Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2011/0254(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0303/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0303/2013

Rasprave :

PV 23/10/2013 - 18
CRE 23/10/2013 - 18

Glasovanja :

PV 24/10/2013 - 12.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0452

Usvojeni tekstovi
PDF 483kWORD 183k
Četvrtak, 24. listopada 2013. - Strasbourg
Zaštita od opasnosti koje proizlaze iz izloženosti ionizirajućem zračenju ***I
P7_TA(2013)0452A7-0303/2013
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2013. o prijedlogu Direktive Vijeća o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju (COM(2012)0242 – C7-0151/2012 – 2011/0254(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije Vijeću (COM(2012)0242),

–  uzimajući u obzir članke 31. i 32. Ugovora o Euroatomu u skladu s kojima se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C7-0151/2012),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—  uzimajući u obzir mišljenje Euroskoga gospodarskog i socijalnog odbora 22. veljače 2012.(1)

–  uzimajući u obzir članke 55. i 37. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7‑0303/2013),

1.  usvaja svoje stajalište na prvom čitanju;2. poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavak

2.  Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Komisiju da ga obavijesti kako je stajalište Parlamenta uzeto u obzir;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 143, 22.5.2012, str. 113.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno na prvom čitanju 24. listopada 2013. s ciljem usvajanja Direktive 2013/.../EU Europskog parlamenta i Vijeća o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje proizlaze iz izloženosti ionizirajućem zračenju(1)
P7_TC1-COD(2011)0254

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1., [Am. 1]

uzimajući u obzir prijedlog Komisije sastavljen nakon dobivanja mišljenja skupine osoba koje je između znanstvenih stručnjaka iz država članica imenovao Znanstveni i tehnički odbor te nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,(2),

budući da:

(1)  Člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se pravna osnova za očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša te zaštitu ljudskog zdravlja ▌, uključujući zaštitu od opasnosti koje potječu od▌izloženosti ionizirajućem zračenju. [Am. 2]

(1a)  Člankom 153. UFEU-a dopušta se uspostavljanje sigurnosnih standarda za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva. [Am. 3]

(1b)  Člankom 168. UFEU-a dopušta se uspostavljanje osnovnih standarda za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti koje potječu od ionizirajućeg zračenja. [Am. 4]

(2)  Kako bi izvršila svoju obvezu, Zajednica je osnovne norme prvi put utvrdila 1959. u skladu s člankom 218. Ugovora direktivama od 2. veljače 1959. o utvrđivanju osnovnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja(3). Direktive su izmijenjene nekoliko puta, a posljednji put 1996. Direktivom Vijeća 96/29/Euratom (4), kojom su stavljene izvan snage prethodne direktive.

(3)  Direktivom 96/29/Euratom utvrđuju se osnovne sigurnosne norme. Ta se Direktiva primjenjuje na uobičajene i izvanredne okolnosti, a dopunjena je određenijim propisima.

(4)  Direktiva Vijeća 97/43/Euratom (5), Direktiva Vijeća 89/618/Euratom (6), Direktiva Vijeća 90/641/Euratom (7) i Direktiva Vijeća 2003/122/Euratom (8) obuhvaćaju različite posebne aspekte koji nadopunjuju Direktivu 96/29/Euratom.

(5)  Definicije koje se upotrebljavaju u tim propisima s vremenom su se razvile i prilagodile određenim područjima primjene. Međutim, mnogi uvjeti koji su u tim propisima utvrđeni uklapali su se u izvorni kontekst u vrijeme usvajanja tih propisa, no više se ne mogu primjenjivati u sklopu Direktive 96/29/Euratom.

(6)  Skupina stručnjaka koju je imenovao Znanstveni i tehnički odbor savjetuje da osnovne sigurnosne norme, koje su utvrđene u skladu s člancima 30. i 31. Ugovora o Euratomu, trebaju uzeti u obzir nove preporuke Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja (ICRP), osobito one navedene u publikaciji br. 103 (2007.)(9), te da ih treba revidirati u svjetlu novih znanstvenih dokaza i operativnog iskustva.

(7)  Ovom bi se Direktivom trebao pratiti situacijski utemeljen pristup koji je uveden publikacijom br. 103 ICRP-a te razlikovati postojeće, planirane i izvanredne situacije izloženosti. Međutim, s obzirom na primjenu standarda i zahtjeva također bi trebalo razlikovati postojeće situacije izloženosti koje se mogu pripisati prirodnom zračenju i postojeće situacije izloženosti antropogenog podrijetla. Uzimajući u obzir taj novi okvir Direktivom bi trebale biti obuhvaćene sve kategorije izloženosti, posebno izloženost na radu, izloženost stanovništva i izloženost iz zdravstvenih razloga. [Am. 5]

(8)  Ova Direktiva također treba uzeti u obzir novu metodologiju koju je uveo ICRP za izračun doza na temelju najnovijih spoznaja o rizicima zračenja.

(9)  Primjenjuju se postojeće godišnje granične vrijednosti doze za izloženost radnika i stanovništva. Međutim, više nema potrebe za računanjem prosjeka za razdoblje dulje od pet godina, osim u posebnim okolnostima određenima državnim propisima.

(10)  Zbog novih znanstvenih informacija o učincima na tkivo načelo optimizacije treba, ako je potrebno, primijeniti i na doze za određene organe kako bi doze bile male koliko god je to razumno moguće. Direktiva bi trebala slijediti novu uputu ICRP-a o graničnim vrijednostima doze za očne leće za izloženost radnika.

(11)  Industrijski sektori koji obrađuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla koje se dobivaju iz Zemljine kore izlažu radnike i, ako se tvari ispuste u okoliš, stanovništvo povećanom zračenju.

(12)  Umjesto da se navodi u zasebnoj glavi, zaštitu od izvora prirodnog zračenja treba u cijelosti uključiti u opće zahtjeve. Industrijske sektore koji obrađuju materijale koji sadrže prirodne radionuklide osobito bi trebalo kontrolirati u sklopu istog regulatornog okvira kao i druge prakse.

(13)  Novi zahtjevi koji se odnose na prirodnu radioaktivnost u građevnim materijalima trebali bi omogućiti slobodno kretanje građevnog materijala istodobno poboljšavajući zaštitu od opasnosti od zračenja. [Am. 6]

(14)  Nedavne epidemiološke spoznaje istraživanja provedenih u stambenim područjima upućuju na rizik od karcinoma pluća zbog unutarnjeg izlaganja radonu reda od 100 Bq/m3. Zahvaljujući novom poimanju situacija izloženosti, odredbe Preporuke Komisije 90/143/Euratom o zaštiti stanovništva od unutarnjeg izlaganja radonu(10) mogu se uvrstiti među obvezujuće zahtjeve osnovnih sigurnosnih normi, a da se pritom ostavi dovoljno fleksibilnosti za primjenu.

(15)  Izloženost posada zrakoplova kozmičkom zračenju trebala bi se voditi kao planirana situacija izloženosti. Upravljanje svemirskom letjelicom trebalo bi biti obuhvaćeno ovom Direktivom i trebalo bi se voditi kao posebno odobrena izloženost.

(16)  ▌Prisutnost radioaktivnih tvari u okolišu ima posljedice na zdravlje stanovništva. Osim izravnih putova izloženosti iz okoliša, također bi trebalo uzeti u obzir zaštitu okoliša kao cjeline, uključujući izloženost flore i faune, unutar sveobuhvatnog i koherentnog općeg okvira. S obzirom na to da su ljudi dio svog okoliša, ta politika doprinosi ▌dugoročnoj zaštiti zdravlja. Budući da su organizmi osjetljivi i na unutarnje i na vanjsko zračenje, trebalo bi ulagati više sredstava u detaljno istraživanje utjecaja ionizirajućeg zračenja na ljude i okoliš. [Am. 8]

(17)  Na području medicine zbog važnih je tehnoloških i znanstvenih dostignuća došlo do znatnog porasta izloženosti pacijenata. U tom bi smislu Direktiva trebala naglasiti nužnost opravdanosti izloženosti medicinskom zračenju, pa tako i izloženosti pojedinaca koji nemaju izražene simptome, i trebala bi pojačati zahtjeve u vezi s informacijama koje se daju pacijentima, bilježenjem i izvještavanjem o dozama za medicinske postupke, uporabu dijagnostičkih referentnih razina i dostupnosti uređaja za procjenu doza.

(18)  Slučajne i nehotične izloženosti medicinskom zračenju izvor su stalne zabrinutosti. Treba se u cijelosti posvetiti njihovoj prevenciji i popratnim mjerama ako dođe do takve izloženosti. U tom bi smislu trebalo naglasiti ulogu programa osiguravanja kvalitete, uključujući analizu rizika u radioterapiji, u izbjegavanju takvih pojava, a u takvim bi slučajevima bilježenje, izvještavanje, analiza i korektivne mjere trebali biti obvezni.

(19)  Takozvana „medicinsko-pravna izloženost” uvedena u Direktivi 97/43/Euratom danas se jasno smatra namjernom izloženosti pojedinaca bez medicinske indikacije, to jest „izloženosti nemedicinskom snimanju”. Takve prakse trebaju se svesti pod prikladan regulatorni nadzor i opravdati slično kao i izloženost medicinskom zračenju. Međutim, s jedne je strane potreban drukčiji pristup za postupke koje provodi medicinsko osoblje pomoću medicinske opreme, a s druge strane za postupke koje provodi nemedicinsko osoblje pomoću nemedicinske opreme. U načelu bi se trebale primjenjivati godišnje granične vrijednosti doze za izloženost stanovništva.

(20)  Države članice trebale bi podvrgnuti neke prakse koje uključuju opasnost od ionizirajućeg zračenja sustavu regulatorne kontrole ili zabraniti neke prakse. Države članice trebale bi imati koristi od primjene stupnjevitog pristupa regulatornoj kontroli, koja bi trebala biti razmjerna jačini i vjerojatnosti izlaganja koja proizlaze iz te prakse te učinku koji bi ta regulatorna kontrola mogla imati u smanjivanju takvih izlaganja ili poboljšavanju sigurnosti postrojenja.

(21)  Postoji prednost u postojanju jednakih vrijednosti koncentracije aktivnosti za izuzimanje nekih djelatnosti od regulatorne kontrole te za odobravanje materijala u ovlaštenim djelatnostima. Nakon sustavnog pregleda donesen je zaključak da se vrijednosti preporučene u dokumentu IAEA-e RS-G-1.7(11) mogu upotrebljavati kao osnovne vrijednosti za izuzimanje, čime zamjenjuju vrijednosti koncentracije aktivnosti iz Priloga I. Direktive 96/29/Euratom, i kao opće dopuštene razine, čime zamjenjuju vrijednosti koje je Komisija preporučila u Zaštiti od zračenja br. 122(12).

(22)  Države članice mogu odobriti posebno izuzimanje od odobravanja za određene djelatnosti koje uključuju aktivnosti iznad vrijednosti na koje se izuzimanje primjenjuje.

(23)  Posebne dopuštene razine, povrh osnovnih vrijednosti za izuzimanje i dopuštanje, kao i odgovarajuće upute Zajednice(13), i dalje su važan alat za upravljanje velikim količinama materijala koje nastaju pri uklanjanju licenciranih objekata.

(24)  Države članice trebaju osigurati da vanjski radnici dobiju jednaku zaštitu kao i izloženi radnici koje zapošljavaju poduzeća koja obavljaju djelatnosti s izvorima zračenja. Posebne mjere za vanjske radnike iz Direktive 90/641/Euratom treba proširiti kako bi se njima obuhvatio i rad na nadziranim područjima.

(25)  U pogledu upravljanja izvanrednim situacijama izloženosti, postojeći pristup koji se temelji na interventnim razinama treba zamijeniti sveobuhvatnijim sustavom koji uključuje procjenu mogućih opasnosti od zračenja, ukupni sustav upravljanja izvanrednim situacijama, planove intervencijskog djelovanja na uočene opasnosti i prethodno planirane strategije za upravljanje svakim pretpostavljenim događajem.

(26)  Uvođenje referentnih razina u izvanrednim i postojećim situacijama izlaganja zračenju omogućuje zaštitu pojedinaca te razmatranje drugih društvenih kriterija na jednak način kao i u slučaju ograničenja doza i granica doza kod planiranih situacija izlaganja zračenju.

(27)  Učinkovito upravljanje izvanrednim nuklearnim događajima s prekograničnim posljedicama zahtijeva jaču suradnju i transparentnost između država članica na području planiranja i reagiranja na izvanredne događaje. [Am. 9]

(28)  Međunarodna agencija za atomsku energiju u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Organizacijom za hranu i poljoprivredu, Međunarodnom organizacijom rada, Agencijom za nuklearnu energiju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i Sveameričkom zdravstvenom organizacijom revidira Međunarodne osnovne sigurnosne standarde imajući u vidu novu ICRP-u publikaciju br. 103.

(29)  Treba razjasniti uloge i odgovornosti nacionalnih službi i stručnjaka koji osiguravaju visoku razinu stručnosti pri upravljanju tehničkim i praktičnim stranama zaštite od zračenja.

(30)  Trebalo bi uvesti preciznije zahtjeve i odgovarajuće kazne za izdavanje dozvola za ispuštanje te za nadzor nad ispuštanjem. Preporukom Komisije 2004/2/Euratom (14) uvedene su standardizirane informacije za izvještavanje o podacima o ispuštanju iz nuklearnih elektrana i postrojenja za preradu. [Am. 10]

(31)  ▌Direktivu 2003/122/Euratom potrebno je proširiti u odnosu na zahtjeve kako bi se obuhvatili svi zatvoreni radioaktivni izvori. No i dalje postoje neriješeni problemi s izvorima bez posjednika, na primjer neeksplodirano streljivo, a bilo je i više slučajeva uvoza kontaminiranog metala iz trećih zemalja. Stoga bi trebalo uvesti zahtjev obavještavanja o nezgodama u vezi s izvorima bez posjednika ili kontaminiranim metalom. S obzirom na međunarodnu sigurnost također je važno uskladiti razine iznad kojih se izvor smatra visokoaktivnim zatvorenim izvorom s razinama koje je uspostavila IAEA. [Am. 11]

(32)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima od 28. rujna 2011. države članice obvezale su se da će, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje zakonodavstva EU-a priložiti dokument ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje zakonodavstva EU-a. Uzimajući u obzir ovu Direktivu, zakonodavac drži da je prijenos takvih dokumenata opravdan.

(33)  Direktive 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom, 2003/122/Euratom treba, stoga, staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom se Direktivom uspostavljaju osnovni sigurnosni standardi za zaštitu zdravlja radnika, stanovništva, pacijenata i ostalih pojedinaca od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju iz zdravstvenih razloga radi jamčenja ujednačenog praga razine zaštite u državama članicama pri čemu se državama članicama ne zabranjuje da održavaju ili uvode više osnovne sigurnosne standarde od onih utvrđenih ovom Direktivom. [Am. 12. i 133.]

2.  Ova se Direktiva primjenjuje na zaštitu okoliša kao puta od izvora zračenja do izloženosti čovjeka, a po potrebi se posebno uzima u obzir izloženost flore i faune u okolišu u cjelini.

3.  Ovom se Direktivom određuju zahtjevi za kontrolu sigurnosti radioaktivnih izvora te pružanje obveznih informacija u izvanrednim situacijama izloženosti. [Am. 13]

4.  Ovom se Direktivom određuju uvjeti za sprečavanje izlaganja radnika i stanovništva ionizirajućem zračenju koje proizlazi iz izvora bez posjednika i neodgovarajuće kontrole visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora te za usuglašavanje postojećih mjera nadzora u državama članicama određivanjem posebnih zahtjeva koji osiguravaju stavljanje pod nadzor svakog takvog izvora.

5.  Ovom se Direktivom na razini Zajednice određuju zajednički ciljevi u pogledu mjera i postupaka za obavještavanje stanovništva u svrhu poboljšanja operativne zdravstvene zaštite u slučaju opasnosti.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na sve planirane, postojeće, slučajne ili izvanredne situacije izloženosti uz koje se povezuje opasnost od izlaganja ionizirajućem zračenju ▌ s obzirom na zaštitu zdravlja radnika, stanovništva ili pacijenata i drugih pojedinaca koji su izloženi iz zdravstvenih razloga ili s obzirom na zaštitu okoliša. [Am. 14]

2.  Ova se Direktiva primjenjuje na sve djelatnosti koje uključuju izvore zračenja, a to su:

(a)  proizvodnja, prerada, rukovanje, upotreba, skladištenje, čuvanje, prijevoz, isporuka, uvoz u Zajednicu i izvoz iz nje ▌odlaganje radioaktivnog materijala te privremeno ili konačno skladištenje radioaktivnog otpada; [Am. 15]

(b)  rad električne opreme koja emitira ionizirajuće zračenje i bilo kakve električne opreme koja radi pod naponom većim od 5 kV;

(c)  djelatnosti koje uključuju prisutnost izvora prirodnog zračenja zbog kojeg je došlo do znatnog porasta izloženosti radnika ili stanovništva, a osobito:

i.  djelatnosti prilikom koji se radnici izlažu kozmičkom zračenju, uključujući upravljanje zrakoplovom i svemirskom letjelicom te često putovanje zrakoplovom; [Am. 16]

ii.  izloženost radonu na radnome mjestu;

iii.  aktivnosti u industrijskim sektorima u kojima se obrađuju materijali koji sadrže prirodne radionuklide ili aktivnosti povezane s takvom obradom.

(d)  ostale djelatnosti koje odrede države članice.

3.  Ova se Direktiva primjenjuje na upravljanje postojećim situacijama izloženosti, osobito izloženosti stanovništva radonu u zatvorenim prostorima, vanjskoj izloženosti zračenju građevnih materijala te trajnoj izloženosti kao posljedici izvanrednog događaja ili prijašnjih aktivnosti.

4.  Ova se Direktiva primjenjuje na upravljanje izvanrednim situacijama izloženosti do mjere u kojoj se smatra da opravdavaju intervenciju radi zaštite zdravlja stanovništva ili radnika ili radi zaštite okoliša; moguće izloženosti, pripravnost za hitne slučajeve i planiranje dio su planiranih situacija izloženosti.

Članak 3.

Izuzeci iz područja primjene

Ova se Direktiva ne primjenjuje na radionuklide sadržane u ljudskom tijelu, zračenje iz svemira koje prevladava na razini tla te izlaganje iznad razine tla radionuklidima prisutnima u netaknutim dijelovima Zemljine kore.

POGLAVLJE II.

DEFINICIJE

Članak 4.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  Medicinska izloženost je izlaganje pacijenata ili pojedinaca koji nemaju izražene simptome u sklopu postavljanja njihove medicinske ili stomatološke dijagnoze ili liječenja, a kojemu je cilj unaprijediti njihovo zdravlje ili dobrobit, te izlaganje njegovatelja i pratitelja te dobrovoljaca u biomedicinskim istraživanjima;

(2)  Ionizirajuće zračenje je prijenos energije u obliku čestica elektromagnetskih valova valne duljine 100 nanometara ili manje (frekvencije 3 x 1015 Hertza ili veće) koje mogu izravno ili neizravno proizvoditi ione;

(3)  Izvanredan događaj je ▌situacija koja je posljedica nesreće, kvara, zlonamjernog čina ili sukoba ili bilo kojeg drugog nerutinskog događaja i koja zahtijeva brzo djelovanje prvenstveno radi ublažavanja opasnosti ili štetnih posljedica za ljudsko zdravlje i sigurnost, kvalitetu života, imovinu ili okoliš. To uključuje nuklearne i radiološke izvanredne događaje; [Am. 17]

(4)  Izvanredna situacija izloženosti je situacija u kojoj do izloženosti dolazi zbog bilo kojeg neočekivanog događaja koji zahtijeva donošenje hitnih odluka radi kontroliranja te situacije; taj događaj može biti rezultat nesreće (koja se smatrala ili se nije smatrala mogućim izlaganjem) ili zlonamjerna čina;

(5)  Izloženost je čin izlaganja ili stanje izloženosti ionizirajućem zračenju koje se emitira izvan tijela (vanjska izloženost) ili unutar tijela (unutarnja izloženost);

(6)  Situacija izloženosti je situacija koja dovodi do izloženosti, uključujući izvore zračenja i djelatnosti i aktivnosti koje mogu utjecati na izloženost tim izvorima zračenja;

(7)  Stanovništvo su pojedinci koji su izloženi zračenju;

(8)  Izvor zračenja je subjekt koji može uzrokovati izlaganje zračenju, na primjer emisijom ionizirajućeg zračenja ili ispuštanjem radioaktivnog materijala, a može se smatrati jedinstvenim subjektom radi zaštite i sigurnosnih potreba;

(9)  Radioaktivni izvor je izvor zračenja koji sadrži radioaktivan materijal u svrhu uporabe njegove radioaktivnosti;

(10)  Radioaktivni materijal je svaki materijal u tekućem, plinovitom ili krutom stanju koji sadrži radioaktivne tvari; [Am. 18]

(11)  Izvor bez posjednika je zatvoren izvor koji nije izuzet od regulatornog nadzora, a nije ni pod regulatornim nadzorom, npr. zbog toga što nikada nije bio pod regulatornim nadzorom ili je napušten, izgubljen, zametnut, ukraden ili prenesen bez odgovarajućeg ovlaštenja;

(12)  Građevni materijal je građevni proizvod za trajnu ugradnju u građevinu;

(13)  Odlaganje je smještanje radioaktivnog otpada ili istrošenoga goriva u ovlašten objekt bez namjere njihova povrata;

(14)  Postojeća situacija izloženosti je situacija izloženosti koja već postoji u trenutku kada se mora donijeti odluka o njezinoj kontroli i koja ne iziskuje ili više ne iziskuje poduzimanje hitnih mjera;

(15)  Prirodni izvor zračenja je izvor ionizirajućeg zračenja prirodnog zemaljskog ili svemirskog podrijetla;

(16)  Planirana situacija izlaganja je situacija izlaganja koja nastaje planiranom uporabom ili uvođenjem izvora zračenja ili aktivnostima koje mijenjaju putove izlaganja, čime uzrokuju izlaganje ili moguće izlaganje ljudi ili okoliša. Planirane situacije izlaganja mogu uključivati normalna izlaganja i moguća izlaganja;

(17)  Moguća izloženost je izloženost koja se ne očekuje sa sigurnošću, ali može nastati iz događaja ili slijeda događaja određene vjerojatnosti, uključujući kvarove na uređajima i pogreške u rukovanju.

(18)  Zaštita od zračenja je zaštita ljudi od štetnog utjecaja izlaganja ionizirajućem zračenju i sredstva kojima se to postiže;

(19)  Djelatnost je svaka aktivnost koja uključuje uporabu ili uvođenje izvora zračenja ili koja mijenja putove izlaganja, a njome se upravlja kao planiranom situacijom izlaganja;

(20)  Radon je izotop Rn-222 i, prema potrebi, njegovi potomci (izloženost radonu je izloženost potomcima radona);

(21)  Skladištenje je čuvanje radioaktivnih izvora ili radioaktivnog otpada u objektu koji je primjeren za njihovo skladištenje s namjerom njihova povrata;

(22)  Optimizacija je budućnosti usmjeren repetitivni proces uspostavljanja odgovarajućih zaštitnih mjera uzimajući u obzir prevladavajuće okolnosti, raspoložive opcije i vrstu situacije izloženosti u cilju održavanja opsega i vjerojatnosti izloženosti te broja izloženih osoba što je moguće manjim; [Am. 19]

(23)  Izloženost stanovništva je izloženost pojedinaca, isključujući bilo kakvu profesionalnu ili medicinsku izloženost;

(24)  Profesionalna izloženost podrazumijeva izloženost radnika, uključujući zaposlenike i samozaposlene, kao i stažiste i volontere, koja je nastala tijekom njihova rada; [Am. 20]

(25)  Štetno djelovanje po zdravlje podrazumijeva procjenu rizika smanjenja duljine i kvalitete života u populaciji nakon izloženosti. U definiciji koja je korištena u publikaciji br. 103 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja štetno djelovanje ograničava se kao štetnost koja proizlazi iz učinaka na tkivo, raka i teških genetskih poremećaja (jednakih smrtonosnim bolestima); [Am. 21]

(26)  Efektivna doza (E) podrazumijeva zbroj ponderiranih ekvivalentnih doza u svim tkivima i tjelesnim organima od unutarnjeg i vanjskog ozračivanja. Formula glasi:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000001.png

gdje je

DT,R srednja apsorbirana doza u tkivu ili organu T kao posljedica zračenja R,

wR težinski koeficijent zračenja, a

wT težinski koeficijent tkiva za tkivo ili organ T.

Odgovarajuće vrijednosti wT i wR navedene su u publikaciji br. 103 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja. Jedinica za efektivnu dozu je sivert;

(27)  Granica doze je najviša vrijednost efektivne doze ili ekvivalentne doze koju neki pojedinac smije primiti u određenom razdoblju. Granica doze primjenjuje se na zbroj izlaganja u sklopu svih odobrenih djelatnosti;

(28)  Ograničenje doze je ograničenje koje je zadano kao moguća najviša razina pojedinačne doze, a upotrebljava se za definiranje razmatranih opcija u postupku optimizacije za zadani izvor zračenja u planiranoj situaciji izlaganja;

(29)  Ekvivalentna doza (HT) je apsorbirana doza u tkivu ili organu T koja se ponderira s obzirom na vrstu i kvalitetu zračenja R. Izražava se kao:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000002.png

gdje je

–  DT,R srednja apsorbirana doza u tkivu ili organu T kao posljedica zračenja R,

–  wR težinski koeficijent zračenja.

Kada se polje zračenja sastoji od vrsta i energija različitih vrijednosti wR, ukupna ekvivalentna doza HT izražava se kao:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000003.png

Odgovarajuće vrijednosti wR navedene su u publikaciji br. 103 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja. Jedinica za ekvivalentnu dozu je sivert.

