Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada .2013. o „Znanju o moru 2020.: kartiranje morskog dna u cilju promicanja održivog ribarstva” (2013/2101(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 29. kolovoza 2012. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja” (COM(2012)0473),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. rujna 2010. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: podaci o moru te promatranje mora za pametan i održiv rast“ (COM (2010)0461),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i potpori znanstvenom savjetovanju o zajedničkoj ribarstvenoj politici,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike,
– uzimajući u obzir prijedlog Direktive Komisije od 12. ožujka 2013. za izravnu uspostavu okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru“ (COM(2012)0494),
– uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (Direktiva 2008/56/EZ),
– uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavi infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (Direktiva 2007/2/EZ),
– uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva 2003/98/EZ),
– uzimajući u obzir Odluku br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmome okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. srpnja 2012. naslovljenu „Prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi od javnih ulaganja u istraživanja” (COM(2012)0401),
– uzimajući u obzir preporuku Komisije 2012/417/EU od 17. srpnja 2012. o pristupu znanstvenim informacijama i njihovom očuvanju,
– uzimajući u obzir Preporuku 2002/413/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30.svibnja 2002. o provedbi Integralnog upravljanja obalnim područjem u Europi,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. rujna 2012. naslovljeno „Napredak u integriranoj pomorskoj politici EU-a” (COM(2012)0491),
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 29. kolovoza 2012. o srednjoročnoj procjeni europske mreže promatranja i podataka iz pomorskog okoliša (SWD(2012)0250),
– uzimajući u obzir dokument Komisije od 8. ožujka 2012. pod nazivom „Smjernice za uspostavljanje europske mreže za promatranje i podatke o pomorskom okruženju“ (Ares(2012)275043),
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 8. rujna 2010. o procjeni učinka Europske mreže za promatranje i podatke o pomorskom okruženju (SEC(2010)0998),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. Naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 22. siječnja 2010. o rezultatima javne rasprave o infrastrukturi podataka o pomorskom okruženju (SEC(2010)0073),
– uzimajući u obzir zaključke od 16. studenog 2009. s 2973. sastanka o integriranoj pomorskoj politici (Vijeća za opće poslove i vanjske odnose),
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. listopada 2009. pod nazivom „Izvješće o napretku integrirane pomorske politike Europske unije“ (COM(2009)0540),
– uzimajući u obzir dokument službi Komisije od 7. travnja 2009. naslovljen „Izgradnja europske infrastrukture znanja o moru: smjernice za europsku mrežu promatranja i podataka o morskom okruženju” (SEC(2009)0499),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. rujna 2008. pod nazivom „Europska strategija istraživanja na području mora i pomorstva: koherentan okvir Europskog istraživačkog prostora kao potpora održivom iskorištavanju oceana i mora”(COM(2008)0534) i Rezoluciju Parlamenta od 19. veljače 2009. o primijenjenom istraživanju na području zajedničke ribarstvene politike(1),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2007. o integriranoj pomorskoj politici Europske Unije (COM(2007)0575),
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A7-0295/2013),
A. budući da je poznavanje morskog okoliša od temeljne važnosti za poticanje, razvoj i širenje „plavog gospodarstva“, koje predstavlja pomorski aspekt strategije Europa 2020., te za povezivanje znanja i tehnoloških inovacija, održivo korištenje resursa, konkurentnost i stvaranje radnih mjesta u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta;
