Europski parlament,

—  uzimajući u obzir svoju Odluku od 14. ožujka 2012. o osnivanju, nadležnostima, broju članova i trajanju mandata Posebnog odbora za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca(1), donesenu u skladu s člankom 184. Poslovnika,

—  uzimajući u obzir svoju Odluku od 11. prosinca 2012. o produženju mandata Posebnog odbora za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca do 30. rujna 2013.,

—  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članak 67. i Dio Treći, Glavu V. Poglavlje 4. (članke 82. – 86.) i Poglavlje 5. (članke 87. – 89.) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 5., 6., 8., 17., 32., 38. i 41., Glavu VI. (članke 47. – 50.) i članak 52.,

—  uzimajući u obzir Štokholmski program o slobodi, sigurnosti i pravdi(2), Komunikaciju Komisije „Uspostava prostora slobode, sigurnosti i pravde na službu europskim građanima – Akcijski plan za provedbu Štokholmskog programa“ (COM(2010)0171) i Komunikaciju Komisije „Strategija unutarnje sigurnosti EU-a: pet etapa ka sigurnoj Europi“ (COM(2010)0673),

—  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013., posebno one o potrebi borbe protiv utaje poreza i porezne prijevare te borbe protiv pranja novca,

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 8. i 9. studenog 2010. o osnivanju i provedbi ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala, zaključke Vijeća za PUP od 9. i 10. lipnja 2011. o utvrđivanju prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala u razdoblju 2011. – 2013. i zaključke Vijeća za PUP od 6. i 7. lipnja 2013. u kojima se utvrđuju prioriteti za razdoblje 2014. – 2017.,

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. svibnja 2010. o oduzimanju i povratu imovinske koristi (07769/3/2010),

—  uzimajući obzir strategiju EU-a za droge za razdoblje 2005. – 2012. i za razdoblje 2013. – 2020. te akcijski plan EU-a u području borbe protiv droga 2009. – 2012.,

—  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv nedopuštene trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima koja je donesena na Općoj skupštini 20. prosinca 1988. (Rezolucija 1988/8) i otvorena za potpisivanje u Beču od 20. prosinca 1988. do 28. veljače 1989., a zatim u New Yorku do 20. prosinca 1989.,

—  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala koja je donesena na Općoj skupštini 15. studenog 2000. (Rezolucija 55/25) i otvorena za potpisivanje u Palermu 12. prosinca 2000. te njezine protokole i UNODC-ov Zbornik predmeta organiziranog kriminala (2012.),

—  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), otvorenu za potpisivanje u Meridi 9. prosinca 2003.,

—  uzimajući u obzir Kaznenopravnu konvenciju i Civilnopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji koje su otvorene za potpisivanje u Strasbourgu 27. siječnja odnosno 4. studenog 1999., te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999.,

—  uzimajući u obzir Akt Vijeća od 26. svibnja 1997. o pripremi Konvencije o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije(3) na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c) Ugovora o Europskoj uniji,

—  uzimajući u obzir Konvenciju OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju otvorenu za potpisivanje u Parizu 17. prosinca 1997. i njezine kasnije dopune,

—  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenih kaznenim djelom i financiranju terorizma, otvorenu za potpisivanje u Varšavi 16. svibnja 2005. i Rezoluciju Odbora ministara Vijeća Europe CM/Res(2010)12 od 13. listopada 2010. o statutu Odbora stručnjaka za ocjenjivanje mjera protiv pranja novca (MONEYVAL),

—  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu koja je otvorena za potpisivanje u Budimpešti 23. studenog 2001.,

—  uzimajući u obzir Strateški koncept za obranu i sigurnost članica Organizacije sjevernoatlantskog saveza (NATO) „Aktivno zalaganje, moderna obrana", koji su donijeli šefovi država i vlada članica NATO-a u Lisabonu 19. i 20. studenog 2010.,

—  uzimajući u obzir 40 preporuka i 9 posebnih preporuka Radne skupine za financijsko djelovanje (Groupe d'action financière, GAFI ili Financial Action Task Force, FATF) za borbu protiv pranja novca,

—  uzimajući u obzir rad Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS),

—  uzimajući u obzir izvješća Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNDOC) naslovljene „Globalizacija kriminala. Procjena prijetnje koju predstavlja transnacionalni organizirani kriminal" (2010.) i „Ocjena nedopuštenih financijskih tokova koji proizlaze iz trgovine drogom i transnacionalnog organiziranog kriminala" (2011.) te „Cjelovita studija o kibernetičkom kriminalu“ (2013.),

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala(4),

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, privremenom oduzimanju ili oduzimanju sredstava i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom(5), Okvirnu odluku Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvršenju naloga za zamrzavanje imovine ili dokaza u Europskoj uniji(6), Okvirnu odluku Vijeća 2005/212/PUP od 24. veljače 2005. o oduzimanju dobara, sredstava i imovine ostvarene kaznenim djelom(7) te Okvirne odluke Vijeća 2006/783/PUP od 6. listopada 2006. o primjeni načela uzajamnog priznavanja odluka o oduzimanju(8),

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi u državama članicama u području pronalaženja i identifikacije imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom(9) te izvješće Komisije u skladu s člankom 8. navedene Odluke (COM(2011)0176),

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/426/PUP od 16. prosinca 2008. o jačanju Eurojusta i izmjeni Odluke 2002/187/PUP o osnivanju Eurojusta radi jačanja borbe protiv teškog kriminala(10),

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol)(11),

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenog 2008. o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima(12),

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2002/584/PUP o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica(13) te naknadne izmjene,

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2002/465/PUP od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima(14) i Izvješće Komisije o zakonodavnom prijenosu navedene Okvirne odluke (COM(2004)0858),

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/902/PUP od 30. studenog 2009. o osnivanju Europske mreže za sprečavanje kriminala (EUCPN)(15),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju trgovine ljudima i borbi protiv nje te zaštiti njezinih žrtava, koja zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2002/629/PUP(16) i Komunikaciju Komisije pod naslovom „Strategija EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima za razdoblje 2012. – 2016.” (COM(2012)0286),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma(17), i Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni navedene Direktive (COM(2012)0168),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontroli gotovine koja ulazi iz zajednice ili iz nje izlazi(18),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenog 2006. o informacijama o uplatitelju pri prijenosu novca(19),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o početku obavljanja, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni Direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ(20),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu, o izmjenama Direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ(21),

—  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru(22) i Izvješće Komisije Vijeću u skladu s člankom 9. navedene Okvirne odluke (COM(2007)0328),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga(23), te Direktivu 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, javnoj nabavi robe te javnim uslugama, i njezine kasnije izmjene(24),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda u području prava, pomoći i zaštite za žrtve kaznenih djela, koja zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2001/220/PUP(25),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te dječje pornografije, koja zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2004/68/PUP(26),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o prekurzorima za droge(27),

—  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka(28),

—  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 28. rujna 2011. o osnivanju stručne skupine za korupciju(29), Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 6. lipnja 2011. pod nazivom „Borba protiv korupcije u Europskoj uniji“ (COM (2011) 0308) i Odluku Komisije od 6. lipnja 2011. o uspostavi mehanizma izvještavanja za periodično ocjenjivanje borbe protiv korupcije na razini Unije („Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije“) (C(2011)3673),

—  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 14. veljače 2012. o osnivanju stručne skupine Komisije za potrebe politike u vezi s podacima o kriminalu i stavljanju izvan snage Odluke 2006/581/EZ(30),

—  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2007/425/EZ od 13. lipnja 2007. o utvrđivanju niza mjera za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine u tom području(31),

—  uzimajući u obzir inicijativu Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Republike Estonije, Kraljevine Španjolske, Republike Austrije, Republike Slovenije i Kraljevine Švedske za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (2010/0817(COD)),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2012. o zamrzavanju i oduzimanju imovine ostvarene kaznenim djelom u Europskoj uniji (COM(2012)0085),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2011. o postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (COM(2011)0895) i prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2011. o javnoj nabavi (COM(2011)0896),

—  uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (COM(2013)0045),

—  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o informacijama o uplatitelju pri prijenosu novca (COM(2013)0044),

—  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2012. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (COM(2012)0499),

—  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 29. studenog 2012. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka (COM(2012)0712),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, koja zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2000/383/PUP (COM(2013)0042),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o napadima na informacijske sustave i stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (COM(2010)0517),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija te slobodnom kretanju takvih podataka (COM(2012)0010),

—  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka) (COM(2012)0011),

—  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara financijskih interesa Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363),

—  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534) i prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija pod naslovom „Veća zaštita financijskih interesa Unije: osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja i reforma Eurojusta” (COM(2013)0532),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija pod naslovom „Unapređenje upravljanja OLAF-a i jačanje postupovnih mjera zaštite u istragama: postupni pristup koji treba pratiti osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0533),

—  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod nazivom „Strategija Europske unije za kibernetičku sigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor” (JOIN(2013)0001),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza“ (COM(2012)0722),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Izgradnja otvorene i sigurne Europe: proračun za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020.“ (COM(2011)0749),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Prvo godišnje izvješće o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a" (COM(2011)0790),

—  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije naslovljenu: „Bankarstvo u sjeni“ (COM(2012)0102),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu naslovljenu: „Borba protiv kriminala u digitalnoj eri: osnivanje Europskog centra za kibernetički kriminal" (COM(2012)0140),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Prema sveobuhvatnom europskom okviru za internetske igre na sreću“ (COM(2012)0596),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Mjerenje kriminala i kaznenopravni sustavi u Europskoj uniji: akcijski plan o statistici 2011. – 2015.“ (COM(2011)0713),

—  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Vijeću o ocjeni Europske mreže za sprečavanje kriminala (COM(2012)0717),

—  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Odluke Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o jačanju prekogranične suradnje, posebno u borbi protiv terorizma i prekograničnog kriminala („Odluka iz Prüma“) (COM(2012)0732),

—  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije naslovljenu „Prema zajedničkom europskom tržištu za plaćanje karticama, Internetom i mobilnim telefonom“ (COM(2011)0941),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o konkretnim načinima jačanja borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza, uključujući i u vezi s trećim zemljama (COM(2012)0351),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Ususret kaznenopravnoj politici Europske unije: osiguravanje učinkovite provedbe politika Unije uz pomoć kaznenog zakona“ (COM(2011)0573),

—  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Vijeću od 6. lipnja 2011. o načinima suradnje Europske unije u skupini država Vijeća Europe protiv korupcije (GRECO) (COM(2011)0307),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu: „Prihodi od organiziranog kriminala: osigurati da se kriminal ne isplati“ (COM(2008)0766),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o ulozi Eurojusta i Europske sudačke mreže u okviru borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma u Europskoj uniji (COM(2007)0644),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o sprečavanju organiziranog kriminala u financijskom sektoru i borbi protiv njega (COM(2004)0262),

—  uzimajući u obzir radni dokument Komisije o provedivosti zakonodavstva EU-a o zaštiti svjedoka i osoba koje surađuju s pravosuđem (COM(2007)0693),

—  uzimajući u obzir svoju preporuku Europskom vijeću i Vijeću od 7. lipnja 2005. o borbi protiv financiranja terorizma(32),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o oporezivanju i razvoju – suradnja sa zemljama u razvoju pri promicanju dobrog upravljanja u pitanjima poreza(33),

—  uzimajući u obzir svoje Rezolucije od 15. rujna 2011. o naporima Europske unije u borbi protiv korupcije(34), od 25. listopada 2011. o organiziranom kriminalu u Europskoj uniji(35), od 22. svibnja 2012. o pristupu EU-a kaznenom pravu(36) i od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu(37),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o zakonu Europske unije o upravnom postupku(38),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza(39),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: prijedlozi za djelovanje i poduzimanje inicijative (privremeno izvješće(40)),

—  uzimajući u obzir svoju Izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima Europske unije u borbi protiv korupcije(41),

—  uzimajući u obzir zajedničko Izvješće Europola, Eurojusta i Frontexa o stanju unutarnje sigurnosti u Europskoj uniji (2010.),

—  uzimajući u obzir višegodišnji strateški plan Eurojusta 2012. – 2014. i njegovo godišnje izvješće za 2011.,

—  uzimajući u obzir Izvješće o Ocjeni Europola o prijetnji teškog i organiziranog kriminala (Serious and Organised Crime Threat Assessment, SOCTA) iz ožujka 2013.,

—  uzimajući u obzir Izvješće Europola iz 2012. o stanju u vezi s prijevarama pri plaćanju karticama u Europskoj uniji,

—  uzimajući u obzir zajedničko Izvješće Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europola naslovljeno „EU Drug Markets Report - A Strategic Analysis“ (Izvješće o tržištima droga u EU-u – strateška analiza) iz siječnja 2013.,

—  uzimajući u obzir stajalište 14/2011 od 13. lipnja 2011. o zaštiti podataka u vezi sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma, koje je usvojila radna skupina, osnovana na temelju članka 29. Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka(42),

—  uzimajući u obzir zaključke javnih saslušanja, javnih rasprava o radnim dokumentima i privremenom izvješću, razmjene mišljenja s visokopozicioniranim osobama te zadaće koje obavljaju izaslanstva Posebnog odbora za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca,