(30)  Vanjski radnik je svaki izloženi radnik kategorije A koji nije zaposlen u poduzeću koje je odgovorno za nadzirana i kontrolirana područja, no koji obavlja djelatnosti u tim područjima, uključujući učenike, vježbenike i studente;

(31)  Poduzeće je fizička ili pravna osoba koja je po zakonu odgovorna za provedbu djelatnosti ili za izvor zračenja (uključujući slučajeve kada vlasnik ili posjednik izvora zračenja ne provodi vezane djelatnosti);

(32)  Ograničenje rizika je zadano ograničenje individualnog rizika od izvora zračenja (rizika u smislu vjerojatnosti štetnog djelovanja na zdravlje zbog mogućeg izlaganja, a riječ je o funkciji vjerojatnosti nenamjernog događaja koji uzrokuje dozu i vjerojatnost štetnog djelovanja zbog te doze);

(33)  Njegovatelji i pratitelji su osobe koje svjesno i namjerno pristaju na izlaganje ionizirajućem zračenju pomažući, osim u okviru svojeg posla, u potpori i pružanju pomoći pojedincima koji se nalaze u situaciji ili su se nalazili u situaciji izloženosti medicinskom zračenju;

(34)  Referentna razina je razina doze ili rizika u izvanrednoj ili postojećoj situaciji izloženosti iznad koje nije prikladno dopustiti izloženost, a ispod koje bi trebalo nastaviti primjenjivati optimizaciju zaštite;

(35)  Radnik izložen zračenju je osoba, samozaposlena ili osoba koja radi za poslodavca, uključujući stažista ili volontera, koja je izložena zračenju na poslu koji obavlja u okviru djelatnosti uređene ovom Direktivom i koja može primiti doze koje prelaze jedno ili drugo ograničenje doza za izloženost stanovništva; [Am. 22]

(36)  Sivert (Sv) je poseban naziv za jedinicu ekvivalentne ili efektivne doze. Jedan sivert je jednak džulu po kilogramu: 1 Sv = 1 J/kg;

(37)  Unos podrazumijeva aktivnosti radionuklida koji ulaze u tijelo iz vanjskog okoliša;

(38)  Vježbenik podrazumijeva osobu kojoj je 16 godina ili više (uključujući stažiste i studente) koja se osposobljava ili izučava pri poduzeću u svrhu obavljanja određene vještine koja uključuje poslove koji bi se, u slučaju zaposlenika, smatrali radom s ionizirajućim zračenjem. [Am. 23]

(39)  Očekivana efektivna doza (E()) je zbroj ekvivalentnih doza u organu ili tkivu HT() koje su posljedica unosa, svaka pomnožena odgovarajućim težinskim koeficijentom tkiva wT. Formula glasi:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000004.png

U određivanju E(),  je izražen brojem godina za vrijeme trajanja integriranja. U svrhu usklađenosti s granicama doza određenima ovom Direktivom,  je razdoblje od 50 godina nakon unosa za odrasle te do 70 godina starosti za djecu. Jedinica očekivane efektivne doze je sivert;

(40)  Stručnjak za medicinsku fiziku je pojedinac koji ima znanje i iskustvo i koji je osposobljen za pružanje savjeta u pitanjima povezanima s fizikom zračenja primijenjenom na medicinsko izlaganje i čiju radnu sposobnost za navedeno odobravaju nadležna tijela;

(41)  Služba medicine rada je zdravstveni radnik ili tijelo koje je nadležno za zdravstveni nadzor izloženih radnika i čiju radnu sposobnost za navedeno odobravaju nadležna tijela;

(42)  Stručnjak za zaštitu od zračenja je pojedinac koji ima znanje i iskustvo i koji je osposobljen za pružanje savjeta o zaštiti od zračenja kako bi se osigurala učinkovita zaštita pojedinaca te čiju radnu sposobnost za navedeno odobravaju nadležna tijela;

(42a)  Nadležno tijelo znači svako tijelo koje je odredila država članica. [Am. 24]

(43)  Visokoaktivni zatvoreni izvor je zatvoren izvor u kojemu količina radioaktivnog materijala premašuje vrijednosti koje su navedene u Prilogu II.;

(44)  Plan intervencijskog djelovanja su pripreme za planiranje odgovarajuće intervencije u slučaju izvanredne situacije izloženosti u vezi s određenim objektom ili djelatnošću na temelju pretpostavljenih događaja i vezanih scenarija;

(45)  Interventni radnik je bilo koja osoba koja ima utvrđenu ulogu u izvanrednom događaju i koja može biti izložena zračenju dok sudjeluje u intervenciji;

(46)  Služba za dozimetriju podrazumijeva tijelo ili pojedinca koji je kompetentan za kalibraciju, očitavanje ili tumačenje pojedinačnih uređaja za praćenje ili za mjerenje radioaktivnosti u ljudskom tijelu ili biološkom uzorku, ili za procjenu doza, čiji status jamči neovisnost o poslodavcu radnika izloženih zračenju i čiju poslovnu sposobnost u tom pogledu priznaju nadležna tijela; [Am. 25]

(47)  Sustav za upravljanje izvanrednim događajima je pravni ili upravni okvir kojim se utvrđuju odgovornosti za pripravnost i intervenciju u izvanrednoj situaciji i plan donošenja odluka u slučaju izvanredne situacije izloženosti;

(48)  Medicinsko-radiološki odnosi se na radiodijagnostičke i radioterapijske postupke i intervencijsku radiologiju ili druge medicinske uporabe ionizirajućeg zračenja za planiranje i navođenje;

(49)  Praktične strane postupaka medicinske izloženosti podrazumijevaju materijalno upravljanje medicinskom izloženošću i sve potporne oblike, uključujući rukovanje i uporabu medicinskih radioloških uređaja, procjenu tehničkih i materijalnih parametara (uključujući doze zračenja), kalibraciju i održavanje opreme, pripremu i davanje radiofarmaceutskih pripravaka te obradu slika, što, između ostalih, provode rendgenski tehničari i tehničari nuklearne medicine i radioterapije;

(50)  Radiolog je doktor medicine, zubar ili drugi zdravstveni djelatnik koji ima pravo preuzeti kliničku odgovornost za pojedinačnu medicinsku izloženost zračenju u skladu s nacionalnim odredbama.

(51)  Dijagnostičke referentne razine su razine doze u medicinskim radiodijagnostičkim ili intervencijskim radiološkim aktivnostima ili, u slučaju radiofarmaceutskih pripravaka, razina aktivnosti za tipična ispitivanja skupina pacijenata standardne veličine ili standardnih fantoma za široko definirane vrste opreme;

(52)  Aktivacija je proces u kojem se stabilni nuklid transformira u radionuklid ozračivanjem materijala u kojem je sadržan česticama ili visokoenergetskim fotonima;

(53)  Radioaktivna tvar je svaka tvar koja sadrži jedan ili više radionuklida čija se koncentracija aktivnosti ne može zanemariti sa stajališta zaštite od zračenja;

(54)  Izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe je svako namjerno izlaganje ljudi radi slikanja gdje primarna namjera izlaganja nije povezana sa zdravljem ili dobrobiti pojedinca koji je izložen;

(55)  Prijavljivanje je predaja dokumenta nadležnom tijelu radi izvješćivanja o namjeri obavljanja djelatnosti u smislu ove Direktive.

(56)  Registracija je odobrenje za obavljanje djelatnosti u skladu s uvjetima nacionalnog zakonodavstva koje nadležno tijelo izdaje u obliku dokumenta ili koje odobrava nacionalno zakonodavstvo;

(57)  Potrošački proizvod je proizvod ili proizvedeni artikl u koji su namjerno uneseni radionuklidi ili koji je proizveden aktivacijom ili koji stvara ionizirajuće zračenje i koji se može prodati ili učiniti dostupnim stanovništvu bez posebnog nadzora ili regulatorne kontrole poslije prodaje;

(58)  Akcelerator je uređaj ili postrojenje u kojem se ubrzavaju čestice emitirajući ionizirajuće zračenje s energijom višom od 1 mega-elektron volta (MeV);

(59)  Iskorišteni zatvoreni izvor je zatvoren izvor koji se više ne upotrebljava ili se ne namjerava upotrebljavati za djelatnost za koju je bilo izdano odobrenje;

(60)  Inspekcija je istraga koju provodi bilo koje nadležno tijelo kako bi provjerilo usklađenost s nacionalnim odredbama;

(61)  Generator zračenja je uređaj koji može generirati ionizirajuće zračenje, kao što su X-zrake, neutroni, elektroni ili druge nabijene čestice i koji se može upotrebljavati u znanstvene, industrijske ili medicinske svrhe;

(62)  Radioaktivni otpad je radioaktivni materijal čija daljnja uporaba nije predviđena.

(63)  Osiguranje kvalitete znači sve planirane i sustavne radnje potrebne za pružanje odgovarajućeg jamstva da će struktura, sustav, sastavnica ili postupak funkcionirati na zadovoljavajući način sukladno dogovorenim normama. Kontrola kvalitete dio je osiguranja kvalitete;

(64)  Licenca je dopuštenje koje nadležno tijelo po zahtjevu izdaje za obavljanje djelatnosti u skladu s uvjetima u određenom licencijskom dokumentu;

(65)  Razine za otpuštanje iz nadzora podrazumijevaju vrijednosti koje je utvrdilo nadležno tijelo ili nacionalno zakonodavstvo, izražene u koncentraciji aktivnosti i ukupnoj aktivnosti pri kojoj ili ispod koje materijali koji proizlaze iz djelatnosti za koju je potrebno prijavljivanje ili ovlaštenje mogu biti oslobođeni od zahtjeva ove Direktive. [Am. 26]

(66)  Nadzirano područje je područje koje je pod odgovarajućim nadzorom u svrhu zaštite od ionizirajućeg zračenja;

(67)  Kontrolirano područje je područje za koje vrijede posebna pravila radi zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprečavanja širenja radioaktivne kontaminacije, a kojemu je pristup kontroliran;

(68)  Slučajno izlaganje je izlaganje pojedinaca, ne uključujući interventne radnike, kao posljedica nesreće;

(69)  Izvanredna profesionalna izloženost je izlaganje zračenju pojedinih radnika koji u okviru svojih radnih dužnosti rade na ublažavanju posljedica izvanredne situacije;

(70)  Zdravstveni pregled je postupak u kojem se upotrebljava medicinska radiološka oprema za ranu dijagnostiku u rizičnim skupinama stanovništva;

(71)  Područje s povišenim koncentracijama radona je geografsko područje ili upravno područje određeno na temelju istraživanja koja pokazuju da je postotak stambenih zgrada za koje se očekuje da će preći nacionalnu referentnu razinu znatno veći nego u drugim dijelovima zemlje; [Am. 27]

(72)  Medicinski radiološki postupak je bilo koji postupak koji dovodi do medicinskog izlaganja;

(73)  Uputitelj je doktor medicine, zubar ili drugi zdravstveni djelatnik koji ima pravo upućivati pojedince na medicinske radiološke postupke radiologu u skladu s nacionalnim odredbama;

(74)  Štetno djelovanje po zdravlje pojedinca podrazumijeva klinički primjetne pogubne učinke kod pojedinaca ili njihovih potomaka, čija je pojava trenutačna ili odgođena ▌; [Am. 28]

(75)  Interventna radiologija je uporaba tehnika rendgenskih snimaka, kao i ultrazvučno oslikavanje ili oslikavanje uz pomoć magnetne rezonancije ili druge neionizirajuće tehnike zračenja, za uvođenje i usmjeravanje uređaja po tijelu u svrhu dijagnoze ili liječenja;

(76)  Radiodijagnostički se odnosi na in vivo dijagnostičku nuklearnu medicinu, medicinsku dijagnostičku radiologiju koja se koristi ionizirajućim zračenjem i stomatološku radiologiju;

(77)  Radioterapijski se odnosi na radioterapiju, uključujući nuklearnu medicinu u terapijske svrhe;

(78)  Klinička odgovornost je odgovornost radiologa za individualnu medicinsku izloženost, osobito: obrazloženje; optimizaciju; kliničku procjenu ishoda; suradnju s drugim specijalistima i osobljem, prema potrebi, u pogledu praktičnih aspekata medicinskih postupaka zračenja; pribavljanje, prema potrebi, informacija o prijašnjim pregledima; pružanje postojećih medicinsko-radioloških informacija i/ili zapisa drugim radiolozima i/ili uputitelju ako je obvezno; davanje informacija, po potrebi, o rizicima od ionizirajućeg zračenja pacijentima i drugim pojedincima obuhvaćenim postupkom;

(79)  Klinička revizija je sustavan pregled ili revizija medicinskih radioloških postupaka kojima se unapređuje kvaliteta i ishod bolesničke skrbi s pomoću ustrojenoga stalnog praćenja radioloških praksi, postupaka i rezultata koji se ispituju u odnosu na uspostavljene standarde za dobre medicinske radiološke postupke, uz izmjenu praksi ako je naznačeno i primjenu novih standarda ako je potrebno;

(80)  Postrojenje za medicinsku radiologiju je objekt koji sadrži medicinsku radiološku opremu;

(81)  Nenamjerna izloženost je medicinsko izlaganje koje je znatno drukčije od medicinskog izlaganja sa zadanom svrhom;

(82)  Reprezentativna osoba podrazumijeva pojedinca koji prima ili može primiti dozu te je tipičan predstavnik pojedinaca u populaciji koji su više izloženi zračenju. U procjeni se uzimaju u obzir predvidive situacije gore od postojećeg stanja, osim ako se ne dokaže da pojava takvih situacija nije moguća ili da bi se njihova pojava utvrdila te bi izazvala ponovnu procjenu dozimetrijskog utjecaja; [Am. 30]

(83)  Službenik za zaštitu od zračenja podrazumijeva pojedinca tehnički kompetentnog u području zaštite od zračenja za određenu vrstu djelatnosti, a kojeg je poduzeće odredilo da nadgleda provedbu programa zaštite od zračenja tog poduzeća te čiju poslovnu sposobnost priznaju nadležna tijela; [Am. 31]

(84)  Korektivne mjere podrazumijevaju uklanjanje izvora zračenja ili smanjivanje njegova opsega (u smislu aktivnosti ili količine) radi izbjegavanja ili smanjivanja doza koje bi se u protivnome mogle primiti u postojećoj situaciji izloženosti.

(85)  Zaštitne mjere su mjere koje nisu korektivne mjere, a svrha im je izbjeći ili smanjiti doze koje bi se u protivnome mogle primiti u izvanrednoj situaciji izloženosti ili postojećoj situaciji izloženosti.

(86)  Ovlaštenje je pismeno dopuštenje koje nadležno tijelo u obliku registracije ili licence daje poduzeću za obavljanje određenih djelatnosti koje podliježu regulatornoj kontroli;

(87)  Zatvoreni izvor je radioaktivni izvor u kojemu je radioaktivni materijal trajno zatvoren u kapsulu ili čvrsto vezan u krutom stanju;

(88)  Dobavljač je bilo koja fizička ili pravna osoba koja dobavlja ili stavlja na raspolaganje zatvoreni izvor;

(89)  Spremnik izvora je spremnik zatvorena izvora koji nije sastavni dio izvora, ali je namijenjen za zaštitu izvora tijekom uporabe, prijevoza, rukovanja itd.

(90)  Toron je izotop Rn-220;

(91)  Preostala doza je doza za koju se očekuje da će nastati iz svih putova izloženosti nakon što su zaštitne mjere potpuno provedene ▌; [Am. 32]

(92)  Apsorbirana doza (D) je apsorbirana energija po jedinici mase

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000005.png

gdje je

–  20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000006.png srednja energija ionizirajućeg zračenja pridodana tvari u prostornom elementu,

–  dm masa tvari u tom prostornom elementu.

U ovoj Direktivi apsorbirana doza označava srednju dozu u tkivu ili organu. Jedinica apsorbirane doze je grej.

(93)  Grej (Gy) je jedinica apsorbirane doze. Jedan grej jednak je džulu po kilogramu: 1 Gy = 1 J/kg;

(94)  Aktivnost (A) podrazumijeva aktivnost, A, neke količine radionuklida u određenom energetskom stanju u određenom vremenskom razdoblju. Kvocijent je dN kroz dt, gdje je dN očekivana vrijednost broja spontanih prijelaza u jezgrama atoma iz jednog stanja energije u drugo u vremenskom razdoblju dt:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000007.png

Jedinica aktivnosti je bekerel;

(95)  Bekerel (Bq) je poseban naziv za jedinicu aktivnosti. Jedan bekerel jednak je jednom prijelazu u jezgri atoma u sekundi: 1 Bq = 1/s;

(96)  Očekivana ekvivalentna doza (H()) je integral brzine () ekvivalentne doze (u tkivu ili organu T) koju pojedinac primi unosom u tijelo. Formula glasi:

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000008.png

za unos u vremenu t0 gdje je

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000009.png

brzina odgovarajuće ekvivalentne doze (u organu ili tkivu T) u vremenu t,

 vrijeme unutar kojeg se događa integriranje.

U određivanju HT(),  se izražava u godinama. Ako  nije određen, uzima se 50 godina za odrasle osobe, a za djecu do 70 godina. Jedinica očekivane ekvivalentne doze je sivert;

(97)  Izloženost u normalnim situacijama je izloženost za koju se očekuje da će nastati u normalnim radnim uvjetima postrojenja ili aktivnosti (uključujući održavanje, inspekciju, stavljanje izvan pogona), uključujući moguće manje propuste koji se mogu držati pod nadzorom, tj. tijekom normalnog rada i predviđenih operativnih događaja; [Am. 33]

(98)  Predviđena doza je doza koja bi prema očekivanjima nastala da se ne poduzmu zaštitne mjere;

(99)  Kontrola kvalitete je skup postupaka (programiranje, koordiniranje, provedba) namijenjenih za održavanje i unapređenje kvalitete. Kontrola kvalitete obuhvaća praćenje, ocjenjivanje i zadržavanje potrebne razine svih radnih značajki opreme koje je moguće utvrditi, mjeriti i kontrolirati;

(100)  Intervencijska strategija podrazumijeva niz različitih zaštitnih mjera kojima se reagira na pretpostavljene ili stvarne događaje kako bi se izvanredna situacija izloženosti dovela pod kontrolu u skladu s navedenim ciljevima. Interventne strategije utvrđuju se unutar plana intervencijskog djelovanja za svaki pretpostavljeni događaj i scenarij;

POGLAVLJE III.

SUSTAV ZAŠTITE OD ZRAČENJA

Članak 5.

Opća načela

Države članice uvode pravne zahtjeve i odgovarajući sustav regulatornog nadzora koji za sve situacije izloženosti odražavaju sustav zaštite od zračenja koji se temelji na najnovijim, čvrstim znanstvenim dokazima, načelima opravdanosti, optimizacije ▌, ograničenja doze i naknade štete: [Am. 34]

(a)  opravdanost: odluke kojima se povećava izloženost pojedinca ionizirajućem zračenju opravdane su u smislu da se takve odluke donose s namjerom osiguranja da korist za pojedinca i društvo koja proizlazi iz njih ublažava štetu koju mogu izazvati; [Am. 35]

(b)  optimizacija: u svim situacijama izloženosti, zaštita od zračenja optimizira se s ciljem održavanja opsega i vjerojatnosti izlaganja te broja pojedinaca izloženih zračenju na što nižu razinu, uzimajući u obzir ▌društvene čimbenike, čime je optimizacija zaštite pojedinaca koji su izloženi medicinskom zračenju razmjerna medicinskoj svrsi izloženosti kao što je opisano u članku 55. To se načelo primjenjuje u smislu efektivne doze, kao i doza koje su apsorbirali organi, kao mjera predostrožnosti čiji je cilj držati nesigurnosti povezane sa štetnim djelovanjem po zdravlje ispod granice determinističkih učinaka; [Am. 36]

(c)  ograničenje doze: zbroj doza koje primi stanovnik iz svih reguliranih izvora zračenja i svih postojećih situacija izlaganja ljudskog podrijetla ne prelazi ograničenja doza koja su utvrđena za izloženost stanovništva.

Zbroj doza za radnika izloženog zračenju iz svih reguliranih izvora zračenja ne smije prijeći ograničenja doza koja su utvrđena za profesionalnu izloženost ▌.

Ograničenja doza ne primjenjuju se na izlaganje medicinskom zračenju. [Am. 37]

(ca)  naknada štete: prije odobravanja izgradnje nuklearnog postrojenja ili produljenja njegove dozvole rada, država članica uspostavlja mehanizam kojim se jamči popravak svih fizičkih oštećenja i liječenje osobnih ozljeda koji mogu biti izazvani izvanrednim stanjem u postrojenju. [Am. 38]

Informacije o opravdanosti i ograničenju doza su dostupne stanovništvu. [Am. 39]

Odjeljak 1.

Alati za optimizaciju

Članak 6.

Ograničenja doza za izloženost radnika i stanovništva

1.  Za izloženost radnika ograničenje doze utvrđuje poduzeće uz savjetovanje s predstavnicima radnika kao operativno sredstvo za optimizaciju. Njihova odluka podliježe nadzoru nadležnih tijela. Za vanjske radnike ograničenje doze utvrđuje se u suradnji između poslodavca i poduzeća uz savjetovanje s predstavnicima radnika. [Am. 40]

2.  Za izloženost stanovništva ograničenje doze utvrđuje se za pojedinačnu dozu koju pojedini stanovnik primi od planirane aktivnosti određenog izvora radijacije ili zbog postojeće antropogene situacije izloženosti. Nadležna tijela utvrđuju ograničenje na način da se osigura zaštita javnog zdravlja i sukladnost s graničnim vrijednostima za zbroj doza kojima je isti pojedinac izložen od svih odobrenih djelatnosti kao i od prirodnih izvora zračenja i preostale kontaminacije. Vrijednosti odabrane kao ograničenje doze objavljuju se tako da svaki stanovnik može provjeriti je li, zbog ukupne planirane i postojećih antropogenih situacija izloženosti, primio dozu zračenja koja premašuje zakonsku granicu. [Am. 41]

3.  S obzirom na moguće izloženosti, optimizacija obuhvaća prikladno upravljanje sigurnošću izvora i objekata. Po potrebi se mogu utvrditi ograničenja rizika.

4.  Ograničenja doza utvrđuju se u pogledu pojedinih efektivnih ili ekvivalentnih doza za razdoblje dulje od jedne godine ili bilo koje odgovarajuće kraće razdoblje.

5.  Kad se ograničenja doza uvode radi ograničavanja dugotrajne akumulirane izloženosti, utvrđuju se u smislu godišnjih efektivnih doza ili ekvivalentnih doza za određeni organ.

Članak 7.

Ograničenja doza za medicinsku izloženost

Ograničenja doza ne primjenjuju se za medicinsku izloženost pacijenata.

Za njegovatelje i pratitelje i za volontere koji sudjeluju u medicinskim ili biomedicinskim istraživanjima (za koje se ne očekuje nikakva zdravstvena korist od izloženosti) ograničenja doza utvrđuju se u smislu pojedinih doza koje se vjerojatno neće premašiti tijekom dotičnog pregleda, liječenja ili istraživačkog projekta.

Članak 8.

Referentne vrijednosti

1.  Referentne vrijednosti utvrđuju se za izvanredne i postojeće situacije izloženosti kao vrijednost učinkovite doze ili doze za postojeće organe iznad koje nije prikladno dopustiti izloženost u izvanrednim i postojećim situacijama.

2.  Poboljšane strategije zaštite planiraju se i provode s ciljem smanjenja pojedinačnih doza na najmanju razinu ispod referentnih vrijednosti koje se mogu postići na razuman način. Vrijednosti odabrane kao referentne vrijednosti ovise o vrsti situacije izloženosti, naravi opasnosti i oblicima intervencije te dostupnim zaštitnim i popravnim mjerama. [Am. 42]

3.  Optimizacija zaštite daje prednost izlaganjima koja premašuju referentnu vrijednost. Pri odabiru referentnih vrijednosti uzimaju se u obzir uvjeti radiološke zaštite i društveni kriteriji.

3a.   Intervencijske vrijednosti utvrđuju se za različite protumjere koje se primjenjuju u izvanrednim situacijama izloženosti. One odgovaraju razini efektivne doze ili doze za određeni organ iznad koje se moraju poduzimati zaštitne mjere kako bi se ograničila opasnost za osobe koje su izložene zračenju. [Am. 43]

4.  Vrijednosti koje odgovaraju efektivnoj dozi i ekvivalentnoj dozi za određeni organ koje utvrđuju države članice kao referentne vrijednosti i interventne vrijednosti šalju se Komisiji i objavljuju. Države članice u proces određivanja tih vrijednosti uključuju zainteresirane strane. [Am. 44]

Odjeljak 2.

Određivanje granice doze

Članak 9.

Dobna granica za izložene radnike

U skladu s člankom 12. stavkom 2., osobama mlađim od 18 godina ne smije se dodijeliti posao koji dovodi do njihova izlaganja na radnom mjestu.

Članak 10.

Granice doza za izloženost radnika

1.  Granična vrijednost efektivne doze za izloženost radnika iznosi 20 mSv u jednoj godini. No u posebnim okolnostima ili za određene situacije izloženosti utvrđene nacionalnim zakonodavstvom može se odobriti viša efektivna doza do 50 mSv godišnje pod uvjetom da prosječna doza tijekom bilo kojih pet uzastopnih godina ne premašuje 20 mSv godišnje.

Za interventne radnike može se odobriti viša efektivna doza u skladu s člankom 52.

2.  Uz granične vrijednosti efektivne doze iz stavka 1., na snazi su i sljedeće granične vrijednosti ekvivalentne doze:

(a)  granična vrijednost ekvivalentne doze za očnu leću iznosi 20 mSv u jednoj godini ili, prema potrebi, onoliko koliko je utvrđeno za graničnu vrijednost efektivne doze;

(b)  granica ekvivalentne doza za kožu iznosi 500 mSv u jednoj godini; ova se granica odnosi na dozu za svaku površinu od 1 cm², bez obzira na to koji je dio tijela izložen;

(c)  granična vrijednost ekvivalentne doze za ruke, podlaktice, stopala i gležnjeve iznosi 500 mSv u jednoj godini.

Članak 11.

Zaštita trudnica

1.  Čim trudnica obavijesti poduzeće o svojoj trudnoći, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili nacionalnom praksom, zaštita nerođena djeteta jednaka je zaštiti koja se pruža stanovništvu. Uvjeti rada za trudnicu moraju biti takvi da ekvivalentna doza za nerođeno dijete bude što manja, koliko je to moguće i ostvarivo, i da vjerojatno neće premašiti 1 mSv barem tijekom ostatka trudnoće. [Am. 45]

2.  Nakon što dojilja obavijesti poduzeće o svojem stanju, ne smije se zaposliti na radnome mjestu koje uključuje veliku opasnost od unosa radionuklida.

Članak 12.

Granice doza za vježbenike i studente

1.  Za vježbenike u dobi od 18 godina ili starije i studente u dobi od 18 godina ili starije koji su tijekom svojeg školovanja dužni upotrebljavati izvore zračenja, granice doza jednake su onima za profesionalnu izloženost utvrđenu člankom 10.

2.  Granica efektivne doze za vježbenike u dobi od 16 do 18 godina i za studente u dobi od 16 do 18 godina, koji su tijekom svojeg školovanja dužni upotrebljavati izvore zračenja, iznosi 6 mSv u jednoj godini.

Uz granične vrijednosti efektivne doze iz prvog podstavka, na snazi su i sljedeće granične vrijednosti ekvivalentne doze:

(a)  granična vrijednost ekvivalentne doze za očnu leću iznosi 15 mSv u jednoj godini; [Am. 46]

(b)  granična vrijednost ekvivalentne doze za kožu iznosi 150 mSv u jednoj godini. Ona se odnosi na dozu za svaku površinu od 1 cm², bez obzira na to koji je dio tijela izložen;

(c)  granična vrijednost ekvivalentne doze za ruke, podlaktice, stopala i gležnjeve iznosi 150 mSv u jednoj godini.

3.  Granice doza za vježbenike i studente koji ne podliježu stavcima 1. i 2. jednake su onima za stanovništvo kako je utvrđeno člankom 13.

Članak 13.

Granice doza za izloženost stanovništva

1.  Granična vrijednost efektivne doze za izloženost stanovništva iznosi 1 mSv godišnje. To ograničenje temelji se na ukupnim dozama primljenima zbog unutarnje ili vanjske izloženosti zračenju povezane sa svim reguliranim djelatnostima i postojećim antropogenim situacijama izloženosti. [Am. 49]

2.  Uz granične vrijednosti doza iz stavka 1., na snazi su i sljedeće granične vrijednosti ekvivalentne doze:

(a)  granična vrijednost ekvivalentne doze za očnu leću iznosi 15 mSv u jednoj godini;

(b)  granična vrijednost ekvivalentne doze za kožu iznosi 50 mSv u jednoj godini. Ona se odnosi na dozu za svaku površinu kože od 1 cm², bez obzira na to koji je dio tijela izložen.