B. budući da je poznavanje morskog okoliša iznimno važno za povećanje količine i unaprjeđenje kvalitete informacija o ekološkim sustavima i antropogenim utjecajima na morski okoliš, kao i za primjerenu zaštitu okoliša, racionalno i dugoročno ekološki održivo korištenje resursa te uravnoteženo i održivo povećanje uporabe oceana, kao i s njim povezanih ljudskih aktivnosti;
C. budući da postojeće podatke o morskom okolišu posjeduju brojna tijela, ali su oni fragmentirani i raspršeni; budući da je neophodno osigurati dostupnost i lak pristup golemom korpusu podataka o morskom okolišu u Europi kako bi se optimizirali resursi te potaknuo razvoj, inovacije i stvaranje radnih mjesta u morskom i pomorskom sektoru;
D. budući da je u morskom okolišu ribolov jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti, kojom se doprinosi dostupnosti zaliha hrane i koja je iznimno važna za određene priobalne zajednice, on je stoga važan element integrirane pomorske politike; budući da ribarske aktivnosti često imaju znatne štetne učinke na morske ekosustave zbog raznolikosti i količine iskorištavanih ribljih stokova; budući da je ribarstvo i sektor na koji je najviše utječu različiti načini iskorištavanja okoliša i aktivnosti u morskom okolišu, kao što su pomorski prijevoz i turizam, urbani i priobalni razvoj, onečišćenje mora, ekstraktivna industrija i obnovljive energije, koji zajedno s ribolovnim aktivnostima mogu imati kumulativan učinak;
E. budući da su europska mora međusobno vrlo različita i da ih odlikuju različite vrste ribarskih flota, odnosno vrsta ribolova, ovisno već o državi članici; budući da priznavanje i vrednovanje ovih raznolikosti i specifičnih odlika u velikoj mjeri ovisi o raspoloživim podacima o ribolovnim aktivnostima;
F. budući da je sve učestalije korištenje informacijskih tehnologija povezanih sa sektorom ribarstva omogućilo lakši pristup informacijama kao i njihovu transparentnost te da je sve proširenija informatizacija sustava za prikupljanje i prijenos podataka na razini nacionalnih i regionalnih uprava, kao i na razini proizvođačkih organizacija; uvjeren je da se stoga povećanom dostupnosti informacija o ribolovnim aktivnostima može pokrenuti proces kojim se potiče održiviji ribolov, ne samo u smislu okoliša, nego i s obzirom na gospodarski i socijalni aspekt;
G. budući da je potrebno odrediti i definirati osjetljive biogeografske zone i uspostaviti zone za oporavak ribljih stokova te zaštićena morska područja kako bi se osigurala zaštita ugroženih morskih ekoloških sustava od posebno štetnih ribolovnih aktivnosti te njihovo očuvanje; podsjeća na to da iz većeg broja i kvalitete informacija o morskom okolišu i ribolovnim aktivnostima proizlazi bolje razumijevanje, prihvaćanje i primjena unaprijeđenih mjera za zaštitu ekoloških sustava i za upravljanje ribolovom te pomorskim prostornim planiranjem;
H. budući je inicijativom „Znanje o moru 2020.” omogućeno pokretanje razmjene ideja o spomenutoj temi te provedba javnog savjetovanja u cilju provjere javnog mišljenja o mogućnostima i izazovima povezanima s pristupom informacijama o praćenju stanja mora u Europi; budući da je pozdravljena inicijativa Komisije za objavljivanje Zelene knjige „Znanje o moru 2020.: od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja”;
I. budući da je, u skladu s utvrđenim pravilima, nužno osloboditi potencijal goleme količine podataka o morskom okolišu, prikupljene i pohranjene u brojnim javnim i privatnim tijelima na europskoj razini, te osigurati njihovu raspoloživost i dostupnost mogućim korisnicima, naglašavajući potrebu za zaokretom u modelu prikupljanja i korištenja podataka kako bi se postojeći sustav, u kojem se podaci za različite pojedinačne i specifične uporabe prikupljaju višekratno, zamijenio modelom kojim bi se omogućilo prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka u različite svrhe;
J. budući da će se većom raspoloživosti podataka i lakšim pristupom istima potaknuti njihovo korištenje u svrhu multidisciplinarnih studija te potaknuti uspostavljanje međusektorskih partnerstava, posebice između privatnog i javnog sektora, zbog čega će kapacitet i korisnost toga korpusa podataka biti mnogo veća od njihova zbroja iz svih pojedinačnih dijelova korpusa;
