Europski parlament,

–  uzimajući u obzir priopćenja Europske komisije o strategiji proširenja i glavnim izazovima za godine 2007. – 2008., 2008. – 2009., 2009. – 2010., 2010. – 2011., 2011. – 2012. i 2012. – 2013.,

–  uzimajući u obzir višegodišnje indikativne financijske okvire, višegodišnje indikativne planske dokumente, nacionalne programe i prijedloge projekata o kojima su pregovarali Komisija i predmetne države kandidatkinje, kao i potencijalne kandidatkinje za članstvo,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće br. 12/2009 Europskog revizorskog suda o učinkovitosti projekata Komisije u području pravosuđa i unutarnjih poslova za zapadni Balkan,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće br. 16/2009 Revizorskog suda o Komisijinom upravljanju pretpristupnom pomoći za Tursku,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće br. 14/2011 Revizorskog suda o pitanju je li pomoć EU-a poboljšala kapacitete Hrvatske za upravljanje postpristupnim financiranjem,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće br. 18/2012 Revizorskog suda o pomoći EU-a za Kosovo(1) u području vladavine prava,

–  uzimajući u obzir Komisijinu „Tematsku procjenu pravosuđa i temeljnih prava u Turskoj” iz listopada 2012.,

–  uzimajući u obzir Komisijinu „Tematsku procjenu vladavine prava, reforme pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu” – dijelove 2. i 3. iz svibnja 2012. i iz veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir Komisijinu informativnu uputu iz ožujka 2013.(2) o uporabi pretpristupnih fondova u području pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije u državama zapadnog Balkana i Turskoj,

–  uzimajući u obzir Izvješće o napretku iz 2012. za države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A7-0318/2013),

A.  budući da bi potencijalne države kandidatkinje i države kandidatkinje trebale nastaviti s nastojanjima da poboljšaju svoje pravosudne sustave i borbu protiv korupcije smatra li se to potrebnim za pristupanje, čak i nakon što postanu države članice EU-a; budući da je na sastanku na vrhu u Helsinkiju 1999. Europsko vijeće Turskoj dodijelilo status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te je 2001. doneseno Pristupno partnerstvo između EU-a i Turske i budući da je na sjednici Europskog vijeća u Solunu 2003. potvrđen Proces stabilizacije i pridruživanja kao politike EU-a prema zemljama u regiji zapadnog Balkana, u skladu s čime one ispunjavaju kriterije za pristupanje EU-u; budući da Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) nije jedini način na koji EU podržava reformu vladavine prava u Bosni i Hercegovini i na Kosovu jer se podrška reformi pravnog sektora na Kosovu pruža i preko EULEX-a, a između 2003. i 2012. provođene su policijske misije u Bosni i Hercegovini;

B.  budući da provedbu vladavine prava, osobito putem pravosudne reforme, i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u zemljama zapadnog Balkana i Turske Komisija smatra glavnim prioritetima i budući da se od 2012. „Novi pristup” primjenjuje u okviru politike proširenja, kojim se u ranoj fazi procesa pristupanja uvode reforme pravosuđa i rješavaju unutarnja pitanja uvođenjem nove metodologije pregovaranja, a koja uključuje jasne prioritete i uvjete u području 23. i 24. poglavlja te se na taj način ostvaruje bolje utvrđivanje prioriteta pri pružanju financijske pomoći u okviru Instrumenta IPA II;

C.  budući da Europska unija pruža financijsku pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), koji od 2007. zamjenjuje programe TPA, PHARE i CARDS i budući da, uz iznimku Islanda, sve zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje imaju koristi od pretpristupnih fondova EU-a u okviru reforme svoga pravosudnog sustava i borbe protiv korupcije;

D.  budući da novi pretpristupni Instrument IPA II mora biti više strateški, učinkovitiji i usmjereniji na cilj od prethodnih programa radi ostvarenja održivijih rezultata u poboljšanju spremnosti tih zemalja za članstvo i, kada je moguće, davati prednost sektorskom pristupu radi podupiranja strategija sveobuhvatnih reformi u zemljama korisnicama;

E.   budući da pomoć EU-a koja se odnosi na vladavinu prava u Bosni i Hercegovini i na Kosovu nije ograničena na pomoć iz Instrumenta IPA – u Bosni i Hercegovini je između 2003. i 2012. provođena policijska misija, a podrška Kosovu pružala se i u vidu EU-ove misije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) koja je postavljena 2008. – te budući da s više od 2 000 članova osoblja 1. srpnja 2013. (od kojih su 730 uputile države članice EU-a) i s godišnjim proračunom od tek nešto više od 100 milijuna eura (od lipnja 2012. do lipnja 2013.) EULEX igra značajnu ulogu u pružanju podrške institucijama na Kosovu u području vladavine prava, uključujući i reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije;

F.   budući da od 2007. regionalni projekti za podupiranje suradnje među korisnicima u različitim zemljama i horizontalni projekti za rješavanje pitanja zajedničkih potreba nekoliko korisnika ispunjavaju kriterije za financiranje u okviru programa s više korisnika IPA-e;