Članak 14.

Procjena efektivne i ekvivalentne doze

Za procjenu efektivne i ekvivalentne doze upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti i odnosi:

(a)  za vanjsko zračenje, za procjenu efektivne i ekvivalentne doze upotrebljavaju se vrijednosti i odnosi utvrđeni u publikaciji br. 103 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja;

(b)  za unutarnju izloženost zračenju radionuklida ili mješavine radionuklida, za procjenu očekivanih efektivnih doza upotrebljavaju se vrijednosti i odnosi utvrđeni u publikaciji br. 103 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja te koeficijenti doze za gutanje i udisanje utvrđeni u publikaciji br. 72 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja.

POGLAVLJE IV.

UVJETI ZA OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I INFORMIRANJE O ZAŠTITI OD ZRAČENJA

Članak 15.

Opća odgovornost za obrazovanje, osposobljavanje i pružanje informacija

1.  Države članice uspostavljaju odgovarajući zakonodavni i upravni okvir za pružanje odgovarajućeg obrazovanja, osposobljavanja i informiranja o zaštiti od zračenja svim pojedincima čija djelatnost zahtijeva posebne radne vještine pri zaštiti od zračenja. Osposobljavanje, nastavak osposobljavanja i odgovarajuće informiranje pojedinaca na koje se to odnosi ponavlja se u odgovarajućim vremenskim razmacima i dokumentira.

2.  Države članice organiziraju trajno obrazovanje, osposobljavanje i nastavak osposobljavanja kako bi omogućile priznavanje stručnjaka za zaštitu od zračenja, stručnjaka medicinske fizike, službenika za zaštitu od zračenja, službi medicine rada i službi za dozimetriju i poduprle razmjenu najboljih primjera iz prakse između država članica. Svi oblici obrazovanja, osposobljavanja i ažuriranja informacija poboljšavaju pripremljenost i omogućuju brže preventivne mjere i/ili mjere odgovora na tom području. [Am. 51]

Članak 16.

Osposobljavanje izloženih radnika, vježbenika i studenata te informacije koje im se pružaju

1.  Države članice zahtijevaju od poduzeća ili poslodavca da radnike, vježbenike i studente koji su izloženi zračenju na radnom mjestu bez iznimke obavijeste o: [Am. 52]

(a)  opasnostima po zdravlje koje njihov posao uključuje;

(aa)  sigurnim radnim postupcima kojima se smanjuje rizik; [Am. 53]

(b)  općim postupcima za zaštitu od zračenja i mjerama opreza koje je potrebno poduzeti, osobito onima koje se odnose na operativne i radne uvjete s obzirom na djelatnosti općenito i svaku vrstu radnog položaja ili posla koji im se može dodijeliti;

(c)  planovima i postupcima intervencijskog djelovanja;

(d)  važnosti ispunjavanja tehničkih, zdravstvenih i administrativnih uvjeta;

(da)  okolnostima u kojima radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor; [Am. 54]

Prema potrebi se osiguravaju i informacije o opasnostima povezanima s čestim putovanjima zrakoplovom. [Am. 55]

2.  Države članice traže da poduzeće ili poslodavac informira žene o važnosti ranog očitovanja o trudnoći zbog rizika izloženosti nerođena djeteta i rizika kontaminacije dojenčeta nakon unosa radionuklida.

3.  Države članice zahtijevaju da poduzeće ili poslodavac svojim zaposlenicima omogući odgovarajuće programe za osposobljavanje i informiranje o zaštiti od zračenja.

4.  Osim informiranja i osposobljavanja u području zaštite od zračenja iz stavaka 1., 2. i 3., poduzeće odgovorno za visokoaktivne zatvorene izvore omogućuje da takvo osposobljavanje uključuje posebne uvjete za sigurno upravljanje i sigurnost visokoaktivnih zatvorenih izvora kako bi odgovarajuće radnike na prikladan način pripremilo na bilo koji događaj koji utječe na njihovu sigurnost ili na zaštitu drugih pojedinaca od zračenja. Pri obavještavanju i osposobljavanju naročito se naglašavaju potrebni sigurnosni zahtjevi koji trebaju sadržavati posebne informacije o mogućim posljedicama u slučaju gubitka kontrole nad visokoaktivnim zatvorenim izvorima.

Članak 17.

Informiranje i osposobljavanje radnika koji su potencijalno izloženi izvorima bez posjednika

Države članice dužne su osigurati da uprava i radnici postrojenja u kojima se izvori bez posjednika najvjerojatnije nalaze i obrađuju, osobito velikih odlagališta metalnog otpada i velikih pogona za reciklažu metalnog otpada, i koji su u važnim tranzitnim čvorištima budu:

(a)  obaviješteni o mogućnosti suočavanja s izvorom;

(b)  savjetovani i osposobljeni za vizualnu detekciju izvora i njihovih spremnika kao i za izvješćivanje o tome; [Am. 56]

(c)  obaviješteni o osnovnim činjenicama o ionizirajućem zračenju i njegovom djelovanju;

(d)  obaviješteni o sustavima za detekciju;

(e)  obaviješteni i osposobljeni za aktivnosti koje treba poduzeti na lokaciji u slučaju otkrivanja izvora ili sumnje na otkrivanje izvora.

Članak 18.

Informiranje i osposobljavanje interventnih radnika

1.  Države članice radnicima u hitnim službama i svim drugim osobama koje bi mogle biti uključene u organizaciju hitne pomoći u izvanrednom slučaju osiguravaju hitno pružanje potpunih i redovito ažuriranih informacija o zdravstvenim rizicima koje bi njihova intervencija mogla uključivati i o mjerama opreza koje je potrebno poduzeti u tom slučaju. Te informacije uzimaju u obzir različite vrste mogućih izvanrednih situacija. [Am. 57]

2.  Čim se dogodi izvanredna situacija, informacije iz stavka 1. dopunjuju se na odgovarajući način, uzimajući u obzir posebne okolnosti.

3.  Države članice interventnim radnicima omogućuju redovito osposobljavanje kao što je predviđeno sustavom za upravljanje izvanrednim događajima iz članka 97. To osposobljavanje po potrebi uključuje i praktične vježbe.

4.  Uz osposobljavanje za izvanredne situacije iz stavka 3. ovog članka, države članice omogućuju da organizacija koja je odgovorna za zaštitu interventnih radnika kako je određeno člankom 30. stavkom 1. točkom (b) tim radnicima pruži odgovarajuće osposobljavanje i informiranje o zaštiti od zračenja.

Članak 19.

Obrazovanje, informiranje i osposobljavanje na području medicinske izloženosti

1.  Države članice osiguravaju da radiolozi i pojedinci koji sudjeluju u praktičnim oblicima postupaka medicinske izloženosti imaju odgovarajuće obrazovanje, informacije te teoretsku i praktičnu osposobljenost za potrebe medicinskih radioloških djelatnosti, kao i odgovarajuće radne kvalifikacije u zaštiti od zračenja.

Države članice dužne su u tu svrhu osigurati uspostavu odgovarajućih nastavnih planova i programa te priznavanje odgovarajućih diploma, certifikata ili formalnih kvalifikacija.

2.  Pojedinci koji sudjeluju u odgovarajućim programima osposobljavanja mogu sudjelovati u praktičnim oblicima postupaka medicinske izloženosti utvrđenih člankom 56. stavkom 4.

3.  Države članice osiguravaju kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje nakon kvalifikacije i, u posebnim slučajevima kliničke uporabe novih tehnika, osposobljavanje o tim tehnikama i odgovarajućim uvjetima zaštite od zračenja.

4.  Države članice osiguravaju mehanizme za pravodobno širenje informacija o zaštiti od zračenja prilikom medicinske izloženosti povezanih s poukama usvojenima iz važnih događaja.

5.  Države članice oisiguravaju uvođenje tečaja o zaštiti od zračenja u osnovnom nastavnom planu i programu medicinskih i stomatoloških fakulteta.

5a.  Kad je riječ o građanima Unije, zahtjevi za informiranje utvrđeni ovom Direktivom ispunjavaju se na jednom od službenih jezika Unije kako bi se svakom građaninu omogućilo da razumije pružene informacije. [Am. 58]

POGLAVLJE V.

OPRAVDANOST I REGULATORNA KONTROLA DJELATNOSTI

Članak 20.

Opravdanost prakse

1.  Države članice osiguravaju da se nove vrste djelatnosti koje uzrokuju izlaganje ionizirajućem zračenju opravdaju i ispitaju prije nego što se odobre te da ih se redovito provjerava tijekom provedbe. [Am. 59]

Države članice osiguravaju da svi dionici, a posebno osobe na čije zdravlje bi ta djelatnost mogla imati utjecaj, bilo u uobičajenim okolnostima rada ili u izvanrednoj situaciji, budu uključeni u postupak odlučivanja. To uključenje dogovara se dovoljno unaprijed prije roka za donošenje odluke, kako bi se mogla pravilno proučiti alternativna rješenja. [Am. 60]

2.  Države članice navode odobrene vrste djelatnosti u zakonodavnim i upravnim aktima.

3.  Postojeće vrste djelatnosti revidiraju se radi provjere njihove opravdanosti svaki put kada se steknu novi i važni dokazi o njihovoj učinkovitosti ili mogućim posljedicama i/ili ako se zabilježe negativne posljedice. Komisija i države članice utvrđuju postupke za reviziju opravdanosti postojećih djelatnosti na razini Unije i na nacionalnoj razini. Ti mehanizmi prvenstveno osiguravaju da skupine ili pojedinci izloženi opasnostima ionizirajućeg zračenja kao posljedica tih djelatnosti, a osobito stanovništvo i radnici, mogu davati prijedloge i sudjelovati u odlučivanju. [Am. 61]

Članak 21.

Opravdanost djelatnosti s uređajima ili proizvodima koji emitiraju ionizirajuće zračenje

1.  Države članice zahtijevaju od svih poduzeća koja namjeravaju proizvoditi ili uvoziti ili izvoziti novu vrstu uređaja ili proizvoda koji emitira ionizirajuće zračenje da dostave nadležnim tijelima u državi u kojoj poduzeće ima svoje registrirano sjedište odgovarajuće informacije kao što je određeno u odjeljku A. Priloga III., kako bi omogućila tijelima vlasti da odluče, na temelju procjene informacija određene u odjeljku B. Priloga III., može li predviđena uporaba uređaja ili proizvoda biti opravdana. [Am. 62]

2.  Nadležno tijelo dijeli informacije dobivene u skladu sa stavkom 1. s nadležnim tijelima drugih država članica kako bi ih izvijestilo o svojoj odluci po pitanju predviđene uporabe uređaja ili proizvoda. Nadležna tijela stavljaju te informacije na raspolaganje svim drugim državama članicama. [Am. 63]

3.  Poduzeće se izvještava o odlukama nadležnih tijela država članica unutar četiri mjeseca. [Am. 64]

3a.  U skladu s člankom 22., ove vrste uređaja i proizvoda predviđene su za korištenje u kontroliranim okruženjima. [Am. 65]

Članak 22.

Zabrana djelatnosti

Države članice zabranjuju i kažnjavaju ▌dodavanje radioaktivnih tvari u proizvodnji prehrambenih proizvoda, igračaka, osobnog nakita i kozmetičkih preparata, te općenito, potrošačkih dobara, te zabranjuju uvoz ili izvoz takvih proizvoda. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 1999/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15), prakse koje uključuju aktivaciju tvari iz koje proizlazi povećanje aktivnosti u povezanim proizvodima smatraju se neopravdanima. [Am. 66]

Članak 23.

Djelatnosti koje uključuju namjerno izlaganje ljudi koje nije u medicinske svrhe

1.  Države članice, putem anketa ili bilo kojih drugih prikladnih sredstava, osiguravaju utvrđivanje djelatnosti koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe kako je utvrđeno u Prilogu IV. Svake godine procjenjuju pojedinačne i kolektivne doze povezane sa svakom od navedenih djelatnosti, njihov učinak i njihov razvoj tijekom vremena. [Am. 67]

2.  Države članice nadziru i osiguravaju da se posebna pažnja posveti obrazloženjima praksi koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe, posebice: [Am. 68]

(a)  sve vrste djelatnosti koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe, kako je utvrđeno u Prilogu IV., opravdavaju se unaprijed prije nego što budu općenito prihvaćene;

(b)  unaprijed se opravdava svaka pojedinačna primjena općenito prihvaćene djelatnosti;

(c)  unaprijed se opravdava svaki pojedinačni postupak izlaganja snimanju koje nije u medicinske svrhe kako je utvrđeno u odjeljku A Priloga IV., koji obavlja medicinsko osoblje koristeći se uređajima za medicinsko izlaganje, uzimajući u obzir posebne ciljeve postupka i značajke pojedinca;

(d)  kako je navedeno u točkama (a) i (b), opća i posebna opravdanost djelatnosti koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe podvrgava se povremenoj provjeri nadležnog tijela.

3.  Ako je država članica utvrdila da je određena djelatnost koja uključuje izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe opravdana, osigurat će sljedeće:

(a)  da svaka djelatnost podliježe ovlaštenju;

(b)  da nadležno tijelo u suradnji s drugim odgovarajućim agencijama i strukovnim tijelima prema potrebi utvrdi uvjete za djelatnost, uključujući kriterije za pojedinačnu provedbu;

(c)  da se za svaku djelatnost utvrde ograničenja doza. Ona će biti znatno niža od granica doza za stanovništvo, uključujući, gdje god je moguće, postupke koje provodi medicinsko osoblje koje se koristi medicinskom opremom kako je utvrđeno u odjeljku A Priloga IV.; ograničenja doza za druge djelatnosti utvrđene u odjeljku B Priloga IV. zadovoljavaju uvjete u članku 6. stavku 2.;

(d)  da se zadovolje odgovarajući uvjeti utvrđeni u Poglavlju VII., uključujući uvjete za opremu, optimizaciju, odgovornosti i posebnu zaštitu tijekom trudnoće, za postupke koje provodi medicinsko osoblje koje se koristi uređajima za medicinsko izlaganje;

(e)  da se od pojedinca koji će biti izložen zatraži informirani pristanak, čime se dopuštaju slučajevi kada tijela za provedbu zakona mogu postupati bez suglasnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

(f)  kada se izloženost provodi rutinski u svrhu sigurnosti, pojedincima izloženima na izbor se daje zamjenska tehnika koja ne uključuje izloženost ionizirajućem zračenju.

3a.  Države članice su odgovorne za istraživanje, razvoj i provedbu alternativnih tehnologija. [Am. 69]

Članak 24.

Utvrđivanje djelatnosti koje uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla

Države članice osiguravaju utvrđivanje i objavu djelatnosti koje uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla te koje vode do izlaganja radnika ili stanovnika ▌. Takvo utvrđivanje provodi se putem anketa ili bilo kojih drugih prikladnih sredstava koja posebice uzimaju u obzir industrijske sektore navedene u Prilogu V. [Am. 70]

Članak 25.

Prijavljivanje

1.  Države članice uvode obvezu prijavljivanja svih djelatnosti, uključujući i djelatnosti utvrđene u skladu s člankom 24., osim za opravdane djelatnosti koje obuhvaćaju sljedeće:

(a)  materijale koji sadrže radioaktivne tvari kada opsezi djelatnosti ne premašuju ukupne vrijednosti izuzimanja utvrđene u Prilogu VI. ili više vrijednosti koje nadležna tijela odobravaju za posebne primjene i koje zadovoljavaju opće kriterije za izuzimanje i dopuštanje iz Priloga VI.; ili

(b)  materijale koji sadrže radioaktivne tvar, pod uvjetom da koncentracije aktivnosti po jedinici mase ne premašuju vrijednosti izuzimanja iz tablice A u Prilogu VI. ili više vrijednosti koje nadležna tijela odobravaju za posebne primjene i koje zadovoljavaju opće kriterije za izuzimanje i dopuštanje iz Priloga VI.; ili

(c)  bilo koju katodnu cijev koja se upotrebljava za prikazivanje slika ili drugi električni uređaj koji radi na razlici potencijala od najviše 30 kV ili bilo koju drugu vrstu uređaja ili proizvoda koje je odobrilo nadležno tijelo države članice pod uvjetom:

i.  da u normalnim radnim uvjetima ne uzrokuje brzinu doze koja premašuje 1 µSvh–1 na udaljenosti od 0,1 m od bilo koje dohvatljive površine uređaja; i

ii.  da su radioaktivne tvari, ako ih sadrži, ugrađene u kapsulu ili pričvršćene uz čvrst držač; i

iii.  da uvjete za odlaganje utvrde nadležna tijela.

2.  Države članice mogu izuzeti druge vrste djelatnosti iz obveze prijavljivanja u skladu s općim kriterijima za izuzimanje utvrđenima u točki 3. Priloga VI. ili ako se procjenom optimizacije zaštite utvrdi da je izuzimanje najbolje rješenje.

2a.  Države članice određuju informacije koje poduzeće mora dostaviti kako bi omogućilo nadležnom tijelu da procijeni razine izloženosti stanovništva i radnika te opasnosti od zračenja, u normalnim i izvanrednim situacijama. Na temelju toga te prema potrebi s obzirom na zaključke dodatnih istraga, nadležno tijelo određuje koje su upravne mjere primjenjive i koja su sredstva regulatorne kontrole potrebna. [Am. 71]

3.  Djelatnosti koje uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla, koje su utvrđene u skladu s člankom 24., i koje proizvode ili obrađuju ostatke koji se sa sigurnošću recikliraju u određene građevne materijale podliježu obvezi prijavljivanja ako bi indeks koncentracije aktivnosti utvrđen u Prilogu VII. u tim građevnim materijalima mogao biti viši od 1. Poduzeće će u tom slučaju također obavijestiti korisnika ostatka o koncentraciji aktivnosti ostatka.

4.  U situacijama u kojima po mišljenju država članica postoji zabrinutost da bi djelatnost utvrđena u skladu s člankom 24. mogla dovesti do prisutnosti prirodnih radionuklida u vodi koja bi mogla utjecati na kvalitetu zaliha pitke vode ili utjecati na bilo koje druge putove izloženosti, pa se stoga smatraju problemom u pogledu zaštite od zračenja, nadležno tijelo može zatražiti da se djelatnost podvrgne obvezi prijavljivanja bez obzira na stavak 1. točku (b) ovoga članka.

5.  Za vrste djelatnosti koje podliježu obvezi prijavljivanja države članice utvrđuju podatke koje poduzeće treba dostaviti kako bi nadležno tijelo moglo utvrditi prikladne mjere regulatorne kontrole.

6.  U svrhu izuzimanja u skladu sa stavkom 1. točkom (c) države članice izmjenjuju podatke o vrsti izdanih odobrenja i o temeljnoj dokumentaciji i procjeni. Nadležna tijela u donošenju odluka uzimaju u obzir takve primljene podatke te primjenjive europske i međunarodne standarde s obzirom na izuzimanje odgovarajućih djelatnosti.

Članak 26.

Regulatorna kontrola

1.  Države članice zahtijevaju da sve prijavljene djelatnosti budu podložne regulatornoj kontroli nadležnog tijela. [Am. 72]

[Am. 73]

3.  U slučaju umjerene količine tvari sukladno odredbama država članica, u svrhu izuzimanja mogu se iskoristiti vrijednosti koncentracije aktivnosti utvrđene u 2. stupcu tablice B u Prilogu VI.

4.  Djelatnosti obuhvaćene obvezom prijavljivanja koje nisu izuzete podliježu ovlaštenju registracijom ili licenciranjem.

Članak 27.

Ovlaštenje

1.  U slučajevima kada se za praksu može utvrditi mjerljiva granica doze, ograničena opasnost od izlaganja ne zahtijeva pregled pojedinačnih slučajeva i praksa se provodi u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu, nadležna tijela mogu ograničiti regulatornu kontrolu na registraciju prakse i primjerenu učestalost inspekcija. Izdavanje dozvola trebalo bi zatražiti u slučaju da se ovlašćivanje primjenjuje na sveukupnu aktivnost poduzeća. [Am. 74]

2.  Države članice zahtijevaju izdavanje dozvola za poduzeća koja izvode sljedeće aktivnosti, ili, prema potrebi u skladu sa stavkom 1. registraciju za sljedeće prakse: [Am. 75]

(a)  rad i razgradnju svakog postrojenja u nuklearnom gorivnom ciklusu te iskorištavanje i zatvaranje rudnika uranija;

[Am. 76]

(c)  proizvodnju, uporabu ili posjed visokoaktivnog zatvorenog izvora;

(d)  rad, stavljanje izvan pogona i zatvaranje bilo kojeg objekta za obradu, skladištenje ili odlaganje radioaktivnog otpada;

(e)  djelatnosti u kojima postoji vjerojatnost da radnici prime godišnju efektivnu dozu veću od 6 mSv tijekom normalnog rada i u uobičajenim uvjetima rada;

(f)  djelatnosti koje u okoliš ispuštaju znatne količine plinovitog i tekućeg materijala.

3.  Države članice zahtijevaju registraciju ili licenciranje sljedećih djelatnosti:

(a)  namjernog davanja radioaktivnih tvari osobama i životinjama, uzimajući u obzir zaštitu ljudskih bića od zračenja, s ciljem postavljanja dijagnoze u medicini ili veterini, liječenja ili istraživanja;

(b)  uporabe generatora zračenja ili radioaktivnih izvora za industrijsku radiografiju, obradu proizvoda ili istraživanje te uporabe akceleratora, osim elektronskih mikroskopa;

(c)  uporabe generatora zračenja ili radioaktivnih izvora za medicinsku izloženost;

(d)  proizvodnje i upravljanja električnom opremom koja emitira ionizirajuće zračenje i koja radi na razlici potencijala većoj od 30 kV te uvoza i izvoza takve opreme;

(e)  djelatnosti u kojima postoji vjerojatnost da radnici prime godišnju efektivnu dozu veću od 1 mSv tijekom normalnog rada i u uobičajenim uvjetima rada;

(f)  industrijskih sektora koji uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla koje su države članice utvrdile u skladu s člankom 24., te koje bi vjerojatno dovele do efektivne doze za stanovnika koja je jednaka ili veća od 0,3 mSv godišnje.

4.  Države članice mogu zatražiti registraciju ili licenciranje drugih vrsta djelatnosti koje nisu navedene u stavcima 2. i 3.

Članak 28.

Postupak ovlaštenja

1.  U svrhu ovlaštenja, države članice traže sve informacije razmjerne naravi djelatnosti i vezanih rizika.

2.  Informacije koje se traže u svrhu odobrenja licence pokrivaju barem sljedeće:

(a)  odgovornosti i organizacijske preduvjete zaštite i sigurnosti;

(aa)  mjere provedene u skladu s ovom Direktivom; [Am. 78]

(b)  stručnost osoblja, uključujući informiranje i osposobljavanje;

(c)  obilježja projektiranja postrojenja i izvora zračenja;

(d)  predviđenu izloženost radnika i stanovništva pri normalnom radu;

(e)  procjenu sigurnosti aktivnosti i postrojenja kako bi se:

i.  identificirali načini pojave mogućih izloženosti ili slučajnih i namjernih izloženosti medicinskom zračenju;

ii.  u mogućoj mjeri procijenili vjerojatnost i opseg mogućih izloženosti;

iii.  procijenili kvaliteta i opseg odredbi o zaštiti i sigurnosti, uključujući tehničke osobine i administrativne postupke;

iv.  utvrdila radna ograničenja i uvjeti rada;

(f)  interventne postupke i komunikacijske veze;

(g)  održavanje, testiranje, pregled i servisiranje kako bi se osiguralo da izvor zračenja i postrojenje i dalje zadovoljavaju projektne uvjete, radna ograničenja i uvjete rada do kraja svojeg životnog vijeka;

(h)  upravljanje radioaktivnim otpadom i organizaciju odlaganja takvog otpada u skladu s primjenjivim regulatornim uvjetima;

(i)  upravljanje iskorištenim zatvorenim izvorima;

(j)  osiguranje kvalitete.

3.  Licenca uključuje posebne uvjete kako bi se osigurala pravna valjanost elemenata licence ili nametnula odgovarajuća ograničenja u pogledu radnih ograničenja i uvjeta rada. Uvjeti također zahtijevaju formalnu, dokumentiranu provedbu načela optimizacije.

4.  Licenca po potrebi uključuje ovlaštenje ispuštanja koje se izdaje u skladu s uvjetima iz Poglavlja VIII. za ovlaštenje tekućih ili plinovitih radioaktivnih ispusta u okoliš.

5.  Države članice zahtijevaju od poduzeća da hitno prijavi svaki značajni događaj iz kojeg proizlazi ili iz kojeg će vjerojatno proizaći izloženost pojedinca koja nadilazi radna ograničenja ili uvjete rada utvrđene u uvjetima za licenciranje s obzirom na izloženost radnika ili stanovništva ili izloženost koju vlasti definiraju kao medicinsku izloženost. Uvode se nasumične kontrole koje provode tijela vlasti.

S medicinskim proizvodima koji emitiraju ionizirajuće zračenje postupa se u skladu s Direktivom Vijeća 93/42/EEZ(16). Mjere za razmjenu informacija predviđene u okviru te Direktive se iscrpljuju i izvještavaju se druga nadležna tijela. [Am. 79]

Članak 29.

Izuzimanje od regulatorne kontrole

1.  Ovlaštenju podliježe odlaganje, recikliranje i ponovna uporaba radioaktivnih materijala koji nastaju ovlaštenom djelatnošću.

2.  Materijali za odlaganje, recikliranje ili ponovnu uporabu mogu se izuzeti od uvjeta koje nalaže ova Direktiva ako koncentracije aktivnosti po jedinici mase:

(a)  ne prelaze vrijednosti iz 1. dijela tablice A u Prilogu VI.; ili

(b)  sukladne su posebnim dopuštenim razinama i povezanim uvjetima za posebne materijale ili materijale koji nastaju posebnim vrstama djelatnosti; te posebne dopuštene razine, uz opće dopuštene razine iz točke (a), utvrđuje državno nadležno tijelo u skladu s općim kriterijima za izuzimanje iz točke 3. Priloga VI. i uzimajući u obzir tehničke smjernice Zajednice.

3.  Za dopuštanje materijala koji sadrže prirodne radionuklide primjenjuju se vrijednosti koncentracije aktivnosti po jedinici mase iz 2. dijela tablice A u Prilogu VI. Unatoč tome, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a)  za djelatnosti koje podliježu licenciranju iz članka 27. stavka 3).točke (f) moraju se zadovoljiti kriteriji doze za dopuštanje prirodnih radionuklida;

(b)  za druge licencirane djelatnosti, osobito one koje čine dio nuklearnog gorivnog ciklusa, razine odobrenja moraju biti u skladu s kriterijima doze za dopuštanje materijala koji sadrže umjetne radionuklide;

(c)  za ovlaštene djelatnosti s obvezom prijavljivanja kako je utvrđeno člankom 25. stavkom 3. moraju se zadovoljiti odgovarajući uvjeti za stavljanje građevnog materijala na tržište.