K. budući da se da se ova inicijativa zasniva na interdisciplinarnoj strategiji koja uključuje i povezuje sve aktualne aktivnosti promatranja morskog okoliša u EU; naglašava upotrebljivost i prednosti pristupa brojnim podacima u okviru jedinstvene numeričke platforme za pružanje podataka o morskom okolišu;
L. budući da velika važnost i velika raznolikost sektora ribarstva te aktivnosti u morskom okolišu s dugom poviješću i tradicijom u potpunosti opravdavaju integraciju podataka o i upravljanju ribarstvom i njegovu korištenju u podatke koje je potrebno kartirati i staviti na raspolaganje u okviru inicijative „Znanje o moru 2020.“;
M. budući da EU od 2001. podupire upravljanje zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) tako što financira prikupljanje podataka o sektoru ribarstva i njihovo širenje, za koje su pak zadužena nacionalna tijela država članica; podsjeća da se ribarstvom EU-a sve više upravlja u okviru višegodišnjih nacionalnih planova na temelju preventivnog sustava i sustava koji se zasniva na ekološkom sustavu u cilju smanjenja učinka ribolovnih aktivnosti na morske ekološke sustave, kao i da strategija upravljanja uključuje multidisciplinarno istraživanje koje zahtjeva prikupljanje golemog broja znanstvenih podataka o ribljim stokovima;
N. budući da su se aktualnom reformom ZRP-a povećale obveze zemalja članica u vezi s prikupljanjem podataka o okolišu i biologiji te prikupljanjem tehničkih i društveno-gospodarskih podataka o ribolovnim aktivnostima u kontekstu Zajednice za prikupljanje podataka iz područja ribarstva, kojoj će se, u razdoblju od 2014. do 2020., dodijeliti veća sredstva iz novog Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);
Izvori informacija i vrste podataka
1. naglašava postojanje velikog broja javnih i privatnih institucija u kojima se pohranjuju podaci o ribarstvu u EU a, koji bi trebali biti integrirani u javno dostupnu višerezolucijsku digitalnu kartu morskog dna ;
2. naglašava da u cilju ispunjavanja svojih obveza prema EU u okviru ZRP-a države članice prikupljaju i prosljeđuju podatke koji predstavljaju izvrstan izvor informacija o ribarstvu, kao i da se taj golemi korpus podataka prikuplja u Zajedničkom istraživačkom centru (ZIC) te da ga procjenjuju stručnjaci radnih skupina Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (CSTEF); dodaje da podatke koje su prikupile države članice u okviru ZRP-a koristi Međunarodno vijeće za iskorištavanje mora (ICES) kako bi osiguralo znanstvene podatke o resursima i savjete o upravljaju ribarstvom;
3. upozorava na golem obujam podataka koje sakupljaju ribarske flote opremljene sustavima za nadzor plovila (VMS) i koji bi mogli biti vrlo korisni pri kartiranju ribolovnih aktivnosti; podsjeća na važnost podataka prikupljenih u okviru VMS-a u mješovitom ribarstvu; naglašava da bi bilo poželjno uključiti i kartirati dodatne podatke, posebice podatke pohranjene u elektronskim ili papirnatim očevidnicima o ribolovu, bilješkama promatrača na ribarskim plovilima, kao i podatke prikupljene tijekom kampanja za praćenje stanja resursa;
4. podsjeća da određene organizacije proizvođača, posebice one s područja industrijskog ribarstva, posjeduju podatke o ribarskoj djelatnosti koje bi trebale upotpuniti trenutnu sliku; dodaje da bi, u slučaju malog ribolova, u čijem su slučaju podaci skromni, trebalo poticati flote da same prikupljanju podatke koristeći svoja plovila kao platforme za prikupljanje podataka i nadziranje ribarstva, eventualno instalacijom jednostavnih uređaja povezanih sa sustavom GPS/GPRS u stvarnom vremenu; ističe također da je velik dio podataka o ribarstvu prikupljen u okviru istraživačkih projekata;
5. naglašava upotrebljivost stavljanja na raspolaganje kartiranja prostorne raspodjele flote, ribarskih napora te sastava i količine ulova, čime bi se potencijalnim korisnicima omogućio pristup podacima o područjima intenzivnog ribolova, ulovljenim vrstama, količini ulova u određenom području, ali i ostalim informacijama; u kontekstu ove vrste kartiranja posebno upozorava na određene podatke koji se odnose na vrstu flote (npr. zastava pod kojom plovi, matična luka, starost, dužina i tonaža, snaga, posada), na ribarski trud (npr. broj isplovljavanja ili broj dana ribolova, broj i vrsta ribolovnog alata), na ulov (npr. ciljne riblje vrste, sekundarne vrste, odbacivanja ulova, težina, vrijednost); također naglašava da bi se dostupnošću podataka VMS-a omogućilo određivanje prostorne raspodjele flote te da bi se kombiniranjem tih informacija sa podacima iz očevidnika o ribolovu na plovilima omogućilo određivanje prostorne raspodjele ulova;