1.  podsjeća da je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala jedan od ključnih prioriteta za svaku državu kandidatkinju ili potencijalnu državu kandidatkinju koja želi ostvariti svoju europsku perspektivu;

2.  ponavlja važnost neovisnog pravosuđa, zaštite i promicanja temeljnih prava i djelotvorne borbe protiv korupcije pri jačanju vladavine prava i demokracije; pozdravlja novi pregovarački pristup EU-a kojim se ta bitna područja čvrsto ugrađuju u središte procesa pristupanja i kojim se obuhvaća rano otvaranje 23. i 24. poglavlja na temelju jasnih i iscrpnih akcijskih planova, čime se potiče uspostava potrebnog zakonodavstva, institucija i uspješnosti pri njegovoj provedbi; ističe potrebu uspostave transparentnih i pravednih mjerila za cijeli proces kojima se uvjeti prenose u konkretne korake prema pristupanju;

Upravljanje proračunom i financijama

Reforma pravosuđa

3.  primjećuje da je od 2001. pretpristupna pomoć EU-a Turskoj na području reforme pravosuđa iznosila 128 938 935 eura za 30 projekata, od čega je 66 645 666 isplaćeno od 31. prosinca 2012.; ističe da je dosad dovršeno devet projekata, 11 ih je u tijeku, a 10 ih treba započeti(3);

4.  potvrđuje da je Komisija u veljači 2012. pokrenula postupak povrata u vezi s dva dovršena projekta razvijena u Turskoj, odnosno o izgradnji triju zgrada Žalbenog suda u Ankari, Erzurumu i Diyarbakıru(4) te potpori osnivanju Žalbenih sudova u Turskoj(5); navodi da je u travnju 2012. osiguran povrat 21 767 205,29 eura i da taj iznos odgovara iznosima koje je Komisija platila za oba projekta; primjećuje da su odluku Komisije o potpunom povratu osporili vanjski procjenitelji; poziva Komisiju da do prosinca 2013. prikupi detaljne informacije o tom pitanju i objasni svoju odluku o punom povratu;

5.  primjećuje da je od 2005. pretpristupna pomoć EU-a zemljama zapadnog Balkana na području reforme pravosuđa iznosila 240 064 387,48 eura za 124 projekta, od čega je 85 749 243,96 eura isplaćeno od 31. prosinca 2012.; ističe da su dosad dovršena 53 projekta, 47 ih je u tijeku, a 23 ih treba započeti(6);

Borba protiv korupcije

6.  primjećuje da je od 2001. pretpristupna pomoć EU-a Turskoj na području borbe protiv korupcije iznosila 6 160 000 za pet projekata, od čega je 1 661 732 isplaćeno od 31. prosinca 2012.; ističe činjenicu da je dosad dovršen jedan projekt, dva su u tijeku, a dva treba započeti;

7.  primjećuje da je od 2005. pretpristupna pomoć EU-a zemljama zapadnog Balkana na području borbe protiv korupcije iznosila 55 160 227,76 eura za 45 projekata, od čega je 16 060 007,57 eura isplaćeno od 31. prosinca 2012.; ističe činjenicu da je dosad dovršeno 18 projekata, 17 ih je u tijeku, a 10 ih treba započeti(7);

8.  naglašava novi pristup Komisije u rješavanju pravosudne reforme i unutarnjih pitanja u ranoj fazi procesa pristupanja; no primjećuje da je u prosjeku samo 3,13% ukupne omotnice pretpristupne pomoći EU-a za razdoblje od 2007. do 2012. namijenjeno pravosuđu, a samo 0,52% borbi protiv korupcije; primjećuje da ukupna količina sredstava koja je za to isto razdoblje dodijeljena svim područjima politika obuhvaćenima 23. i 24. poglavljem (Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost) iznosi otprilike 7,41% ukupne pretpristupne pomoći; nadalje, primjećuje da je otprilike 16,29% sredstava dodijeljenih za komponentu I namijenjeno jačanju vladavine prava u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo;

9.   potvrđuje da je odgođeno izvršenje projekta IPA 2007 pod nazivom „Potpora kapacitetima u Ministarstvima pravosuđa u Bosni i Hercegovini za planiranje strategija, koordinaciju pomoći i integraciju u EU-u”; poziva Komisiju da do prosinca 2013. osigura detaljne informacije u vezi s odgodom izvršenja ugovora i trenutnim stanjem projekta;

Financiranje, prioriteti proširenja i sufinanciranje

10.  naglašava novi pristup Komisije u rješavanju pravosudne reforme i unutarnjih pitanja u ranoj fazi procesa pristupanja; no primjećuje da je u prosjeku samo 2,87% ukupne omotnice pretpristupne pomoći EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. namijenjeno pravosuđu, a samo 0,52% borbi protiv korupcije;

11.   navodi da se razina sufinanciranja od strane unutarnjih tijela vlasti uvelike razlikuje od jedne do druge zemlje, pri čemu Hrvatska i Turska sufinanciraju većinu svojih projekata a Srbija sve svoje projekte u cijelosti financira iz pretpristupne pomoći EU-a; smatra da sufinancirani projekti, osobito na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, pridonose višem stupnju vlasništva korisnika; stoga poziva Komisiju da u okviru IPA-e II poveća broj projekata koje sufinanciraju unutarnja tijela vlasti;