4.  Ne dopušta se namjerno otapanje radioaktivnih ostataka, osim ako nije riječ o miješanju materijala koje nastaje u normalnim radnim okolnostima u kojima radioaktivnost nije upitna. Nadležno tijelo može u posebnim okolnostima odobriti miješanje radioaktivnih ostataka koji sadrže prirodni radioaktivni materijal s drugim materijalima za potrebe ponovne uporabe i recikliranja tih materijala i smanjenja izloženosti stanovništva.

POGLAVLJE VI.

ZAŠTITA RADNIKA, VJEŽBENIKA I STUDENATA

Članak 30.

Odgovornosti

1.  Uvjeti za izloženost radnika utvrđeni ovim poglavljem i člancima 9., 10., 11. i 12. primjenjuju se na zaštitu radnika u bilo kojoj situaciji izloženosti gdje je za njihovu izloženost na radu ili kao posljedice rada odgovorno poduzeće ili neka druga pravna osoba, uključujući na primjer:

(a)  poslodavca vanjskog radnika;

(b)  organizaciju odgovornu za zaštitu interventnog radnika;

(c)  organizaciju odgovornu za sanaciju kontaminiranog zemljišta, zgrada i drugih građevina;

(d)  poslodavca koji je pravno odgovoran za izloženost radnika radonu tijekom rada, u situaciji koja utvrđenoj člankom 53. stavkom 4.

2.  Odgovornost poduzeća za izloženost radnika primjenjuje se na vježbenike i studente koji su tijekom svojeg školovanja dužni raditi s izvorima zračenja i na pojedince koji su samostalno zaposleni ili rade na dobrovoljnoj osnovi ili za humanitarnu organizaciju.

3.  Poduzeće je odgovorno za procjenu i provedbu mjera za zaštitu izloženih radnika od zračenja.

Članak 31.

Operativna zaštita radnika

Operativna zaštita izloženih radnika temelji se na:

(a)  prethodnoj procjeni radi utvrđivanja naravi i opsega radiološkog rizika za izložene radnike;

(b)  provedbi optimizacije zaštite od zračenja u svim radnim uvjetima;

(c)  klasifikaciji radnika u različite kategorije;

(d)  primjeni mjera kontrole i mjerenja koja se odnose na različita područja i radne uvjete, uključujući, kada je potrebno, i individualno nadziranje;

(e)  zdravstvenom nadzoru.

Članak 32.

Savjetovanje sa stručnjakom za zaštitu od zračenja

Države članice od poduzeća zahtijevaju da se savjetuje sa stručnjakom za zaštitu od zračenja u vezi s ispitivanjem i testiranjem zaštitnih uređaja i mjernih instrumenata, osobito u vezi s:

(a)  prethodnim podrobnim pregledavanjem planova postrojenja sa stajališta zaštite od zračenja;

(b)  prihvaćanjem u rad novih ili izmijenjenih izvora zračenja sa stajališta zaštite od zračenja;

(c)  redovitim provjeravanjem učinkovitosti zaštitnih uređaja i tehnika;

(d)  redovitom kalibracijom mjernih instrumenata i redovitim provjeravanjem njihove upotrebljivosti i pravilne uporabe.

Članak 33.

Organizacija na radnome mjestu

1.  Za potrebe zaštite od zračenja potrebno je urediti sve što se odnosi na radna mjesta na kojima postoji vjerojatnost izlaganja ionizirajućem zračenju koje može prekoračiti efektivnu dozu od 1 mSv godišnje ili ekvivalentnu dozu od 15 mSv godišnje za očne leće ili 50 mSv godišnje za kožu i udove. Takve su mjere prilagođene vrstama postrojenja i izvora te veličini i naravi opasnosti.

2.  Za djelatnosti koje uključuju prirodne radioaktivne materijale gdje je vjerojatno da će efektivna doza za radnika premašiti 6 mSv godišnje primjenjuju se uvjeti utvrđeni u ovome poglavlju. Kada je efektivna doza za radnika manja ili jednaka 6 mSv godišnje, nadležna tijela barem traže od poduzeća da razmatraju izloženosti, uzimajući u obzir mogućnost poboljšanja zaštite ili mogućnost da se doze povećaju s vremenom ili zbog promjena u postupku ili uvjetima rada.

3.  Za poduzeća koja upravljaju zrakoplovima gdje je vjerojatnost da će efektivna doza od zračenja iz svemira za posadu premašiti 6 mSv godišnje primjenjuju se uvjeti utvrđeni u ovome poglavlju. Kada je efektivna doza za posadu manja ili jednaka 6 mSv godišnje, a vjerojatno bi mogla biti viša od 1 mSv godišnje, nadležna tijela barem traže od poduzeća da razmatraju izloženosti, uzimajući u obzir mogućnost da se doze povećaju s vremenom ili zbog promjena u postupku ili uvjetima rada. Poduzeća trebaju poduzeti odgovarajuće mjere, posebno:

(a)  procijeniti izloženost takvih posada ili radnika; [Am. 80]

(b)  uzeti u obzir procjenu izloženosti pri sastavljanju radnog rasporeda s ciljem što većeg smanjenja doza jako izloženih posada;

(c)  obavijestiti radnike o rizicima za zdravlje u njihovu poslu i o njihovoj pojedinačnoj dozi.

Članak 34.

Klasifikacija radnih mjesta

1.  Radna mjesta klasificiraju se, po mogućnosti, u različita područja na temelju procjene očekivanih godišnjih doza te vjerojatnosti i veličine mogućih izlaganja.

2.  Potrebno je razlikovati kontrolirana područja od nadziranih. Nadležna tijela utvrđuju smjernice za klasifikaciju kontroliranih i nadziranih područja s obzirom na dane okolnosti.

3.  U kontroliranim i nadziranim područjima poduzeće mora držati pod nadzorom radne uvjete.

Članak 35.

Odrednice za kontrolirana područja

1.  Minimalne odrednice za kontrolirano područje su:

(a)  kontrolirano područje mora biti označeno, pristup području mora biti ograničen na pojedince koji su dobili odgovarajuće upute i mora biti kontrolirano u skladu s pisanim postupcima koje propisuje poduzeće. Utvrđuju se posebne odrednice kada god postoji znatan rizik od širenja radioaktivne kontaminacije, uključujući za pristup i odlazak pojedinaca i roba te za praćenje kontaminacije unutar kontroliranog područja i u susjednom području;

(b)  uzimajući u obzir prirodu i opseg radioloških opasnosti u kontroliranom području, radiološki nadzor radne okoline organizira se u skladu s člankom 37.;

(c)  potrebno je postaviti oznake koje upozoravaju na vrstu područja, prirodu izvora i opasnosti koje su njihov sastavni dio;

(d)  potrebno je donijeti radne upute prilagođene radiološkim opasnostima povezanima s izvorima i njihovim radom.

2.  Poduzeće je odgovorno za provođenje ovih odrednica nakon savjetovanja sa stručnjakom za zaštitu od zračenja.

Članak 36.

Odrednice za nadzirana područja

1.  Odrednice za nadzirana područja su:

(a)  uzimajući u obzir prirodu i opseg radioloških opasnosti u nadziranom području, radiološki nadzor radne okoline organizira se u skladu s člankom 37.;

(b)  potrebno je postaviti oznake koje upozoravaju na vrstu područja, prirodu izvora i opasnosti koje su njihov sastavni dio;

(c)  potrebno je donijeti radne upute prilagođene radiološkim opasnostima povezanima s izvorima i njihovim radom.

2.  Poduzeće je odgovorno za provođenje ovih odrednica nakon savjetovanja sa stručnjakom za zaštitu od zračenja.

Članak 37.

Radiološki nadzor radne okoline

1.  Radiološki nadzor radne okoline na koji upućuje članak 35. stavak 1. točka (b) i članak 36. stavak 1. točka (a) obuhvaća, kada je primjereno:

(a)  mjerenje brzine vanjskih doza, pri čemu se navode priroda i kakvoća dotičnog zračenja;

(b)  mjerenje koncentracije aktivnosti u zraku i površinske gustoće kontaminacijskih radionuklida, pri čemu se navodi njihova priroda te njihovi fizikalna i kemijska stanja;

(c)  mjerenje koncentracije radona na radnome mjestu.

2.  Rezultate tih mjerenja potrebno je zabilježiti i prema potrebi upotrijebiti za procjenu pojedinačne izloženosti, kako je predviđeno člankom 39.

Članak 38.

Kategorizacija izloženih radnika

1.  U svrhu motrenja i nadziranja, potrebno je razlikovati dvije kategorije izloženih radnika:

(a)  kategorija A: radnici izloženi zračenju za koje postoji vjerojatnost primanja godišnje efektivne doze veće od 6 mSv ili ekvivalentne doze koja prekoračuje 15 mSv godišnje za očne leće ili 50 mSv godišnje za kožu i udove; [Am. 81]

(b)  kategorija B: izloženi radnici koji nisu uvršteni u kategoriju A izloženih radnika.

2.  Razlika između dviju kategorija izloženih radnika iz stavka 1. utvrđuje se prije zapošljavanja na radna mjesta koja uključuje izloženost, a podliježe redovitoj reviziji na temelju uvjeta rada i zdravstvenog nadzora.

3.  Razlika između dviju kategorija izloženih radnika iz stavka 1. ovog članka za interventne radnike po potrebi neće utjecati na uvjete za nadziranje utvrđene u članku 37. te člancima od 39. do 43. dokle god radnici nisu uključeni u stvarnu izvanrednu situaciju izloženosti.

Članak 39.

Individualno nadziranje

1.  Radnici kategorije A podliježu sustavnom nadziranju na temelju pojedinačnih mjerenja koja obavlja služba za dozimetriju. U slučajevima kad bi radnici kategorije A mogli pretrpjeti znatno unutarnje izlaganje ili znatno izlaganje očne leće ili udova uspostavlja se odgovarajući sustav za nadziranje. Nadležno tijelo obraća posebnu pozornost utvrđivanju takvih radnika.

2.  Nadziranje radnika kategorije B dovoljno je barem da se pokaže da su takvi radnici ispravno svrstani u kategoriju B. Države članice trebale bi zahtijevati individualno nadziranje te po potrebi pojedinačna mjerenja za radnike kategorije B koja provodi služba za dozimetriju. [Am. 82]

3.  U slučajevima gdje su pojedinačna mjerenja nemoguća ili neprimjerena, individualno nadziranje temelji se na procjeni do koje se dolazi na temelju pojedinačnih mjerenja drugih izloženih radnika ili na temelju rezultata nadzora radne okoline predviđenog člankom 37.

Članak 40.

Nadziranje slučajne izloženosti

Ako dođe do slučajne izloženosti, poduzeće u suradnji sa službom za dozimetriju procjenjuje odgovarajuće doze i njihovu raspodjelu u tijelu.

Članak 41.

Bilježenje i izvješćivanje o rezultatima

1.  Za svakog izloženog radnika nad kojim se provodi nadziranje vodi se evidencija koja sadrži rezultate individualnog nadziranja.

2.  U svrhu stavka 1. zadržavaju se sljedeći podaci o izloženom radniku:

(a)  zapis o izmjerenim ili procijenjenim izlaganjima, ovisno o slučaju, te o pojedinačnim dozama u skladu s člancima 39., 40., 51. i 52.;

(b)  u slučaju izlaganja iz članaka 40. i 52., izvješća koja se odnose na okolnosti i poduzete radnje;

(c)  rezultati nadzora na radnome mjestu upotrijebljeni za procjenu pojedinačnih doza prema potrebi.

3.  Zapis o dozi iz stavka 1. unosi se u sustav podataka za individualno nadziranje zračenja koji je uspostavila država članica u skladu s Prilogom VIII. Informacije iz stavka 1. zadržavaju se za trajanja radnog vijeka koji uključuje izlaganje radnika ionizirajućem zračenju te poslije sve dok ne navrše ili ne bi navršili starosnu dob od 75 godina, ali u svakom slučaju ne manje od 30 godina nakon prestanka radne službe koja je uključivala izlaganje. [Am. 83]

4.  Izlaganje iz članaka 40., 51. i 52. potrebno je zabilježiti zasebno u zapisu na koji upućuje stavak 1.

5.  Kada se rezultati nadziranja upotrebljavaju za upravljanje planiranim situacijama izloženosti, u skladu s odgovarajućim odrednicama u evidenciju se ne unose izloženosti koje se mogu pripisati postojećoj situaciji izloženosti, točnije pozadinskom vanjskom zračenju ili proboju radona iz tla u slučaju industrijskih sektora koji obrađuju prirodni radioaktivni materijal.

Članak 42.

Pristup rezultatima

1.  Države članice zahtijevaju da rezultati individualnog nadziranja iz članaka 39., 40. i 52. budu:

(a)  dostupni nadležnim tijelima, poduzeću i poslodavcu vanjskih radnika;

(b)  dostupni radniku na kojeg se rezultati odnose u skladu s člankom 43. stavkom 1.;

(c)  dostavljeni službama medicine rada kako bi protumačile posljedice rezultata po ljudsko zdravlje u skladu s člankom 44.;

(d)  dostavljeni u sustav podataka za individualno nadziranje zračenja koji je uspostavila država članica u skladu sa stavkom 2.

2.  Države članice određuju način na koji se prenose rezultati individualnog nadziranja.

3.  Sustav podataka za individualno nadziranje zračenja prenosi barem podatke navedene u odjeljku A Priloga VIII.

4.  U slučajnom izlaganju ili izlaganju prilikom izvanredne situacije izloženosti rezultate individualnog nadziranja potrebno je dostaviti bez odgode.

Članak 43.

Pristup radnika rezultatima

1.  Države članice zahtijevaju od radnika da im na njihov zahtjev bude pravodobno dozvoljen pristup rezultatima individualnog nadziranja, uključujući rezultate mjerenja koji su se mogli upotrijebiti za procjenu tih rezultata, ili rezultatima procjene njihovih doza koji su posljedica mjerenja na radnim mjestima. [Am. 84]

2.  Države članice posreduju u razmjeni svih bitnih podatka o dozama koje je radnik ranije primio između nadležnih tijela, službi medicine rada, stručnjaka za zaštitu od zračenja ili službi za dozimetriju u Uniji radi obavljanja zdravstvenog pregleda prije zaposlenja ili klasifikacije u kategoriju radnika A u skladu s člankom 44. te radi nadzora daljnje izloženosti radnika.

Članak 44.

Zdravstveni nadzor izloženih radnika

1.  Zdravstveni nadzor izloženih radnika temelji se na načelima kojima se općenito uređuje djelatnost medicine rada.

2.  Za zdravstveni nadzor radnika kategorije A odgovorne su službe medicine rada.

Ovaj zdravstveni nadzor omogućuje procjenu zdravstvenog stanja radnika pod nadzorom u vezi s njihovom sposobnosti za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene. U tu svrhu službe medicine rada imaju pristup svim bitnim podacima koje zatraže, uključujući podatke o ekološkim uvjetima u radnim prostorima.

3.  Zdravstveni nadzor uključuje:

(a)  Zdravstveni pregled prije zaposlenja ili klasifikacije u kategoriju radnika A kako bi se utvrdila radnikova sposobnost za mjesto radnika kategorije A za koje ga se razmatra.

(b)  Redovne zdravstvene preglede.

Zdravstveno stanje svih radnika kategorije A provjerava se najmanje jedanput godišnje u svrhu utvrđivanja radnikove sposobnosti za obavljanje svojih poslova. Priroda ovih pregleda, koje službe medicine rada mogu ponoviti onoliko puta koliko smatraju potrebnim, ovisi o vrsti posla i o zdravstvenom stanju pojedinog radnika.

3a.  Pregled radnika održat će se u okviru radnog vremena i bez troškova za radnike. [Am. 85]

4.  Službe medicine rada mogu uputiti na potrebu za zdravstvenim nadzorom nakon prestanka rada dokle god to smatraju nužnim za zaštitu zdravlja osobe o kojoj je riječ.

Članak 45.

Zdravstvena klasifikacija

U vezi sa sposobnosti za rad radnika kategorije A potrebno je utvrditi sljedeću zdravstvenu klasifikaciju:

(a)  sposoban;

(b)  sposoban pod određenim uvjetima;

(c)  nesposoban.

Članak 46.

Zabrana zapošljavanja ili klasifikacije nesposobnih radnika

Nijedan radnik ne može biti zaposlen ili klasificiran na bilo koji rok na nekom radnom mjestu kao radnik kategorije A ako se zdravstvenim nadzorom utvrdi da je radnik nesposoban za to radno mjesto.

Članak 47.

Medicinska dokumentacija

1.  Za svakog radnika kategorije A potrebno je voditi medicinsku dokumentaciju i ažurirati je sve dok je zaposlen kao radnik kategorije A. Nakon toga ju je potrebno pohranjivati dok pojedinac ne navrši 75 godina, ali u svakom slučaju ne manje od 30 godina nakon prestanka rada u službi koja je uključivala izlaganje ionizirajućem zračenju.

2.  Medicinska dokumentacija sadržava podatke o prirodi zaposlenja, rezultatima zdravstvenih pregleda koji prethode zaposlenju ili klasifikaciji u kategoriju A radnika, redovnim zdravstvenim pregledima i zapisu o dozi kako nalaže članak 41.

Članak 48.

Poseban zdravstveni nadzor

1.  Uz zdravstveni nadzor izloženih radnika iz članka 44. omogućuje se svako daljnje djelovanje koje službe za medicinu rada smatraju nužnima za zaštitu zdravlja izloženih pojedinaca, kao što su daljnje pretrage, mjere dekontaminacije ili hitan sanacijski tretman.

2.  Poseban zdravstveni nadzor provodi se u svakom slučaju premašivanja godišnje doze od 50 mSv ili bilo kojih drugih granica doze utvrđenih člankom 10. stavkom 2.

3.  Naknadni uvjeti izloženosti podliježu dogovoru službi za medicinu rada.

Članak 49.

Pritužbe

1.  Države članice utvrđuju postupke za slučaj ulaganja pritužbi na nalaze i odluke donesene u skladu s člancima 45., 46. i 48.

2.  Savjetovanje i sudjelovanje radnika i/ili njihovih predstavnika uređeno je člankom 11. Direktive Vijeća 89/391/EEZ(17). [Am. 86]

Članak 50.

Zaštita vanjskih radnika

1.  Države članice osiguravaju da sustav individualnog nadzora zračenja daje jednaku zaštitu i medicinsku skrb vanjskim radnicima kao i radnicima koje je poduzeće zaposlilo na neodređeno. [Am. 87]

2.  Poduzeće je odgovorno, izravno ili ugovornim sporazumom s poslodavcem vanjskog radnika, za operativne aspekte zaštite vanjskih radnika od zračenja.

3.  Poduzeće posebice:

(a)  provjerava je li utvrđena zdravstvena sposobnost dotičnog vanjskog radnika za obavljanje poslova koji se radniku dodjeljuju;

(b)  osigurava da vanjski radnik, osim osnovnog osposobljavanja u zaštiti od zračenja iz članka 16., dobije i posebno osposobljavanje u vezi sa značajkama područja pod nadzorom i poslovima;

(c)  osigurava da je vanjskom radniku dodijeljena potrebna zaštitna oprema;

(d)  osigurava individualni nadzor izloženosti vanjskog radnika koji odgovara vrsti poslova i bilo koji operativni nadzor doza koji bi mogao biti potreban;

(e)  osigurava usklađenost sa sustavom zaštite kako je utvrđeno u Poglavlju III.;

(f)  osigurava ili poduzima sve potrebne korake kako bi osiguralo da se nakon svake aktivnosti bilježe svi podaci o zračenju iz točke 2. odjeljka B Priloga VIII. koji se odnose na nadziranje pojedinačne izloženosti svakog vanjskog radnika.

4.  Poslodavci vanjskih radnika dužni su, izravno ili ugovornim sporazumom s poduzećem, osigurati da zaštita njihovih radnika od zračenja bude u skladu s odgovarajućim odredbama ove Direktive, a osobito:

(a)  osigurati usklađenost sa sustavom zaštite kako je utvrđeno u Poglavlju III.;

(b)  osigurati informacije i osposobljavanje u području zaštite od zračenja na koje se odnosi članak 16.;

(c)  jamčiti ocjenjivanje izloženosti svojih radnika i njihov zdravstveni nadzor pod uvjetima utvrđenima u člancima 37. i od 39. do 48.;

(d)  osigurati ažuriranje podataka o individualnom nadziranju izloženosti zračenju svakog svojeg radnika u skladu s točkom 1. odjeljka B Priloga VIII. u sustavu podataka za individualno nadziranje zračenja iz članka 42. stavka 1. točke (d).

5.  Svi vanjski radnici dužni su u najvećoj mogućoj mjeri dati svoj doprinos zaštiti koja im je omogućena sustavom nadziranja zračenja iz stavka 1.

Članak 51.

Posebne ovlaštene izloženosti

1.  U iznimnim okolnostima, koje se procjenjuju od slučaja do slučaja i ne uključuju izvanredne događaje, nadležna tijela mogu dopustiti, kada to nalažu posebni postupci, pojedinačne izloženosti određenih radnika dobrovoljaca u kojima se prekoračuju granice doza utvrđene člankom 10., pod uvjetom da su takve izloženosti ograničene vremenski i na određena radna područja te u granicama najvećih razina izloženosti koje za određene slučajeve određuju nadležna tijela. Potrebno je u obzir uzeti sljedeće okolnosti:

(a)  takvim izloženostima podliježu samo radnici kategorije A kako je utvrđeno člankom 38.;

(b)  iz takve izloženosti isključuju se pripravnici, studenti, trudnice i, ako postoji rizik od unosa radionuklida, dojilje;

(c)  poduzeće unaprijed oprezno opravdava takve izloženosti i temeljito o njima raspravlja s dobrovoljnim radnicima, njihovim predstavnicima, službom medicine rada ili stručnjakom za zaštitu od zračenja;

(d)  određene radnike potrebno je prethodno obavijestiti o uključenim opasnostima i mjerama opreza koje je potrebno provesti za vrijeme postupka;

(e)  sve doze koje se odnose na takva izlaganja potrebno je zasebno zabilježiti u medicinskoj dokumentaciji na koju upućuje članak 47. i u osobnom zapisu iz članka 41.

2.  Prekoračenje granica doza zbog posebno ovlaštenih izloženosti nije nužno razlog za isključivanje radnika iz uobičajenih poslova ili premještanje radnika bez njihova pristanka.

3.  Izlaganje posade svemirskog vozila iznad granične doze smatra se posebno ovlaštenom izloženošću.

Članak 52.

Izvanredna profesionalna izloženost

1.  Tijela za hitne intervencije dužna su osigurati da nijedan interventni radnik ne poduzima mjere koje dovode do doza viših od 50 mSv, osim u posebnim slučajevima koji su utvrđeni državnim planom intervencijskog djelovanja. U takvim se slučajevima definiraju odgovarajuće referentne razine više od 50 mSv. U iznimnim situacijama, radi spašavanja života, sprečavanja ozbiljnih posljedica po zdravlje koje uzrokuje zračenje ili sprečavanja razvoja katastrofalnih uvjeta, može se odrediti referentna razina viša od 100 mSv.

2.  Tijela za hitne intervencije dužna su osigurati da su interventni radnici koji bi mogli poduzeti mjere prilikom kojih bi se mogla premašiti granica doze od 50 mSv dobrovoljci koji su jasno i detaljno unaprijed obaviješteni o vezanim opasnostima za zdravlje i dostupnim zaštitnim mjerama.

3.  U slučaju izvanredne izloženosti, države članice zahtijevaju radiološko i zdravstveno nadziranje interventnih radnika. Individualno nadziranje ili procjena pojedinačni doza provodi se u skladu s okolnostima.

Članak 53.

Radon na radnim mjestima

1.  U okviru akcijskog plana iz članka 103. države članice uspostavljaju nacionalne referentne razine za unutarnje koncentracije radona. Takve referente razine za radna mjesta ne premašuju godišnji prosjek od 1 000 Bq/m3.

2.  U sklopu državnog akcijskog plana države članice dužne su osigurati da se mjerenja radona provode na radnim mjestima koja se nalaze u prizemlju ili na podzemnoj razini unutar područja s koncentracijama radona te na određenim vrstama radnih mjesta kako je utvrđeno akcijskim planom.

3.  Od poduzeća u kojima je premašena državna referentna razina za postojeća radna mjesta države članice zatražit će poduzimanje odgovarajućih mjera za smanjenje koncentracija ili izloženosti radonu u skladu s načelom optimizacije iz Poglavlja III.

4.  U slučaju da mjerenja na radnim mjestima ili u određenim prostorijama unutar zgrade i dalje premašuju referentnu razinu unatoč mjerama poduzetim u skladu sa stavkom 3., države članice takvu situaciju smatraju planiranom situacijom izloženosti te primjenjuju odgovarajuće odrednice za profesionalnu izloženost kako je utvrđeno člankom 30. stavkom 1. točkom (d).

POGLAVLJE VII.

ZAŠTITA PACIJENATA I DRUGIH POJEDINACA KOJI PODLIJEŽU MEDICINSKOJ IZLOŽENOSTI

Članak 54.

Opravdanost

1.  Medicinska izloženost pokazuje dovoljnu neto korist, ako se ukupne moguće dijagnostičke ili terapijske prednosti medicinske izloženosti, uključujući izravne koristi za zdravlje pojedinca i korist društvu, odmjere naspram štete za pojedinca koju izloženost može uzrokovati, uzimajući u obzir učinkovitost, koristi i rizike dostupnih alternativnih tehnika koje imaju isti cilj, ali pri kojima nema izlaganja ionizirajućem zračenju ili ga ima manje.

Također treba voditi računa o pojedinačnoj šteti od izloženosti medicinskog radiologijskog osoblja i drugih pojedinaca.

Osobito se trebaju primijeniti sljedeći uvjeti:

(a)  sve nove vrste djelatnosti koje uključuju medicinsku izloženost unaprijed se opravdavaju prije nego što budu općenito prihvaćene;

(b)  postojeće vrste djelatnosti koje uključuju medicinsku izloženost revidiraju se svaki put kada se steknu novi i važni dokazi o njihovoj učinkovitosti ili mogućim posljedicama;

(c)  svaka pojedina medicinska izloženost unaprijed se opravdava uzimajući u obzir određene ciljeve izloženosti i osobine dotičnog pojedinca.

Ako neka vrsta djelatnosti koja uključuje medicinsku izloženost nije općenito opravdana, posebna pojedinačna izloženost te vrste može se opravdati u posebnim okolnostima, procijeniti ovisno o slučaju i dokumentirati.

Uputitelj i radiolog nastojat će, kad je moguće, pribaviti prethodne dijagnostičke podatke ili zdravstvenu dokumentaciju u vezi s planiranom izloženosti i te podatke uzeti u obzir radi izbjegavanja nepotrebne izloženosti.

1a.  Osoblje redovito prolazi obuku te se nadzire usklađenost s primjenjivim pravilima. [Am. 88]

2.  Medicinsku izloženost radi medicinskog ili biomedicinskog istraživanja ispituje etičko povjerenstvo koje je zasnovano u skladu s nacionalnim postupcima i/ili koje je zasnovalo nadležno tijelo.