6. vjeruje da bi se odvojenim kartiranjem podataka s obzirom na vrstu ribolovne aktivnosti (mali ribolov, tradicionalni ribolov ili industrijski ribolov) osigurala realna slika raznolikosti ribarstva; dalje naglašava da bi se stavljanjem na raspolaganje društveno-gospodarskih pokazatelja povezanih s ribarstvom (kao što su npr. dob i obuka posade) mogao osigurati podrobniji opis sektora;
Kako potaknuti dobivanje podataka i mogućnost njihova korištenja
7. priznaje da brojne strane imaju opravdan interes za pristup podacima o ribolovnim aktivnostima i o stanju očuvanosti i iskorištavanju stokova; zbog toga zagovara uspostavu mehanizama kojima bi se olakšao pristup relevantnim podacima o ribarstvu, pod uvjetima koje tek treba odrediti kao i na različitim razinama pristupa, pri čemu treba osigurati odgovarajuću razina povjerljivosti podataka i poslovnog interesa;
8. ističe da se prikupljanje podataka i upravljanje ribolovnim resursima financiraju iz EU-a i iz država članica te da stoga prikupljeni podaci trebaju biti stavljeni na raspolaganje mogućim korisnicima i široj javnosti; tvrdi da ostali podaci o ribarstvu prikupljeni u okviru javnog financiranja ili sufinanciranja (iz EU-a ili država članica) također trebaju biti dostupni i stavljeni na raspolaganje javnosti, dok pristup podacima o ribarstvu, prikupljenima u okviru privatnog financiranja, treba biti uvjetovan odobrenjem institucija u čijem su informacije vlasništvu;
9. ističe da dio Uredbe o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, koji se pak odnosi na podatke o ribarstvu, sadrži članke izričito usmjerene na zaštitu osobnih podataka i povjerljivosti profesionalne i poslovne tajne; nadalje naglašava da se u spomenutoj Uredbi izričito navodi da podaci o ribarstvu čijim bi se prikupljanjem, razmjenom i otkrivanjem ugrozila zaštita privatnosti i integritet privatnih ili poslovnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo, podliježu važećim pravilima o povjerljivosti i profesionalnoj i poslovnoj tajni;
10. tvrdi da je slično i s podacima o ribarstvu dobivenima na temelju istraživačkih projekata te se stoga očekuje da podaci prikupljeni u sklopu znanstvenih projekata, kojima se sredstva dodjeljuju iz javnih tijela EU-a ili iz država članica, budu dostupni te stavljeni na raspolaganje potencijalnim korisnicima i široj javnosti, pri čemu se poštuju uvjeti posebno utvrđeni za podatke prikupljene u okviru projekata; ističe da određene vrste podataka o ribarstvu proizlaze iz oblikovanja i korištenja određenih modela, prototipova ili eksperimentalnih alata te da je stoga širenje takvih podataka posebno osjetljivo;
11. ističe postojanje komunikacija i preporuka Komisije o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu širenju i pohranjivanju, u kojima se navodi da otkrivanje istraživačkih podataka mora biti usklađeno s europskim i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka; nadalje ističe da ti dokumenti upućuju na potrebu da se osiguraju uvjeti koji se odnose na otkrivanje podataka i ograničenja koja su potrebna radi sukladnosti s pravilima o zaštiti osobnih podataka, privatnosti, poslovne tajne, opravdanih poslovnih interesa i prava intelektualnog vlasništva;
12. tvrdi da bi, neovisno o činjenici jesu li podaci vlasništvo javnih ili privatnih tijela ili su prikupljeni u sklopu privatnog ili javnog financiranja, uvijek trebalo navesti tijelo zaduženo za prikupljanje, obradu i prosljeđivanje informacija; također potvrđuje da bi, u slučaju da se puštanjem informacije u opticaj utječe na konkurentnost i tržišno natjecanje, ili na prihod tijela koja su u vlasništvu podataka, javno objavljivati trebalo samo podatkovne proizvode, a ne neobrađene ili obrađene podatke; u tim slučajevima smatra da bi obavezno upućivanje na izvor podatka omogućilo zainteresiranim stranama da stupe u kontakt s onima koji posjeduju originalne informacije te od njih zatraže pravo pristupa detaljnijim ili čak sirovim podacima;