12.  mišljenja je da razina pretpristupne pomoći uložene u pravosudnu reformu i borbu protiv korupcije ne odražava prioritet koji je Komisija u tom pogledu utvrdila; uzimajući u obzir važnost pitanja povezanih s pravosuđem i korupcijom, ozbiljnost problema s kojima se na tom području suočavamo, kao i pozitivne učinke i sinergije od kojih bi drugi sektori profitirali kada bi se pravosudne i antikorupcijske reforme propisno dovršile i provele, poziva Komisiju i zemlje korisnice da dodijele veću i primjereniju razinu sredstava tima dvama sektorima; ipak, primjećuje da i drugi čimbenici, kao što su dijalozi o vladavini prava i pravosuđu koji su strukturirani različito za svaku državu, imaju znatan utjecaj na učinkovitost pretpristupne pomoći EU-a u reformi pravosudnih sustava i borbi protiv korupcije; stoga uviđa da udio ukupnog financiranja nije jedini kriterij učinkovitosti nastojanja EU-a da ojača vladavinu prava i antikorupcijsku praksu;

13.  žali zbog činjenice što se financijska sredstva u okviru programa IPA komponente I doimaju ograničenima u usporedbi s važnošću tih područja; no, primjećuje slabu apsorpcijsku sposobnost pojedinih država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja za program IPA komponentu I na području vladavine prava; smatra ključnim da se poboljša upravljanje pretpristupnim financijskim sredstvima na tom području u okviru programa IPA komponente II te ističe potrebu da se na temelju mjerljivih pokazatelja prati i procjenjuje napredak u ispunjenju određenih ciljeva u vezi s neovisnim i učinkovitim pravosuđem, vladavinom prava i borbom protiv korupcije, što uključuje i njihovo provođenje; također smatra važnim osigurati poticaje za uspješnost u sklopu programa IPA komponente II kako bi se nagradio uspjeh u ostvarivanju znatnog napretka u postizanju ciljeva određenih u strateškim dokumentima;

14.  žali zbog toga što Komisija ne raspolaže instrumentom kojim bi za pretpristupne projekte EU-a automatski predočila stopu izvršenja i naglašava da je obaviještenost o stopi izvršenja ključna za nadziranje učinkovite provedbe projekata i, prema tome, usmjeravanje pozornosti u ranoj fazi na potencijalna uska grla; poziva Komisiju da svakih šest mjeseci centralizira podatke o stopi izvršenja projekata za koje se dodjeljuje pretpristupna pomoć EU-a;

15.   primjećuje da se suradnja na području reforme pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije također odvija na političkoj razini putem strukturiranih dijaloga, specifičnih za pojedinu zemlju, o vladavini prava i pravosuđu uređenom s kandidatima i zemljama kandidatkinjama;

Opće primjedbe

16.  naglašava da učinkovitost pretpristupnih projekata provedenih na područjima pravosuđa i borbe protiv korupcije ponajprije ovisi o političkoj volji vlasti da uvode i u potpunosti provode reforme; žali zbog toga što u većini zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja postoji nedovoljno snažna politička potpora za uvođenje učinkovitih reformi vezanih za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala ili potpuno neovisno pravosuđe; ističe da zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje primaju pretpristupnu pomoć EU-a da bi svoje pravne sustave, kako zakonodavni okvir tako i praksu, uskladile s europskim standardima;

Reforma pravosuđa

17.  pozdravlja one promjene kojima se pravni i institucionalni okvir bolje usklađuju s pravnom stečevinom EU-a, kao i modernizaciju institucionalnog ustroja pravosuđa; priznaje, primjerice, pozitivni učinak koji je na nepristranost i učinkovitost sudova imalo uvođenje sustava upravljanja predmetima (CMS), premda njegovo funkcioniranje i učinkovitost katkad ometaju preambiciozni ciljevi, kao što je slučaj na Kosovu;

18.  poziva Komisiju da radi na jasnijoj definiciji djelokruga projekata u području pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije, što bi omogućilo dosljednije praćenje i izvješćivanje u tim područjima;

19.  ističe da Parlament treba biti aktivno uključen u nadzor dodjele i trošenja sredstava u državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama na svim područjima, uključujući pravosudne sustave i borbu protiv korupcije; stoga naglašava da Parlament treba biti obaviješten o provedbi programa IPA i dodjeli sredstava državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama;

20.  podsjeća da je vladavina prava kamen temeljac demokracije i preduvjet za funkcionalno tržišno gospodarstvo te naglašava potrebu promatranja reformi pravosuđa u širem kontekstu; ustraje na činjenici da bi pravosudni sustav trebao biti potpuno neovisan, predvidljiviji, učinkovit i pravičan kako bi se osiguralo povjerenje naroda i poslovne zajednice u pravosuđe; naglašava potrebu za uvođenjem nasumične dodjele predmeta u svim sudovima i osiguravanjem pravodobne pravde, zajedno s ujedinjavanjem sudstva, objavom svih sudskih odluka i jednostavnim pristupom odmah nakon njihova donošenja, kao i prednostima, uključujući i financijske prednosti, uporabe e-pravosuđa; ističe ključnu važnost primjerene i neprekidne obuke sudaca, državnih odvjetnika i referenata; primjećuje da bi se „Novi pristup” trebao usredotočiti na ta pitanja u kontekstu pristupnih pregovora;