3.  Posebno opravdanje za medicinske radiološke postupke koji se provode u sklopu programa zdravstvenih pregleda provodi nadležno zdravstveno tijelo u suradnji s odgovarajućim stručnim tijelima.

4.  Izloženost njegovatelja i pratitelja pokazuje dovoljnu neto korist, uzimajući u obzir izravne koristi za zdravlje pacijenta, koristi za njegovatelja/pratitelja i štetu koju izloženost može prouzročiti.

5.  Svaki medicinski radiološki postupak na pojedincu bez simptoma, koji se obavlja radi ranog otkrivanja bolesti, dio je programa zdravstvenih pregleda ili zahtijeva posebno dokumentirano opravdanje radiologa za tog pojedinca, uz savjetovanje s uputiteljem, pridržavajući se smjernica odgovarajućih stručnih tijela i nadležnih tijela. Posebnu pozornost treba pridati informiranju pacijenta kako je utvrđeno člankom 56. stavkom 3.

6.  Ako se izloženost ne može opravdati u skladu sa stavcima od 1. do 5., neće biti dopuštena.

Članak 55.

Optimizacija

1.  Sve doze primljene zbog medicinske izloženosti u svrhu radiodijagnostike i interventne radiologije bit će što je razumno moguće niže u skladu s dobivanjem potrebne informacije zahvaljujući slikanju, uzimajući u obzir gospodarske i društvene čimbenike.

Za svaku medicinsku izloženost pacijenata u radioterapijske svrhe pojedinačno se planiraju izlaganja ciljanih opsega, uzimajući u obzir da doze usmjerene na opsege i tkiva koji nisu ciljani budu što je razumno moguće niže i u skladu s ciljanom radioterapijskom svrhom izloženosti.

2.  Države članice dužne su osigurati uspostavu, redovitu provjeru i uporabu dijagnostičkih referentnih razina za radiodijagnostička ispitivanja, a po potrebi i za interventne radiološke postupke, te dostupnost uputa za interventne radiološke postupke.

3.  Države članice dužne su u sklopu svakog biomedicinskog i medicinskog istraživačkog projekta osigurati da:

(a)  uključeni pojedinci sudjeluju dobrovoljno;

(b)  tim pojedincima su dane sve informacije o opasnostima od izlaganja; [Am. 89]

(c)  ograničenje doze bude utvrđeno za pojedince za koje se ne očekuje izravna medicinska korist od izloženosti;

(d)  u slučaju pacijenata koji dobrovoljno pristaju na eksperimentalnu dijagnostiku ili terapijsku praksu i za koje se očekuje da će imati dijagnostičke ili terapijske koristi od te prakse, radiolog i/ili uputitelj na pojedinačnoj osnovi razmatraju razine doza.

4.  Optimizacija uključuje odabir opreme, dosljedno stvaranje primjerenih dijagnostičkih informacija ili terapijskih ishoda, praktične aspekte postupaka medicinskog izlaganja, osiguravanje kvalitete, uključujući primjereno obučavanje osoblja, te procjenu i ocjenjivanju doza za pacijente i osoblje ili primijenjenih aktivnosti, uzimajući u obzir gospodarske i društvene čimbenike. [Am. 90]

5.  Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)  ograničenje doza za izlaganje njegovatelja i pratitelja;

(b)  uspostavu primjerenih smjernice za izlaganje njegovatelja i pratitelja, kao i za primjerenu uporabu opreme. [Am. 91]

6.  Države članice dužne su pobrinuti se da u slučaju pacijenta koji je podvrgnut liječenju ili dijagnostici na temelju radionuklida radiolog ili poduzeće, prema potrebi, pacijentu ili njegovu skrbniku osigura pisane upute kako bi što više ograničio doze koje primaju osobe u kontaktu s pacijentom i pružio informacije o rizicima od ionizirajućeg zračenja.

Te se upute dijele prije odlaska iz bolnice ili klinike ili slične institucije.

Članak 56.

Odgovornosti

1.  Uputitelj i radiolog uključeni su u postupak opravdavanja koji utvrđuju države članice.

2.  Države članice dužne su osigurati da se svaka medicinska izloženost provodi pod kliničkom odgovornošću radiologa.

3.  Radiolog osigurava da su pacijentu ili skrbniku po zakonu pružene sažete i lako razumljive informacije u vezi s koristima i opasnostima povezanima s dozom zračenja medicinskog izlaganja kako bi im se omogućilo davanje informiranog pristanka. Slične informacije kao i odgovarajuće smjernice u skladu s člankom 55. stavkom 5. točkom (b) daju se njegovateljima i pratiteljima. [Am. 92]

4.  Poduzeće ili radiolog prema potrebi mogu delegirati praktične strane postupaka medicinske izloženosti jednom ili više pojedinaca koji su ovlašteni za takav oblik rada u priznatom polju specijalizacije.

Članak 57.

Postupci

1.  Za svaku opremu utvrđuju se pisani protokoli za svaku vrstu standardnog medicinskog radiološkog postupka.

2.  Države članice dužne su osigurati da smjernice za upućivanje na medicinsko snimanje, uzimajući u obzir doze zračenja, budu dostupne uputiteljima.

3.  U medicinsko-radiološkim djelatnostima sudjeluje stručnjak za medicinsku fiziku, a njegovo sudjelovanje razmjerno je riziku zračenja prilikom djelatnosti. Posebno:

(a)  stručnjak za medicinsku fiziku izravno je uključen u radioterapijske aktivnosti različite od standardiziranih terapijskih aktivnosti u sklopu nuklearne medicine;

(b)  stručnjak za medicinsku fiziku uključen je u standardizirane terapijske aktivnosti u sklopu nuklearne medicine te u radiodijagnostičke i interventne radiološke aktivnosti;

(c)  stručnjak za medicinsku fiziku uključen je, prema potrebi, u druge jednostavne radiodijagnostičke postupke radi savjetovanja u vezi sa zaštitom od zračenja pri medicinskoj izloženosti.

4.  Kliničke revizije provode se u skladu s nacionalnim postupcima.

5.  Države članice dužne su osigurati da se odgovarajuće lokalne provjere provode kada god se dijagnostičke referentne razine neprekidno premašuju, a odgovarajuće korektivne mjere provode se bez odgode.

Članak 58.

Osposobljavanje

Države članice dužne su osigurati uvjete osposobljavanja i priznavanja iz članaka 15., 19. i 81. za radiologa, stručnjaka za medicinsku fiziku i pojedince iz članka 56. stavka 4.

Članak 59.

Oprema

1.  Države članice poduzimaju korake koje smatraju nužnima radi izbjegavanja nepotrebnog širenja medicinsko-radiološke opreme.

2.  Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)  sva medicinska radiološka oprema koja je u upotrebi drži se pod strogim nadzorom po pitanju zaštite od zračenja i odlaže se u skladu s primjerenim zakonodavstvom na snazi; [Am. 93]

(b)  nadležnim tijelima dostupan je suvremeni inventar medicinsko-radiološke opreme za svako medicinsko-radiološko postrojenje;

(c)  poduzeće provodi odgovarajuće programe osiguranja kvalitete i procjene doze ili procjenu aktivnosti kojoj je pacijent izložen; i

(d)  ispitivanje prihvatljivosti, koje uključuje stručnjaka za medicinsku fiziku, provodi se prije prve uporabe opreme u kliničke svrhe, te se nakon toga redovito provodi ispitivanje učinkovitosti kao i nakon svakog većeg postupka održavanja. Prilikom izvođenja takvih ispitivanja, države članice se pridržavaju smjernica Komisije (posebice Zaštita od zračenja br 162 - Kriteriji za prihvatljivost medicinske radiološke opreme koja se koristi u dijagnostičkoj radiologiji, nuklearnoj medicini i radioterapiji) i europskih i međunarodnih standarda trenutno primjenjivih na medicinsku radiološku opremu (IECTC62 o električnoj opremi u medicinskoj praksi, standardi IAEA-e, ICPR smjernice). [Am. 94]

3.  Nadležna tijela poduzimaju korake kako bi osigurala da poduzeća poduzimaju nužne mjere za unapređenje neodgovarajućeg ili neispravnog funkcioniranja medicinsko-radiološke opreme. Također donose posebne kriterije prihvatljivosti opreme kako bi navela kad je odgovarajuća korektivna mjera nužna, uključujući, prema potrebi, stavljanje opreme izvan pogona.

4.  Zabranjuje se uporaba fluoroskopske opreme bez uređaja za kontrolu brzine doze ili bez pojačivača slike ili istovrsnog uređaja.

5.  Svaka oprema koja se upotrebljava za interventnu radiologiju i računalnu tomografiju ima uređaj ili značajku koja radiologa upućuje o količini zračenja koje oprema proizvodi tijekom medicinsko-radiološkog postupka. Svaka druga medicinsko-radiodijagnostička oprema koja uđe u uporabu nakon što ova Direktiva stupi na snagu imat će takav uređaj ili značajku ili istovrsno sredstvo za utvrđivanje proizvedene količine zračenja. Doza zračenja dio je izvještaja o pregledu.

Članak 60.

Posebne djelatnosti

1.  Države članice dužne su osigurati odgovarajuću medicinsko-radiološku opremu, praktične tehnike i popratnu opremu u medicinskom izlaganju

(a)  djece;

(b)  koje je dio programa zdravstvenih pregleda;

(c)  koje uključuje visoke doze kojima je pacijent izložen, kao što su interventna radiologija, računalna tomografija ili radioterapija.

Kod ovih praksi posebna se pozornost pridaje programima osiguranja kvalitete tih djelatnosti te procjeni doze ili aktivnosti kojoj je pacijent izložen, kao što spominje članak 59. stavak 2. točka (c).

2.  Države članice dužne su osigurati da radiolozi i pojedinci iz članka 56. stavka 4. koji obavljaju izlaganja iz stavka 1. ovoga članka steknu odgovarajuće osposobljavanje na području ovih medicinsko-radioloških djelatnosti kao što nalaže članak 19.

Članak 61.

Posebna zaštita za vrijeme trudnoće i dojenja

1.  Ako je žena u reproduktivnoj dobi, uputitelj i radiolog dužni su je po odredbama država članica upitati je li trudna i doji li ako je to bitan kriterij.

Ako se trudnoća ne može isključiti, ovisno o vrsti medicinske izloženosti, a osobito ako je uključeno područje trbuha i zdjelice, posebna se pozornost pridaje opravdanosti, posebice hitnosti, i optimizaciji medicinske izloženosti, uzimajući u obzir izloženost buduće majke i nerođena djeteta.

2.  U slučaju dojilja, u nuklearnoj medicini, ovisno o vrsti medicinske izloženosti ili liječenja, posebna se pozornost pridaje opravdanosti, posebice hitnosti, i optimizaciji medicinske izloženosti, uzimajući u obzir izloženost buduće majke i nerođena djeteta.

3.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., države članice poduzimaju mjere za podizanje svijesti žena na koje se ovaj članak odnosi, na primjer putem javnih objava na odgovarajućim mjestima.

Članak 62.

Slučajne i nehotične izloženosti

Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)  poduzeti su svi opravdani koraci za smanjenje vjerojatnosti i opsega slučajnih i nehotičnih izloženosti pacijenata u svim medicinsko-radiološkim postupcima, uzimajući u obzir gospodarske i socijalne čimbenike;

(b)  za radioterapijske djelatnosti program osiguranja kvalitete uključuje ispitivanje rizika slučajnih i nehotičnih izloženosti;

(c)  za sve oblike medicinske izloženosti poduzeće provodi sustav bilježenja i analize događaja koji uključuju ili potencijalno uključuju slučajne i nehotične izloženosti;

(d)  poduzeće izvještava što prije moguće nadležno tijelo o značajnim događajima u skladu s definicijama tijela vlasti, kao i o rezultatima istrage i korektivnim mjerama potrebnima da bi se izbjegli takvi događaji. U slučaju medicinskih proizvoda, poduzeće ili korisnik odmah prosljeđuju sve odgovarajuće informacije nadležnim tijelima ▌za post-tržišni nadzor uspostavljenima Direktivom Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima. Prema potrebi ta tijela vlasti obavještavaju druga nadležna tijela; [Am. 95]

(e)  organizira se informiranje uputitelja, radiologa i pacijenta o nehotičnoj ili slučajnoj izloženosti.

Članak 63.

Procjene doza za stanovništvo

Države članice dužne su pobrinuti se za utvrđivanje distribucije procjena doza za medicinsku izloženost po stanovniku te u obzir uzimaju distribuciju dobi i spol izloženog stanovništva.

POGLAVLJE VIII.

ZAŠTITA STANOVNIŠTVA

Odjeljak 1.

Zaštita stanovništva u normalnim okolnostima

Članak 64.

Načela zaštite stanovništva

Države članice stvaraju uvjete nužne za osiguravanje najbolje zaštite stanovništva u prevladavajućim okolnostima na temelju načela određenih u Poglavlju III. o sustavu zaštite od zračenja i primjene uvjeta utvrđenih u ovom poglavlju.

Članak 65.

Operativna zaštita stanovništva

1.  Operativna zaštita pojedinih stanovnika u normalnim uvjetima od djelatnosti za koje je potrebna licenca uključuje sve mjere i ispitivanja kojima se otkrivaju i odstranjuju čimbenici koji, u tijeku bilo koje radnje koja uključuje izlaganje ionizirajućem zračenju, mogu dovesti do nastanka opasnosti od izloženosti pojedinih stanovnika koja se ne može zanemariti sa stajališta zaštite od zračenja. Takva zaštita uključuje sljedeće poslove:

(a)  pregledavanje i odobrenje planova i predloženih lokacija za postrojenja koja uključuju opasnost od izloženosti unutar određenog državnog područja sa stajališta zaštite od zračenja;

(b)  odobrenje rada novih postrojenja koja podrazumijevaju rizik izloženosti za koje se osigurava odgovarajuća zaštita od bilo kojeg izlaganja ili radioaktivne kontaminacije za koje postoji vjerojatnost širenja izvan opsega samog postrojenja, uzimajući u obzir, prema potrebi, demografske, meteorološke, geološke, hidrološke i ekološke uvjete;

(c)  pregledavanje i odobrenje planova za ispuštanje radioaktivnih otpadnih tekućina.

Ovi se poslovi obavljaju u skladu s pravilima koja su utvrdila nadležna tijela ne temelju rizika izloženosti.

2.  Nadležno tijelo uspostavlja i objavljuje odobrene granice za ispuštanje radioaktivnih otpadnih tekućina. Te dozvole za ispuštanje [Am. 96]

(a)  uzimaju u obzir doze koje su zaprimili stanovnici zbog postojećih antropogenih situacija i drugih planiranih aktivnosti te rezultate optimizacije izloženosti stanovništva; [Am. 97]

(b)  odražavaju dobru praksu u upravljanju sličnim postrojenjima;

(c)  otvaraju prostor za radnu fleksibilnost objekta.

Članak 66.

Procjena doza za stanovništvo

1.  Države članice na temelju postojeće opasnosti od izlaganja uspostavljaju sustav za procjenu doza za stanovništvo iz situacija planirane izloženosti.

2.  Nadležna tijela utvrđuju djelatnosti u kojima se provodi realistična procjena doza za stanovništvo. Za druge djelatnosti države članice smiju zahtijevati samo sigurnosnu procjenu na temelju općih podataka.

3.  Za realističnu procjenu doza za stanovništvo, nadležno tijelo:

(a)  osigurava onoliko realnu procjenu doza za djelatnosti na koje upućuje članak 65. koliko je to moguće postići za reprezentativne osobe;

(b)  odlučuje koliko se često procjenjuju doze i poduzima sve potrebne korake za utvrđivanje referentnih skupina stanovništva, uzimajući u obzir učinkovite putove prijenosa radioaktivnih tvari;

(c)  osigurava, vodeći pri tome računa o opasnosti od zračenja, da procjene doza za stanovništvo uključuju:

i.  procjenu doza koje su posljedica vanjskog zračenja, kada je to primjereno, koja pokazuje kakvoću tog zračenja;

ii.  procjenu unosa radionuklida, koja pokazuje prirodu radionuklida i, prema potrebi, njihova fizikalna i kemijska stanja, te određivanje aktivnosti i koncentracije tih radionuklida;

iii.  procjenu doza koje reprezentativna osoba može primiti i specifikacija osobina reprezentativne osobe;

(d)  zahtijeva održavanje evidencije i ustupanje evidencije svim dionicima o mjerenjima vanjske izloženosti, procjenama unosa radionuklida i radioaktivne kontaminacije i rezultatima procjene doza koje prima reprezentativna osoba.

Članak 67.

Praćenje radioaktivnih ispusta

1.  U slučaju odobrenja ovlaštenja za ispuštanje radioaktivnih tvari, države članice traže od poduzeća odgovornog za djelatnost da procijeni radioaktivne plinovite ili tekuće ispuste u okoliš te izvijesti nadležno tijelo o rezultatima.

2.  Države članice traže od svakog poduzeća odgovornog za nuklearni reaktor ili postrojenje za ponovnu obradu da prati radioaktivne ispuste u normalnom radu u skladu sa standardiziranim informacijama odabranima za praćenje i izvještavanje Europske komisije kako je utvrđeno u Preporuci Komisije 2004/2/Euratom(18).

Članak 68.

Zadaci za poduzeća

1.  Države članice zahtijevaju od poduzeća da izvrše sljedeće zadatke:

(a)  postizanje i održavanje najviše moguće razine zaštite javnog zdravlja i okoliša; [Am. 98]

(b)  provjeru učinkovitosti i održavanje tehničkih uređaja;

(c)  odobrenje rada, sa stajališta nadzora zaštite od zračenja, opreme i postupaka za mjerenje i, po potrebi, procjenu izlaganja stanovništva i radioaktivne kontaminacije okoliša;

(d)  redovitu kalibraciju mjernih instrumenata i redovitu provjeru njihove upotrebljivosti i pravilne uporabe.

2.  Stručnjaci za zaštitu od zračenja i, po potrebi, službenici za zaštitu od zračenja uključeni su u izvršenje zadataka navedenih u stavku 1.

Članak 69.

Program nadziranja okoliša

Države članice dužne su osigurati uspostavu odgovarajućeg programa nadziranja okoliša radi procjene izloženosti stanovništva.

Odjeljak 2.

Izvanredne situacije izloženosti

Članak 70.

Intervencija

1.  Države članice zahtijevaju od poduzeća odgovornog za dozvoljenu praksu da odmah izvijesti nadležna tijela o bilo kakvoj izvanrednoj situaciji koja se odvija u njegovu postrojenju ili je povezana s njegovim aktivnostima te da poduzme sve primjerene akcije kako bi se smanjile posljedice. [Am. 99]

2.  Države članice dužne su osigurati da u slučaju izvanredne situacije na svojem teritoriju poduzeće izvrši prvotnu privremenu procjenu okolnosti i posljedica izvanredne situacije te da pomogne u primjeni zaštitnih mjera.

2a Države članice trebale bi se odmah međusobno obavještavati o svakoj izvanrednoj situaciji u vezi sa zračenjem koja se dogodila na njihovu teritoriju. [Am. 100]

3.  Države članice dužne su osigurati da se omoguće zaštitne mjere u vezi s:

(a)  izvorom zračenja radi smanjenja ili prekida izravnog zračenja i emisije radionuklida ili sprečavanja izloženosti ili kontaminacije koja nastaje zbog izvora bez posjednika;

(b)  okolišem, kako bi se smanjio prijenos radioaktivnih tvari na pojedince,

(c)  pojedince, kako bi se smanjilo izlaganje te da bi bili u potpunosti obaviješteni, što je prije moguće, o opasnostima i mogućim nuspojavama izvanredne situacije koja se dogodila. [Am. 101]

4.  U slučaju izvanrednog događaja na svojem teritoriju ili izvan njega, država članica ili tijelo za interventno djelovanje zahtijevaju:

(a)  organiziranje odgovarajućih zaštitnih mjera, uzimajući u obzir stvarna obilježja izvanredne situacije sukladno optimiziranoj strategiji zaštite kao dijela plana intervencijskog djelovanja, a elementi za uključivanje u plan intervencijskog djelovanja navedeni su u odjeljku B Priloga IX.;

(b)  procjenu i bilježenje posljedica izvanredne situacije i učinkovitosti zaštitnih mjera.

5.  Države članice ili tijelo za interventno djelovanje dužni su osigurati, ako tako situacija zahtijeva, da se organizira zdravstveno zbrinjavanje žrtava.

Članak 71.

Informacije za stanovništvo koje će vjerojatno zahvatiti izvanredan događaj

1.  Države članice osiguravaju da stanovnici za koje je vjerojatno da će biti pogođeni u slučaju izvanredne situacije dobiju informacije o njima namijenjenima mjerama zdravstvene zaštite i o radnjama koje treba poduzeti u slučaju takvog izvanrednog događaja. To se primjenjuje barem na ljude koji žive unutar 50 km od postrojenja u opasnosti. [Am. 102]

2.  Pružene informacije obuhvaćaju barem elemente određene u odjeljku A Priloga X.

3.  Pojedinim stanovnicima iz stavka 1. te se informacije pružaju bez podnošenja bilo kakvog zahtjeva.

4.  Države članice ažuriraju podatke i šire ih u redovitim razmacima te kad god dođe do znatnih promjena. Te su informacije stalno dostupne javnosti.

Članak 72.

Informacije za stanovništvo stvarno zahvaćeno izvanrednim događajem

1.  Države članice osiguravaju da, kada se dogodi izvanredna situacija, stanovnici koji su stvarno pogođeni budu bez odgađanja obaviješteni o činjenicama povezanima s izvanrednim događajem, koracima koje treba poduzeti te, ako je potrebno, mjerama zdravstvene zaštite koje su im namijenjene.

2.  Pružene informacije obuhvaćaju one točke iz odjeljka B Priloga X. koje su važne za vrstu izvanrednog događaja.

Članak 72.a

Informiranje stanovništva

Čim zaprime vijesti o izvanrednoj situaciji, države članice osiguravaju da se stanovništvo obavijesti što je prije moguće.

Objavljuju se sve informacije nužne za procjenu situacije i njezina razvoja, posebice podaci o vremenu i vremenskoj prognozi, kretanjima zraka i nakupinama u tlu, omjerima doza u prostoru i razinama zagađenosti kritičnih prehrambenih proizvoda. Mjerodavna tijela vlasti objavljuju predviđanja efektivne doze i ekvivalentne doze za vitalne organe, planirane i dovršene intervencije te očekivane i stvarne preostale doze. [Am. 103]

Odjeljak 3.

Postojeće situacije izloženosti

Članak 73.

Kontaminirana područja

1.  Strategije za upravljanje kontaminiranim područjima obuhvaćaju, prema potrebi, sljedeće:

(a)  razgraničavanje pogođenih područja i utvrđivanje broja pogođenih stanovnika;

(b)  razmatranje potrebe i opsega zaštitnih mjera za pogođena područja i stanovnike;

(c)  razmatranje potrebe za sprečavanjem ili kontrolom pristupa pogođenim područjima ili nametanja ograničenja životnim uvjetima u tim područjima;

(d)  procjenu izloženosti različitih skupina stanovništva i procjenu sredstava dostupnih pojedincima za kontrolu vlastite izloženosti;

(e)  kratkoročne i dugoročne ciljeve strategije i odgovarajuće referentne razine.

2.  Za područja s dugoročnom zaostalom kontaminacijom u kojima država članica odluči dopustiti stanovanje i nastavak društvenih i gospodarskih aktivnosti, države članice, u dogovoru s dionicima, osiguravaju sustave kontinuirane kontrole izloženosti radi uspostave životnih uvjeta koji se mogu smatrati normalnima, uključujući:

(a)  uspostavu referentnih razina koje su u skladu sa svakodnevnim životom;

(b)  uspostavu infrastrukture za potporu stalnim zaštitnim mjerama samopomoći u pogođenim područjima, kao što su pružanje informacija, savjetovanje i praćenje.

Članak 74.

Radon u stambenim objektima i zgradama s javnim pristupom

1.  U okviru akcijskog plana iz članka 103. države članice uspostavljaju nacionalne referentne razine za unutarnje koncentracije radona, koje (u godišnjem prosjeku) ne smiju prijeći:

(a)  200 Bq/m3 za nove stambene objekte i nove zgrade s javnim pristupom;

(b)  300 Bq/m3 za postojeće stambene objekte;

(c)  300 Bq/m3 za postojeće zgrade s javnim pristupom. U posebnim slučajevima gdje ljudi provode malo vremena u zatvorenim prostorima može se odrediti referentna razina do 1 000 Bq/m3.

2.  U sklopu nacionalnog akcijskog plana države članice

(a)  utvrđuju postojeće stambene objekte u kojima koncentracija radona premašuje referentnu razinu te potiču mjere za smanjenje koncentracija radona u postojećim stambenim objektima u kojima je referentna razina premašena;

(b)  osiguravaju provođenje mjerenja koncentracije radona u zgradama s javnim pristupom u područjima s koncentracijom radona.

3.  Države članice donose posebne građevinske propise za sprečavanje proboja radona iz tla i, kako je naznačeno u nacionalnom akcijskom planu, iz građevnih materijala te zahtijevaju sukladnost s tim građevnim propisima, osobito u područjima s koncentracijama radona, kako bi se izbjeglo premašivanje referentnih razina koncentracije radona za nove zgrade.

4.  Države članice omogućuju informiranje na lokalnoj i državnoj razini o prevladavajućim koncentracijama radona, o povezanim zdravstvenim rizicima i tehničkim sredstvima dostupnima za smanjenje postojećih koncentracija radona.

Članak 75.

Građevni materijali

1.  Odredbe ovog članka primjenjuju se na sljedeće:

(a)  građevne materijale koje nadležno tijelo utvrdi i popiše kao problematične sa stajališta zaštite od zračenja, uzimajući u obzir indikativni popis materijala iz Priloga XI. s obzirom na gama-zračenje koje emitiraju; ili

(b)  građevne materijale koje vlasti smatraju problematičnima u nacionalnom akcijskom planu za radon, kao što se navodi u članku 103.

2.  Za utvrđene vrste građevnog materijala, industrijski sektori koji takve materijale stavljaju na tržište

(a)  utvrđuju koncentracije radionuklida iz Priloga VII.;

(b)  izvještavaju nadležno tijelo o rezultatima mjerenja i odgovarajućem indeksu koncentracije aktivnosti iz Priloga VII.

3.  Nadležno tijelo dužno je pobrinuti se da se utvrđene vrste građevnih materijala klasificiraju u skladu s Prilogom VII., na temelju njihove namijenjene uporabe i indeksa koncentracije aktivnosti.

4.  Utvrđene vrste građevnih materijala za koje nije izgledno da će premašiti godišnju referentnu razinu od 1 mSv za vanjsku izloženost od građevnih materijala u zatvorenim prostorima, izvan prevladavajuće vanjske izloženosti u otvorenim prostorima, izuzimaju se od uvjeta na državnoj razini ne dovodeći u pitanje članak 103. Takve građevne materijale ipak treba nastaviti pratiti kako bi se osiguralo da je koncentracija aktivnosti i dalje u skladu s tom referentnom razinom. Građevni materijali kategorije A iz Priloga VII. izuzimaju se od bilo kakvih ograničenja povezanih sa stavljanjem na tržište Unije.