13. tvrdi da se prilikom kartiranja i stavljanja na raspolaganje podataka o kretanjima i operacijama ribarske flote, posebno kad je riječ o podacima dobivenima iz izvješća u okviru sustava za nadzor plovila, očevidnika o ribolovu i bilješki promatrača na plovilima, moraju poduzeti mjere za zaštitu povjerljivosti podataka i poslovnih interesa u skladu s zakonskim odredbama koje se primjenjuju u dotičnom kontekstu; ističe da se navedeno može postići izostavljanjem pojedinačnih informacija, kao što su imena plovila ili broj njihove registracijske oznake, širenjem agregiranih informacija, po mogućnosti grupiranih ovisno o području, segmentu flote i vrsti ribarskog alata, kao i osiguravanjem vremenskog odmaka između prikupljanja podataka i stavljanja na raspolaganje gotove karte ribolovnih aktivnosti; podsjeća također da će se, zbog pretjeranog agregiranja podataka kao i zbog vrlo široke prostornog i vremenskog okvira, umanjiti podrobnost i preciznost informacija;
14. smatra da bi, kada su podaci u vlasništvu javnih tijela država članica, Komisija trebala izraditi sveobuhvatan skup standardnih smjernica za optjecaj informacija, odrediti vremenski okvir prikupljanja, obrade i priopćavanja podataka te dati poticaj potreban za stavljanje na raspolaganje informacija kako bi ih zainteresirane strane mogle konzultirati; vjeruje da treba uspostaviti minimalan skup smjernica potrebnih za obvezno prosljeđivanje informacija te da bi trebalo prosljeđivati i razmjenjivati slične podatke kako bi sve države članice raspolagale istom vrstom podataka o ribarstvu;
15. tvrdi da bi se, kada su podaci o ribarstvu prikupljeni u okviru istraživačkih projekata koje je financirala ili sufinancirala EU ili države članice, po završetku projekta trebalo predvidjeti obvezu priopćavanja podataka u skladu s unaprijed utvrđenim vremenskim rasporedom;
16. tvrdi da kada su podaci prikupljeni u okviru istraživačkih projekata, istraživačima treba dati razuman rok za objavu rezultata njihovih istraživanja; smatra da, u skladu s pristupom utvrđenih programom Obzor 2020. ta obveza može biti ukinuta moratorijem kojim se osigurava vrijeme potrebno za objavu; također tvrdi da bi se podaci trebali priopćavati u što kraćem mogućem roku te da moratorij stoga ne smije trajati duže od tri godine kako bi se izbjegla zastarjelost podataka, a iz njihova širenja izvukla maksimalna korist;
Kako na učinkovit način prikupljati i kompilirati podatke
17. primjećuje da je za stabilne i pouzdane podatke potrebno osigurati standardiziranje, provjeru i kontrolu njihove kvalitete, bez obzira na to dolaze li oni iz podatkovnih baza država članica ili baza istraživačkih projekata u vezi s ribarstvom;
18. smatra nužnom uspostavu zajedničkih protokola/modela, usklađenih i testiranih na razini strategije uzorkovanja, kao i utvrđivanje postupaka prikupljanja i obrade podataka te formata u kojem se informacije prosljeđuju, sto je neophodno za osiguravanje usporedivosti i interoperabilnosti podataka o ribarstvu; primjećuje da bi u tu svrhu mogao poslužiti model ZRP-a ;
19. primjećuje da način na koji se podaci o ribarstvu prosljeđuju može varirati ovisno o njihovoj složenosti te da je neophodno odrediti vrstu podataka koji se mogu prosljeđivati kao sirovi ili obrađeni, ili u obliku podatkovnih proizvoda; naglašava da osnovni/ najjednostavniji parametri mogu biti dostavljeni u obliku sirovih podataka dok složeniji/specifični parametri koji zahtijevaju analizu i stručno tumačenje mogu biti dostavljeni u obliku obrađenih podataka ili podatkovnih proizvoda; primjećuje da je važno navesti vrstu podataka o ribarstvu koji se prosljeđuju potencijalnim korisnicima te razlikovati sirove i obrađene podatke te podatkovne proizvode, kao i parametre dobivene mjerenjem od onih proizišlih iz modela;
20. naglašava da u pojedinim slučajevima kada su podaci koji se priopćavaju vrlo iscrpni i kada je rezolucija kartiranja vrlo visoka, može doći do neželjene razine koncentracije ribolovnog napora na određene resurse i ugrožena morska staništa; stoga smatra da se prilikom priopćavanja takve vrste informacija moraju poduzeti koraci u cilju zaštite i praćenja dotičnih resursa i staništa; također smatra da ne bi trebalo prosljeđivati osjetljive informacije o prostornoj raspodjeli rijetkih ili ugroženih morskih vrsta kao bi se osigurala njihova zaštita;