—  uzimajući u obzir doprinose visokopozicioniranih stručnjaka koje je zahtijevao njegov Posebni odbor za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca,

—  uzimajući u obzir odgovore na upitnik dostavljen nacionalnim parlamentima o njihovoj ulozi i njihovim iskustvima u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca te rezultate međuparlamentarne sjednice o toj temi, održane u Bruxellesu 7. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca (A7‑0307/2013),

Organizirani kriminal, korupcija i pranje novca

A.  budući da je Posebni odbor za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca (CRIM) dobio zadaću istražiti opseg organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca na temelju najboljih dostupnih procjena rizika i predložiti Europskoj uniji odgovarajuće mjere za sprečavanje i rješavanje tih prijetnji te za njihovo suzbijanje na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini;

B.  budući da su zločinačke organizacije postupno proširile opseg djelovanja na međunarodnoj sceni iskorištavajući mogućnosti koje nudi otvaranje unutarnjih granica Europske unije te ekonomska globalizacija i nove tehnologije i sklapajući saveze sa zločinačkim skupinama u drugim zemljama (primjeri su južnoamerički karteli i organizirani kriminal ruskog govornog područja) kako bi oblikovale tržišta i sfere utjecaja; budući da zločinačke skupine sve više diversificiraju svoje aktivnosti uz sve snažnije povezivanje trgovine drogom, trgovine ljudima, olakšavanja nezakonitog useljavanja, krijumčarenja oružja i pranja novca;

C.  budući da korupcija i organizirani kriminal predstavljaju ozbiljne prijetnje u smislu troškova za gospodarstvo EU-a; budući da su se prihodi i mogućnost infiltracije zločinačkih organizacija značajno povećali zbog toga što djeluju u mnogim sektorima od kojih je većina podložna kontroli državnih službi; budući da organizirani kriminal sve više podsjeća na gospodarskog globalnog igrača sa snažnom usmjerenošću na poslovanje što mu omogućuje da isporučuje različite vrste nezakonitih - ali istodobno i sve više zakonitih - roba i usluga, te ima sve veći učinak na europsko i globalno gospodarstvo, što ima velik utjecaj na prihod od poreza država članica i Unije u cjelini te uz troškove za poslovni sektor u procijenjenom iznosu većem od 670 milijardi eura godišnje;

D.  budući da je organizirani kriminal s obzirom na broj žrtava velika prekogranična prijetnja unutarnjoj sigurnosti u EU-u; budući da organizirani kriminal ostvaruje veliku dobit aktivnostima kao što su trgovanje ljudima, nezakonito trgovanje i krijumčarenje organa, oružja, droga i njihovih prekursora, nuklearnih, radioloških, bioloških i kemijskih tvari, lijekova, čak i onih koji se izdaju na recept, krivotvorenje svakodnevne potrošačke robe kao što su hrana i farmaceutski proizvodi, zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta i njihovih dijelova, duhana u svim oblicima, umjetničkih djela i drugih proizvoda koji su često krivotvoreni; budući da gore navedeno trgovanje prouzrokuje gubitke u proračunima Europske unije i država članica, šteti potrošačima, javnom zdravlju i proizvođačima te može olakšati širenje drugih oblika organiziranog kriminala;

E.  budući da su aktivnosti organiziranog kriminala mafijaškog tipa u području okoliša – u različitim oblicima nezakonitog trgovanja otpadom i njegovog odlaganja te uništavanja ekološkog, krajobraznog, umjetničkog i kulturnog nasljeđa – sad dobile međunarodnu dimenziju koja zahtjeva od svih europskih zemalja da zajednički ulože napore kako bi mogle učinkovitije zajednički djelovati u cilju sprečavanja i suzbijanja „ekomafije“;

F.  budući da mrežnu strukturu brojnih zločinačkih organizacija karakterizira visoka razina fleksibilnosti, mobilnosti, povezanosti i uključenosti različitih etničkih skupina te iznimna sposobnost infiltracije i kamuflaže; budući da se zločinačke organizacije u sve većoj mjeri oslanjaju na uzajamno pomaganje što im uz njihove nove međunarodne strukture i diversifikaciju aktivnosti omogućava prevladati razlike u pogledu jezika i komercijalnog interesa te sudjelovati u zajedničkoj trgovini čime smanjuju svoje troškove i povećavaju dobit u vrijeme svjetske ekonomske krize;

G.  budući da se prema Izvješću o Ocjeni Europola o prijetnji teškog i organiziranog kriminala za 2013. procjenjuje da u Europskoj uniji djeluje 3 600 međunarodnih zločinačkih organizacija i da je od tog broja njih 70 % zemljopisno heterogeno i više od 30 % djeluje u različitim područjima kriminala;

H.  budući da je nužno da Europol, na temelju odgovarajućih informacija koje dostavljaju države članice, ocijeni do koje mjere organizirane zločinačke skupine djeluju preko unutarnjih i vanjskih granica EU-a te koja posebno teška kaznena djela s prekograničnom dimenzijom koja su navedena u članku 83. UFEU-a one čine, pri čemu se svaki put usredotočuju na drugo posebno područje, te da tu ocjenu pozorno prate Europski parlament, nacionalni parlamenti i drugi relevantni sudionici kako bi se djelovanje EU-a bolje usmjerilo te kako bi se osigurala dodana vrijednost mjera te suradnja između policijskih i pravosudnih tijela država članica, s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

I.  budući da se zločinačke organizacije mogu okoristiti sivom zonom tajnog dogovaranja s drugim subjektima i mogu se za obavljanje određenih djelatnosti udružiti s kriminalcima u gospodarskom sektoru (poduzetnici, javni dužnosnici na svim razinama odlučivanja, političari, bankarske institucije, stručnjaci itd.) koji, iako nisu u vezi sa strukturom zločinačkih organizacija, imaju s njima poslovne odnose koji donose uzajamnu korist;

J.  budući da su, prema UNODC-u financijski tokovi, ostvareni kao rezultat međunarodne trgovine drogama kojom upravljaju mafijaške organizacije, u nemalom broju slučajeva uključivali bankarske institucije iz različitih država svijeta zbog čega je potrebna koordinirana istraga na međunarodnoj razini kako bi se, kroz bankovne kanale, otkrili financijski sudionici umiješani u međunarodnu trgovinu drogama;

K.  budući da je gospodarska kriza posljednjih godina doprinijela značajnim promjenama interesnih područja organiziranog kriminala koji je brzo prepoznao nove prilike koje se nude, i, budući da takva kriza, koja je potaknula nove valove migranata u potrazi za boljim životom i boljim uvjetima rada, u nekim slučajevima prouzrokovala nove žrtve iskorištavanja i nekvalificirane radne snage;

L.  budući da je poduzetništvo jedno od glavnih obilježja modernih zločinačkih organizacija čiji su oblici djelovanja usmjereni na zadovoljavanje tržišne potražnje za proizvodima i uslugama, i na intenzivnu suradnju s drugim zločinačkim subjektima i subjektima koji posluju po zakonu, i stalno osciliraju između naoko zakonite dimenzije djelatnosti koju obavljaju, metoda i korupcije i zastrašivanja te nezakonitih ciljeva (na primjer pranje novca);

M.  budući da je transnacionalna dimenzija organiziranog kriminala povećana zbog lakoće kojom zločinačke skupine koriste sve načine prijevoza, iskušane putove te postojeću infrastrukturu, i izvan Europske unije; budući da, posebno zbog razvoja komunikacijske i prometne infrastrukture koje je trenutno u tijeku na afričkom kontinentu, postoji opasnost od iskorištavanja te infrastrukture od strane zločinačkih organizacija za olakšavanje različitih oblika nezakonite trgovine;

N.  budući da su europske rute, posebno one preko Zapadnog Balkana, za velik dio zločinačkih skupina u Europi i dalje od iznimnog značaja za trgovanje ljudima, oružjem i drogom (i njihovim prekursorima), te za djelatnosti pranja novca; budući da heroin namijenjen Europskoj uniji putuje rutama koje se stalno mijenjaju, a jugoistočna Europa u svakom slučaju predstavlja jednu od najznačajnijih postaja i za nedopušteno useljavanje;

O.. budući da se žrtve trgovanja ljudima novače, prevoze ili skrivaju primjenom sile, prisiljavanjem ili prijevarom u svrhu seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili pružanja usluga, uključujući prošenje, ropstvo, služenje, zločinačke aktivnosti, posluživanje, usvajanje ili prisilni brak, ili vađenje organa; budući da se te žrtve iskorištavaju i potpuno podčinjavaju onima koji njima trguju ili ih iskorištavaju, prisiljene su im otplaćivati velike dugove, često su im oduzeti dokumenti, zaključavane su, izolirane i prijeti im se, žive u strahu od osvete, bez novca i s usađenim strahom od lokalnih vlasti, one gube svaku nadu

P.  budući da međunarodne zločinačke organizacije često vode trgovanje ljudima i ljudskim organima, prisilnu prostituciju ili ropstvo te osnivaju radne logore; budući da posebno trgovanjem ljudima ostvaruje dobit, procijenjena na 25 milijardi eura godišnje i ta se vrsta kaznenog djela odnosi na sve zemlje EU-a; budući da je prihod od trgovanja divljim životinjama i njihovim organima procijenjen na 18 do 26 milijardi eura godišnje i da je EU glavno odredišno tržište na svjetskoj razini;

Q.  budući da, iako se trgovanje ljudima mijenja s promjenom društveno-gospodarskih okolnosti, njegove žrtve uglavnom dolaze iz zemalja i regija u kojima se živi u teškim gospodarskim i socijalnim uvjetima i u kojima se čimbenici ranjivosti nisu mijenjali godinama; budući da drugi uzroci trgovanja ljudima uključuju rastuću seksualnu industriju i potražnju za jeftinom radnom snagom i proizvodima, i da je zajednički čimbenik u pozadini nastanka žrtava trgovanja ljudima uglavnom obećanje bolje kvalitete života i egzistencije za žrtve i njihove obitelji;

R.  budući da se, premda točne razmjere trgovine ljudima u EU-u još nije jednostavno utvrditi zbog toga što su često prikriveni ostalim oblicima kriminala ili ih se ne bilježi ili istražuje na primjeren način, ukupan broj prisilnih radnika u državama članicama EU-a procjenjuje na 880 000, od kojih su 270 000 žrtve seksualnog iskorištavanja, pri čemu žene čine većinu žrtava; budući da su trgovina ljudima i porobljavanje vrlo unosni oblici zločina koje često vode transnacionalne zločinačke organizacije; budući da su pogođene sve zemlje EU-a, no nisu sve ratificirale sve relevantne međunarodne instrumente, što bi borbu protiv trgovine ljudima učinilo djelotvornijom; budući da je posebice samo devet država članica u cijelosti prenijelo i provelo Direktivu 2011/36/EU o prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima i da Komisija tek treba u cijelosti provesti svoju Strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima 2012. – 2016.;

S.  budući da nezakonita trgovina cigaretama prouzrokuje godišnje oko 10 milijardi eura gubitka u državnoj blagajni; budući da je promet trgovine lakim oružjem u svijetu u procijenjen na 130 milijuna do 250 milijuna eura godišnje i da u Europi postoji više od 10 milijuna komada nezakonitog oružja, koje predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti građana i primjeni zakona; budući da se građanima Europe nude krivotvoreni lijekovi po sniženim cijenama na 30 000 internetskih stranica od kojih je 97 % ilegalnih pri čemu neki od tih lijekova ugrožavaju zdravlje ili su opasni po život; budući da učinak takvih lijekova na javno zdravlje u Europi iznosi 3 milijarde eura godišnje i da je riječ uglavnom o krivotvorenim lijekovima koji dolaze iz Kine i Indije;

T.  budući da su u nedavnom izvješću posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata izneseni dokazi koji ukazuju na to da mnogi prihvatni centri Frontexa postupaju prema migrantima na način koji nije u skladu s njihovim temeljnim pravima;

U.  budući da zlouporaba interneta omogućuje organiziranom kriminalu širenje svoje nezakonite trgovine psihoaktivnim tvarima, vatrenim oružjem, materijalom za proizvodnju eksploziva, krivotvorenim novcem, krivotvorenim proizvodima i drugim proizvodima i uslugama kojima se krše prava intelektualnog vlasništva, te životinjskim i biljnim vrstama kojima prijeti izumiranje, te omogućuje izbjegavanje trošarina i drugih poreza na prodaju izvornih proizvoda te sve uspješnije eksperimentiranje novim kaznenim aktivnostima, ukazujući tako zastrašujuću sposobnost prilagodbe modernim tehnologijama;

V.  budući da kibernetički kriminal prouzrokuje sve veću ekonomsku i društvenu štetu koja pogađa milijune potrošača i procjenjuje se na 290 milijardi eura gubitaka godišnje(43);

W.  budući da je u mnogim slučajevima podmićivanje javnih dužnosnika korisno za nezakonite trgovine zločinačkih organizacija u onoj mjeri u kojoj omogućuje, među ostalim, pristup povjerljivim informacijama, dobivanje lažnih dokumenata, upravljanje postupcima javnih natječaja, pranje novca te izbjegavanje protumjera pravosudnih i policijskih vlasti;

X.  budući da se kokain koji potječe iz Središnje i Južne Amerike raspačava u Europi putem luka na sjeveroistoku Europe, iberijskom poluotoku i Crnom moru;