5.  Za utvrđene vrste građevnih materijala za koje je izgledno da će premašiti godišnju referentnu razinu od 1 mSv za vanjsku izloženost od građevnih materijala u zatvorenim prostorima, izvan prevladavajuće vanjske izloženosti u otvorenim prostorima, nadležno tijelo odlučuje o odgovarajućim mjerama, od registracije i opće primjene odgovarajućih građevinskih propisa do određenih ograničenja predviđene uporabe takvih materijala.

6.  Podaci o utvrđenim vrstama građevnih materijala, ovisno o provedbi građevinskih propisa, te njihova koncentracija radionuklida, indeks koncentracije aktivnosti i prateća klasifikacija dostupni su prije nego što se materijali stave na tržište.

POGLAVLJE IX.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 76.

Ekološki kriteriji

Države članice u svoj pravni okvir za zaštitu od zračenja te osobito unutar ukupnog sustava zaštite ljudskog zdravlja uključuju odredbu za zaštitu od zračenja neljudskih vrsta u okolišu. Taj pravni okvir uvodi ekološke kriterije čiji je cilj zaštita stanovništva ranjivih ili reprezentativnih neljudskih vrsta u svjetlu njihova značaja kao dijela ekosustava. Prema potrebi, identificiraju se vrste djelatnosti za koje je regulatorna kontrola opravdana kako bi se proveli zahtjevi ovog pravnog okvira. Zbog toga države članice jačaju istraživanja u ovom području i ažuriraju pravni okvir kako bi sukladno tome uzimao u obzir sve nove spoznaje. [Am. 104]

Članak 77.

Odobrene granice za ispuštanje

Kada utvrđuju odobrene granice za radioaktivne ispuste, u skladu s člankom 65. stavkom 2., nadležna tijela država članica također su dužna osigurati odgovarajuću zaštitu za neljudske vrste. U tu svrhu može se provesti opća sigurnosna procjena kako bi se osigurala usklađenost s ekološkim kriterijima.

Članak 78.

Slučajna ispuštanja

Države članice zahtijevaju od poduzeća da poduzmu primjerene tehničke mjere kako bi se izbjegla znatna šteta za okoliš ako dođe do slučajnog ispuštanja ili kako bi se ublažio opseg takve štete. Nacionalna tijela vlasti omogućuju nasumične redovne provjere lokacija ili postrojenja, kao i praksi koje koriste poduzeća, kako bi osigurala da se takve mjere provode ili su uvedene. [Am. 105]

Članak 79.

Ekološko nadziranje

Prilikom osnivanja programa za ekološko nadziranje ili zahtijevanja da se takvi programi provode, nadležna tijela država članica uključuju reprezentativne neljudske vrste ▌te također sastavnice okoliša koje predstavljaju načine za izlaganje stanovništva. Kako bi se povećala transparentnost i učinkovitost poduzetih mjera, nacionalna tijela vlasti država članica redovito izmjenjuju podatke i informacije o ekološkom nadziranju zračenja, uključujući trenutačno širenje novih podataka. [Am. 106]

POGLAVLJE X.

UVJETI ZA REGULATORNU KONTROLU

Odjeljak 1.

Institucijska infrastruktura

Članak 80.

Nadležno tijelo

1.  Države članice imenuju nadležno tijelo ili tijela koja obavljaju regulatornu kontrolu predviđenu ovom Direktivom. Nadležno tijelo ili tijela funkcionalno su nezavisna od svih institucija koje promiču ili rukuju nuklearnom energijom. [Am. 107]

1.a  Svaka država članica osigurava da nadležno tijelo države članice provodi sudjelovanje javnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kada su granice doza utvrđene ili izmijenjene. [Am. 108]

1.b  Postupci javnog sudjelovanja uključuju razumne vremenske okvire za različite faze, dopuštajući dovoljno vremena za obavještavanje javnosti te da se javnost se pripremi i učinkovito sudjeluje za vrijeme postupka donošenja odluka. [Am. 109]

1.c  Nadležno tijelo osigurava da se u odluci o granicama doza odgovarajuća pozornost posveti ishodu sudjelovanja javnosti. [Am. 110]

2.  Države članice prosljeđuju Komisiji naziv i adresu nadležnog tijela ili nadležnih tijela te njihova područja nadležnosti kako bi se omogućila brza komunikacija s takvim tijelima.

3.  Ako država članica ima više od jednog nadležnog tijela za nadzor visokoativnih zatvorenih izvora i izvora bez posjednika, određuje jednu kontaktnu točku za komunikaciju s nadležnim tijelima drugih država članica.

4.  Države članice prosljeđuju Komisiji sve promjene u vezi s podacima iz stavaka 2. i 3.

5.  Komisija je dužna priopćiti informacije iz stavaka 2., 3. i 4. svim nadležnim tijelima i redovno ih objavljivati u Službenom listu Europske unije u vremenskim razmacima manjima od dvije godine.

Članak 81.

Priznavanje službi i stručnjaka

1.  Države članice dužne su osigurati nužne uvjete za priznavanje:

(a)  službi medicine rada;

(b)  službi za dozimetriju;

(c)  stručnjaka za zaštitu od zračenja te službenika za zaštitu od zračenja; [Am. 111]

(d)  stručnjaka za medicinsku fiziku.

Države članice utvrđuju odredbe kako bi osigurale stalnost stručnosti i neovisnost tih usluga i stručnjaka. [Am. 112]

2.  Države članice određuju uvjete priznavanja i prenose ih Komisiji zajedno s imenom i adresom nadležnih tijela zaduženih za priznavanje. Države članice dužne su izvijestiti o svim promjenama u vezi s ovim podacima.

3.  Države članice dužne su navesti druge službe ili stručnjake kojima su potrebne određene kvalifikacije za zaštitu od zračenja te, po potrebi, postupak za priznavanje tih kvalifikacija.

4.  Komisija informacije primljene u skladu sa stavkom 2. stavlja na raspolaganje državama članicama.

Članak 82.

Službe medicine rada

Službe medicine rada obavljaju zdravstveni nadzor izloženih radnika u pogledu njihove izloženosti ionizirajućem zračenju i njihove sposobnosti za zadatke koje obavljaju.

Članak 83.

Službe za dozimetriju

Službe za dozimetriju utvrđuju unutrašnje ili vanjske doze za izložene radnike koji podliježu individualnom nadziranju kako bi zabilježile dozu u suradnji s poduzećem i službom medicine rada. Službe za dozimetriju obuhvaćaju kalibraciju, očitavanje i tumačenje uređaja za individualno nadziranje te mjerenje radioaktivnosti u ljudskom tijelu i biološkim uzorcima.

Članak 84.

Stručnjak za zaštitu od zračenja

1.  Na temelju svoje stručne procjene, stručnjak za zaštitu od zračenja daje poduzeću odgovarajuće savjete o pitanjima u vezi s izloženosti radnika i stanovnika.

2.  Savjeti stručnjaka za zaštitu od zračenja obuhvaćaju, ali nisu ograničeni, na sljedeće:

(a)  planove za nova postrojenja i stavljanje u pogon novih ili izmijenjenih izvora zračenja u odnosu na tehničke kontrole, značajke projektiranja, sigurnosna obilježja i uređaje za upozoravanje koji su bitni za zaštitu od zračenja;

(b)  kategorizaciju kontroliranih i nadziranih područja;

(c)  klasifikaciju radnika;

(d)  sadržaj programa za nadziranje na radnome mjestu i individualno nadziranje;

(e)  uporabu odgovarajuće instrumentacije za nadziranje zračenja;

(f)  odgovarajuće metode osobne dozimetrije;

(g)  optimizaciju i uspostavu odgovarajućih ograničenja doza;

(h)  osiguranje kvalitete;

(i)  program nadziranja okoliša;

(j)  uvjete za odlaganje radioaktivnog otpada;

(k)  uvjete za sprečavanje nesreća i nezgoda;

(l)  pripravnost i reakciju na izvanrednu situaciju izloženosti;

(m)  programe osposobljavanja i ponovnog osposobljavanja izloženih radnika.

3.  Posao stručnjaka za zaštitu od zračenja može, po potrebi, obaviti skupina stručnjaka koji zajedno raspolažu potrebnom stručnošću.

Članak 85.

Stručnjak za medicinsku fiziku

1.  U sklopu zdravstva stručnjak za medicinsku fiziku po potrebi djeluje ili daje specijalističke savjete o pitanjima povezanima s fizikom zračenja u pogledu medicinske izloženosti.

2.  Ovisno o medicinsko-radiološkoj djelatnosti, stručnjak za medicinsku fiziku preuzima odgovornost za dozimetriju, uključujući materijalna mjerenja radi procjene doze koju prima pacijent, daje savjete u vezi s medicinsko-radiološkom opremom te osobito pridonosi sljedećemu:

(a)  optimizaciji zaštite od zračenja pacijenata i drugih pojedinaca koji su podvrgnuti medicinskoj izloženosti, uključujući primjenu i uporabu dijagnostičkih referentnih razina;

(b)  definiranju i provedbi osiguranja kvalitete medicinsko-radiološke opreme;

(c)  pripremi tehničkih specifikacija medicinsko-radioloških uređaja i projektiranja postrojenja;

(d)  nadzoru medicinsko-radioloških pogona s obzirom na zaštitu od zračenja;

(e)  odabiru opreme za provedbu mjerenja zaštite od zračenja;

(f)  osposobljavanju stručnjaka i drugog osoblja u bitnim aspektima zaštite od zračenja;

(fa)  uspostavljanju dokumentiranih postupaka za pružanje informacija te obučavanje radnika izloženih zračenju. [Am. 113]

Posao stručnjaka za medicinsku fiziku može prema potrebi obavljati služba medicinske fizike.

Članak 86.

Službenik za zaštitu od zračenja

1.  Države članice odlučuju za koje je djelatnosti u poduzeću nužno imenovati službenika za zaštitu od zračenja radi obavljanja poslova povezanih sa zaštitom od zračenja. Države članice traže od poduzeća da službenicima za zaštitu od zračenja omoguće nužna sredstva za obavljanje rada. Službenik za zaštitu od zračenja izravno je odgovoran poduzeću.

2.  Ovisno o naravi djelatnosti, radni zadaci službenika za zaštitu od zračenja mogu obuhvaćati sljedeće:

(a)  osiguravanje da se rad sa zračenjem provodi u skladu s uvjetima svih utvrđenih postupaka ili lokalnih pravila;

(b)  praćenje provedbe programa za nadziranje na radnome mjestu;

(c)  vođenje odgovarajuće evidencije o radioaktivnim izvorima;

(d)  provođenje povremenih procjena stanja odgovarajućih sustava sigurnosti i upozorenja;

(e)  praćenje provedbe programa osobnog nadzora;

(f)  praćenje provedbe programa zdravstvenog nadzora;

(g)  uvođenje novih zaposlenika u lokalna pravila i postupke;

(h)  davanje savjeta i komentara u vezi s planovima rada;

(i)  odobrenje planova rada;

(j)  izvještavanje lokalne uprave;

(k)  sudjelovanje u organizaciji sprečavanja, pripravnosti i intervencije u izvanrednim situacijama izloženosti;

(l)  suradnju sa stručnjakom za zaštitu od zračenja;

(la)  uspostavljanje dokumentiranih postupaka za pružanje informacija te obučavanje radnika izloženih zračenju. [Am. 114]

Posao službenika za zaštitu od zračenja može obavljati jedinica za zaštitu od zračenja uspostavljena unutar poduzeća.

Odjeljak 2.

Kontrola zatvorenih izvora

Članak 87.

Opći uvjeti

1.  Države članice dužne su organizirati odgovarajuću kontrolu zatvorenih izvora s obzirom na njihov smještaj, uporabu i iskorištenost.

2.  Države članice traže od poduzeća da budu odgovorna za evidenciju o svim takvim izvorima, njihovu smještaju i prijenosu.

3.  Države članice dužne su uspostaviti sustav kako bi, prema potrebi, na odgovarajući način bile obaviještene o pojedinačnim prijenosima zatvorenih izvora, a u svakom slučaju o prijenosu visokoaktivnih zatvorenih izvora.

4.  Države članice od svakog poduzeća koje u svojem posjedu ima zatvoren izvor traže da smjesta izvijesti nadležno tijelo o svakom gubitku, krađi ili neovlaštenoj uporabi zatvorenog izvora.

Članak 88.

Uvjeti kontrole visokoaktivnih zatvorenih izvora

Prije izdavanja ovlaštenja za djelatnosti koje uključuju visokoaktivni zatvoreni izvor, države članice dužne su osigurati:

(a)  odgovarajuće sustave za sigurno upravljanje i sigurnost izvora, uključujući iskorištene izvore. Takvi sustavi mogu uključivati prijenos iskorištenih izvora dobavljaču ili smještanje u objekt za odlaganje ili skladištenje ili obvezu proizvođača ili dobavljača da primi te izvore;

(b)  odgovarajuća sredstva u obliku financijskog osiguranja ili bilo kojeg drugog načina koji je primjeren s obzirom na predmetni izvor radi sigurnog zbrinjavanja iskorištenih izvora, uključujući slučajeve kada poduzeće postane nesolventno ili obustavi djelatnosti.

Članak 89.

Posebni uvjeti licenciranja visokoaktivnih zatvorenih izvora

Osim općih uvjeta licenciranja iz Poglavlja V. države članice dužne su osigurati da licenca za proizvodnju, uporabu ili posjedovanje visokoaktivnog zatvorenog izvora obuhvaća:

(a)  minimalne kriterije učinka za izvor, spremnik izvora i dodatnu opremu;

(b)  radne postupke koje će se slijediti;

(c)  odgovarajuće upravljanje iskorištenim izvorima, uključujući, prema potrebi, dogovore u vezi s prijevozom izvora proizvođaču, dobavljaču ili drugom ovlaštenom poduzeću ili objektu za odlaganje ili skladištenje otpada.

Članak 90.

Vođenje evidencije poduzeća

Države članice zahtijevaju da evidencija o visokoaktivnim zatvorenim izvorima uključuje podatke iz Priloga XII. te da poduzeća nadležnim tijelima dostave na zahtjev primjerak cjelokupne evidencije ili njezina dijela te barem onako kako je određeno u Prilogu XIII. Evidencija poduzeća mora biti dostupna na uvid zbog nadzora koji provodi nadležno tijelo.

Članak 91.

Vođenje evidencije nadzornih tijela

1.  Nadležna tijela vode evidenciju o poduzećima koja su ovlaštena za obavljanje djelatnosti s visokoaktivnim zatvorenim izvorima te o visokoaktivnim zatvorenim izvorima koji su u njihovu posjedu. Ova evidencija uključuje vrstu radionuklida, aktivnost u trenutku proizvodnje ili, ako aktivnost nije poznata, aktivnost u trenutku prvog stavljanja u promet ili u trenutku kad poduzeće nabavi izvor te vrstu izvora. Nadležna tijela dužna su ažurno voditi evidenciju, vodeći računa o prijenosima izvora i drugim čimbenicima.

2.  Države članice osiguravaju da nositelji dozvola označe spremnike i dokumentiraju prakse s visokoaktivnim zatvorenim izvorima u obliku koji nije podložan vremenskom trošenju. Dokumentacija se sastoji od kemijskog, toksičnog i radiološkog sastava sadržaja i naznake o tome je li on u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju. [Am. 115]

Članak 92.

Sigurnost visokoaktivnih zatvorenih izvora

1.  Poduzeće koje obavlja djelatnosti koje uključuju visokoaktivne zatvorene izvore zadovoljava uvjete utvrđene u Prilogu XIV.

2.  Proizvođač, dobavljač i svako poduzeće dužno je osigurati da visokoaktivni zatvoreni izvori i spremnici zadovoljavaju uvjete za utvrđivanje i označivanje iz Priloga XV.

Odjeljak 3.

Izvori bez posjednika

Članak 93.

Otkrivanje izvora bez posjednika

1.  Države članice zahtijevaju da svaka osoba koja nađe izvor bez posjednika smjesta obavijesti interventnu organizaciju ili nadležno tijelo te da ne poduzima nikakve daljnje radnje u vezi s izvorom dok ta tijela ne daju odgovarajuće upute.

2.  Države članice organiziraju uspostavu sustava za otkrivanje izvora bez posjednika na mjestima kao što su velika odlagališta otpadnih kovina i velika postrojenja za reciklažu otpadnih kovina gdje se izvori bez posjednika načelno mogu uočiti ili, po potrebi, na značajnim tranzitnim čvorištima kao što su carinarnice.

3.  Države članice osiguravaju da se osobama koje rade na mjestima iz stavka 2., a koje inače nisu uključene u djelatnosti koje podliježu uvjetima zaštite od zračenja, odmah omogući tehničko savjetovanje i pomoć. Osnovni cilj savjetovanja i pomoći je zaštita radnika i stanovništva od zračenja i sigurnost izvora.

Članak 94.

Kontaminacija metala

Države članice traže da postrojenje za reciklažu otpadnih kovina smjesta obavijesti nadležno tijelo o bilo kakvom taljenju povezanom s izvorom bez posjednika te da se kontaminirani metal dalje ne obrađuje bez ovlaštenja nadležnog tijela.

Članak 95.

Sanacija, zbrinjavanje i odlaganje izvora bez posjednika

1.  Države članice dužne su osigurati da su nadležna tijela pripravna ili da su donijela posebne odredbe, uključujući raspodjelu odgovornosti, za sanaciju izvora bez posjednika i postupanje u izvanrednim događajima koje prouzroče izvori bez posjednika te da su pripremila odgovarajuće intervencijske planove i mjere.

2.  Države članice dužne su organizirati kampanje, po potrebi, kako bi se otkrili izvori bez posjednika zaostali iz prethodnih djelatnosti.

Kampanje mogu uključivati financijsko sudjelovanje država članica u troškovima sanacije, zbrinjavanja i odlaganja izvora i mogu također uključivati preglede arhiva određenih tijela, kao što je carina, te arhiva poduzeća, kao što su istraživački instituti, instituti za ispitivanje materijala ili bolnice.

Članak 96.

Financijsko osiguranje za izvore bez posjednika

Države članice dužne su osigurati, na temelju rješenja koje trebaju donijeti države članice, uspostavljanje sustava financijskog osiguranja ili bilo kojeg drugog odgovarajućeg načina koji bi pokrivao interventne troškove povezane sa sanacijom izvora bez posjednika i koji mogu proizaći iz provedbe članka 95.

Odjeljak 4.

Izvanredne situacije izloženosti

Članak 97.

Sustav za upravljanje izvanrednim događajima

1.  Države članice osiguravaju da se primi na znanje da na njihovu teritoriju može doći do izvanrednih situacija te da ih mogu pogoditi izvanredne situacije izvan njihova teritorija. Države članice uspostavljaju sustav za upravljanje izvanrednim situacijama i odgovarajuće upravne odredbe za održavanje takvog sustava.

2.  Sustav za upravljanje izvanrednim situacijama oblikuje se razmjerno rezultatima procjene mogućih opasnih situacija kako bi mogao djelotvorno odgovoriti na situacije izvanredne izloženosti u vezi s djelatnošću ili nepredviđenim događajima, uključujući zlonamjerna djela i otkrivanje izvora bez posjednika.

3.  Sustav za upravljanje izvanrednim situacijama omogućuje uspostavu planova intervencijskog djelovanja radi izbjegavanja determinističkih učinaka na bilo kojeg pojedinog pogođenog stanovnika i smanjenja rizika od stohastičkih učinaka, uzimajući u obzir opća načela zaštite od zračenja i referentne razine iz Poglavlja III. Sustav za upravljanje izvanrednim situacijama uključuje elemente navedene u odjeljku A Priloga IX.

Članak 98.

Pripravnost na izvanredan događaj

1.  Države članice unaprijed osiguravaju uspostavu planova intervencijskog djelovanja na različite vrste izvanrednih situacija koje su utvrđene procjenom mogućih opasnosti.

2.  Države članice dužne su osigurati da se planovi intervencijskog djelovanja testiraju, pregledavaju i revidiraju u redovitim razmacima.

3.  Planovi intervencijskog djelovanja po potrebi uključuju odgovarajuće elemente sustava za upravljanje izvanrednim situacijama iz članka 97.

4.  Planovi intervencijskog djelovanja uključuju elemente navedene u odjeljku B Priloga IX.

Članak 99.

Međunarodna suradnja

1.  Države članice surađuju s drugim državama članicama i trećim zemljama u rješavanju mogućih izvanrednih situacija na svojem teritoriju koje mogu utjecati na druge države članice ili treće zemlje radi lakše organizacije radiološke zaštite u tim državama članicama ili trećim zemljama.

2.  U slučaju izvanredne situacije na njihovu teritoriju ili situacije koja bi mogla imati radiološke posljedice na njihov teritorij, države članice uspostavljaju kontakt sa svim drugim državama članicama ili trećim zemljama koje mogu biti uključene.

3.  Države članice hitno izmjenjuju informacije i surađuju s drugim bitnim državama članicama ili trećim zemljama i bitnim međunarodnim organizacijama u vezi s gubitkom, uklanjanjem, krađom ili otkrivanjem visokoaktivnih zatvorenih izvora, s drugim radioaktivnim izvorima i materijalima koji su od interesa i u vezi s povezanim radnjama ili istragama, ne utječući na primjenu uvjeta povjerljivosti i odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva.

Odjeljak 5.

Postojeće situacije izloženosti

Članak 100.

Programi za postojeće situacije izloženosti

1.  Države članice osiguravaju uspostavu programa radi prepoznavanja i procjene postojećih situacija izloženosti i određivanja je li izloženost radnika i stanovništva važna sa stajališta zaštite od zračenja.

2.  Uvjeti za postojeće situacije izloženosti odnose se na:

(a)  izloženost zbog kontaminacije područja ostacima radioaktivne tvari zbog:

i.  proteklih djelatnosti koje nikad nisu podlijegale regulatornoj kontroli ili nisu bile regulirane u skladu s uvjetima koje utvrđuje ova Direktiva;

ii.  izvanrednog događaja nakon što je proglašen kraj izvanredne situacije izloženosti, kako je utvrđeno sustavom za upravljanje izvanrednim događajima;

iii.  ostataka iz proteklih djelatnosti za koje poduzeće više nije pravno odgovorno;

(b)  izloženosti izvorima prirodnog zračenja, uključujući:

i.  unutarnje izlaganje radonu i toronu na radnim mjestima, u stambenim prostorima i drugim zgradama;

ii.  vanjsku izloženost zračenju građevnih materijala u zatvorenim prostorima;

(c)  izloženosti robi i sirovinama koje sadrže

i.  radionuklide iz kontaminiranih područja iz točke (a), ili

ii.  prirodne radionuklide, osobito u namirnicama, pitkoj vodi i građevnim materijalima;

(d)  druge postojeće situacije izloženosti koje se ne mogu zanemariti sa stajališta zaštite od zračenja.

3.  Uzimajući u obzir opće načelo opravdanosti, države članice mogu odlučiti da postojeća situacija izloženosti ne zahtijeva razmatranje o zaštitnim mjerama.

4.  Postojeće situacije izloženosti za koje je neko poduzeće pravno odgovorno i koje su važne sa stajališta zaštite od zračenja podliježu odgovarajućim uvjetima za planirane situacije izloženosti.

Članak 101.

Uspostava strategija

1.  Države članice uređuju uspostavu strategija kako bi osigurale odgovarajuće upravljanje postojećim situacijama izloženosti te kako bi resursi dostupni za upravljanje strategijama bili razmjerni rizicima i djelotvornosti zaštitnih mjera.

2.  Nadležno tijelo zaduženo za donošenje strategije za upravljanje postojećom situacijom izloženosti osigurava da ta strategija sadrži ciljeve koje slijedi,

posebice po pitanju preostale doze; [Am. 116]

[Am. 117]

Članak 102.

Provedba strategija

1.  Države članice dodjeljuju odgovornosti za provedbu strategija za upravljanje postojećim situacijama izloženosti nadležnom tijelu te po potrebi i nositeljima registracija i licenca i drugim stranama koje su uključene u provedbu korektivnih i zaštitnih mjera, a po potrebi omogućuju i sudjelovanje dionika u odlukama o razvoju i provedbi strategija za upravljanje situacijama izloženosti.

2.  Optimiziraju se oblik,opseg i trajanje svih razmatranih zaštitnih mjera za provedbu strategije.

3.  Procjenjuje se raspodjela preostalih doza koje su nastale provedbom strategije. Daljnja nastojanja razmatraju se radi smanjenja svakog oblika izloženosti koji je i dalje viši od referentne razine.

4.  Putem provedbe strategije nadležno tijelo redovito:

(a)  procjenjuje dostupne korektivne i zaštitne mjere za ostvarenje ciljeva i za učinkovitost planiranih i provedenih mjera;

(b)  pruža informacije izloženom stanovništvu o mogućim zdravstvenim rizicima i dostupnim sredstvima za smanjivanje njihove izloženosti;

(c)  daje upute za upravljanje izlaganjem na pojedinačnoj ili lokalnoj razini;

(d)  u pogledu djelatnosti koje uključuju prirodni radioaktivni materijal i kojima se ne upravlja kao planiranim situacijama izloženosti, poduzećima pruža informacije o odgovarajućim sredstvima za praćenje koncentracija i izloženosti te za poduzimanje zaštitnih mjera u kontekstu općih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta.

Članak 103.

Akcijski plan za radon

1.  Države članice uspostavljaju akcijski plan za upravljanje dugoročnim rizicima izloženosti radonu u stambenim zgradama, zgradama s javnim pristupom i na radnim mjestima za bilo koji izvor ulaska radona, bilo iz tla, građevnog materijala ili vode. Akcijski plan uzima u obzir pitanja iz Priloga XVI.

2.  Države članice Komisiji prosljeđuju akcijski plan i informacije o svim utvrđenim područjima s koncentracijom radona. Države članice redovito ažuriraju akcijski plan i informacije o područjima s koncentracijom radona.

Odjeljak 6.

Sustav provedbe

Članak 104.

Inspekcije

1.  Države članice uspostavljaju sustav ili sustave inspekcija radi provođenja odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i radi pokretanja nadzora i korektivnih mjera kad god je potrebno.

2.  Nadležno tijelo uspostavlja sustavan program inspekcija uzimajući u obzir moguću veličinu i narav opasnosti povezane s djelatnostima, opću procjenu pitanja zaštite od zračenja u djelatnostima te sukladnost s odredbama donesenima u skladu s ovom Direktivom.

3.  Države članice vode računa o tome da se nalazi svake inspekcije zabilježe te da se izvješća prenesu poduzeću.

4.  Države članice javnosti daju pristup inspekcijskom programu i glavnim nalazima njihove provedbe.

5.  Nadležno tijelo vodi računa o mehanizmima za pravodobno širenje informacija o zaštiti i sigurnosti uključenim stranama, pa tako i proizvođačima, dobavljačima izvora te po potrebi i međunarodnim organizacijama, u vezi s poukama usvojenim tijekom inspekcija, izvješćima o nezgodama, nesrećama i srodnim nalazima.

Članak 105.

Provedba

Države članice nadležnom tijelu omogućuju da od svake fizičke ili pravne osobe zatraži provedbu korektivnih mjera i sprečavanje ponovne pojave nedostataka ili da prema potrebi povuče ovlaštenje ako rezultati regulatorne inspekcije ili druge regulatorne procjene upućuju na to da situacija izloženosti ne zadovoljava odredbe donesene u skladu s ovom Direktivom.