21. tvrdi da u svrhu postizanja učinkovitog kompiliranja i prosljeđivanja informacija Komisija mora osigurati potrebnu koordinaciju, a države članice moraju organizirati svoje aktivnosti te međusobno surađivati; tvrdi da je koordinacija Komisije neophodna za određivanje prioritetnih ciljeva, bolju troškovne isplativost prikupljanja, obrade i prosljeđivanja podataka, kao i za razvoj sinergija među državama članicama;
22. tvrdi da s obzirom na raznolikost sustava za prikupljanje podataka, obujma i vrste podataka koje prikupljaju brojna javna i privatna tijela u čijem su vlasništvu podaci o ribarstvu, države članice moraju uskladiti svoje aktivnosti te međusobno surađivati kako bi se omogućilo usklađivanje različitih vrsta, količina, kvalitete i formata podataka; poziva Komisiju da redovito ocjenjuje učinkovitost u usklađivanju te suradnju među državama članicama;
23. preporuča da države članice odrede nacionalno tijelo koje će biti nadležno za prikupljanje, kompiliranje,obradu, kontrolu kvalitete, objedinjavanje i prijenos podataka u cilju njihova uključivanja u zajedničku platformu za pristup podacima o ribarstvu; vjeruje da je jedna od mogućnosti za postizanje gore navedenog cilja uspostava posebnog tijela na razini zemalja članica, koje će financirati i koordinirati Komisija;
Kako koristiti obradu i tumačenje podataka
24. naglašava da u vidu postizanja najveće moguće koristi od ove inicijative treba uspostaviti model upravljanja i funkcioniranja, kojim bi se zajamčilo pravilno prikupljanje, obrada, tumačenje i prosljeđivanje podataka o ribarstvu te osiguralo sudjelovanje i istinsko uključivanje država članica, znanstvene i lokalne zajednice;
25. tvrdi da bi, kada je riječ o upravljanju i funkcioniranju, Mreži nadgledanja i prikupljanja podataka europskih mora (EMODnet) trebalo dodijeliti trajni status; smatra da bi u pogledu uključivanja i stavljanja na raspolaganje podataka u okviru ove platforme bilo poželjno temeljiti se na iskustvu prikupljenom prilikom razvoja koncepta EMODnet-a, uspostave i funkcioniranja tematskih skupina te uspostave tematskih portala o morskom okolišu (hidrografiji, geologiji, fizici, kemiji, biologiji, staništima i ljudskoj aktivnosti);
26. smatra da bi s obzirom na važnost sektora ribarstva podatke o ribarstvu trebalo grupirati unutar dodatne tematske skupine u okviru platforme EMODnet ili, kao alternativno rješenje, uključiti ih u novi tematski portal za ljudske aktivnosti, omogućujući na taj način pristup širem opsegu sadržaja;
27. tvrdi da bi rad platforme EMODnet trebala koordinirati pomorska službe Europskog programa za praćenje Zemlje (GMES) kako bi se osigurao što veći mogući broj informacija, kao i povezanost podataka o ribarstvu i podataka o okolišnim parametrima prikupljenima u okviru satelitskog nadzora GMES-a;
28. smatra da ambiciozna inicijativa poput „Znanja o moru 2020.“, koju odlikuje široko područje djelovanja, zasnivanje na multidisciplinarnom pristupu i integriranje podataka o ribarstvu u željenom obliku, podrazumijeva potrebu za konkretnim akcijskim planom kojim će se kao rezultat zajedničkog truda EU-a i država članica postaviti srednjoročni i dugoročni ciljevi;
29. tvrdi da provedba i uspjeh ove vrste projekta ovise o izdašnom financiranju, kontinuiranosti i predvidljivosti na duge staze; poziva na poticaj i potporu EU-a, koji su nužni za osiguravanje podataka o ribarstvu koji bi se mogli uključiti u višerezolucijsku digitalnu kartu morskog dna; ističe da osiguravanje podataka o ribarstvu zahtjeva objedinjavanje svih izvora financiranja na razini EU-a i država članica te primjećuje da se EFPR-om u cijelosti obuhvaća potpora za sva tehnička sredstva upotrijebljena prilikom uspostave i funkcioniranja EMODnet-a;
o o o
30. nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Odboru regija, Savjetodavnom odboru za ribarstvo i akvakulturu, regionalnim savjetodavnim vijećima te Znanstvenom, tehničkom i gospodarskom odboru za ribarstvo.