21.  smatra da je za unapređenje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti, profesionalnosti, transparentnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava ključno uže povezati financijsku pomoć s prioritetima politike proširenja, osobito u vezi s vladavinom prava; ističe da su predvidljiva i dostatna financijska sredstva glavni preduvjet za održive pravosudne reforme; naglašava važnost neprekidnog stručnog usavršavanja za suce, tužitelje i sudske službenike; poziva na pružanje dodatne financijske pomoći i na angažiranje s relevantnim sudionicima civilnog društva kako bi se povećala transparentnost pravosuđa i poboljšali njegovi dugoročni kapaciteti te s onima koji djeluju kao nadzornici ili uzbunjivači kada je riječ o zloporabi sredstava;

22.  žali zbog činjenice što učinak i održivost financijske pomoći EU-a uvelike priječi nedostatak predvidljivih pravnih sustava i predvidljivog i dostatnog unutarnjeg financiranja;

23.  navodi da se „Novi pristup” namjerava usredotočiti na ta pitanja u kontekstu pristupnih pregovora;

Borba protiv korupcije

24.  navodi da je korupcija glavni izazov za većinu zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja; zabrinut je zbog toga što se u izvješćima o napretku u nekoliko zemalja zapadnog Balkana navode veze uspostavljene između kriminalaca, mreža organiziranog kriminala i političkih elita tijekom sukoba u regiji a koje su prenesene u današnja društva; duboko je zabrinut zbog pojave „zarobljavanja države” prisutne u nekima od tih zemalja;

25.  navodi da stvarna provedba i konkretni rezultati u borbi protiv korupcije, osobito u slučajevima korupcije na visokoj političkoj razini i u pravosuđu, i dalje predstavljaju velik izazov te da bi se radi mjerenja napretka trebala uspostaviti uvjerljiva evidencija predmeta progona i osuđivanja; pozdravlja činjenicu da će se „Novi pristup” usredotočiti na ta pitanja u kontekstu pristupnih pregovora; naglašava potrebu boljeg planiranja i financiranja antikorupcijskih aktivnosti, koji se oslanjaju na suradnju širokog niza dionika; poziva Komisiju da razvije dugoročniju i opsežnu stratešku perspektivu financijske potpore EU-a za organizacije civilnog društva koje djeluju na područjima transparentnosti i borbe protiv korupcije, kako na nacionalnoj razini tako i na razini EU-a; navodi da se „Novi pristup” namjerava usredotočiti na ta pitanja u kontekstu pristupnih pregovora;

26.  želi da se postižu pozitivni rezultati pri provođenju nepristranih i uspješnih sudskih postupaka i presuda u borbi protiv korupcije, što obuhvaća i slučajeve visokog profila, kako bi se osnažilo povjerenje građana u vladavinu prava i javne institucije; poziva nadležna tijela da poboljšaju međuinstitucionalnu suradnju, osobito sa strukturama koje provode zakone, podignu razinu javne osviještenosti i razviju kapacitete za planiranje, provođenje i praćenje antikorupcijskih pravila i aktivnosti te da usko surađuju sa Skupinom država za borbu protiv korupcije (GRECO) uz angažiranje oko suradnje s neovisnim tijelima vlasti kao što su antikorupcijske agencije; poziva na provedbu strategija kojima se sprječava i suzbija korupcija na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

27.  vjeruje da su sloboda tiska i medija te digitalna sloboda presudna provjera moći i važna sastavnica u borbi protiv korupcije, pružanjem platforme za slobodu izražavanja, kao i pružanjem javnog pristupa informacijama; stoga poziva na aktivno ostvarivanje tih sloboda preko programa u okviru IPA-e koji su usmjereni na vlade i građane te tiskovne i medijske kuće;

28.  zabrinut je zbog toga što se pretpristupnom pomoći EU-a ne koristi uvijek na dosljedan način zbog nedostatka regionalnog pristupa i strategije; naglašava da se, primjerice, dok se u Hrvatskoj pretpristupnom pomoći financirala antikorupcijska agencija koja ima istražne ovlasti, njome se na Kosovu financirala antikorupcijska agencija koja nije posjedovala takve ovlasti, zbog čega su porasle sumnje u njezinu učinkovitost; stoga poziva Komisiju da utvrdi jasnu regionalnu strategiju kako bi izbjegla financiranje kontradiktornih modela u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

Provedba projekata

29.  navodi da trajanje pretpristupnih projekata iznosi između jedne i tri i pol godine; na temelju vanjskih tematskih procjena priznaje da su takvi rokovi izazovni, ako ne i preambiciozni, s obzirom na širok opseg većine projekata i njihovih brojnih i često složenih sastavnica; zbog složenosti reformi na područjima pravosuđa i borbe protiv korupcije i vremena utrošenog samo na aktivnosti prije programiranja, preporučuje da Komisija donese odgovarajuće mjere u okviru programiranja IPA II i projekata koji bi rezultirali duljim vremenskim rokom (pet do sedam godina) i uključivali unaprijed utvrđene i periodične kontrole koje bi omogućavale fleksibilnije prilagodbe, uključujući financijsku omotnicu;