Y.  budući da se u 2012. na europskom tržištu pojavilo 70 novih psihoaktivnih tvari; budući da se organizirani kriminal sve više koristi ilegalnim laboratorijima smještenim u različitim područjima Europske unije kako bi se dopuštene kemijske tvari pretvorile i prekursore za sintetičke droge te kasnije i proizvodile navedene droge;

Z.  budući da države članice i EU moraju utvrditi relativno nova područja organiziranog kriminala i boriti se protiv njih, uključujući trgovinu rijetkim mineralima, ukradenim metalima i odlaganje otrovnog otpada, koji imaju negativan učinak na zakonita tržišta;

AA.  budući da su sad sve češće mogućnosti za uspostavljanje kontakta i sve brojniji oblici integracije između javnog i privatnog sektora te da stoga ima sve više situacija koje predstavljaju mogući rizik od sukoba interesa;

AB.  budući da je razlika u produktivnosti među državama članicama jedan od neprijatelja europodručja; budući da to srednjoročno i dugoročno stvara razlike u smislu konkurentnosti koje se ne mogu riješiti devalvacijom te dovodi do strogih i politički neodrživih programa štednje koji imaju za cilj unutarnju devalvaciju; budući da sustavna korupcija u javnom sektoru, koja predstavlja jednu od glavnih prepreka učinkovitosti, izravnim stranim ulaganjima i inovacijama, tako sprečava pravilno funkcioniranje monetarne unije;

AC.  budući da, prema Svjetskoj banci, korupcija predstavlja 5% globalnog BDP-a (2,6 milijardi USD) pri čemu se svake godine više od jedne milijarde USD potroši na mito; budući da korupcija predstavlja do 10 % ukupnog troška poslovanja na globalnoj razini i 25 % troška ugovora javne nabave u državama u razvoju(44);

AD.  budući da postoji barem 20 milijuna slučajeva sitne korupcije u javnim sektorima Unije i očito je da se taj fenomen prelijeva i u tijela državne uprave država članica (i mjerodavnih političara) koji su odgovorni za upravljanje fondovima Europske unije i drugim financijskim interesima;

AE.  budući da tokovi prljavog novca stvoreni prijenosom sredstava mogu naštetiti stabilnosti i ugledu financijskog sektora i predstavljati prijetnju unutarnjem tržištu Unije; budući da potpuna sljedivost sredstava može biti važno i korisno sredstvo za sprečavanje, istragu i otkrivanje pranja novca ili financiranja terorizma;

AF.  budući da bi tehnološki napredak i napredne metode plaćanja trebale dovesti do sigurnijeg društva u kojem se uglavnom ne posluje gotovinom, korištenje gotovine i dalje je rašireno, kako proizlazi iz podataka ESB-a o izdavanju novčanica koji pokazuju da se od 2002. godine količina novčanica eura konstantno povećavala (posebno u pogledu visokih nominalnih vrijednosti); budući da su kretanja velikih količina gotovine iz nezakonitih izvora i dalje izvor zabrinutosti tijela kaznenog progona i da je to još uvijek jedan od najomiljenijih načina za izvoz prihoda od kaznenih djela;

Za zaštitu građana i zakonitog gospodarstva

AG.  budući da su sigurnost građana i potrošača, sloboda kretanja, zaštita poslovanja, slobodno i pošteno tržišno natjecanje, potreba za sprečavanjem nezakonite financijske imovinske koristi i sredstava od narušavanja zakonitih poslovnih ciklusa i temeljna demokratska načela na kojima su utemeljeni EU i njezine države članice ozbiljno ugroženi širenjem organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca; budući da iskorjenjivanje takvih pojava zahtjeva odlučnu političku volju na svim razinama;

AH.  budući da se organizirani kriminal, osim zastrašivanja i nasilja, umiješao u sve profinjenije i unosnije prijevare kojima se izvlače značajna sredstva iz zakonitog gospodarstva i ugrožavaju mogućnosti rasta, posebno u teškim vremenima kao što su današnja; budući da organizirani kriminal, korupcija i pranje novca, koji su sve jači zbog infiltriranosti u zakonito gospodarstvo, imaju razoran učinak na države članice;

AI.  budući da prema Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNDOC) prihodi od nezakonitih djelatnosti na svjetskoj razini iznose oko 3,6 % svjetskog BDP-a i da danas tokovi „opranog“ novca u svijetu iznose oko 2,7 % svjetskog BDP-a; budući da Europska komisija procjenjuje da troškovi korupcije samo u Europskoj uniji iznose oko 120 milijardi eura godišnje ili 1 % BDP-a EU-a; budući da je riječ o značajnim resursima koji su oduzeti gospodarskom i socijalnom razvoju, javnim financijama i blagostanju građana;

AJ.  budući da su veze između zločinačkih i terorističkih skupina sve tješnje; budući da, uz stvarne strukturne veze, to uključuje i uzajamno pružanje usluga, novca i drugih oblika materijalne pomoći; budući da te veze predstavljaju ozbiljnu prijetnju integritetu Europske unije i sigurnosti njezinih građana;

AK.  budući da pretjerana birokracija može obeshrabriti zakonite gospodarske aktivnosti i poticati podmićivanje javnih dužnosnika; budući da visok stupanj korupcije predstavlja ozbiljnu prijetnju demokraciji, vladavini prava i jednakom postupanju prema svim građanima od strane države usto što predstavlja nepotreban trošak poduzećima, sprečavajući ih u poštenom tržišnom natjecanju; budući da korupcija može ometati gospodarski razvoj zbog neodgovarajuće raspodjele sredstava, posebno na štetu javnih usluga, u prvom redu usluga socijalne skrbi;

AL.  budući da 74 % građana Europe korupciju smatra jednim od najvećih nacionalnih i nadnacionalnih problema(45) i da do korupcije dolazi u svim sektorima društva; budući da korupcija potkopava vjeru građana u demokratske institucije i učinkovitost izabrane vlasti u očuvanju vladavine prava jer stvara povlastice i tako potiče socijalnu nepravdu; budući da se nepovjerenje u političare povećava u razdobljima teške gospodarske krize;

AM.  budući da sve države članice nemaju sustav za standardizaciju i cjelovitu zaštitu pristupa građana informacijama u smislu sredstva za praćenje i obavještavanje kojim bi se jamčio jednak pristup u Europskoj uniji kao što je to Freedom of Information Act;

AN.  budući da je zdravim poduzećima, također uslijed gospodarske krize, otežan pristup do kredita zbog visokih troškova i većih jamstava koja zahtijevaju banke; budući da se poduzetnici koji imaju ekonomskih poteškoća ponekad obraćaju zločinačkim organizacijama kako bi dobili sredstva za ulaganja, što zločinačkim skupinama omogućuje da novac zarađen kaznenim djelima ulože u zakonite gospodarske aktivnosti;

AO.  budući da pranje novca poprima sve profinjenije oblike i uključuje, na primjer, nezakonito, a ponekad i zakonito, klađenje, posebno u vezi sa sportskim događanjima; budući da se industrija igara na sreću može iskoristiti za pranje novca; budući da je organizirani kriminal često u središtu namještanja rezultata sportskih događanja kao profitabilni oblik kaznene djelatnosti; budući da bi zakonite igre na sreću, pri kojima je riječ o poslovnoj djelatnosti, trebale biti podržane na temelju načela supsidijarnosti i razmjernosti;

AP.  budući da organizirani kriminal često koristi osobne podatke koji su dobiveni na prijevaru, također Internetom, za izradu lažnih dokumenata ili izmjenu vjerodostojnih dokumenata i za počinjenje drugih kaznenih djela; budući da je, prema istraživanju Europske komisije(46), među korisnicima Interneta u Europskoj uniji njih 8% bilo žrtve krađe identiteta ili su imali iskustvo s tom pojavom, i 12% žrtve nekog oblika internetske prijevare; budući da zaštita osobnih podataka predstavlja bitan preduvjet za borbu protiv internetskog kriminala i važno sredstvo za vraćanje povjerenja građana u internetske usluge;

AQ.  budući da je pranje novca povezano ne samo s aktivnostima koje se tipično vežu s organiziranim kriminalom već i s korupcijom, poreznom prijevarom i utajom poreza; budući da se svake godine u EU-u zbog poreznih prijevara, utaje poreza, izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja gubi procijenjenih i skandaloznih 1 trilijun EUR potencijalnog prihoda od poreza što čini okvirni trošak od 2000 EUR za svakog europskog građanina svake godine,ako nisu poduzete odgovarajuće mjere protiv toga;

AR.  budući da pranje novca postaje sve profinjenije i sada uključuje, primjerice, nezakonito, a ponekad i zakonito, klađenje, posebno na sportska događanja; budući da je organizirani kriminal često u pozadini namještanja utakmica kao profitabilnog oblika zločinačke aktivnosti;

AS.  budući da djelatnosti organiziranog kriminala sve češće uključuju krivotvorenje svih vrsta proizvoda, od luksuzne robe do one za svakodnevnu uporabu; budući da to predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje potrošača, ugrožava sigurnost radnih mjesta, šteti zahvaćenim poduzećima i prouzrokuje znatne gubitke u državnim blagajnama; budući da je krivotvorenje ponekad društveno prihvaćeno jer ga društvo doživljava kao djelatnost bez stvarnih žrtava što smanjuje rizik za otkrivanje upletenih zločinačkih organizacija;

AT.  budući da sve veći broj zločina počinjenih u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ne samo da ozbiljno ugrožava zdravlje europskih građana, već prouzrokuje i značajnu štetu onim zemljama koje su izvrsnost hrane učinile svojom glavnom prednošću;

AU.  budući da je prema Komisiji u 2011. procijenjen gubitak od 193 milijarde eura prihoda od PDV-a (1,5 % BDP-a) zbog neusklađenosti i nenaplate; budući da porezna prijevara i utaja poreza umanjuju povjerenje i vjeru građana u poštenje i zakonitost naplate poreza i fiskalni sustav u cjelini;

AV.  budući da je trošak korupcije u javnoj nabavi 2010. u samo osam država članica sezao između 1,4 i 2,2 milijarde eura;

Potreba za zajedničkim pristupom na europskoj razini

AW.  budući da su mafijaške organizacije istaknute među prioritetima na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 6.-7. lipnja 2013. o ciklusu politika za razdoblje 2014.-2017. koji je usmjeren na prekograničnih organizirani kriminal, što pokazuje ozbiljnost rada Odbora za CRIM - koji je mnoge rasprave posvetio navedenoj tebi - i Parlamenta u cjelini te dovodi do priznanja da europske institucije moraju slijediti zajednički pristup politika kako bi mogle suzbiti prijetnju koju predstavljaju zločini i zločinački sustavi mafijaškog tipa;

AX.  budući da, kako je Europol primijetio 2013. godine, jedna od najvećih opasnosti, kada se radi o borbi protiv mafije, leži u mogućnosti da će se podcijeniti složenost organiziranog kriminala i izvanredne organizacijske vještine zločinaca koji se mogu prilagoditi različitim zemljopisnim i društvenim okruženjima i ponekad izbjeći „vojni nadzor“ predmetnog teritorija u korist „podzemne“ strategije što im omogućuje da zarađuju veliku dobit pritom ostajući nevidljivi;

AY.  budući da su zločinačke organizacije sposobne iskorištavati u vlastitu korist slobodu kretanja ljudi, roba i kapitala u Europskoj uniji uz razlike u zakonodavstvima i zakonodavnim tradicijama država članica; budući da porezne oaze i zemlje koje imaju netransparentnu ili štetnu poreznu praksu imaju važnu ulogu u pranju nezakonitih prihoda; budući da iskrivljenja koja uzrokuju porezne oaze mogu dovesti do umjetnih tokova i negativnih učinaka na unutarnjem tržištu EU-a; budući da je štetno porezno tržišno natjecanje u Europskoj uniji očito protivno logici jedinstvenog tržišta; budući da je potrebno uložiti veće napore u usklađivanje poreznih osnovica u okviru bliže ekonomske fiskalne i proračunske Unije;

AZ.  budući da se na europskoj razini već radilo na tome da se osigura uravnotežen zakonodavni i regulatorni okvir povezan s organiziranim kriminalom, korupcijom i pranjem novca; budući da države članice ne mogu same ostvariti određene ciljeve u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca; budući da su, bez obzira na to, potrebne nove pravosudne mjere za suzbijanje takvih mnogostranih pojava te usklađivanje nacionalnih zakona;

BA.  budući da, u cilju rješavanja organiziranog kriminala, zakonodavci u državama članicama moraju biti sposobni reagirati pravodobno i učinkovito na promjene struktura i nove oblike kriminala tim više što, u skladu s Ugovorom iz Lisabona, sve države članice trebaju jamčiti Uniju slobode, sigurnosti i pravde;

BB.  budući da zaštita financijskih interesa Unije i eura mora biti prioritet; budući da je, u tu svrhu, potrebno ograničiti rastuću pojavu da zločinačke organizacije vrše pronevjeru europskih sredstava (tzv. prijevara na štetu Zajednice) i krivotvore euro; budući da su na europskoj razini u cilju zaštite financijskih interesa EU-a i borbe protiv kriminalnih i nezakonitih transnacionalnih i prekograničnih aktivnosti izrađeni programi kao što su Herkul, Fsicalis, Carine i Periklo.