Članak 106.

Kazne

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na povredu nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i s učinkom odvraćanja. Države članice obavještavaju Komisiju o tim odredbama najkasnije do datuma utvrđenog u članku 107. te je odmah obavještavaju o svim naknadnim izmjenama koje utječu na te odredbe.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 107.

Prijenos

1.  Države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađenosti s ovom Direktivom najkasnije do [00.00.0000]. Odredbe utvrđene u Poglavlju IX. s obzirom na zaštitu okoliša prenose se najkasnije do [00.00.0000]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi i korelacijsku tablicu između tih odredbi i ove Direktive. Komisija o tim komunikacijama izvještava Europski parlament. [Am. 118]

Kada države članice donose ove mjere, one prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

U slučaju da država članica planira usvojiti standarde koji su stroži od onih utvrđenih ovom Direktivom, o tome obavještava Komisiju i druge države članice. [Am. 119]

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredbi nacionalnog prava koje donesu na području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija sastavlja sažetak tih komunikacija koji prosljeđuje Europskom parlamentu. [Am. 120]

Članak 108.

Stavljanje izvan snage

Direktive 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom, 2003/122/Euratom stavljaju se izvan snage dana....

Članak109.

Stupanje na snagu

Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 110.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

[Am. 121]

PRILOG II.

Vrijednosti aktivnosti koje definiraju visokoaktivne zatvorene izvore

Za radionuklide koji nisu navedeni u donjoj tablici odgovarajuća razina aktivnosti jednaka je D-vrijednosti utvrđenoj u IAEA-inoj publikaciji „Opasne količine radioaktivnog materijala (D-vrijednosti)”, (EPR-D-VALUES 2006).

Radionuklid

Razina aktivnosti (TBq)

Am-241

620131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000010.png10-2

Am-241/Be

620131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000011.png10-2

Cf-252

220131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000012.png10-2

Cm-244

520131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000013.png10-2

Co-60

320131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000014.png10-2

Cs-137

120131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000015.png10-1

Gd-153

120131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000016.png100

Ir-192

820131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000017.png10-2

Pm-147

420131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000018.png101

Pu-238

620131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000019.png10-2

Pu-239/Be(19)

620131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000020.png10-2

Ra-226

420131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000021.png10-2

Se-75

220131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000022.png10-1

Sr-90 (Y-90)

120131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000023.png100

Tm-170

220131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000024.png101

Yb-169

320131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000025.png10-1

PRILOG III.

Stavljanje na tržište uređaja ili proizvoda koji emitiraju ionizirajuće zračenje[Am. 122]

A.  Svako poduzeće koje namjerava na tržište staviti uređaje ili proizvode nadležnom tijelu dostavlja sve bitne informacije, uključujući sljedeće:

(1)  tehničke značajke uređaja ili proizvoda;

(2)  ako uređaj sadrži radioaktivne tvari, informacije o načinu pričvršćivanja izvora na držač i zaštitu;

(3)  brzine doza na odgovarajućim udaljenostima za uporabu uređaja ili proizvoda, uključujući brzine doza na udaljenosti od 0,1 m od bilo koje dostupne površine;

(4)  predviđenu uporabu uređaja ili proizvoda i podatke o razmjernom učinku novog uređaja ili proizvoda u usporedbi s postojećima;

(5)  očekivane doze za redovite korisnike uređaja ili proizvoda;

(5a)  opasnosti od zračenja povezane s neispravnim radom i nezgodama za koje postoji vjerojatnost da će utjecati na uređaj ili proizvod. [Am. 123]

B.  Nadležno tijelo ispituje informacije navedene u odjeljku A i procjenjuje:

(1)  opravdava li učinak uređaja ili proizvoda njegovu predviđenu namjenu;

(2)  je li dizajn proizvoda prikladan za smanjenje izloženosti pri uobičajenoj uporabi i smanjenje vjerojatnosti i posljedica pogrešne uporabe ili slučajne izloženosti;

(3)  ako je riječ o potrošačkom proizvodu, je li proizvod dizajniran na odgovarajući način kako bi zadovoljio kriterije za izuzimanje te da za njega nisu potrebne posebne mjere opreza za skladištenje kad više ne bude u uporabi;

(4)  ako je riječ o uređaju ili proizvodu koji se upotrebljava u djelatnostima koje su izuzete od obveze ovlaštenja, jesu li uvjeti za skladištenje odgovarajući;

(5)  je li uređaj ili proizvod primjereno označen i je li korisniku dana odgovarajuća dokumentacija s uputama za pravilnu uporabu i odlaganje. [Am. 124]

Ba.   Nadležna tijela daju prethodne i potpune informacije mogućim korisnicima uređaja i proizvoda i osiguravaju da su uključeni u postupak donošenja odluka. [Am. 125]

PRILOG IV.

Djelatnosti koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe

U svrhu članka 23. u obzir se uzima sljedeći popis djelatnosti koje uključuju izlaganje snimanju koje nije u medicinske svrhe:

A.  Postupci koje provodi medicinsko osoblje koristeći se medicinsko-radiološkom opremom:

1.  radiološka procjena zdravlja za potrebe zaposlenja;

2.  radiološka procjena zdravlja za potrebe useljeništva;

3.  radiološka procjena zdravlja za potrebe osiguranja;

4.  radiološka procjena zdravlja za druge svrhe kojima zdravstvena korist i dobrobit izloženog pojedinca nije svrha;

5.  radiološka procjena tjelesnog razvoja djece i adolescenata radi sportske i plesačke karijere itd.;

6.  radiološka procjena dobi.

7.  uporaba ionizirajućeg zračenja za prepoznavanje predmeta skrivenih unutar ljudskog tijela.

B.  Postupci koje provodi nemedicinsko osoblje koristeći se radiološkom opremom koja nije medicinska:

1.  uporaba ionizirajućeg zračenja za otkrivanje predmeta skrivenih na ljudskom tijelu ili pripojenih na ljudsko tijelo;

2.  uporaba ionizirajućeg zračenja za otkrivanje skrivenih ljudi u sklopu pregleda tereta;

3.  druge djelatnosti koje upotrebljavaju ionizirajuće zračenje u pravne ili sigurnosne svrhe.

PRILOG V.

Popis industrijskih djelatnosti koje uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla

U svrhu članka 24. u obzir se uzima sljedeći popis industrijskih djelatnosti koje uključuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla, uključujući odgovarajuće sekundarne postupke:

(1)  vađenje rijetkih minerala iz monazita;

(2)  proizvodnja kemijskih spojeva torija i proizvodnja proizvoda koji sadrže torij;

(3)  obrada rude niobija/tantala;

(4)  proizvodnja nafte i plina;

(5)  proizvodnja geotermalne energije;

(6)  proizvodnja pigmenta TiO2;

(7)  proizvodnja termalnog fosfora;

(8)  industrija cirkona i cirkonija;

(9)  proizvodnja fosfatnih gnojiva;

(10)  proizvodnja cementa, održavanje klinker-pećnica;

(11)  elektrane na ugljen, održavanje kotlova;

(12)  proizvodnja fosforne kiseline;

(13)  proizvodnja primarnog željeza;

(14)  taljenje kositra/olova/bakra;

(15)  pogoni za filtriranje podzemnih voda;

(16)  iskapanje ruda osim uranija.

PRILOG VI.

Kriteriji za izuzimanje i dopuštenje

1.  Izuzimanje

Djelatnosti mogu biti izuzete od odredbi ove Direktive izravno, na temelju usklađenosti s brojčanim kriterijima za izuzimanje (vrijednosti aktivnosti (Bq) ili vrijednosti koncentracije aktivnosti (Bq/g)) iz odjeljka 2., ili regulatornom odlukom, na temelju informacija popraćenih obavijesti o djelatnosti te u skladu s općim kriterijima za izuzimanje utvrđenima u odjeljku 3., kako bi se djelatnost izuzela od budućih odredbi.

2.  Vrijednosti izuzimanja i dopuštenja

Ukupne vrijednosti aktivnosti (Bq) za izuzimanje primjenjuju se na ukupnu aktivnost u djelatnosti, a u 3. stupcu tablice B utvrđuju se za umjetne radionuklide i neke prirodne radionuklide koji se upotrebljavaju u potrošačkim proizvodima. Te vrijednosti općenito se ne primjenjuju na druge djelatnosti koje uključuju prirodne radionuklide.

Vrijednosti koncentracije aktivnosti za izuzimanje (Bq/g) za materijale uključene u djelatnost nalaze se u 1. dijelu tablice A za umjetne radionuklide te u 2. dijelu tablice A za prirodne radionuklide. Vrijednosti za pojedine radionuklide iznesene su u 1. dijelu tablice A1, uključujući po potrebi radionuklide s kratkim životnim vijekom u ravnoteži s nuklidom roditeljem. Vrijednosti u 2. dijelu tablice A primjenjuju se na sve radionuklide u lancu raspada U-238 ili Th-232, ali za segmente lanca raspada koji nisu u ravnoteži s radionuklidom roditeljem mogu se primijeniti veće vrijednosti.

Vrijednosti koncentracije u 1. dijelu tablice A ili 2. dijelu tablice A primjenjuju se i na dopuštenje za ponovnu uporabu, recikliranje, uobičajeno odlaganje ili spaljivanje krutih materijala. Mogu se odrediti veće vrijednosti za posebne materijale ili posebne putove izlaganja, uzimajući u obzir upute Zajednice, a prema potrebi propisati dodatni uvjeti u pogledu površinske aktivnosti ili uvjeta praćenja.

Ponderirani zbroj aktivnosti ili koncentracija specifičnih za nuklide (za različite radionuklide koji se nalaze u istoj matrici) podijeljen odgovarajućom vrijednosti za izuzimanje manji je od jedan za mješavine umjetnih radionuklida. Ovaj uvjet može se prema potrebi provjeriti na temelju najboljih procjena sastava mješavine radionuklida. Vrijednosti u 2. dijelu tablice A primjenjuju se pojedinačno na svakog nuklida roditelja. Neki elementi u lancu raspada, na primjer Po-210 ili Pb-210, mogu zahtijevati uporabu znatno većih vrijednosti, i do dva reda veličine, uzimajući u obzir upute Zajednice.

Vrijednosti u 2. dijelu tablice A ne mogu se upotrijebiti za izuzimanje ugradnje ostataka iz industrijskih sektora koji obrađuju radioaktivni materijal prirodnog podrijetla u građevni materijal. Takvo recikliranje ostataka iz utvrđenih industrijskih sektora vodi se se kao ovlaštena djelatnost ili je izuzeta na temelju općih kriterija za izuzimanje iz odjeljka 3. U tu svrhu provjerava se usklađenost zbroja koncentracija radionuklida s odgovarajućom vrijednosti indeksa radionuklida I za građevne materijale kako je utvrđeno u Prilogu VII.

Vrijednosti prikazane u 3. stupcu tablice B odnose se na cjelokupni inventar radioaktivnih tvari koje osoba ili poduzeće posjeduju kao dio posebne djelatnosti u bilo kojem trenutku. Međutim, nadležno tijelo može primijeniti te vrijednosti na manje subjekte ili pakete, na primjer za izuzimanje prijevoza ili skladištenje izuzetih potrošačkih proizvoda, ako su zadovoljeni opći kriteriji za izuzimanje iz odjeljka 3.

3.  Opći kriteriji za izuzimanje i dopuštenje

Opći kriteriji za izuzimanje prijavljenih djelatnosti ili rješavanje radioaktivnih tvari iz odobrenih praksi su sljedeći: [Am. 126]

(a)  radiološka opasnost za pojedince koju uzrokuje djelatnost dovoljno je niska da je nije potrebno regulirati; i

(b)  vrsta djelatnosti utvrđena je kao opravdana; i

(c)  djelatnost je sama po sebi sigurna.

Smatra se da kriterij (c) ispunjavaju djelatnosti koje uključuju male količine radioaktivnih tvari ili niske koncentracije aktivnosti, u usporedbi s vrijednostima za izuzimanje u 1. dijelu tablice A ili u tablici B, te općenito sve djelatnosti koje uključuju prirodne radionuklide.

Smatra se da kriterij (a) automatski i bez daljnjeg razmatranja zadovoljavaju djelatnosti ili koncentracije aktivnosti koje su niže od vrijednosti za izuzimanje utvrđene u 1. dijelu tablice A ili u tablici B. To se također odnosi na vrijednosti u 2. dijelu tablice A, uz iznimku recikliranja ostataka u građevne materijale ili na slučaj posebnih putova izloženosti, na primjer pitke vode.

Za prijavljene djelatnosti koje nisu u skladu s ovim vrijednostima provodi se procjena nastale izloženosti pojedinaca. Za zadovoljenje općeg kriterija (a) dokazuje se da se sljedeći kriteriji doze mogu ispuniti u svim izvedivim okolnostima:

Za umjetne radionuklide i prirodne radionuklide upotrijebljene zbog njihovih fisibilnih, oplodivih ili radioaktivnih svojstava: [Am. 127]

Efektivna doza za koju se očekuje da će joj pojedinac biti izložen zbog izuzimanja djelatnosti jednaka je ili manja od 10 μSv godišnje.

Za prirodne radionuklide:

Stupanj povećanja doze koji dopušta prevladavajuće pozadinsko zračenje od prirodnih izvora zračenja, a koje neki pojedinac zbog izuzete djelatnosti može primiti reda je veličine 300 µSv ili manje godišnje za stanovništvo i manje od 1 mSv za radnike.

Procjena doza za stanovništvo ne uzima u obzir samo putove izloženosti kroz plinovite i tekuće ispuste već i putove koji su posljedica odlaganja ili recikliranja krutih ostataka.

TABLICA A:

Vrijednosti koncentracije aktivnosti za izuzimanje ili odobrenje materijala koje se automatski mogu primijeniti na bilo koju količinu i na bilo koju vrstu krutog materijala.

Tablica A, dio 1.: Umjetni radionuklidi

Radionuklid

Koncentracija aktivnosti (Bq/g)

H-3

100

Be-7

10

C-14

1

F-18

10

Na-22

0,1

Na-24

1

Si-31

1000

P-32

1000

P-33

1000

S-35

100

Cl-36

1

Cl-38

10

K-42

100

K-43

10

Ca-45

100

Ca-47

10

Sc-46

0,1

Sc-47

100

Sc-48

1

V-48

1

Cr-51

100

Mn-51

10

Mn-52

1

Mn-52m

10

Mn-53

100

Mn-54

0,1

Mn-56

10

Fe-52a

10

Fe-55

1000

Fe-59

1

Co-55

10

Co-56

0,1

Co-57

1

Co-58

1

Co-58m

10 000

Co-60

0,1

Co-60m

1000

Co-61

100

Co-62m

10

Ni-59

100

Ni-63

100

Ni-65

10

Cu-64

100

Zn-65

0,1

Zn-69

1000

Zn-69ma

10

Ga-72

10

Ge-71

10000

As-73

1000

As-74

10

As-76

10

As-77

1000

Se-75

1

Br-82

1

Rb-86

100

Sr-85

1

Sr-85m

100

Sr-87m

100

Sr-89

1000

Sr-90a

1

Sr-91a

10

Sr-92

10

Y-90

1000

Y-91

100

Y-91m

100

Y-92

100

Y-93

100

Zr-93

10

Zr-95a

1

Zr-97a

10

Nb-93m

10

Nb-94

0,1

Nb-95

1

Nb-97a

10

Nb-98

10

Mo-90

10

Mo-93

10

Mo-99a

10

Mo-101a

10

Tc-96

1

Tc-96m

1000

Tc-97

10

Tc-97m

100

Tc-99

1

Tc-99m

100

Ru-97

10

Ru-103a

1

Ru-105a

10

Ru-106a

0,1

Rh-103m

10000

Rh-105

100

Pd-103a

1000

Pd-109a

100

Ag-105

1

Ag-110ma

0,1

Ag-111

100

Cd-109a

1

Cd-115a

10

Cd-115ma

100

In-111

10

In-113m

100

In-114ma

10

In-115m

100

Sn-113a

1

Sn-125

10

Sb-122

10

Sb-124

1

Sb-125a

0,1

Te-123m

1

Te-125m

1000

Te-127

1000

Te-127ma

10

Te-129

100

Te-129ma

10

Te-131

100

Te-131ma

10

Te-132a

1

Te-133

10

Te-133m

10

Te-134

10

I-123

100

I-125

100

I-126

10

I-129

0,01

I-130

10

I-131

10

I-132

10

I-133

10

I-134

10

I-135

10

Cs-129

10

Cs-131

1000

Cs-132

10

Cs-134

0,1

Cs-134m

1000

Cs-135

100

Cs-136

1

Cs-137a

0,1

Cs-138

10

Ba-131

10

Ba-140

1

La-140

1

Ce-139

1

Ce-141

100

Ce-143

10

Ce-144

10

Pr-142

100

Pr-143

1000

Nd-147

100

Nd-149

100

Pm-147

1000

Pm-149

1000

Sm-151

1000

Sm-153

100

Eu-152

0,1

Eu-152m

100

Eu-154

0,1

Eu-155

1

Gd-153

10

Gd-159

100

Tb-160

1

Dy-165

1000

Dy-166

100

Ho-166

100

Er-169

1000

Er-171

100

Tm-170

100

Tm-171

1000

Yb-175

100

Lu-177

100

Hf-181

1

Ta-182

0,1

W-181

10

W-185

1000

W-187

10

Re-186

1000

Re-188

100

Os-185

1

Os-191

100

Os-191m

1000

Os-193

100

Ir-190

1

Ir-192

1

Ir-194

100

Pt-191

10

Pt-193m

1000

Pt-197

1000

Pt-197m

100

Au-198

10

Au-199

100

Hg-197

100

Hg-197m

100

Hg-203

10

Tl-200

10

Tl-201

100

Tl-202

10

Tl-204

1

Pb-203

10

Bi-206

1

Bi-207

0,1

Po-203

10

Po-205

10

Po-207

10

At-211

1000

Ra-225

10

Ra-227

100

Th-226

1000

Th-229

0,1

Pa-230

10

Pa-233

10

U-230

10

U-231a

100

U-232a

0,1

U-233

1

U-236

10

U-237

100

U-239

100

U-240a

100

Np-237a

1

Np-239

100

Np-240

10

Pu-234

100

Pu-235

100

Pu-236

1

Pu-237

100

Pu-238

0,1

Pu-239

0,1

Pu-240

0,1

Pu-241

10

Pu-242

0,1

Pu-243

1000

Pu-244a

0,1

Am-241

0,1

Am-242

1000

Am-242ma

0,1

Am-243a

0,1

Cm-242

10

Cm-243

1

Cm-244

1

Cm-245

0,1

Cm-246

0,1

Cm-247a

0,1

Cm-248

0,1

Bk-249

100

Cf-246

1000

Cf-248

1

Cf-249

0,1

Cf-250

1

Cf-251

0,1

Cf-252

1

Cf-253

100

Cf-254

1

Es-253

100

Es-254a

0,1

Es-254ma

10

Fm-254

10000

Fm-255

100

a Radionuklidi roditelji i njihovi potomci čiji se doprinosi doze uzimaju u obzir prilikom izračuna doze (pa se stoga uzima u obzir samo razina izuzimanja radionuklida roditelja) navode se u sljedećoj tablici:

Radionuklid roditelj

Radionuklid potomak

Fe-52

Mn-52m

Zn-69m

Zn-69

Sr-90

Y-90

Sr-91

Y-91m

Zr-95

Nb-95

Zr-97

Nb-97m, Nb-97

Nb-97

Nb-97m

Mo-99

Tc-99m

Mo-101

Tc-101

Ru-103

Rh-103m

Ru-105

Rh-105m

Ru-106

Rh-106

Pd-103

Rh-103m

Pd-109

Ag-109m

Ag-110m

Ag-110

Cd-109

Ag-109m

Cd-115

In-115m

Cd-115m

In-115m

In-114m

In-114

Sn-113

In-113m

Radionuklid roditelj

Radionuklid potomak

Sb-125

Te-125m

Te-127m

Te-127

Te-129m

Te-129

Te-131m

Te-131

Te132

I-132

Cs-137

Ba-137m

Ce-144

Pr-144, Pr-144m

U-232

Th-228, Ra-224, Rn-220,

Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208

U-240

Np-240m, Np-240

Np237

Pa-233

Pu-244

U-240, Np-240m, Np-240

Am-242m

Np-238

Am-243

Np-239

Cm-247

Pu-243

Es-254

Bk-250

Es-254m

Fm-254

Za radionuklide koji nisu navedeni u tablici A, dijelu 1. nadležna tijela određuju odgovarajuće vrijednosti za količine i koncentracije aktivnosti po jedinici mase gdje se to pokaže potrebnim. Tako određene vrijednosti nadopuna su onima u tablici A, dijelu 1.

Tablica A, dio 2.: prirodni radionuklidi

Vrijednosti izuzimanja ili odobrenja za prirodne radionuklide u krutim materijalima koji su u stoljetnoj ravnoteži sa svojim potomcima:

Prirodni radionuklidi iz serije U-238

1 Bq/g-1

Prirodni radionuklidi iz serije Th-232

1 Bq/g-1

K-40

10 Bq/g-1

TABLICA B:

Ukupne vrijednosti aktivnosti za izuzimanje (3. stupac) i vrijednosti izuzimanja za koncentraciju aktivnosti u umjerenim količinama bilo koje vrste materijala (2. stupac).

Radionuklid

Koncentracija aktivnosti (Bq/g-1)

Aktivnost (Bq)

H-3

1 × 106

1 × 109

Be-7

1 × 103

1 × 107

C-14

1 × 104

1 × 107

O-15

1 × 102

1 × 109

F-18

1 × 101

1 × 106

Na-22

1 × 101

1 × 106

Na-24

1 × 101

1 × 105

Si-31

1 × 103

1 × 106

P-32

1 × 103

1 × 105

P-33

1 × 105

1 × 108

S-35

1 × 105

1 × 108

Cl-36

1 × 104

1 × 106

Cl-38

1 × 101

1 × 105

Ar-37

1 × 106

1 × 108

Ar-41

1 × 102

1 × 109

K-40(20)