30.  zabrinut je zbog kroničnih kašnjenja u provedbi projekata i, naposljetku, zbog njihove učinkovitosti; navodi, primjerice, da se kod projekata u Turskoj u prosjeku bilježi jednogodišnje kašnjenje do izvršenja ugovora zbog uskih grla u postupcima nadmetanja i ugovaranja, dok su se u Hrvatskoj ugovori za programe PHARE u prosjeku potpisivali više od godinu dana kasnije od predviđenog vremena, što je bilo samo nekoliko dana prije roka za potpisivanje ugovora utvrđenog financijskog sporazuma;

31.   nadalje je zabrinut zbog činjenice što složenost pravila o pretpristupnoj pomoći i njihova nefleksibilnost uvijek kada se trebaju uključiti nove aktivnosti u projekt naposljetku stvore kontraproduktivni poticaj da se određena aktivnost ponavlja ili prihvati nezadovoljavajući plan projekta; no smatra da pravu ravnotežu između fleksibilnosti koja pridonosi učinkovitosti projekata i potrebe izbjegavanja nepravilnosti te osiguravanja najbolje moguće vrijednosti za novac tek treba otkriti i poziva Komisiju da u tom pogledu djeluje u okviru IPA-e II;

32.  smatra da bi se pripremne („pilot”) aktivnosti uvijek trebale provoditi u slučajevima opsežnih projekata prije njihove pune primjene kako bi se utvrdili i ublažili potencijalni nedostaci, smanjila kašnjenja koja se mogu izbjeći i poteškoće te odredili ostvarivi rezultati;

33.  primjećuje da bi opsežniji sektorski pristup na područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije donio pozitivne promjene, kao što su usredotočenija nastojanja u okviru nacionalnih reformi, veća usklađenost donatora i bolja interakcija između pojedinih projekata; poziva Komisiju da osigura uvođenje sektorskih pristupa u skladu sa smjernicama o sektorskim pristupima u pretpristupnoj pomoći i da se povećaju kapaciteti zemalja korisnica za izradu i provedbu smislenih sektorskih strategija; poziva Komisiju da nastavi pružati smjernice za provedbu sektorskog pristupa tijekom faza planiranja i programiranja Instrumenta IPA komponente II; smatra da u većini zemalja ni institucijski ustroj ni procesi upravljanja proračunom nisu na razini prikladnoj za potporu sektorskom proračunu te poziva Komisiju na promicanje neophodnih institucijskih i postupovnih poboljšanja u državama korisnicima;

34.  naglašava da su suradnja i koordinacija s drugim donatorima te međunarodnim financijskim ustanovama od iznimne važnosti za izbjegavanje ponavljanja, osiguravanje učinkovitosti pomoći te potporu izgradnji kapaciteta u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama; žali zbog toga što reforme pravosuđa i borba protiv korupcije ne spadaju u područje primjene Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan, zajedničke inicijative EU-a, međunarodnih financijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada zapadnog Balkana čiji je cilj jačanje usklađenosti potpore donatora; poziva Komisiju i njezine partnere da uspostave mehanizam sličan Okvirnom sporazumu o ulaganju za zapadni Balkan, čime bi se ojačala suradnja i koordinacija na području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije te da Parlament obavještava o cjelokupnom postignutom napretku;

Uspješnost i održivost

35.  potvrđuje da je Europski revizorski sud, nakon svoje revizije pretpristupnih projekata za razdoblje 2001. – 2005., izjavio da bi se održivost projekata mogla poboljšati pod uvjetom da se: (i) poveća uključenost korisnika; (ii) nijedan projekt ne pokrene bez plana održavanja; (iii) Komisija pobliže prati distribuciju te ocjenjuje uporabu opreme i infrastrukture koju je financirala Europska unija; i (iv) osiguravanje tehničke pomoći prikladno nadopuni aktivnim poticanjem institucionalnih promjena; ističe činjenicu da je, unatoč poboljšanjima ostvarenim u okviru programa IPA, i dalje ostalo nekoliko slabih točaka, posebice u smislu uključenosti zainteresiranih strana i održavanja te primjećuje da su, primjerice, tijekom programskog postupka 2011. u Turskoj korisnici jedva bili uključeni tijekom zadnjih 12 mjeseci;

36.  uzima na znanje činjenicu da su pretpristupni projekti zasnovani na projektnim prijedlozima koji iznose njihove opće i specifične ciljeve, predviđene aktivnosti za provedbu, njihov vremenski okvir, troškove i načine provedbe te pokazatelje na temelju kojih se mjeri uspjeh projekta;

37.  ističe da se u članku 30. financijskih pravila koja se primjenjuju na godišnji proračun Unije (Uredba (EU, Euratom)br. 966/2012 – Financijska uredba) zahtijeva da se ciljevi SMART uspostave za sve političke mjere koje pokriva proračun EU-a te da se oni u godišnjim izvješćima o aktivnosti odrede kao dio procesa upravljanja proračunom i njegove izrade a koji su zasnovani na aktivnostima;