BC.  budući da se načelo uzajamno priznavanja smatra temeljnim načelom suradnje u području civilnog i kaznenog pravosuđa između država članica Unije;

BD.  budući da su, kako je navedeno u UNODC-ovom Zborniku predmeta organiziranog kriminala iz 2012. godine, „posebne istražne tehnike često nezamjenjive za uspješnu istragu i kazneni progon organiziranog kriminala. One su temelj uspješnih rezultata najtežih i najsloženijih istraga koje su ilustrirane prema predmetima”; budući da članak 20. stavak 1. Konvencije UN-a iz Palerma poziva države članice da primijene posebne istražne tehnike „u svrhu učinkovite borbe protiv organiziranog kriminala”; budući da takve tehnike moraju biti uređene zakonom, razmjerne i nužne u demokratskom društvu, te podlijegati pomnom nadzoru pravosudnih i ostalih nezavisnih tijela koja vrše prethodno odobrenje i nadzor tijekom istrage ili ex post facto kontrole kako bi se osigurala njihova potpuna usklađenost s ljudskim pravima, kako je to uvjetovano Preporukom (2005)10 Odbora ministara o „posebnim istražnim tehnikama” u vezi s teškim zločinima uključujući i one terorističke;

BE.  budući da je, ako je istina da je neovisnost pravosuđa u osnovi ideje odvajanja ovlasti, također istina da je učinkovit, neovisan i nepristran pravosudni sustav bitan za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava te građanskih sloboda građana Europe; budući da sudovi ne smiju biti podložni utjecaju ili interesima;

BF.  budući da je cilj ove rezolucije pružiti politički smjer za buduće zakonodavstvo Europske komisije i država članica;

Za homogen i dosljedan zakonodavni okvir - zaštita i pomoć žrtvama

1.  potvrđuje sadržaj privremenog izvješća, koje je usvojeno rezolucijom od 11. lipnja 2013., koje ova rezolucija namjerava potvrditi te uključiti, čak i u predviđanjima koja nisu ovdje jasno navedena;

2.  traži od Komisije da pokrene europski akcijski plan protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, koji bi uključivao zakonodavne i pozitivne mjere usmjerene na učinkovitu borbu protiv tih kriminalnih pojava;

3.  potiče sve države članice da odmah i ispravno prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo sve postojeće pravne instrumente EU-a i međunarodne pravne instrumente o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca; potiče države članice i Komisiju da dovrše Plan o pravima osumnjičenika i optuženika u kaznenim postupcima uključujući direktivu o pritvoru prije suđenja;

4.  odobrava postojeći ciklus politika (2011.-2013.) protiv organiziranog kriminala i poziva države članice i europske agencije da učine sve da osiguraju da ova inicijativa donese opipljive rezultate; vjeruje da bi ciklus politika trebalo ugraditi u širi Europski akcijski plan za borbu protiv organiziranog kriminala i kaznenih sustava; smatra da bi, nakon preispitivanja ciklusa politika, koji bi se trebao održati u listopadu 2015. godine, potrebno među opće prioritete uključiti korupciju;

5.  traži od Vijeća da, u odgovarajućem vremenskom roku, revidira svoje zaključke od 8. i 9. studenog 2010. godine o stvaranju i provedbi ciklusa politika EU-a za organizirani i teški prekogranični kriminal u skladu duhom Ugovora iz Lisabona, da se uključi u utvrđivanje prioriteta, raspravu o strateškim ciljevima i procjenu rezultata ciklusa politika; traži da ju Vijeće obavijesti o ishodu prvog ciklusa politika (2011. - 2013.) te da svake godine sasluša COSI kako bi dobio svakodnevna izvješća o napretku o godišnjim planovima za ostvarenje tih strateških ciljeva;

6.  ponavlja svoj poziv Komisiji da predloži zajedničke pravosudne norme za jačanje integracije i suradnje među državama članicama; poziva Komisiju, posebice, na temelju izvješća o provedbi Okvirne odluke o borbi protiv organiziranog kriminala i nastavljajući se na najnaprednije zakonodavstvo država članica, da dostavi, do kraja 2013. godine, prijedlog zakona u kojem se utvrđuje zajednička definicija organiziranog kriminala, koja bi trebala uključivati, između ostalog, kazneno djelo sudjelovanja u transnacionalnoj zločinačkoj organizaciji s naglaskom na činjenici da su zločinačke skupine tog tipa poslovno usmjerene, izvrsno organizirane, tehnološki napredne i često koriste zastrašivanje i ucjene; poziva Komisiju da također uzme u obzir članak 2. točku (a) Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala;

7.  potvrđuje da se odredbama Europske unije u području materijalnog kaznenog prava moraju poštovati temeljna prava i načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti, kao i sadržaj rezolucije od 22. svibnja 2012. o europskom pristupu kaznenom pravu;

8.  poziva Komisiju da kriminalizira zlouporabu i iskorištavanje žrtava trgovanja ljudima i da hitno razvije usporediv i pouzdan sustav prikupljanja podataka u EU-u, na temelju zajedničkih i dogovorenih čvrstih pokazatelja, zajedno s državama članicama i relevantnim međunarodnim institucijama; poziva Komisiju da što prije provede sve mjere i instrumente predstavljene u Komunikaciji pod naslovom „Strategija EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima 2012. – 2016.“ i da osnuje Promatračku skupinu za borbu protiv trgovanja ljudima koji bi bio otvoren vladama, policijskim tijelima i nevladinim organizacijama; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (EEAS) da jačaju vanjsku dimenziju i preventivni opseg mjera i programa, posebice bilateralnim sporazumima s zemljama podrijetla i tranzita s posebnim naglaskom na maloljetnike bez pratnje; poziva Komisiju i države članice da trgovinu ljudima učine društveno neprihvatljivom snažnim i trajnim kampanjama podizanja svijesti koje na godišnjoj osnovi treba ocjenjivati u okviru Europskog dana borbe protiv trgovanja ljudima;;

9.  traži od Komisije da izradi jasnu globalnu politiku protiv korupcije; preporučuje da bi, prilikom pripreme svog izvješća o mjerama koje države članice i institucije EU-a poduzimaju protiv korupcije, Komisija trebala predložiti i uključiti niz konkretnih preporuka za svaku državu članicu i instituciju EU-a naglašavajući primjere najbolje prakse u borbi protiv korupcije kako bi se potaklo i i ohrabrilo države članice i institucije EU-a da dugoročno uče na sličnim iskustvima; preporučuje Komisiji, također, da uključi sveobuhvatan pregled područja osjetljivih na korupciju na nacionalnoj osnovi; poziva Komisiju da osigura objavu sljedećeg izvješća 2015. godine kako bi pratila postignuti napredak tijekom vremena zahvaljujući naporima država članica i institucije EU-a u borbi protiv korupcije; poziva Komisiju da redovno izvješćuje Parlament o mjerama koje su poduzele države članice te da, ako je potrebno, ažurira postojeće europsko zakonodavstvo;

10.  mišljenja je da propisi o kleveti odvraćaju od mogućih prijava korupcije; poziva stoga države članice da dekriminaliziraju klevetu u svojim pravnim sustavima barem kada se radi o navodnom počinjenju kaznenih djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca u državama članicama i u inozemstvu;

11.  poziva Komisiju da redovno izvješćuje Europski parlament o mjerama koje države članice poduzimaju protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca;

12.  poziva Komisiju da preda, do kraja 2013. godine, prijedlog za usklađivanje kaznenog zakona o pranju novca dajući zajedničku definiciju kaznenog djela pranja novca na temelju najbolje prakse država članica.

13.  prima na znanje nedavne zakonodavne prijedloge o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te poziva na njihovo hitno usvajanje; smatra ključnim činjenicu što EPPO podržava jasan okvir postupovnih prava i što su prekršaji za koja će imati nadležnost jasno definirani;

14.  poziva Komisiju da do kraja 2013. preda zakonodavni prijedlog kojim uspostavlja učinkovit i sveobuhvatan europski program zaštite zviždača u javnom i privatnom sektoru radi zaštite onih koji otkrivaju loše upravljanje i nepravilnosti te prijavljuju slučajeve nacionalne i prekogranične korupcije u vezi s financijskim interesima EU-a te radi zaštite svjedoka, prokazivača i onih koji surađuju sa sudovima, osobito s ciljem rješavanja pitanja teških uvjeta u kojima moraju živjeti (od rizika od odmazde do prekidanja obiteljskih veza ili iskorjenjivanja iz njihova domaćeg teritorija u društvenu i profesionalnu isključenost itd.); također poziva države članice da usvoje odgovarajuću i učinkovitu zaštitu za zviždače;

15.  ističe da bi učinkovit regulatorni okvir trebao uzeti u obzir odnos između odredaba vezanih uz borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca i temeljnog prava na zaštitu osobnih podataka, kako bi se omogućila borba protiv navedenih pojava bez snižavanja uspostavljenih normi zaštite podataka i temeljnih prava; u tome smislu pozdravlja sustav zaštite podataka koji koristi Europol i prijedlog Komisije o 4. direktivi o sprečavanju pranja novca; ;

16.  preporuča da Europski parlament, države članice i Komisija, uz potporu Europola, Eurojusta i Agencije EU-a za temeljna prava, osmisle pokazatelje na temelju priznatih sustava i zajedničkih kriterija, koji bi trebali biti što ujednačeniji i dosljedniji, za mjerenje, barem, razmjera, gospodarskih troškova i društvene štete uzrokovanih organiziranim kriminalom, korupcijom i pranjem novca na razini EU-a; poziva Komisiju i države članice da istraže društvenu štetu koju uzrokuju ekološki, gospodarski i korporativni zločini;

17.  ističe potrebu za potpunom primjenom i jačanjem postojećih instrumenata za uzajamno priznavanje te za europskim propisima koji omogućuju neposrednu provedbu svih sudskih mjera, s posebnim naglaskom na osude, uhidbene naloge i rješenja o ovrsi u drugim državama članicama od onih u kojima su izdani, uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti; poziva Komisiju da hitno pripremi konkretan zakonodavni prijedlog potreban kako bi stupilo na snagu uzajamno priznavanje rješenja o oduzimanju i zapljeni, uključujući one izdane u građanske svrhe; smatra da bi trebalo unaprijediti uzajamnu pravnu pomoć i uzajamno priznavanje dokaza između država članica; ističe važnost ažuriranja i unapređivanja mehanizma zahtjeva za pravnom pomoći; traži da se zahtjevi za izručenjem članova zločinačkih organizacija smatraju prioritetom od strane zemlje primateljice zahtjeva;

18.  poziva države članice i Komisiju da nastave ulagati zajedničke napore da zaključe pregovore o nacrtu direktive o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, u cilju pojednostavljenja prikupljanja dokaza u prekograničnim predmetima i omogućavanja učinkovite i djelotvorne pravosudne suradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala;

19.  smatra da je brzo donošenje direktive o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom od ključne važnosti i priznaje važnost jasnih i učinkovitih pravila kojima će se osigurati usklađenost u cijeloj Europi; poziva države članice da pravovremeno i učinkovito prenesu tu direktivu;

20.  poziva države članice i Komisiju da promiču međunarodnu suradnju i da pruže potporu europskom programu kojim se potiče razmjena i širenje dobre prakse za učinkovito upravljanje oduzetom imovinskom koristi;

21.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju borbu protiv trgovanja ljudima i prislinog rada; vjeruje da bi se borba protiv prisilnoga rada trebala usredotočiti na mjesta gdje se jeftina radna snaga iskorištava; poziva, stoga, države članice da pojačaju inspekcije rada i potiču one organizacije koje mogu pomoći u otkrivanju prisilnog rada kao što su sindikati;

22.  vjeruje da je lanac odgovornosti u poslovanju važan alat u borbi protiv prisilnog rada; poziva stoga Komisiju da pripremi prijedlog minimalnih standarda za lanac odgovornosti za poduzeća; potiče države članice da zabrane podugovaranje u slučaju ugovora javne nabave dok ne postoji ugovor o lancu odgovornosti za poduzeće;

23.  podsjeća Komisiju da djeca koja su žrtve trgovanja ljudima trebaju poseban tretman te da je potrebno unaprijediti zaštitu maloljetnika bez pratnje ili djece kojima trguju njihove vlastite obitelji (to se ne uzima u obzir kada se predlaže povratak u zemlju podrijetla, identifikacija staratelja itd.); poziva da se uzme u obzir ne samo pristup prilagođen spolu već i uloga zdravstvenih problema i invalidnosti.

