjeluje lokalna zajednica, alate upravljanja i iscrpno istraživanje o pokretačima sukoba ili nestabilnosti, te uzimanje u obzir mišljenja i opažanja izravno pogođenih lokalnih ljudi;

29.  podsjeća da bi otpornost također trebala biti ključna tema partnerstva EU-a s organizacijama civilnog društva i lokalnih vlasti; podsjeća da je ključno osnažiti ulogu kako zajednica, kroz provedbu vlastitih aktivnosti za smanjenje rizika, tako i lokalne vlasti u nestabilnim državama te blisko surađivati s njima u kriznim situacijama i nakon njih; potiče partnerstva lokalnih vlasti u nestabilnim državama da se pobrinu za razvoj, prijenos i razmjenu administrativnih i tehničkih vještina;

30.  podsjeća da lokalno izabrani predstavnici redovito nastupaju kao posrednici između suparničkih strana te u tom pogledu preuzimaju važnu ulogu u sprječavanju i rješavanju sukoba;

31.  poziva Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da uspostave smjernice za izaslanstva EU-a o tome kako postupati s organizacijama civilnog društva i lokalnim vlastima u kriznim i nestabilnim situacijama, upotrebljavajući pristup kojim se poštuju ljudska prava te rodno osjetljivi pristup;

32.  naglašava da u kontekstima kada državne vlasti, uključujući lokalne i regionalne vlasti, nisu u mogućnosti pružati osnovne usluge Komisija bi, kada okolnosti to dopuštaju, trebala poduprijeti partnerstva mnogobrojnih aktera kako bi se razvili kapaciteti lokalnih vlasti i kako bi mogli pružati usluge;

33.  izražava veliku zabrinutost zbog prijedloga Komisije za ograničavanje financijske potpore za pružanje usluga samo onim organizacijama civilnog društva koje rade u najslabije razvijenim državama i nestabilnim državama; podsjeća da je ključna dodana vrijednost organizacija civilnog društva u svim državama, bez obzira na njihovu razinu razvoja, njihova sposobnost tumačenja potreba i prava siromašnih i marginaliziranih skupina i pružanja inovativnih rješenja za njih dok se podiže svijest i politička potpora za rješavanje izvorišta uzroka siromaštva, nejednakosti i isključenosti;

Razvojno obrazovanje i podizanje svijesti

34.  podsjeća da se pisanom izjavom Parlamenta o „Razvojnom obrazovanju i aktivnom globalnom građanstvu‟ zahtijeva europska strategija razvojnog obrazovanja i podizanja svijesti koja bi se trebala usredotočiti na kritično promišljanje razvojne politike te posebno na usklađivanje razvojne politike;

35.  poziva Komisiju da u uskoj suradnji s organizacijama civilnog društva razvije sveobuhvatnu strategiju za razvojno obrazovanje i podizanje svijesti, da poveća financijska sredstva koja će u sljedećem programskom razdoblju biti dodijeljena razvojnom obrazovanju i podizanju svijesti te da savjetujući se s organizacijama civilnog društva i lokalnim vlastima koje su aktivne na razvojnom obrazovanju i podizanju svijesti razvije prilagodljive načine financiranja koji poštuju njihovo pravo na pokretanje inicijativa te omogućuju sudjelovanje širokog i raznolikog kruga aktera;

Programski dokumenti i oblici pomoći

36.  pozdravlja Komisijin angažman za sustavno uvođenje političko-gospodarske analize na nacionalnoj razini te preporučuje da ona uključi analizu političke i pravne situacije organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti;

37.  smatra da su prihodi od poreza ključni za lokalni gospodarski razvoj te smatra da kao prioritet treba odrediti uspostavljanje učinkovitih i provedivih sustava prikupljanja poreza kako bi se osigurao održiv izvor financiranja razvoja;

38.  poziva Komisiju da unaprijedi koordinaciju i međusobno nadopunjavanje između tematskih i zemljopisnih programa i instrumenata; podsjeća da se organizacije civilnog društva i lokalne vlasti trebaju smatrati ključnim provedbenim partnerima posebno za program Svjetsko javno dobro te da bi ih trebalo konzultirati u ranoj fazi kod planiranja zemljopisnih i tematskih programa;

39.  podsjeća da lokalne vlasti imaju pravo sudjelovati u svim programima Instrumenta za razvojnu suradnju te poziva Komisiju i predstavničke organizacije lokalnih vlasti da potiču šire sudjelovanje lokalnih vlasti u svim programima Instrumenta za razvojnu suradnju;

40.  poziva Komisiju da nastavi podupirati decentraliziranu suradnju i partnerstva između lokalnih vlasti iz EU-a i partnerskih država; pokazalo se da su ta partnerstva učinkovit alat za osnaživanje kapaciteta lokalnih vlasti u ključnim sektorima koji pridonose iskorjenjivanju siromaštva; zbog istog razloga, istodobno poziva Komisiju da nastavi podupirati suradnju između organizacija civilnog društva iz država EU-a i partnerskih zemalja;

41.  poziva Komisiju da olakša razmjenu iskustava i stručnosti između lokalnih vlasti iz EU-a i partnerskih država kako bi se omogućio pristup znanju iz područja koji se tiču održivog razvoja te posebno dobrog upravljanja, izvlačenja koristi iz iskustva u tranziciji lokalnih vlasti država članica EU-a;

42.  poziva Komisiju da se uključi u više strateških partnerstva s nacionalnim, regionalnim i međunarodnim udrugama i mrežama lokalnih vlasti;

43.  potiče Komisiju da dalje razvija kombinaciju fleksibilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg načina financiranja kako bi obuhvatila najširi mogući raspon aktera civilnog društva; traži od Komisije da odredi i razvije te načine kroz dijalog u koji bi bile uključene organizacije civilnog društva i udruge lokalnih vlasti na temelju strukturiranog dijaloga;

44.  poziva Komisiju da promiče sudjelovanje organizacije civilnog društva i lokalnih vlasti u tekućoj raspravi o mehanizmima spajanja u okviru Platforme EU-a za spajanje vanjske suradnje; traži od Komisije da izradi nacrt obvezujućih smjernica i stvori uključivu procjenu učinka i mehanizam praćenja kako bi se osiguralo savjetovanje i sudjelovanje stanovništva kojeg se to tiče u svim fazama projektnog ciklusa te kako bi se osiguralo da se spajanjem doprinese iskorjenjivanju siromaštva;

45.  traži također od Komisije da dopusti sudjelovanje organizacija civilnog društva u svim novim oblicima suradnje u okviru Platforme EU-a za spajanje vanjske suradnje.

46.  traži od Komisije da osnaži nacionalne reforme za decentralizaciju razvojem i provedbom dobrog upravljanja i razvojnih ugovora, ugovora o sektorskoj reformi i ugovora o državnom razvoju;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (2) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 77. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0302. (4) https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/aidco/images/d/d4/Final_Report_DEAR_Study.pdf. (5) https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/aidco/images/e/ea/FINAL_CONCLUDING_PAPER.pdf. (6) http://www.gecongress2012.org/images/2012_GE_Congress_Report_FINAL_11feb201.pdf (p. 27-31). (7) http://ec.europa.eu/europeaid/how/evaluation/evaluation_reports/2012/1300_docs_en.htm. (8) SL C 301 E, 13.12.2007., str. 249.