38.  primjećuje da su se prijedlozi projekata s vremenom poboljšali uključivanjem većeg broja bolje osmišljenih ciljeva SMART, kao i posebnih pokazatelja za različite dijelove projekta; ipak je zabrinut zbog toga što je vanjska ocjena pokazala da nekim projektima nedostaje usmjerenja uslijed neprikladnih pokazatelja, pri čemu se pokazatelji SMART nisu uvijek pokazali prikladnima za pravosudni sektor; ustraje na potrebi za osmišljavanjem kvalitativnih pokazatelja kojima će se moći izmjeriti dugoročni učinak projekata; poziva Komisiju da nastavi s izdavanjem smjernica za korištenje pokazatelja uspješnosti koji će se koristiti za potrebe osmišljavanja programa, praćenja i ocjenjivanja financijskog okvira za 2014. – 2020. u odnosu na program IPA komponentu II; smatra da se posebni pokazatelji u sektoru pravde, slobode i sigurnosti moraju razviti i koristiti u skladu sa strateški razvijenijim pristupom u sklopu programa IPA komponente II;

39.  smatra da je visokokvalitetno osposobljavanje ključni vid reforme pravosuđa i pozdravlja činjenicu da je više od 30% aktivnosti unutar Instrumenta za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) posvećeno područjima pravde, slobode i sigurnosti, no propituje relevantnost objektivnih pokazatelja definiranih u projektnim prijedlozima koji se koriste za mjerenje dodane vrijednosti aktivnosti osposobljavanja; ukazuje na to da se pokazatelji kao što su „kvaliteta i opseg aktivnosti osposobljavanja koje vode treneri” ili „osposobljeni pravni savjetnici zadovoljni osposobljavanjem” uglavnom usredotočuju na učinke i zanemaruju rezultate; ukazuje na to da, primjerice, činjenica da sudionici u upitnicima izjavljuju kako će osposobljavanje utjecati na njihov rad samo po sebi nije pokazatelj učinka; stoga poziva Komisiju na daljnje usklađivanje svojih pokazatelja u vezi s osposobljavanjem te pripremu temeljite procjene učinka aktivnosti osposobljavanja koje se provode u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama;

40.  žali zbog činjenice da često nedostaju odgovarajući osnovni podaci koji služe kao polazište mjerenja poboljšanja, čime se sprječava procjena promjena koje se mogu pripisati pretpristupnim projektima;

41.  primjećuje da je potpora reformama pravosuđa jedan od najčešćih pretpristupnih projekata; primjećuje da su institucijski okviri sada usklađeni s europskim standardima, no zabrinut je zbog toga što je održivost tih promjena u zakonima i okvirima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama ugrožena zbog nedostatka sveobuhvatne strategije, kao što su primijetili vanjski ocjenjivači; primjećuje posebno da interni akti i odgovarajući propisi često nedostaju, promjene u ulogama i odgovornostima nisu razjašnjene, a osoblje nije propisno obučeno te stoga nove zakone ne može primjenjivati onako kako je predviđeno; ustrajava na tome da potpora reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije mora biti dugoročna i sveobuhvatna s kriterijima ocjenjivanja koji obuhvaćaju cijeli proces od izrade novih okvira, zakona, internih akata i propisa do izvršenog progona u slučajevima na visokoj razini;

42.  primjećuje da izvedba i održivost programa s više korisnika još nisu ocijenjene; poziva Europski revizorski sud da te projekte uključi u područje primjene budućeg posebnog izvješća o pretpristupnoj pomoći u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama;

Praćenje i ocjenjivanje

43.  potvrđuje da Komisija procjenjuje učinak i održivost pretpristupnih programa putem izvješća sustava praćenja usmjerenog na rezultate (ROM), no žali zbog toga što se ti rezultati ne objavljuju; smatra da bi izvješća Komisije o napretku trebala odražavati saznanja izvješća ROM-a te osigurati procjenu programa i njihovog učinka nakon provedbe; stoga potiče Komisiju da u svako izvješće o napretku uvrsti poglavlje o uključivanju zaključaka iz ROM-a;

44.  ističe da je među zemljama neravnomjeran broj izvješća ROM-a (sustava praćenja usmjerenog na rezultate) te da se kreće u rasponu od 31 za Albaniju do nijednog za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju; nadalje ističe da se od zemalja koje se koriste sustavom decentralizirane provedbe (DIS) ne zahtijeva da provode vanjski ROM te da se stoga u Hrvatskoj obavlja vrlo malo neovisne provedbe; poziva Komisiju da osigura redovno i temeljito neovisno vanjsko praćenje programa financiranih iz pretpristupne pomoći EU-a u svim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo;