24.  poziva Komisiju da izradi povelju Europske unije za zaštitu i pomoć žrtvama trgovine ljudima kako bi se dosljednije, učinkovitije i korisnije prikupili svi pokazatelji, mjere, programi i postojeći resursi za sve zainteresirane strane, s ciljem jačanja zaštite žrtava; poziva Komisiju da uspostavi telefonsku liniju za pomoć žrtvama trgovine ljudima;

25.  poziva Komisiju da poveća sredstva koja se dodjeljuju specijaliziranim NVO-ima, medijima i za istraživanje u cilju pojačanja potpore, zaštite i pomoć žrtvama kako bi njihovo svjedočenje na sudu postalo manje neophodno; poziva Komisiju da pojača vidove vidljivosti, podizanja svijesti i potreba žrtava s ciljem smanjenja potražnje za i zlostavljanja žrtava trgovanja ljudima i promicanja „nulte vizije“ protiv seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada

26.  ističe da Svjetska banka procjenjuje da se u zemljama u razvoju svake godine preko korupcijskih mehanizama na visokoj razini koji su skriveni u inozemstvu javnim proračunima oduzima od 20 do 40 milijardi dolara, što je 20 – 40% službene potpore razvoju(47); s obzirom na položaj Europske unije kao vodećeg donatora u svijetu, poziva Europsku komisiju da učvrsti suradnju s drugim donatorima i Međunarodnom organizacijom vrhovnih revizijskih institucija da razvije sposobnosti vrhovnih revizijskih institucija u zemljama koje su primateljice pomoći u cilju razvoja međunarodnih normi za vrhovne revizijske institucije te osiguranja da financijska pomoć EU-a služi svojoj izvornoj svrsi umjesto da se preusmjerava;

Zaustaviti aktivnosti organiziranog kriminala napadajući njegove prihode i imovinu

27.  poziva države članice, na temelju najnaprednijih nacionalnih propisa, da uvedu modele oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom bez presude u slučajevima kada je moguće utvrditi, na temelju dostupnih dokaza i odluke suda, da je predmetna imovinska korist stečena kaznenim djelom ili se koristi za počinjenje kaznenog djela;

28.  smatra da se, u skladu s ustavnim nacionalnim jamstvima i ne dovodeći u pitanje pravo vlasništva i pravo na obranu, mogu predvidjeti preventivni instrumenti za oduzimanje imovinske koristi, koji bi se primjenjivali samo nakon sudske odluke;

29.  traži od Komisije da pripremi zakonodavni prijedlog koji ima za cilj učinkovito osigurati uzajamno priznavanje naloga za zapljenom ili oduzimanjem koji su vezani uz mjere zaštite imovine koje su donijela talijanska pravosudna tijela te mjere građanskog prava donesene u različitim zemljama EU-a; traži od država članica da odmah donesu operativne mjere koje su potrebne za provedbu tih odredbi;

30.  traži od država članica da uspostave administrativnu, policijsku i pravosudnu suradnju koja će omogućiti praćenje imovinske koristi stečene kaznenim djelom bilo gdje na teritoriju EU-a radi oduzimanja ili zapljene, uključujući putem potpune aktivacije Ureda za povrat imovinske koristi stečene kaznenim djelom i brzog pristupa nacionalnim evidencijama podataka kao što su, primjerice, evidencije poreznih tijela, javni registri motornih vozila, katastar ili bankovni registar;

31.  traži od Komisije da pojača ulogu i odgovornosti Ureda za povrat protupravno stečene imovinske koristi (ARO) te da stvori uvjete da oni imaju brži pristup informacijama na način koji je u skladu s pravima na zaštitu podataka i temeljnim pravima; poziva države članice da podrže to jačanje profila ARO-a, uključujući osiguravanjem nužnih sredstava s obzirom na potencijal tih ureda za povrat imovine stečene kaznenim djelom; pozdravlja sve što je dosad učinjeno u okviru platforme ARO-a i potiče nastavak njezina rada kako bi se najbolje postojeće prakse i aktivnosti tih ureda mogle iskoristiti u cijeloj EU;

32.  smatra da je od ključne važnosti, u cilju učinkovite borbe protiv zločinačkih sustava napadom na njihova bogatstva, upotrijebiti svako sredstvo koje može pomoći u otkrivanju zločinačke i mafijaške imovine, kao što je, na primjer, stvaranje centraliziranih registara za tekuće bankovne račune;

33.  ohrabruje države članice da promiču ponovnu upotrebu oduzete imovinske koristi u društvene svrhe, na primjer preusmjeravanjem imovinske koristi na žrtve i zajednice uništene organiziranim kriminalom i trgovinom drogom, te njihovom upotrebom za financiranje borbe protiv kriminala počevši od lokalne razine te prekogranične aktivnosti tijela kaznenog progona, te predlaže da se oslobode sredstva kojima će se financirati mjere osiguranja integriteta te imovine;

34.  preporučuje državama članicama uvođenje pravila za kazneni progon osoba koje druge osobe učine fiktivnim vlasnicima ili imateljima predmeta, novca ili druge imovine kako bi spriječili oduzimanje ili zapljenu, kao i trećih osoba koje pristanu biti fiktivni vlasnici ili imatelji te imovine;

35.  preporuča da gospodarski subjekt koji je pravomoćno osuđen za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, pranje novca ili financiranje terorizma, iskorištavanje ljudi ili dječje radne snage, korupciju ili za neko drugo teško kazneno djelo protiv javnog interesa kad takvo kazneno djelo umanjuje financijsku sposobnost države ili uzrokuje društvenu štetu, kao npr. utaju poreza ili druga porezna kaznena djela, ili za bilo koje drugo teško posebno kazneno djelo s prekograničnom dimenzijom iz članka 83. stavka 1. UFEU-a (tzv. eurozločini) bude barem pet godina isključen iz sudjelovanja u bilo kojem ugovoru o javnoj nabavi u cijelom EU-u uz potpuno poštivanje prava na obranu u skladu s EKLJP-om, Poveljom EU-a i sekundarnim zakonodavstvom EU-a o pravima osumnjičenika i optuženika u kaznenim stvarima i da bi se gore navedene odredbe trebale primjenjivati čak kada se tijekom postupka javne nabave pojavi osnova za isključenje; nadalje preporučuje da se gospodarske subjekte prijavljene u poreznim oazama koje su kao takve priznati od strane međunarodnih organizacija isključi iz sudjelovanje u ugovorima o javnoj nabavi;

36.  smatra da se postupci javne nabave moraju temeljiti na načelu zakonitosti i da je, u tome smislu, potrebno rukovoditi se kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude kako bi se osigurala potpuna transparentnost postupka odabira (koju je potrebno ostvariti i putem sustava e-nabave) i spriječila prijevara, korupcija i druge ozbiljne nepravilnosti;

37.  traži od država članica da spriječe rizik od infiltracije kriminala i korupcije u javnu nabavu uvođenjem odgovarajućih kontrola i objektivnih i transparentnih postupaka;

38.  smatra da bi u cilju suzbijanja organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca trebalo pojačati suradnju između privatnog sektora i policijskih tijela kako bi se potaknulo privatne subjekte da odbiju, suzdrže se ili prijave pravosudnim i policijskim tijelima, uključujući Eurojust i Europol, svaku nezakonitu ili nepoštenu praksu koja potiče ili je povezana s organiziranim kriminalom, korupcijom ili pranjem novca ili drugim kaznenim djelima, pogotovo u sektorima prometa i logistike, kemijskoj industriji, pružatelja internetskih te bankovnih i financijskih usluga u državama članicama i trećim zemljama. poziva na snažniju zaštitu privatnih subjekata koji su izloženi prijetnjama zbog svoje suradnje u prokazivanju organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca; nadalje, potiče države članice da u pridržavanju načela solidarnosti učine odgovarajuće resurse i financijska sredstva dostupnima Europolu, Eurojustu, Frontex-u i budućem EPPO-u, čije djelovanje koristi državama članicama i jednako tako građanima;

39.  poziva Komisiju da do kraja 2014. izradi studiju o istražnim praksama koje se koriste u državama članicama za suzbijanje organiziranog kriminala, sukladno Članku 87, stavku drugom, točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

40.  poziva Europsku komisiju, države članice i poduzeća da unaprijede sljedivost proizvoda – na primjer navodeći zemlju podrijetla za poljoprivredno-prehrambene proizvode, stavljanjem C.I.P. oznaka na oružje ili digitalne identifikacijske kodove i oznake izvornosti od sigurnih materijala , i u porezne svrhe; na cigarete, alkoholna pića i lijekove koji se izdaju na recept – u cilju sprječavanja krivotvorenja, lišavanja organiziranog kriminala važnog izvora prihoda te zaštite zdravlja potrošača; žali što države članice nisu željele uključiti sljedivost u modernizaciju Carinskog zakona Zajednice;

41.  traži od Komisije i država članica da pojačaju pomorsku suradnju kao način borbe protiv trgovine ljudima, trgovine drogom i krijumčarenja duhana i drugih nezakonitih ili krivotvorenih proizvoda; priznaje da nedosljedno upravljanje granicama, čak i morskim, pruža organiziranom kriminalu priliku ulaska u EU, te je to pitanje koje se stalno treba razmatrati; poziva stoga Europol, Frontex i Europsku komisiju da analiziraju trendove koji se odnose na vanjske granice EU-a i povezane ranjivosti;

42.  uzima u obzir postojeće veze između organiziranog kriminala i terorizma, kao što su to pravosudna tijela i policija istaknuli u nekim slučajevima u vezi s financiranjem nezakonitih aktivnosti terorističkih skupina iz prihoda nezakonitog trgovanja na međunarodnoj razini te poziva države članice da osnaže svoje mjere za suzbijanje takvih aktivnosti;

43.   potiče zajedničko osposobljavanje stručnjaka za borbu protiv kriminala i terorizma i u cilju uspostave zajedničkih radnih skupina koje djeluju barem na nacionalnoj razini, uz osnivanje i uporabu zajedničkih istražnih timova na europskoj razini;

44.  naglašava dosad ostvarene izvrsne rezultate zahvaljujući uvođenju zajedničkih istražnih timova te priznaje da oni imaju presudnu važnost za širenje kulture suradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala; traži od država članica da na odgovarajući način prenesu Okvirnu odluku 2002/465/PUP i da potiču svoja nadležna tijela, posebno sudbena tijela, da izrade taj instrument; priznaje veliku dodanu vrijednost zajedničkih istražnih timova i naglašava potrebu za nastavkom financiranja takvih korisnih istražnih instrumenata;

45.  primjećuje sa zabrinutošću da organizirani kriminal već uspijeva doći do velikog broja potencijalnih žrtava zlouporabom Interneta, posebno preko društvenih mreža, slanjem neželjene elektroničke pošte (tzv. spamming), olakšavanjem krađe intelektualnog vlasništva, i korištenjem lažnih mrežnih stranica (tzv. phishing websites) i internetskih aukcija; potiče, u tome smislu, pribjegavanje općim nacionalnim strategijama kojima bi se razmotrilo obrazovanje, kampanje osvješćivanja javnosti i najbolje prakse na razini poduzeća kako bi se povećala svijest o opasnostima i posljedicama kriminalnih aktivnosti na Internetu;

46.  osuđuje uključenost organiziranih zločinačkih skupina u osnivanje i vođenje nezakonitih lokacija za odlaganje otpada i nezakonit prijevoz otpada u treće zemlje, posebno u Afriku i Aziju; poziva države članice da oštro kažnjavaju zločinačke aktivnosti usmjerene na nezakonito odlaganje otpada, uključujući otrovnog otpada, te uključenost korumpiranih javnih dužnosnika u takve aktivnosti;

47.  ističe da neovisno istraživačko novinarstvo igra ključnu ulogu u otkrivanju shema prijevare, korupcije i organiziranog kriminala kako je prikazano u travnju 2013. u „Bazi podataka trajnih računa u poreznim oazama“ (Offshore leaks) koja je otkrila pojedinosti o 130 000 računa u poreznim oazama nakon mnogo godina istrage koju je proveo Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara zajedno s 36 međunarodnih novina; smatra da izvješća istraživačkog novinarstva predstavljaju vrijedan izvor informacija za OLAF i pravosudna i druga tijela u državama članicama;

48.  traži da se na europskoj razini odobre sredstva za projekte i mjere koji su usmjereni na borbu mafije koja se ukorjenjuje u Europskoj uniji;

Jačanje suradnje pravosuđa i policije na europskoj i međunarodnoj razini

49.  traži od država članica da na nacionalnoj razini osnuju strukture za istrage i borbu protiv kriminalnih i mafijaških organizacija uz mogućnost razvoja, u koordinaciji Europola i uz potporu Komisije, neformalne „operativne mreže protiv mafije“ za razmjenu informacija o strukturnim vidovima mafija koje su prisutne na određenim područjima, o kriminalnim i financijskim planovima, o lokaciji imovine i o pokušajima infiltracije u postupke javne nabave;

50.  naglašava važnost intenziviranja suradnje razvojem učinkovite sustavne komunikacije i promicanjem razmjene informacija između sudbenih i pravosudnih tijela država članica, Europola, Eurojusta, OLAF-a i ENISA-a, te s odgovarajućim tijelima u trećim zemljama, posebno u susjednim zemljama EU-a, na temelju odgovarajućih normi za zaštitu podataka i postupovna prava, u cilju unaprjeđenja sustava za prikupljanje dokaza i učinkovite obrade i razmjene podataka i informacija važnih za istragu kaznenih djela, uključujući one protiv financijskih interesa EU-a s većom preciznošću i brzinom razmjene te potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i temeljnih prava EU-a; podsjeća da prikupljanje, pohrana i obrada osobnih podataka u postupcima protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca mora u svim okolnostima biti u skladu s načelima zaštite podataka iz EKLJP-a, Povelje EU-a i sekundardnog zakonodavstva EU-a; nadalje, naglašava potrebu za ostvarivanjem većeg stupnja odgovornosti aktivnosti Europola i Eurojusta u odnosu na demokratska i temeljna prava u nadolazećoj reviziji;

51.  primjećuje da često nedostatak sinergije između pravosudnih i zakonodavnih tijela uzrokuje kašnjenja u reakciji pravosudnih tijela i učinkovitom zakonodavstvu što omogućuje zločincima da iskorištavaju praznine i zarade na potražnji za nezakonitom robom;

52.  smatra da su osiguranje slobode kretanja u Šengenskom području i učinkovita borba protiv organiziranog prekograničnog zločina usko povezani; pozdravlja, s tim u vezi, nedavno uvođenje druge generacije Šengenskog informacijskog sustava koji će omogućiti bržu i učinkovitiju razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica;

53.  poziva Komisiju da se obveže potpuno iskoristiti sinergije koje postoje između Europske sudačke mreže i Eurojusta u cilju postizanja visokog stupnja europske pravosudne suradnje;

54.  naglašava važnost toga da Europska unija promiče dobru praksu o načinima borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, kao i utvrđivanju temeljnih uzroka, ne samo unutar Europske unije, već i u trećim zemljama, posebno onima koji su često izvor problema;

55.  poziva Komisiju da razmotri, u sporazumima o pridruživanju i trgovinskim sporazumima s trećim zemljama, posebne klauzule o suradnji koje se odnose na borbu protiv nezakonite trgovine organiziranog kriminala i na pranje novca; konstatira nedovoljnu međunarodnu suradnju, posebno s trećim zemljama i graničnim zemljama podrijetla ili tranzitnim zemljama; priznaje potrebu za jakim diplomatskim djelovanjem kako bi se potaklo spomenute zemlje da sklapaju ugovore o suradnji ili da se prilagode potpisanim sporazumima;

56.  traži od država članica i Komisije da osnaže ulogu sudaca, državnih odvjetnika i dužnosnika za vezu te da potiču osposobljavanje pravosudnih djelatnika, uključujući osposobljavanje na temu financijskih istraga, kako bi im se omogućilo da se bore protiv svih oblika organiziranog kriminala (uključujući kibernetički kriminal), korupciju i pranje novca, posebno uporabom CEPOL-a i Europske mreže za osposobljavanje sudaca te iskorištavanjem financijskih instrumenata kao što su Unutarnji sigurnosni fond za policijsku suradnju ili program Herkul III; potiče poučavanje stranim jezicima u osposobljavaju pravosudnih tijela i policije u cilju lakše transnacionalne suradnje, te poziva na promicanje europskog programa razmjene najboljih praksi i osposobljavanja sudaca, tužitelja i policijskih snaga;

57.  Poziva EU i države članice da razviju pravne alate i posebne strategije kako bi osigurale da njihova pravosudna, policijska i istražna tijela potiču i povećaju, potpunim uključivanjem Europola i jačanjem njegove uloge, uzajamnu razmjenu informacija i provode nužne analize kako bi utvrdili i, ako je moguće, spriječili i suzbili trendove organiziranog kriminala, istovremeno poštujući temeljna prava, posebno pravo na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka;

58.  drži da globalizacija organiziranog kriminala zahtijeva jaču suradnju među državama članicama, na europskoj i međunarodnoj razini; potiče veću interakciju između Europske unije, UN-a, OECD-a i Vijeća Europe u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca; podržava napore koje FATF ulaže u promicanje politika suzbijanja pranja novca; poziva Komisiju da učinkovito podrži države članice u naporima suzbijanja organiziranog kriminala i preporučuje da se EU pridruži GRECO-u kao stalni član; potiče EU da se ne usmjerava samo na uobičajene saveznike i partnere za suradnju već i da pokuša stvoriti stvarno internacionalan i globalan odgovor i rješenje za pranje novca, korupciju i financiranje terorizma;

59.  poziva Komisiju i, posebno, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzmu nužne korake kako bi osigurali da Unija zauzme zajednički stav u odnosu na treće zemlje vezano povezanost između organiziranog kriminala i terorizma; traži od država članica da uspostave policijske kontrole na vlastitim granicama i razmjene sve nužne informacije kako bi presjekle sve postojeće ili moguće veze između organiziranih zločinačkih skupina i terorističkih skupina;

60.  snažno preporuča potrebu za izradom, bez daljnjeg odlaganja, europskog akcijskog plana za borbu protiv kibernetičkog kriminala u cilju ostvarivanja bolje unutareuropske i međunarodne suradnje i uz potporu Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3) kako bi se građanima (posebno onima koji su najranjiviji, poglavito radi sprečavanja iskorištavanja djece), poduzećima i javnim tijelima osigurala visoka razina sigurnosti uz potpuno jamčenje slobode informiranja i prava na zaštitu osobnih podataka;

61.  podržava da su europski vođe na nedavnom sastanku na vrhu G8 pozvali na povećanje učinkovitosti borbe protiv utaje poreza i poreznih utočišta u cilju vraćanja poreza od utajivača;;

62.  predlaže zajedničko djelovanje u cilju suzbijanja i borbe protiv nezakonitih aktivnosti vezanih uz okoliš koje su povezane s ili proizlaze iz organiziranog kriminala i mafijaških aktivnosti, uključujući jačanje europskih tijela kao što su Europol i Eurojust i međunarodnih tijela, kao što su Interpol i Istraživački institut UN-a za međuregionalni kriminal i pravdu (UNICRI), te razmjenu metoda rada i informacija koje posjeduju države članice koje su bile najuključenije u borbu protiv ove vrste zločina, u cilju razvoja zajedničkog akcijskog plana;;

63.  Ističe da se s prekograničnim kriminalom može hvatati u koštac samo prekograničnom sudskom i policijskom suradnjom između država članica te da čak ako EU treba još pravnih instrumenata za borbu protiv organiziranog kriminala, već postoji okvir alata kojima se države članice mogu poslužiti; naglašava da je najveća prepreka stvarnoj borbi protiv organiziranog kriminala na razini EU-a nedostatak političke volje u državama članicama; stoga poziva države članice na korištenje instrumentima koje omogućuje EU i njezine agencije;

64.  predlaže prisjećanje svih nedužnih žrtava organiziranog kriminala, osobito mafijaških zločina, te da svima koji su poginuli u borbi protiv organiziranih zločinačkih skupina bude odana posebna počast osnivanjem „Europskog dana sjećanja i predanosti u sjećanju na nedužne žrtve organiziranog kriminala” koji se treba održati svake godine, počevši s 2014., na dan usvajanja ove Uredbe od strane Parlamenta;

Za učinkovitu javnu upravu koja je otporna na korupciju

65.  smatra da, osim što šteti učinkovitosti upravnih radnji i šteti dobrobiti građana, neorganizirana birokracija i složeni postupci mogu ugroziti transparentnost postupaka odlučivanja, frustrirati građane i poduzetnike u njihovim legitimnim očekivanjima te tako stvarati plodno tlo za korupciju;

66.  smatra da novinari istraživači, kao i nevladine organizacije i akademsko osoblje, imaju ključnu ulogu u utvrđivanju slučajeva korupcije, prijevara i organiziranog kriminala te da stoga mogu biti izloženi prijetnjama vlastitoj sigurnosti; podsjeća da je tijekom razdoblja od pet godina sveukupno objavljeno 233 istražna izvješća o slučajevima prijevare vezanima uz zlouporabu sredstava iz fondova EU-a u 27 država članica(48) i smatra da bi istraživačkom novinarstvu koristili prikladni izvori; posebno podržava djelovanje Komisije u cilju prepoznavanja uloge instraživačkog novinarstva u otkrivanju i prijavljivanju činjenica vezanih uz ozbiljne kaznene prekršaje;

67.  naglašava da bi osobe na visokom položaju trebale biti podložne odgovarajućim kontrolama, između ostalog, od strane poreznih vlasti; posebno preporučuje da javni dužnosnici moraju predavati izjave o svojim djelatnostima, prihodu, odgovornostima i interesima;

68.  traži od Vijeća i država članica da potvrde i potpuno provedu Konvenciju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o suzbijanju podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama; naglašava negativni učinak koji podmićivanje stranih dužnosnika ima na temeljna prava Unije, okoliš i razvojne politike;

69.  Naglašava da je borba protiv korupcije sastavni dio izgradnje kapaciteta za poreznu upravu; potiče potpunu provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije potpisane 2003. u Meridi;

70.  preporučuje osnivanje snažnijih sustava za transparentnost i integritet te uklanjanje birokracije iz tijela državne uprave i drugih javnih tijela što znači da mora postojati potpun pristup informacijama o svakom vidu upravnog ustrojstva i aktivnosti, obavljanju institucionalnih zadaća i korištenju javnih resursa, uključujući jamčenjem prava građana na pristup dokumentima (počevši s vrlo osjetljivim područjem javne nabave); potiče promicanje kulture zakonitosti i integriteta u javnom i privatnom sektoru, uključujući pomoću učinkovite sheme zaštite za zviždače;

71.  potiče, u cilju učinkovitijeg razotkrivanja pojave korupcije u javnoj upravi, korištenje raspoloživih sredstava za tajne operacije u granicama načela vladavine prava i ne dovodeći u pitanje mehanizme demokratske kontrole i primjenu nacionalnih zakona; agenata provokatora u okviru načela vladavine prava i u skladu s demokratskim mehanizmima kontrole i primjenom nacionalnog prava;

72.  želi uvođenje jasnih i proporcionalnih pravila te bitnih mehanizama ovrhe i nadzora koje je potrebno naznačiti u pravilima ponašanja radi sprečavanja fenomena „rotirajućih vrata” ili „okretanja” zabranjujući javnim službenicima koji imaju određene upravljačke ili financijske odgovornosti prelazak u privatni sektor do isteka određenog vremena od odlaska iz službe ako postoji rizik od sukoba interesa s njihovom prethodnom javnom funkcijom; smatra, štoviše, da kada god postoji rizik od sukoba interesa, slična je ograničenja potrebno primijeniti na sve zaposlenike koji prelaze iz privatnog u javni sektor; poziva na usklađivanje pravila o sukobu interesa i sustava nadzora različitih nadzornih tijela diljem EU-a;

73.  Poziva države članice da razviju sveobuhvatan sustav zaštite ljudi koji prijave slučajeve korupcije te da prošire obujam anonimnog prijavljivanja korupcije; predlaže stvaranje povjerljivih kanala za prijavljivanje korupcije; traži proširenje mogućnosti osporavanja rezultata javne licitacije;

74.  ističe da su bitna ulaganja u alternativna energetska rješenja povezana s velikodušnim subvencijama i poreznim olakšicama država članica i Europske unije; poziva i nacionalne i Unijine vlasti da osiguraju da takvi poticaji ne idu u korist kriminalnih organizacija;

Za odgovorniju politiku

75.  podsjeća političke stranke na njihovu odgovornost u predlaganju kandidata i, posebno, u sastavljanju izbornih lista na svim razinama; inzistira na njihovoj obvezi da nadgledaju kvalitetu kandidata i planiranjem rigoroznog etičkog kodeksa kojemu se kandidati moraju prilagoditi i koji bi obuhvaćao, osim pravila ponašanja, također jasne i transparentne odredbe o donacijama političkim strankama;

76.  tvrdi da osobe ne bi trebale biti prihvatljive za članstvo u Europskom parlamentu ili za službu u drugim institucijama i tijelima EU-a, uz dužno poštovanje načela proporcionalnosti, ako su prethodno bile pravomoćno osuđene zbog sudjelovanja u organiziranom kriminalu, pranju novca, korupciji ili drugim teškim prekršajima, uključujući prekršaje gospodarske i financijske naravi; poziva, uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, na propisivanje sličnih ograničenja za sve izborne dužnosti, počevši s onom zastupnika u nacionalnom parlamentu;

77.  preporučuje državama članicama da predvide kao element sustava sankcioniranja nedopustivost uključenja u izborne liste (tzv. nemogućnost kandidiranja) onih osoba koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela sudjelovanja u organiziranom kriminalu, pranju novca, korupciji ili drugim ozbiljnim kaznenim djelima, čak i ekonomske i financijske prirode; smatra da se takva kazna treba primjenjivati najmanje pet godina te uključivati za, isto razdoblje, nemogućnost pristupanja državnim službama na svakoj razini;

78.  preporučuje državama članicama da uvedu pretpostavku gubitka političkih dužnosti i upravljačkih i administrativnih položaja nakon pravomoćne presude za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije ili pranja novca;

79.  izjašnjava se za veću transparentnost proračuna političkih stranaka, između ostalog i pooštrivanjem uvjeta o izvješćivanju dohotka i rashoda; traži, da bi se izbjegle zloupotrebe i rasipanja, veći nadzor nad javnim i privatnim financiranjem kako bi se na taj način osigurala odgovornost političkih stranaka i onih koji ih financijski podupiru; inzistira na potrebi da se nametnu, u slučaju kršenja zakona o financiranju političkih stranaka i njihovih kampanja, rigorozne, potpune i pravovremene kontrole nakon kojih slijede odvraćajuće sankcije;