45.  zabrinut je zbog toga što se izvješća sustava praćenja usmjerenog na rezultate (ROM) smatraju strukturno pristranima u korist pozitivnih ocjena i da nisu prikladna za dugoročno praćenje učinkovitosti; naglašava da bi praćenje trebalo pratiti uspješnost sektora a ne samo rezultate projekta; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatni akcijski plan praćenja koji će uključivati druge alate za ocjenjivanje osim izvješća ROM-a, kao što su okviri za procjenu uspješnosti sektora pokazateljima SMART, kako bi se s vremenom omogućilo sveobuhvatnije praćenje rezultata projekta; želi biti obaviješten o postignutom napretku prije kraja 2014.;

46.  podsjeća na poziv Parlamenta upućen Komisiji da procijeni učinak i rezultate postignute dodjelom sredstava EU-a za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo(9); pozdravlja objavu Komisije iz 2012./13. o procjeni stanja pravosuđa i temeljnih prava u Turskoj te procjeni vladavine prava, pravosudne reforme i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu; ipak žali zbog toga što procjena stanja u Turskoj nije obuhvaćala reviziju projekata koji se odnose na borbu protiv korupcije;

47.   svjestan je da Europski revizorski sud trenutno priprema posebno izvješće o pretpristupnoj pomoći EU-a Srbiji; preporučuje da se projekti provedeni na području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije uvrste u područje primjene revizije uspješnosti;

Transparentnost

48.  mišljenja je da bi baze podataka svih projekata financiranih iz pretpristupnih programa pomoći trebalo uspostaviti i učiniti dostupnima javnosti; stoga poziva Komisiju na razradu mjera za povećanje transparentnosti zakonskih odredaba te osmišljavanje sustava putem kojeg će sva financiranja od strane EU-a biti objavljena na istoj internetskoj stranici, neovisno o tome tko upravlja financijskim sredstvima, a koji bi se temeljio na standardnim kategorijama informacija koje države članice trebaju osigurati na najmanje jednom od radnih jezika EU-a;

49.  primjećuje predanost Komisije u rješavanju tih pitanja do 2015. objavljivanjem informacija o Instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA) u skladu s Inicijativom za transparentnost međunarodne pomoći kojom se utvrđuju zajednički standardi za elektroničko objavljivanje pravovremenih, sveobuhvatnih i prognostičkih informacija o sredstvima osiguranim razvojnom suradnjom; naglašava da će takva inicijativa biti uspješna jedino ako se informacije budu redovito ažurirale; stoga potiče Komisiju da bazu podataka ažurira jedanput mjesečno, kao što je i planirano;

Napomene u vezi s određenim zemljama

Albanija

50.  pozdravlja poboljšanja koja je donijela potpora EU-a u pravnom i institucijskom okviru te u infrastrukturi pravosuđa u Albaniji;no, zabrinut je zbog nedovoljnog izvješćivanja o rezultatima stvarnog korištenja, provedbe i konkretnog učinka tih promjena;

51.   prepoznaje rezultate u smislu donošenja strateških dokumenata u području borbe protiv korupcije; no, ozbiljno je zabrinut zbog niske učinkovitosti mjera poduzetih u tom području; ističe da je 2012. Albanija proglašena najkorumpiranijom zemljom u Europi; poziva Komisiju i albanske vlasti da žurno razmotre provedbu strategije za borbu protiv korupcije i plan djelovanja u toj zemlji;

Bosna i Hercegovina

52.  ne odobrava nedostatak primjene nekih od pojačanih kapaciteta pravosuđa u Bosni i Hercegovini; zabrinut je zbog činjenice da je u reviziji za 2009. Revizorski sud primijetio nedostatak financijskih sredstava za operacije i održavanje ostvarene infrastrukture, što dovodi do rizika da će poboljšanjima nedostajati održivost;

53.   ozbiljno je zabrinut zbog ograničenog djelovanja agencije za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini i zbog nedostatka izvješćivanja o posebnim rezultatima financiranja EU-a na području borbe protiv korupcije;

Hrvatska

54.  primjećuje napredak koji je Hrvatska postigla na nekim područjima pravosudnih reformi kao i njihove provedbe te da je njihova održivost osigurana daljnjom provedbom projekata;

55.   ističe neke od pozitivnih pomaka na području borbe protiv korupcije koji su predstavljeni u godišnjim izvješćima o napretku za Hrvatsku; no, zabrinut je zbog rizika da mjere koje su donesene prije pristupanja zemlje u Europsku uniju nisu nepovratne i održive; ističe, primjerice, da nije jasno koja institucija igra vodeću ulogu u nadzoru svih reformi u borbi protiv korupcije, da su članovi Odbora za sukobe interesa imenovani tek početkom veljače 2013., dovodeći tako u pitanje njegovo djelovanje i rezultate, kao i da politički motivirana imenovanja u ministarstvima i upravnim odborima poduzeća i dalje traju te da su, zapravo, u porastu;

Kosovo

56.  primjećuje da zbog nedostatka kontrole kosovske vlasti u Prištini nad sjevernim područjem projekti IPA-e poput „Reforme sustava pravnog obrazovanja”, čiji je cilj obuhvatiti područje cijelog Kosova, imaju zanemariv utjecaj na sjeverno područje;