80.  poziva države članice na kažnjavanje kupnje glasova, osobito određivanjem toga da korist dana kao obećanje za glas može biti ne samo novčana, već se može sastojati od drugih prednosti, uključujući one nematerijalne i prednosti trećim stranama koje nisu izričito upletene u nedopušteni dogovor; preporučuje da se takve prakse zabrane kao ilegalne, u smislu kršenja načela demokracije, neovisno o dokazima za postojanje eventualnih prijetnja;

81.  smatra da je registar lobista koristan instrument transparentnosti; poziva države članice na prihvaćanje tog alata ako još ne postoji; nadalje, potiče vlade, parlamente, izabrana tijela i javne uprave da registraciju u registru lobista učine uvjetom za sastanak s poslovnom organizacijom, interesnom skupinom ili lobističkom agencijom;

Za vjerodostojnije kazneno sudstvo

82.  preporučuje da države članice uspostave djelotvorne, učinkovite, odgovorne i uravnotežene kaznenopravne sustave koji također mogu jamčiti prava na obranu u skladu s Europskom poveljom o temeljnim pravima; također preporučuje da se na europskoj razini stvori jedinstveni mehanizam nadzora učinkovitosti kaznenopravnih sustava u borbi protiv korupcije provođenjem redovitih procjena na osnovi zajedničkih, jasnih, transparentnih te objektivnih kriterija i standarda i objavljivanjem preporuka;

83.  Smatra da mjere aproksimacije o korupciji trebaju isticati razlike u uredbama o ograničenjima među državama članicama s ciljem vođenja brige te o potrebi za obranom i potrebi za određenom kaznom te preporučuje da takve uredbe o ograničenjima budu organizirane sukladno fazama postupaka dotičnog slučaja kako bi zločin mogao otići u zastaru samo ako dotična faza ili korak nisu dovršeni unutar određenoga vremenskog okvira; osim toga, smatra da, uz poštovanje načela proporcionalnosti i vladavine prava, zastara kaznenog djela korupcije ne bi trebala biti moguća onda kada je odgovarajući kazneni postupak u tijeku;

84.  smatra da se borba protiv organiziranog kriminala treba temeljiti na mehanizmima zapljene imovine kriminalaca koji su učinkoviti i odvraćajući, na naporima usmjerenima na privođenje pravdi onih koji namjerno uzmiču policijskim potragama (tzv. bjegunci) te na nemogućnosti da vođe kriminalnih skupina u zatvoru, ne dovodeći u pitanje temeljna prava zatvorenika, nastave voditi svoje organizacije dajući naredbe svojim članovima usprkost tome što su u zatvoru;

85.  potiče države članice da omoguće i zatvorske kazne i velike novčane kazne za sve vrste teških prekršaja koji su opasnost za zdravlje i sigurnost građana; ističe, ipak, važnost sprečavanja organiziranog kriminala; stoga potiče države članice da u slučajevima u kojima je to dopušteno te vodeći računa o svim okolnostima, uključujući i narav kaznenog djela koja nije teška ili tek marginalnu ulogu optuženika, da bi se osobito mladim prijestupnicima dala mogućnost stvaranja života izvan svijeta kriminala, omoguće kažnjavanje koje nudi alternativu zatvoru, poput novčanih kazni ili društveno korisnog rada;

86.  poziva države članice na uvođenje i primjenu kazni koje će imati odvraćajući učinak i koje su, u slučaju pranja novca, proporcionalne dotičnim iznosima;

87.  preporučuje usvajanje zakonodavnog instrumenta za olakšavanje utvrđivanja onih transnacionalnih kriminalnih skupina koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti Europske unije, s ciljem promicanja usvajanja upravnih mjera protiv njih i njihovih suradnika, promicatelja i pristaša blokirajući njihova vlasništva, imovinu i interesa u Uniji;

Za zdravije poduzetništvo

88.  podsjeća na istaknutu ulogu poduzeća i privatnih poslovnih subjekata koje trebaju odbijati ili prijavljivati nezakonite ili nepoštene prakse koji potiču organizirani kriminal, korupciju i pranje novca te druga ozbiljna kaznena djela, kao i suzdržati se od njih; poziva ih na potpunu suradnju i prijavljivanje policijskim organima svake kriminalne aktivnosti koje su svjesni; traži od policijskih organa da štite od prijetnji one koji se pridržavaju zakona i prijavljuju nezakonite aktivnosti;

89.  ustrajno poziva poduzeća na samoregulaciju, osiguranje transparentnosti preko kodeksa ponašanja i na uvođenje postupaka kontrole kao što su, između ostalog, unutarnja i vanjska revizija te planiranje javnog registra lobista koji su aktivni u različitim institucijama, kako bi se posebno izbjegla korupcija, tajni sporazumi i sukob interesa između javnog i privatnog sektora te kako bi se spriječila nelojalna konkurencija;

90.  poziva Komisiju da razmotri sastavljanje javnog popisa tvrtki u Europskoj uniji koje su bile osuđene zbog korupcijskih praksi ili čiji su dužnosnici bili optuženi za korupcijske prakse u državama članicama ili trećim zemljama; smatra da bi stavljanje na takav popis trebalo isključiti poduzeće iz sudjelovanja u bilo kakvom javnom ugovoru u cijeloj Europskoj uniji ako je taj poslovni subjekt bio predmet presude koja je postala pravomoćna; ističe da stavljanje na „crnu listu” ima na tvrtke vrlo odvraćajući učinak od ulaženja u korupcijske aktivnosti i pruža im dobar poticaj za poboljšanje i osnaživanje vlastitih unutarnjih postupaka integriteta;

91.  poziva države članice na jačanje uloge gospodarskih komora u sprečavanju, pružanju informacija i borbi protiv najčešćih rizika organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca u poslovnom svijetu te na potpunu provedbu Akcijskog plana jačanja borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza; potiče na usklađivanje poreza na dobit kao alata u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i pranja novca te, u tom smislu, poziva na ujednačena porezna pravila u svim državama članicama; preporučuje državama članicama bolju raspodjelu bogatstva putem pravednoga poreznog sustava, jer kriminalna udruženja iskorištavaju veliku nejednakost raspodjele i siromaštvo, što potiče organizirani kriminal;

92.  poziva države članice da uvedu obvezu izvješćivanja o prihodima i porezima po zemljama za sva multinacionalna poduzeća, s ciljem ukidanja agresivnog poreznog planiranja;

Za transparentniji sustav banaka i profesija

93.  naglašava važnost zajedničkih pravila na razini EU-a za osiguravanje učinkovitih i transparentnih instrumenata za zaštitu financijskih interesa Unije; stoga pozdravlja bankovnu uniju eurozone i bolji nadzor koji će se njime jamčiti za 6 000 banaka europodručja;

94.  poziva na usku suradnju sa sustavom banaka i profesija, uključujući s financijskim i računovodstvenim sustavom, te na veću transparentnost u tom području u svim državama članicama i s trećim zemljama, posebno kako bi se odredili informatički instrumenti i zakonodavne, upravne i računovodstvene mjere kojima bi se osigurala sljedivost financijskih tokova i ustanovljavanje kriminalnih pojava te kako bi se utvrdili načini upozoravanja na moguća kaznena djela;

95.  poziva revizorska poduzeća i pravne konzultante da upozore nacionalna porezna tijela na znakove bilo kakvoga agresivnog poreznog planiranja društva čiju su reviziju proveli ili su ga savjetovali;

96.  poziva Komisiju i druga nadzorna tijela koji imaju potreban pristup domaćim i međunarodnim kanalima suradnje da osiguraju donošenje mjera dubinske analize klijenta i povezanih profila rizika od strane banaka, osiguravajućih kuća i kreditnih institucija kako bi se osiguralo da korporativne ili pravne osobe u državama članicama dobiju prikladan, točan i najnoviji podatak o njihovim krajnjim vlasnicima poduzeća, trustova, fondova i drugih sličnih pravnih struktura, uključujući od offshore poreznih oaza koristeći obavještajne alate za maksimiziranje prodornosti prilikom prepoznavanja korisnika sumnjivih transakcija te da se poslovni registri redovito ažuriraju i nadziru što se tiče kvalitete; smatra da transparentnost tih podataka, također objavljivanjem registra stvarnog vlasništva u svakoj zemlji te prekograničnom suradnjom, može pridonijeti borbi protiv fenomena poput pranja novca, financiranja terorizma, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

97.  poziva Komisiju da razvije snažne kriterije u vezi s osnovom poslovanja tvrtke kako bi se zaustavilo stvaranje fiktivnih tvrtki ili tvrtki s registriranom adresom na području poreznih utočišta koje pomažu zakonite i nezakonite prakse izbjegavanja plaćanja i utaje poreza;

98.  Preporučuje da precizna procjena vodi brigu o rizicima povezanima s novim bankovnim i financijskim proizvodima koji omogućuju anonimnost ili djelovanje na velike udaljenosti; traži, također, zajedničko definiranje i jasan niz kriterija za prepoznavanje poreznih utočišta, kao što je predloženo u Rezoluciji Parlamenta od 21. svibnja 2013. o borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i poreznim utočištima, s obzirom na to da se njima često koristi u svrhe organiziranog kriminala preko društava ili banaka čije je vlasništvo teško utvrditi;

99.  traži zajedničko definiranje i usklađivanje propisa u vezi s elektroničkim (uključujući i pre-paid kartice, virtualne valute itd.) i mobilnim novčanim proizvodima u pogledu njihove moguće upotrebe u svrhu pranja novca i financiranja terorizma;

100.  smatra da porezna utočišta i neprobojnost bankarske tajne može prikriti nezakonite dobiti od korupcije, pranja novca i organiziranog i teškog kriminala; stoga preporučuje da se oni ukinu; u skladu s time poziva EU i države članice da se pod hitno i konačno uhvate u koštac s ovim pitanjem na unutarnjoj razini, i da na vanjskoj razini pokrenu raspravu o njemu s trećim zemljama i teritorijima, posebno onima u Europi ili onima s kojima države članice imaju brojne ili sumnjive financijske transakcije, te da poduzmu odgovarajuće mjere za osiguravanje učinkovitosti i djelotvornosti borbe protiv kriminala, korupcije i pranja novca;;

Za neisplativost kriminala

101.  poziva sve zainteresirane strane, javne ili privatne, da se obvežu na odlučnu borbu protiv pranja novca; poziva na osiguranje toga da se stručnjaci u potpunosti pridržavaju obvezama protiv pranja novca, promičući mehanizme za upozoravanje na sumnjive radnje i kodekse ponašanja koji bi obuhvaćali stručna tijela i strukovne udruge.

102.  poziva treće zemlje, osobito one koje su članice Vijeća Europe ili pak čiji se teritorij nalazi na europskom kontinentu, na uspostavljanje djelotvornih sustava za borbu protiv pranja novca;

103.  podsjeća na bitnu ulogu financijskih obavještajnih jedinica u osiguravanju djelotvornosti borbe protiv pranja novca i pozitivno ocjenjuje njihovu blisku suradnju s Europolom; traži povećanje i usklađivanje njihovih ovlasti te nastavak njihove tehničke integracije u Europol;

104.  smatra da je, s obzirom na ključnu ulogu koji igra međunarodna suradnja između financijskih obavještajnih jedinica (FIU) u borbi protiv pranja novca i međunarodnog terorizma, nužno da se novim regulatornim pristupom predviđaju i ažurirana pravila o ulozi i organizaciji FIU-ova te rješenja kojima se uređuje međunarodna suradnja između njih, uključujući u slučajevima kršenja Egmontovih normi kada se međunarodna suradnja odbija ili je nedovoljna;

105.  preporučuje da uporaba anonimnih metoda plaćanja za uplaćivanje internetskih oklada bude zabranjena te, općenito, da se anonimnost u internetskom kockanju spriječi omogućivanjem identifikacije poslužitelja domaćina i razvojem informacijskih sustava koji omogućuju potpuno praćenje svakog kretanja novca u mrežnim i izvanmrežnim igrama;

106.  naglašava potrebu za jačanjem suradnje i razmjene podataka između država članica, njihovih regulatornih tijela, Europola i Eurojusta s ciljem borbe protiv kriminalnih aktivnosti koje su povezane s prekograničnim internetskim kockanjem;

107.  poziva Komisiju da predloži odgovarajući zakonodavni okvir za borbu protiv pranja novca povezanoga s klađenjem, osobito sportskim klađenjem i klađenjem na životinje korištene za borbe, predviđajući nova kaznena djela poput namještanja utakmica povezanog s klađenjem te utvrđujući prikladne kazne i mehanizme kontrole koji uključuju sportske saveze, udruženja, mrežne i izvanmrežne priređivače te, po potrebi, nacionalne vlasti;

108.  traži veću suradnju na europskoj razini – pod koordinacijom Komisije – radi utvrđivanja i zabrane operatera internetskog klađenja uključenih u aktivnosti namještanja utakmica i druge nezakonite aktivnosti.