57.  ozbiljno je zabrinut zbog toga što Revizorski sud ne smatra dovoljno učinkovitom pomoć EU-a na Kosovu u području vladavine prava; priznaje da posebne okolnosti na Kosovu, kao što je slaba polazišna točka za izgradnju vladavine prava i činjenica da kosovska tijela uprave ne daju tom području dovoljno prioriteta, u izvjesnoj mjeri objašnjavaju ograničenu učinkovitost djelovanja EU-a; ipak ističe postojanje područja u kojima bi se trebao očekivati napredak djelovanjem Komisije i ESVD-a:

58.  posebno je zabrinut zbog nedostatka opipljivog napretka na području borbe protiv korupcije na Kosovu; smatra da je korupcija glavni izazov i ozbiljna prepreka u funkcioniranju javnih ustanova;

Bivša jugoslavenska republika Makedonija

59.  pozdravlja napredak postignut u zakonodavnom okviru za pravosudnu reformu i pozitivne promjene u smislu učinkovitosti i nepristranosti koje su postignute uvođenjem automatskog informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima; prepoznaje aktivan pristup bivše jugoslavenske republike Makedonije u reformi svojeg sudstva kao predvodnice na tom području;

60.   zabrinut je zbog nedostupnosti izvješćivanja o učinkovitosti projekata IPA-e u borbi protiv korupcije u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji;

Crna Gora

61.  pozdravlja poboljšanje regionalne suradnje na područjima policijske i pravosudne suradnje, jačanje pravnog okvira potrebnog za osiguranje neovisnosti pravosuđa i za pojačanje učinkovitosti pravosuđa u Crnoj Gori; zabrinut je zbog slabe koordinacije donatora i niskog stupnja održivosti projekata;

62.   uočava da je korupcija ozbiljan problem u Crnoj Gori; prepoznaje napore koje je Crna Gora poduzela u borbi protiv korupcije te posebno pozdravlja jačanje Uprave za inicijativu u borbi protiv korupcije zahvaljujući financijskoj potpori EU-a;

Srbija

63.  zabrinut je zbog mogućnosti da neovisnost pravosuđa nastavi biti ozbiljan problem u Srbiji, posebno zbog neprimjerenog političkog utjecaja; nadalje, žali zbog toga što novo zakonodavstvo nije ni dosljedno ni ispravno primijenjeno, riskirajući na taj način svoju učinkovitost;

64.  pozdravlja pozitivnu ocjenu projekta „Podrška osnivanju Agencije za borbu protiv korupcije” te posebno činjenicu da bi projekt trebao imati znatan utjecaj na sve ciljne skupine i društvo u cjelini; ipak, ustraje na potrebi za stalnim praćenjem kako bi se osiguralo da politički razvoj događaja ne sprječava provedbu projekta;

Turska

65.  potvrđuje da projekti provedeni na području pravosuđa pružaju prihvatljive dokaze o održivosti te pozdravlja političku spremnost turskih vlasti za nastavljanje pokrenutog procesa reformi, koja se očituje u povećanoj dodjeli proračunskih sredstva za usavršavanje pravosudnih djelatnika; ipak, ističe brojne slabosti u osmišljavanju projekata, poput nepostojanja osnovnih podataka i nedostatak pokazatelja SMART, koje treba riješiti kako bi se omogućilo pravilno vrednovanje utjecaja pretpristupnih projekata;

66.   primjećuje da je financijska pomoć EU-a na području borbe protiv korupcije započela tek nedavno s projektom „Etika za suzbijanje korupcije u Turskoj” 2006.; potvrđuje obavijest Komisije da se ne mogu programirati sredstva EU-a prije nego što se uspostavi neovisno jedinstveno tijelo za borbu protiv korupcije i donese Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije; primjećuje da se gore navedeni projekt smatra umjereno zadovoljavajućim, ali mu nedostaju pokazatelji SMART;

o
o   o

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu pravde Europske unije, Revizorskom sudu, nadzornom odboru OLAF-a i OLAF-u..

(1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stavovi o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova. (2) Prilog 1. Komisijinim odgovorima na Pisana pitanja br. E-011447/2012, E-011448/2012, E‑011449/2012, E-011661/2012, E-011662/2012, E-011663/2012, E-011664/2012 i E-011665/2012. (3) Prilog 1. Komisijinim odgovorima na Pisana pitanja br. E-011447/2012, E-011448/2012, E‑011449/2012, E-011661/2012, E-011662/2012, E-011663/2012, E-011664/2012 i E-011665/2012. (4) Projekt TR0501.07, doprinos EU-a: 22.500.000 EUR, uplate na dan 31.12.2012.: 20.559.457,71 EUR (5) Projekt TR0401.02, doprinos EU-a: 1.400.000 EUR, uplate na dan 31.12.2012.: 1.207.747,58 EUR (6) Na istome mjestu. (7) Na istome mjestu. (8) Izjava o prosječnim iznosima ukupne omotnice pretpristupne pomoći za razdoblje od 2007.do 2012. posvećenima pravosuđu i borbi protiv korupcije odražava dodjelu sredstava tim područjima do veljače 2013. (9) SL C 188 E, 28.6.2012, str. 19; SL C 199 E, 7.7.2012, str. 106; SL C 296 E, 2.10.2012, str. 94.