109.  potiče sportske organizacije da izrade kodeks ponašanja za sve zaposlenike kojim bi se jasno zabranilo namještanje sportskih susreta u pogledu klađenja ili za druge svrhe, kojim bi im se zabranilo klađenje na vlastite susrete i kojim bi se predvidjela obveza upozorenja kada su svjesni namještanja rezultata susreta, uz odgovarajući mehanizam zaštite informatora;

110.  preporučuje da nadzorna uloga u pitanjima pranja novca bude za cijelu Europu dodijeljena Europskome nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA), Europskome nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europskoj agenciji za nadzor osiguranja i mirovinskih osiguranja (EIOPA) te Jedinstvenome nadzornom mehanizmu (SSM) u suradnji s Europolom i drugim nadležnim europskim tijelima između ostalog u cilju osnivanja prave europske bankovne unije koja bi pomogla u djelotvornoj borbi protiv korupcije i pranja novca; inzistira da bi u međuvremenu na nacionalnoj razini trebalo ojačati nadzorne kapacitete, stručnost i odlučnost, uz istodobno poticanje i olakšavanje poboljšane suradnje između nacionalnih vlasti;

111.  naglašava da su javna i privatna partnerstva ključ za osiguravanje zajedničkoga i djelotvornog odgovora koji smanjuje ranjivosti na legitimnim tržištima, ključni sudionici internetskih usluga i financijskoga sektora trebali bi biti identificirani i postavljeni kao prioritet za dijeljenje podataka i koordinaciju u svrhu borbe protiv ranjivosti na području tehnologija u nastajanju;

112.  Poziva na poticanje minimalnih standarda dobrog upravljanja u pitanjima u vezi s porezom, osobito preko zajedničkih inicijativa država članica u vezi s njihovim odnosom s teritorijima koji čine porezna utočišta, barem radi dobivanja pristupa vlasničkim informacijama u vezi s fiktivnim tvrtkama koje su ondje eventualno smještene; traži brzu i potpunu provedbu te praćenje priopćenja Komisije od 6. prosinca 2012. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza (COM(2012)0722), uključujući i reviziju roditelja-podružnica i direktive o plaćanjima honorara i kamata;

113.  poziva nadležna tijela država članica da razmotre također aktivnosti koje naizgled imaju samo lokalni karakter, kao što su krađa automobila, krađa poljoprivrednih strojeva i tvorničkih vozila, provale, oružane pljačke krađe bakra i drugih metala za industrijsku uporabu te tereta s kamiona, a mogu se zapravo povezati s transnacionalnim organiziranim kriminalom i biti usmjerene prema daljnjim i još težim kaznenim djelima;

114.  izražava žaljenje zbog razlika u zakonodavstvu država članica u vezi s krivotvorenjem eura, posebno u vezi sa sankcijama, te izražava želju da se uskoro pregovori o prijedlogu direktive o zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja kaznenim zakonom“, koji je u veljači 2013. predala Komisija, zaključe; poziva sve uključene strane, i javne i privatne, na razini EU-a i država članica, na zajedničko ulaganje truda u učinkovito obuzdavanje ovog fenomena;

115.  smatra da načelo podrijetla bogatstva olakšava poreznim upravama učinkovito oporezivanje i izbjegavanje utaje poreza; smatra da je pošten porezni sustav neophodan, osobito u vremenima krize, kada je porezno opterećenje nepravedno prebačeno na mala poduzeća i domaćinstva, te da je utaja poreza djelomično omogućena i postojanjem poreznih utočišta unutar EU-a;

116.  ističe da je ubrzavanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje nužan ključ za promicanje održivog rasta u EU-u; naglašava da bi smanjene razine prijevare i utaje osnažile potencijal rasta gospodarstva tako što bi javne financije postale zdravije, a tvrtke bi se mogle natjecati pošteno i na jednakoj razini;

117.  osobito naglašava važnost utvrđivanja faza upravljanja novčanicama kako bi se omogućila sljedivost uzduž cijelog lanca upravljanja gotovinom te stoga poziva Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke da uspostave sustav sljedivosti novčanica eura; poziva zemlje europodručja da prestanu tiskati novčanice denominacije veće od 100 EUR; istodobno poziva sve države članice koje su izvan europodručja da prestanu tiskati novčanice u vrijednosti većoj od one koja odgovara iznosu od otprilike 100 EUR;

Nove tehnologije u službi borbe protiv organiziranog kriminala

118.  smatra da bi europski sustavi satelitskog motrenja zemlje mogli pomoći u prepoznavanju ruta brodova za tajni prijevoz, istovar ili pretovar nelegalnih roba; stoga poziva sudske i policijske vlasti na pojačano korištenje novih tehnologija, uključujući satelitsko motrenje, kao sredstva za pomoć u borbi protiv aktivnosti organiziranog kriminala;

119.  pozdravlja nedavno osnivanje Europskoga centra za kibernetički kriminal (EC3) u Europolu te poziva na njegovo osnaživanje, osobito u odnosu na borbu protiv prekograničnoga organiziranog kriminala i poboljšanje suradnje s državama koje nisu članice EU-a, osobito s onima koje predstavljaju konkretne prijetnje za EU u pogledu kibernetičkog kriminala; izražava žaljenje što financijski resursi i osoblje za osnivanje Centra dolaze iz drugih operativnih područja; poziva Komisiju da u svome financijskom izvješću uzme u obzir nove zadatke Europola i dodijeli mu odgovarajuća sredstva za borbu protiv dječje pornografije, poreznih prijevara i trgovine ljudima itd.;

120.  smatra da će europski sustav nadzora granica (EUROSUR) biti važan instrument u borbi protiv prekograničnoga organiziranog kriminala zahvaljujući poboljšanoj suradnji i razmjeni informacija između vlasti država članica i uporabi novih tehnologija za nadzor vanjskih granica i prekograničnih područja; potiče države članice, Komisiju i Frontex da osiguraju da EUROSUR postane potpuno funkcionalan do kraja 2014.;

121.  pozdravlja nedavno proširenje i poboljšanje ovlasti Europske agencije za sigurnost mreža i podataka (ENISA) te smatra da ona, zahvaljujući svojoj tehničkoj i znanstvenoj stručnosti i svom doprinosu sprečavanju i borbi protiv kibernetičkih incidenata, ima ključnu ulogu u osiguravanju visoke razine sigurnosti sustava informacijske tehnologije i mreža unutar Europske unije; potiče ENISA-u da pojača svoje napore za poboljšanje kapaciteta za odgovor i potporu timova za hitne računalne akcije (CERT) te pomogne uspostaviti europske standarde sigurnosti za elektroničke uređaje, mreže i usluge;

122.  preporučuje da se kultura sprečavanja i kibernetičke sigurnosti učini rasprostranjenijom uz integrirani i multidisciplinarni pristup, s ciljem podizanja javne svijesti i promicanja istraživanja tehničke i specijalističke obuke, suradnje između javnih i privatnih sektora te razmjene podataka na nacionalnoj i internacionalnoj razini; pozdravlja uključivanje kibernetičkih napada u Strateški koncept za obranu i sigurnost članica Organizacije sjevernoatlantskog saveza; pozdravlja uspostavljanje nacionalnih tijela za koordinaciju u vezi s borbom protiv kibernetičkih prijetnja u nekim zemljama članicama te poziva sve države članice EU-a da učine isto;

Završne preporuke za europski akcijski plan za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca

123.  traži od Komisije da preko Europskoga ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) uvede prikladan postotak istraga na vlastitu inicijativu istražnih vlasti EU-a za borbu protiv prijevara, usmjerenih na sektore, područja ili slučajeve u kojima postoji sumnja na sustavnu korupciju ili korupciju velikih razmjera koja utječe na financijske interese EU-a te postoje razlozi za pokretanje takvih istraga;

124.  s ciljem borbe protiv financijske prijevare poziva na brzu reformu Direktive o zlouporabi tržišta koja će u skladu s MMF-ovom ocjenom stabilnosti financijskog sustava Europske unije biti ključna za jačanje integriteta europskih financijskih tržišta

125.  izražava zabrinutost zbog činjenice što čitav niz tzv. „novih” kaznenih djela, na primjer nezakonita trgovina otpadom, nezakonita trgovina umjetničkim djelima i zaštićenim vrstama te krijumčarenje robe, predstavljaju izrazito profitabilne aktivnosti za kriminalne organizacije;

126.  žali zbog činjenice da Komisija nije objavila prvo izvješće o korupciji u EU kako što je najavljeno u ranijim izjavama i nada se da će ovo izvješće biti usvojeno prije kraja 2013

127.  poziva Komisiju i Vijeće da izrade europski akcijski plan protiv trgovine biljnim i životinjskim vrstama;

128.  potiče države članice da što prije prenesu Direktivu 2012/29/EU, uspostavljajući minimalne standarde o pravima, potpori i zaštiti žrtava kriminala; poziva Komisiju da osigura da prenošenje u nacionalni zakon bude ispravno dovršeno; potiče države članice i Komisiju da dovrše plan o pravima osumnjičenika i osoba optuženih za prekršaje, uključujući i uredbu o pritvaranju prije suđenja;

129.  naglašava potrebu za promicanjem kulture zakonitosti i povećanja znanja građana o fenomenu mafije; u tom smislu prepoznaje temeljnu ulogu koju u podizanju svijesti javnosti o borbi protiv organiziranog kriminala te promicanja zakonitosti i pravde imaju kulturna, rekreacijska i sportska udruženja;

130.  traži od Komisije objavljivanje rezultata s prikazom provedbe pojedinih država članica zakonodavstva EU-a o borbi protiv organiziranog kriminala u svoje vlastito nacionalno zakonodavstvo;

131.  potiče da ova rezolucija bude provedena putem europskog akcijskog plana za razdoblje 2014.– 2019. za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca koji pruža plan i odgovarajuće resurse te, uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcinalnosti, kao prioritete na indikativnoj i neisključivoj osnovi, uključuje sljedeće proaktivne mjere koje su već utvrđene u prethodnim stavcima i ovime potvrđene:

132.  ustraje u tome da Parlament i dalje posvećuje posebnu pozornost pitanjima koja rješava u okviru svog Posebnog odbora za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca, i u tom smislu nalaže svom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, kad je to potrebno u suradnji sa svim ostalim relevantnim parlamentarnim odborima, kako bi osigurao pravilnu provedbu preporuka uključenih u ovu Rezoluciju, na političkoj i institucionalnoj razini i da, prema potrebi, sasluša stručnjake, osnuje radne skupine i usvaja izvješća o naknadnim aktivnostima;

o
o   o

133.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica, Eurojustu, Europolu, Frontexu, CEPOL-u, OLAF-u, COSI-ju, EIB-u, Vijeću Europe, OECD-u, Interpolu, UNODC-u, Svjetskoj banci i FATF-u te europskim tijelima za nadzor (EBA-i, ESMA-i, EIOPA-i).

(1) SL C 251 E, 31.8.2013, str. 120. (2) SL C 115, 4.5.2010., str. 1. (3) SL C 195, 25.6.1997., str. 1. (4) SL L 300, 11.11.2008., str. 42. (5) SL L 182, 5. 7. 2001., str. 1. (6) SL L 196, 2. 8. 2003., str. 45. (7) SL L 68, 15. 3. 2005., str. 49. (8) SL L 328, 24. 11. 2006., str. 59. (9) SL L 332, 18.12.2007., str. 103. (10) SL L 138, 4.6.2009., str. 14. (11) SL L 121, 15.5.2009., str. 37. (12) SL L 350, 30.12.2008., str. 60. (13) SL L 190, 18.7.2002., str. 1. (14) SL L 162, 20.6.2002., str. 1. (15) SL L 321, 08.12.09., str. 44. (16) SL L 101, 15.4.2011., str. 1. (17) SL L 309, 25.11.2005., str. 15. (18) SL L 309, 25.11.2005., str. 9. (19) SL L 345, 8.12.2006., str. 1. (20) SL L 267, 10.10.2009, str. 7. (21) SL L 319, 5.12.2007., str. 1. (22) SL L 192, 31.7.2003., str. 54. (23) SL L 134, 30.4.2004., str. 1. (24) SL L 134, 30.4.2004., str. 114. (25) SL L 315, 14.11.2012., str. 57. (26) SL L 335, 17.12.2011, str. 1. (27) SL L 47, 18.2.2004., str. 1. (28) SL L 281, 23.11.1995, str. 31. (29) SL C 286, 30.9.2011., str. 4. (30) SL C 42, 15.2.2012., str. 2. (31) SL L 159, 20.6.2007., str. 45. (32) SL C 124 E, 25.5.2006, str. 254. (33) SL C 199 E, 7.7.2012, str. 37. (34) SL C 51 E, 22.2.2013, str. 121. (35) SL C 131 E, 8.5.2013, str. 66. (36) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0208. (37) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0098. (38) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0004. (39) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0205. (40) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0245. (41) UL C 161 E, 31.5.2011, str. 62. (42) http://ec.europa.eu/justice/policies/privacy/docs/wpdocs/2011/wp186_en.pdf. (43) Izvor: Izvješće Nortona o kibernetičkom kriminalu za 2012 (44) Međunarodna trgovačka komora, Transparency International, inicijativa Global Compact Ujedinjenih naroda, Svjetski gospodarski forum, Clean Business is Good Business. 2009. (45) Posebni Eurobarometar br. 374 o korupciji, veljača 2012. (46) Vidi Eurobarometar, Posebno izvješće br. 390 o kibernetičkoj sigurnosti, srpanj 2012. (47) Međunarodna trgovačka komora, Transparency International, inicijativa Global Compact Ujedinjenih naroda, Svjetski gospodarski forum, Clean Business is Good Business. 2009. (48) Europski parlament, Studija o odvraćanju od prijevara s pomoću fondova EU-a istraživačkog novinarstva u EU-27, listopad 2012.