1 × 102

1 × 106

K-42

1 × 102

1 × 106

K-43

1 × 101

1 × 106

Ca-45

1 × 104

1 × 107

Ca-47

1 × 101

1 × 106

Sc-46

1 × 101

1 × 106

Sc-47

1 × 102

1 × 106

Sc-48

1 × 101

1 × 105

V-48

1 × 101

1 × 105

Cr-51

1 × 103

1 × 107

Mn-51

1 × 101

1 × 105

Mn-52

1 × 101

1 × 105

Mn-52m

1 × 101

1 × 105

Mn-53

1 × 104

1 × 109

Mn-54

1 × 101

1 × 106

Mn-56

1 × 101

1 × 105

Fe-52

1 × 101

1 × 106

Fe-55

1 × 104

1 × 106

Fe-59

1 × 101

1 × 106

Co-55

1 × 101

1 × 106

Co-56

1 × 101

1 × 105

Co-57

1 × 102

1 × 106

Co-58

1 × 101

1 × 106

Co-58m

1 × 104

1 × 107

Co-60

1 × 101

1 × 105

Co-60m

1 × 103

1 × 106

Co-61

1 × 102

1 × 106

Co-62m

1 × 101

1 × 105

Ni-59

1 × 104

1 × 108

Ni-63

1 × 105

1 × 108

Ni-65

1 × 101

1 × 106

Cu-64

1 × 102

1 × 106

Zn-65

1 × 101

1 × 106

Zn-69

1 × 104

1 × 106

Zn-69m

1 × 102

1 × 106

Ga-72

1 × 101

1 × 105

Ge-71

1 × 104

1 × 108

As-73

1 × 103

1 × 107

As-74

1 × 101

1 × 106

As-76

1 × 102

1 × 105

As-77

1 × 103

1 × 106

Se-75

1 × 102

1 × 106

Br-82

1 × 101

1 × 106

Kr-74

1 × 102

1 × 109

Kr-76

1 × 102

1 × 109

Kr-77

1 × 102

1 × 109

Kr-79

1 × 103

1 × 105

Kr-81

1 × 104

1 × 107

Kr-83m

1 × 105

1 × 1012

Kr-85

1 × 105

1 × 104

Kr-85m

1 × 103

1 × 1010

Kr-87

1 × 102

1 × 109

Kr-88

1 × 102

1 × 109

Rb-86

1 × 102

1 × 105

Sr-85

1 × 102

1 × 106

Sr-85m

1 × 102

1 × 107

Sr-87m

1 × 102

1 × 106

Sr-89

1 × 103

1 × 106

Sr-90b

1 × 102

1 × 104

Sr-91

1 × 101

1 × 105

Sr-92

1 × 101

1 × 106

Y-90

1 × 103

1 × 105

Y-91

1 × 103

1 × 106

Y-91m

1 × 102

1 × 106

Y-92

1 × 102

1 × 105

Y-93

1 × 102

1 × 105

Zr-93b

1 × 103

1 × 107

Zr-95

1 × 101

1 × 106

Zr-97b

1 × 101

1 × 105

Nb-93m

1 × 104

1 × 107

Nb-94

1 × 101

1 × 106

Nb-95

1 × 101

1 × 106

Nb-97

1 × 101

1 × 106

Nb-98

1 × 101

1 × 105

Mo-90

1 × 101

1 × 106

Mo-93

1 × 103

1 × 108

Mo-99

1 × 102

1 × 106

Mo-101

1 × 101

1 × 106

Tc-96

1 × 101

1 × 106

Tc-96m

1 × 103

1 × 107

Tc-97

1 × 103

1 × 108

Tc-97m

1 × 103

1 × 107

Tc-99

1 × 104

1 × 107

Tc-99m

1 × 102

1 × 107

Ru-97

1 × 102

1 × 107

Ru-103

1 × 102

1 × 106

Ru-105

1 × 101

1 × 106

Ru-106b

1 × 102

1 × 105

Rh-103m

1 × 104

1 × 108

Rh-105

1 × 102

1 × 107

Pd-103

1 × 103

1 × 108

Pd-109

1 × 103

1 × 106

Ag-105

1 × 102

1 × 106

Ag-108m

1 × 101

1 × 106

Ag-110m

1 × 101

1 × 106

Ag-111

1 × 103

1 × 106

Cd-109

1 × 104

1 × 106

Cd-115

1 × 102

1 × 106

Cd-115m

1 × 103

1 × 106

In-111

1 × 102

1 × 106

In-113m

1 × 102

1 × 106

In-114m

1 × 102

1 × 106

In-115m

1 × 102

1 × 106

Sn-113

1 × 103

1 × 107

Sn-125

1 × 102

1 × 105

Sb-122

1 × 102

1 × 104

Sb-124

1 × 101

1 × 106

Sb-125

1 × 102

1 × 106

Te-123m

1 × 102

1 × 107

Te-125m

1 × 103

1 × 107

Te-127

1 × 103

1 × 106

Te-127m

1 × 103

1 × 107

Te-129

1 × 102

1 × 106

Te-129m

1 × 103

1 × 106

Te-131

1 × 102

1 × 105

Te-131m

1 × 101

1 × 106

Te-132

1 × 102

1 × 107

Te-133

1 × 101

1 × 105

Te-133m

1 × 101

1 × 105

Te-134

1 × 101

1 × 106

I-123

1 × 102

1 × 107

I-125

1 × 103

1 × 106

I-126

1 × 102

1 × 106

I-129

1 × 102

1 × 105

I-130

1 × 101

1 × 106

I-131

1 × 102

1 × 106

I-132

1 × 101

1 × 105

I-133

1 × 101

1 × 106

I-134

1 × 101

1 × 105

I-135

1 × 101

1 × 106

Xe-131m

1 × 104

1 × 104

Xe-133

1 × 103

1 × 104

Xe-135

1 × 103

1 × 1010

Cs-129

1 × 102

1 × 105

Cs-131

1 × 103

1 × 106

Cs-132

1 × 101

1 × 105

Cs-134m

1 × 103

1 × 105

Cs-134

1 × 101

1 × 104

Cs-135

1 × 104

1 × 107

Cs-136

1 × 101

1 × 105

Cs-137b

1 × 101

1 × 104

Cs-138

1 × 101

1 × 104

Ba-131

1 × 102

1 × 106

Ba-140b

1 × 101

1 × 105

La-140

1 × 101

1 × 105

Ce-139

1 × 102

1 × 106

Ce-141

1 × 102

1 × 107

Ce-143

1 × 102

1 × 106

Ce-144b

1 × 102

1 × 105

Pr-142

1 × 102

1 × 105

Pr-143

1 × 104

1 × 106

Nd-147

1 × 102

1 × 106

Nd-149

1 × 102

1 × 106

Pm-147

1 × 104

1 × 107

Pm-149

1 × 103

1 × 106

Sm-151

1 × 104

1 × 108

Sm-153

1 × 102

1 × 106

Eu-152

1 × 101

1 × 106

Eu-152m

1 × 102

1 × 106

Eu-154

1 × 101

1 × 106

Eu-155

1 × 102

1 × 107

Gd-153

1 × 102

1 × 107

Gd-159

1 × 103

1 × 106

Tb-160

1 × 101

1 × 106

Dy-165

1 × 103

1 × 106

Dy-166

1 × 103

1 × 106

Ho-166

1 × 103

1 × 105

Er-169

1 × 104

1 × 107

Er-171

1 × 102

1 × 106

Tm-170

1 × 103

1 × 106

Tm-171

1 × 104

1 × 108

Yb-175

1 × 103

1 × 107

Lu-177

1 × 103

1 × 107

Hf-181

1 × 101

1 × 106

Ta-182

1 × 101

1 × 104

W-181

1 × 103

1 × 107

W-185

1 × 104

1 × 107

W-187

1 × 102

1 × 106

Re-186

1 × 103

1 × 106

Re-188

1 × 102

1 × 105

Os-185

1 × 101

1 × 106

Os-191

1 × 102

1 × 107

Os-191m

1 × 103

1 × 107

Os-193

1 × 102

1 × 106

Ir-190

1 × 101

1 × 106

Ir-192

1 × 101

1 × 104

Ir-194

1 × 102

1 × 105

Pt-191

1 × 102

1 × 106

Pt-193m

1 × 103

1 × 107

Pt-197

1 × 103

1 × 106

Pt-197m

1 × 102

1 × 106

Au-198

1 × 102

1 × 106

Au-199

1 × 102

1 × 106

Hg-197

1 × 102

1 × 107

Hg-197m

1 × 102

1 × 106

Hg-203

1 × 102

1 × 105

Tl-200

1 × 101

1 × 106

Tl-201

1 × 102

1 × 106

Tl-202

1 × 102

1 × 106

Tl-204

1 × 104

1 × 104

Pb-203

1 × 102

1 × 106

Pb-210b

1 × 101

1 × 104

Pb-212b

1 × 101

1 × 105

Bi-206

1 × 101

1 × 105

Bi-207

1 × 101

1 × 106

Bi-210

1 × 103

1 × 106

Bi-212b

1 × 101

1 × 105

Po-203

1 × 101

1 × 106

Po-205

1 × 101

1 × 106

Po-207

1 × 101

1 × 106

Po-210

1 × 101

1 × 104

At-211

1 × 103

1 × 107

Rn-220b

1 × 104

1 × 107

Rn-222b

1 × 101

1 × 108

Ra-223b

1 × 102

1 × 105

Ra-224b

1 × 101

1 × 105

Ra-225

1 × 102

1 × 105

Ra-226b

1 × 101

1 × 104

Ra-227

1 × 102

1 × 106

Ra-228b

1 × 101

1 × 105

Ac-228

1 × 101

1 × 106

Th-226b

1 × 103

1 × 107

Th-227

1 × 101

1 × 104

Th-228b

1 × 100

1 × 104

Th-229b

1 x 100

1 × 103

Th-230

1 × 100

1 × 104

Th-231

1 × 103

1 × 107

Th-234b

1 × 103

1 × 105

Pa-230

1 × 101

1 × 106

Pa-231

1 × 100

1 × 103

Pa-233

1 × 102

1 × 107

U-230

1 × 101

1 × 105

U-231

1 × 102

1 × 107

U-232b

1 × 100

1 × 103

U-233

1 × 101

1 × 104

U-234

1 × 101

1 × 104

U-235b

1 × 101

1 × 104

U-236

1 × 101

1 × 104

U-237

1 × 102

1 × 106

U-238b

1 × 101

1 × 104

U-239

1 × 102

1 × 106

U-240

1 × 103

1 × 107

U-240b

1 × 101

1 × 106

Np-237b

1 × 100

1 × 103

Np-239

1 × 102

1 × 107

Np-240

1 × 101

1 × 106

Pu-234

1 × 102

1 × 107

Pu-235

1 × 102

1 × 107

Pu-236

1 × 101

1 × 104

Pu-237

1 × 103

1 × 107

Pu-238

1 × 100

1 × 104

Pu-239

1 × 100

1 × 104

Pu-240

1 × 100

1 × 103

Pu-241

1 × 102

1 × 105

Pu-242

1 × 100

1 × 104

Pu-243

1 × 103

1 × 107

Pu-244

1 × 100

1 × 104

Am-241

1 × 100

1 × 104

Am-242

1 × 103

1 × 106

Am-242mb

1 × 100

1 × 104

Am-243b

1 × 100

1 × 103

Cm-242

1 × 102

1 × 105

Cm-243

1 × 100

1 × 104

Cm-244

1 × 101

1 × 104

Cm-245

1 × 100

1 × 103

Cm-246

1 × 100

1 × 103

Cm-247

1 × 100

1 × 104

Cm-248

1 × 100

1 × 103

Bk-249

1 × 103

1 × 106

Cf-246

1 × 103

1 × 106

Cf-248

1 × 101

1 × 104

Cf-249

1 × 100

1 × 103

Cf-250

1 × 101

1 × 104

Cf-251

1 × 100

1 × 103

Cf-252

1 × 101

1 × 104

Cf-253

1 × 102

1 × 105

Cf-254

1 × 100

1 × 103

Es-253

1 × 102

1 × 105

Es-254

1 × 101

1 × 104

Es-254m

1 × 102

1 × 106

Fm-254

1 × 104

1 × 107

Fm-255

1 × 103

1 × 106

b Radionuklidi roditelji i njihovi potomci čiji se doprinosi doze uzimaju u obzir prilikom izračuna doze (pa se stoga uzima u obzir samo razina izuzimanja radionuklida roditelja) navode se na sljedeći način:

Sr-90

Y-90

Zr-93

Nb-93m

Zr-97

Nb-97

Ru-106

Rh-106

Ag-108m

Ag-108

Cs-137

Ba-137m

Ba-140

La-140

Ce-144

Pr-144

Pb-210

Bi-210, Po-210

Pb-212

Bi-212, Tl-208 (0,36), Po-212 (0,64)

Bi-212

Tl-208 (0,36), Po-212 (0,64)

Rn-220

Po-216

Rn-222

Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214

Ra-223

Rn-219, Po-215, Pb-211, Bi-211, Tl-207

Ra-224

Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0,36), Po-212 (0,64)

Ra-226

Rn-222, Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214, Pb-210, Bi-210, Po-210

Ra-228

Ac-228

Th-226

Ra-222, Rn-218, Po-214

Th-228

Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0,36), Po-212 (0,64)

Th-229

Ra-225, Ac-225, Fr-221, At-217, Bi-213, Po-213, Pb-209

Th-234

Pa-234m

U-230

Th-226, Ra-222, Rn-218, Po-214

U-232

Th-228, Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0,36), Po-212 (0,64)

U-235

Th-231

U-238

Th-234, Pa-234m

U-240

Np-240m

Np237

Pa-233

Am-242m

Am-242

Am-243

Np-239

PRILOG VII.

Definicija i uporaba indeksa koncentracije aktivnosti za gama-zračenje koje emitiraju građevni materijali

Za potrebe članka 75. stavka 2. određuju se koncentracije aktivnosti prvobitnih radionuklida Ra-226, Th-232 (ili proizvoda njegova raspada Ra-228) i K-40 za utvrđene vrste građevnih materijala.

Indeks koncentracije aktivnosti I dobiva se pomoću sljedeće formule:

I = CRa226/300 Bq/kg + CTh232/200 Bq/kg+ CK40/3000 Bq/kg

gdje su CRa226, CTh232 i CK40 koncentracije aktivnosti u Bq/kg pojedinih radionuklida u građevnom materijalu.

Indeks se izravno veže uz dozu gama-zračenja, koja je veća od uobičajene vanjske izloženosti, u zgradi izgrađenoj od određenoga građevnog materijala. Primjenjuje se na građevni materijal, a ne na njegove sastavne dijelove. Za primjenu indeksa na takve dijelove, osobito na ostatke industrijskih sektora koji prerađuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla koji se recikliraju u građevne materijale, treba primijeniti odgovarajući razdjelni čimbenik. Indeks koncentracije aktivnosti upotrebljava se kao pregledni alat za utvrđivanje materijala koji se mogu izuzeti ili se podvrgnuti ograničenjima. U tu se svrhu indeks koncentracije aktivnosti I može upotrebljavati za razvrstavanje materijala u četiri razreda, što dovodi do dviju kategorija građevnih materijala (A i B):

Kategorija (odgovarajuća zadana doza)

Uporaba

A (≤ 1 mSv)

B (> 1 mSv)

(1)  materijali koji se upotrebljavaju u velikim količinama

A1

I≤1

B1

I>1

(2)  površinski i drugi materijali s ograničenom uporabom.

A2

I≤6

B2

I>6

Podjela materijala na (1) i (2) prema njihovoj uporabi temelji se na državnim propisima o gradnji.

Po potrebi, stvarne doze za usporedbu s referentnom razinom procjenjuju se pomoću složenijih modela koji mogu uzeti u obzir prethodnu izloženost u otvorenim prostorima od koncentracija aktivnosti koje prevladavaju lokalno u netaknutim dijelovima Zemljine kore.

PRILOG VIII.

Sustav podataka za individualno nadziranje zračenja

Opće odredbe

Sustav podataka za individualno nadziranje zračenja koji je uspostavila država članica može se ostvariti kao centralizirana nacionalna mreža ili kao nacionalni registar doza. Te mreže ili registri trebali bi se nadopunjavati izdavanjem dokumenata individualnog nadziranja zračenja za svakog vanjskog radnika. [Am. 128]

1.  Svaki sustav podataka država članica za individualno nadziranje zračenja vanjskih radnika sastoji se od sljedećih odjeljaka:

(a)  podataka o identitetu radnika;

(b)  podataka o zdravstvenom nadzoru radnika;

(c)  podataka o poduzeću radnika i, u slučaju vanjskog radnika, radnikova poslodavca;

(d)  rezultata individualnog nadziranja izloženog radnika.

2.  Nadležna tijela država članica poduzimaju potrebne mjere kako bi spriječila bilo kakvo krivotvorenje ili zlouporabu te nezakonito upletanje u sustav podataka za individualno nadziranje zračenja.

A: Podaci koji se uključuju u sustav podataka za individualno nadziranje zračenja

3.  Podaci o identitetu radnika uključuju radnikovo

(a)  prezime;

(b)  ime;

(c)  spol;

(d)  datum rođenja;

(e)  državljanstvo; i

(f)  jedinstveni identifikacijski broj.

4.  Podaci o zdravstvenom nadzoru radnika uključuju

(a)  zdravstvenu klasifikaciju radnika u skladu s člankom 45. (sposoban; sposoban pod određenim uvjetima; nesposoban);

(b)  podatke o bilo kakvim ograničenjima u radu sa zračenjem;

(c)  datum zadnjeg redovitog zdravstvenog pregleda;

(d)  odgovornu službu medicine rada; i

(e)  razdoblje valjanosti rezultata.

5.  Podaci o poduzeću uključuju ime, adresu i jedinstveni identifikacijski broj poduzeća.

6.  Podaci o radnom odnosu radnika uključuju:

(a)  ime, adresu i jedinstveni identifikacijski broj poslodavca;

(b)  datum početka radnog odnosa; i

(c)  kategorizaciju radnika u skladu s člankom 38.

7.  Rezultati individualnog nadziranja izloženog radnika uključuju:

(a)  službeni zapis o dozi za zadnjih 5 kalendarskih godina (godina; efektivna doza u mSv; u slučaju neravnomjerne izloženosti, ekvivalent doze u različitim dijelovima tijela u mSv; u slučaju unutarnje kontaminacije, očekivana doza u mSv); i

(b)  službeni zapis o dozi za tekuću godinu (razdoblje; efektivna doza u mSv; u slučaju neravnomjerne izloženosti, ekvivalent doze u različitim dijelovima tijela u mSv; u slučaju unutarnje kontaminacije, očekivana doza u mSv).

B: Podaci o vanjskim radnicima koji se pružaju putem sustava podataka za individualno nadziranje zračenja

1.  Prije početka bilo kakve djelatnosti, poslodavac vanjskog radnika putem sustava podataka za individualno nadziranje zračenja dostavlja poduzeću sljedeće podatke:

(a)  podatke o poslodavcu vanjskog radnika u skladu s odjeljkom A, točkom 6.;

(b)  podatke o zdravstvenom nadzoru vanjskog radnika u skladu s odjeljkom A, točkom 4.;

(c)  rezultate individualnog nadziranja izloženosti vanjskog radnika u skladu s odjeljkom A, točkom 7.

2.  Sljedeće podatke poduzeće bilježi ili je zabilježilo u sustav podataka za individualno nadziranje zračenja nakon završetka bilo koje aktivnosti:

(a)  vrijeme trajanja aktivnosti;

(b)  procjenu bilo koje efektivne doze koju je vanjski radnik primio (operativna doza za vrijeme trajanja aktivnosti);

(c)  u slučaju neravnomjerne izloženosti, procjenu ekvivalenta doze u različitim dijelovima tijela;

(d)  u slučaju unutarnje kontaminacije, procjenu unosa ili očekivane doze.

C.  Odredbe povezane s dokumentom individualnog nadziranja zračenja

1.  Države članice mogu odlučiti izdati dokument individualnog nadziranja zračenja za svakog vanjskog radnika.

2.  Taj je dokument neprenosiv.

3.  Države članice poduzimaju potrebne mjere da se radniku u istom razdoblju ne izda više od jednog valjanog dokumenta individualnog nadziranja praćenja.

4.  Uz podatke koji su naznačeni u dijelu A i dijelu B, dokument sadrži ime i adresu tijela koje je izdalo dokument i datum izdavanja.

PRILOG IX.

A.  Elementi koje treba uključiti u sustav za upravljanje izvanrednim događajima

1.  procjena ugroženosti;

2.  jasna raspodjela odgovornosti između osoba i organizacija koje imaju ulogu u organizaciji pripravnosti i intervencija, uključujući uspostavu i koordinaciju tijela za hitne intervencije s općom odgovornosti za upravljanje izvanrednim situacijama izloženosti i, po potrebi, za stvaranje posebnih timova za zaštitne mjere;

3.  uspostava plana intervencijskog djelovanja na državnoj razini, lokalnoj razini te u sklopu postrojenja;

4.  pouzdana komunikacija te učinkovita organizacija suradnje i koordinacije na razini postrojenja te na lokalnim, državnim i međunarodnim razinama;

5.  zdravstvena zaštita interventnih radnika;

6.  obrazovanje i osposobljavanje interventnih radnika i svih drugih osoba čije su dužnosti ili odgovornosti povezane s hitnom intervencijom, uključujući redovite vježbe;

7.  organizacija individualnog nadziranja interventnih radnika i evidentiranja doza;

8.  organizacija javnog informiranja;

9.  sudjelovanje dionika;

10.  prijelaz od interventne reakcije prema oporavku i korektivnim mjerama.

B.  Elementi koje treba uključiti u plan intervencijskog djelovanja

Za pripravnost u hitnim slučajevima:

1.  referentne razine, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u Prilogu I.;

2.  optimizirane strategije zaštite za pojedine stanovnike koji bi mogli biti izloženi, za različite pretpostavljene događaje i srodne scenarije;

3.  unaprijed definirani generički kriteriji za pojedine zaštitne mjere, izraženi u odnosu na predviđene i primljene doze;

4.  predviđeni povodi ili zadani operativni kriteriji kao što su mjerljive pojave i pokazatelji uvjeta na mjestu događaja;

5.  organizacija brze koordinacije s tijelom za hitne intervencije u susjednoj državi članici ili državi koja nije članica Europske unije za objekte u blizini državne granice;

6.  organizacija pregleda i revizije plana intervencijskog djelovanja kako bi se uzele u obzir promjene ili pouke usvojene vježbama i događajima.

Organizacija se utvrđuje unaprijed radi revidiranja ovih elemenata, sukladno potrebama tijekom izvanredne situacije izloženosti, kako bi se uzeli u obzir prevladavajući uvjeti jer se mijenjaju tijekom interventnog djelovanja.

Za djelovanje u hitnim slučajevima:

Djelovanje u izvanrednoj situaciji izloženosti poduzima se pravodobnim provođenjem organizirane pripravnosti, koja uključuje, ali nije ograničena na:

1.  ako je moguće, hitno provođenje zaštitnih mjera prije nego što dođe do bilo kakve izloženosti;

2.  procjenu učinkovitosti strategija i provedenih mjera te njihovu prilagodbu prevladavajućim okolnostima;

3.  usporedbu očekivanih preostalih doza s primjenjivom referentnom razinom, usmjeravajući se na one skupine čije doze premašuju referentnu razinu;

4.  provođenje daljnjih strategija zaštite po potrebi, na temelju prevladavajućih uvjeta i dostupnih informacija.

PRILOG X.

A.  Prethodne informacije za stanovništvo koje će vjerojatno zahvatiti izvanredan događaj:

1.  osnovne činjenice o radioaktivnosti i njezinim učincima na ljudska bića i okoliš;

2.  različite vrste obuhvaćenih izvanrednih događaja i njihovi učinci na stanovništvo i okoliš;

3.  interventne mjere kojima je cilj dovesti u pripravnost, zaštititi i pomoći stanovništvu u slučaju izvanrednog događaja;

4.  odgovarajuće informacije o mjerama koje stanovništvo treba poduzeti u slučaju izvanrednog događaja.

4.a  informacije o naravi i razmjeru štete koju bi vjerojatno uzrokovale različite izvanredne situacije; [Am. 129]

4.b  informacije o uvjetima za odštetu za tjelesnu ozljedu i materijalni gubitak nakon izvanredne situacije; [Am. 130]

4.c  informacije o pohrani i uporabi stabilnih tableta joda koje pružaju nadležna tijela. [Am. 131]

B.  Informacije koje se pružaju pogođenim stanovnicima u slučaju izvanrednog događaja

1.  Na temelju plana intervencijskog djelovanja koji države članice prethodno izrade, pojedini stanovnici koji su stvarno pogođeni u slučaju radiološke opasnosti brzo će i redovito primati:

(a)  informacije o vrsti izvanrednog događaja koji se dogodio ▌i njegovim značajkama (npr. njegov izvor, opseg i vjerojatan razvoj); [Am. 132]

(b)  savjete o zaštiti koji, ovisno o vrsti izvanrednog događaja, mogu:

i.  obuhvaćati sljedeće: ograničenja konzumacije određenih prehrambenih proizvoda i vode za koje postoji vjerojatnost da su kontaminirani, jednostavna pravila higijene i dekontaminacije, preporuke da se ostane u zatvorenim prostorijama, distribuciju i uporabu zaštitnih tvari, evakuacijske planove;

ii.  po potrebi, biti popraćeni posebnim upozorenjima za određene skupine stanovništva;

(c)  obavijesti s preporukama za suradnju te uputama ili zahtjevima nadležnih tijela.

2.  Ako izvanrednom događaju prethodi faza prije uzbune, stanovnici koji će vjerojatno biti pogođeni već će tijekom te faze primiti informacije i savjete kao što su:

(a)  poziv zahvaćenim stanovnicima da prate odgovarajuće komunikacijske kanale;

(b)  pripremni savjeti ustanovama koje imaju određenu kolektivnu odgovornost;

(c)  preporuke posebno pogođenim profesionalnim skupinama.

3.  Ove se informacije i savjeti dopunjavaju, ako to vrijeme dopusti, podsjetnikom o osnovnim činjenicama o radioaktivnosti i njezinim učincima na ljudska bića i okoliš.

PRILOG XI.

Indikativan popis građevnih materijala koji se uzimaju u obzir za kontrolne mjere s obzirom na gama-zračenje koje emitiraju

1.  Prirodni materijali

(a)  Alaunski škriljevac.

(b)  Građevni materijali ili primjese prirodnog eruptivnog podrijetla, kao što su:

–  granit,

–  gnajs;

–  porfir;

–  sijenit;

–  bazalt;

–  pršinac;

–  pucolan;

–  lava.

2.  Materijali koji sadrže ostatke iz industrijskih sektora koji prerađuju radioaktivne tvari prirodnog podrijetla, kao što su:

–  leteći pepeo;

–  fosfogips;

–  fosforna šljaka;

–  kositrena šljaka;

–  bakrena šljaka;

–  crveni mulj (ostatak od proizvodnje aluminija);

–  ostatak od proizvodnje čelika.

PRILOG XII.

Podaci koje treba sadržavati evidencija o visokoaktivnim zatvorenim izvorima

20131024-P7_TA(2013)0452_HR-p0000026.png

PRILOG XIII.

Dostavljanje podataka o visokoaktivnim zatvorenim izvorima

Poduzeće nadležnom tijelu dostavlja elektronički ili tiskani primjerak evidencije o visokoaktivnim zatvorenim izvorima koja se navodi u članku 90. i pokriva podatke određene Prilogom XII., i to na sljedeći način:

1.  bez nepotrebnog odgađanja, u trenutku nastanka takve evidencije, koju treba započeti što prije nakon nabave izvora;

2.  u rokovima koje određuju države članice, a koji ne smiju biti dulji od 12 mjeseci nakon nabave izvora;

3.  u slučaju da su se promijenili podaci na informativnom listu;

4.  bez nepotrebnog odgađanja nakon zatvaranja evidencije za pojedini izvor kada poduzeće više nije u posjedu toga izvora, kada se u evidenciju uključuje ime poduzeća ili objekta za odlaganje otpada i skladištenje u koji se izvor prenosi;

5.  bez nepotrebnog odgađanja nakon zatvaranja takve evidencije kada poduzeće u svojem posjedu više nema nijedan izvor.

PRILOG XIV.

Zahtjevi za poduzeća koja su odgovorna za visokoaktivne zatvorene izvore

Svako poduzeće koje je odgovorno za visokoaktivan zatvoren izvor dužno je:

(a)  osigurati redovitu provedbu ispitivanja, kao što su ispitivanja ispuštanja temeljena na međunarodnim normama, radi provjere i održanja cjelovitosti svakog izvora;

(b)  redovito provjeravati u određenim vremenskim razmacima, koje mogu odrediti države članice, da su svaki izvor i, po potrebi, oprema koja sadrži izvor i dalje prisutni i u vidljivo dobrom stanju na mjestu uporabe ili skladištenja;

(c)  osigurati da svaki nepokretni ili pokretni izvor podliježe odgovarajućim dokumentiranim mjerama, kao što su pisani protokoli i postupci, s ciljem sprečavanja neovlaštena pristupa ili gubitka ili krađe izvora ili oštećenja izvora prilikom požara;

(d)  brzo obavijestiti nadležno tijelo o svakom gubitku, krađi ili neovlaštenoj uporabi izvora, osigurati provjeru cjelovitosti svakog izvora nakon bilo kojeg događaja, uključujući požar koji je mogao oštetiti izvor, i ako je potrebno, obavijestiti nadležno tijelo o tome i o poduzetim mjerama;

(e)  vratiti svaki iskorišteni izvor dobavljaču ili ga smjestiti u objekt za dugoročno skladištenje i odlaganje ili ga prenijeti drugom ovlaštenom poduzeću ako nadležno tijelo ne odluči drukčije, bez nepotrebnog odgađanja nakon prestanka uporabe;

(f)  osvjedočiti se prije prijenosa da primatelj posjeduje odgovarajuće dozvole;

(g)  brzo obavijestiti nadležno tijelo o svakoj nesreći ili nezgodi prouzročenoj nenamjernim izlaganjem radnika ili pojedinog stanovnika.

PRILOG XV.

Identifikacija i označavanje visokoaktivnih zatvorenih izvora

1.  Proizvođač je dužan osigurati sljedeće:

(a)  Svaki visokoaktivni zatvoreni izvor mora biti identificiran jedinstvenim brojem. Ovaj broj treba ugravirati ili zapečatiti na izvoru, ako je to izvedivo.

Ovaj broj također treba ugravirati ili zapečatiti na spremnik izvora. Ako to nije moguće ili u slučaju spremnika za prijevoz koji se mogu ponovno upotrijebiti, spremnik izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora.

(b)  Spremnik izvora i, ako je moguće, izvor moraju biti označeni prikladnim znakom upozorenja na opasnost od zračenja.

2.  Proizvođač je dužan nabaviti fotografiju svake proizvedene vrste izvora i fotografiju uobičajenog spremnika izvora.

3.  Poduzeće je dužno osigurati da svaki visokoaktivni zatvoreni izvor poprati pisana dokumentacija koja navodi da je izvor identificiran i označen sukladno točki 1. te da oznake i etikete iz točke 1. budu čitke. Podaci, prema potrebi, uključuju fotografije izvora, spremnika izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.

PRILOG XVI.

Indikativan popis točaka koje treba pokriti u državnim akcijskim planovima za upravljanje dugoročnim rizicima od izloženosti radonu

1.  Strategija za provođenje istraživanja o unutarnjim koncentracijama radona, za upravljanje podacima mjerenja (državna baza podataka o radonu) te za uspostavu drugih parametara (vrsta zemlje i stijena, koncentracije zraka tla, propusnost, sadržaj radija-226 u stijenama i zemlji).

2.  Dostupni podaci i kriteriji za ocrtavanje područja podložnih zračenju radona ili za označavanje građevina podložnih zračenju radona.

3.  Identifikacija vrsta javnih građevina i radnih mjesta, npr. škola, podzemnih radnih mjesta ili toplica, gdje je potrebno provesti mjerenja na temelju procjene rizika i broja sati koji se provode u tim građevinama.

4.  Temelj za uspostavu referentnih razina za postojeće stambene objekte, radna mjesta, javne građevine i nove zgrade.

5.  Raspodjela odgovornosti (vladinih i nevladinih), mehanizama za usklađivanje te dostupnih resursa za provedbu akcijskog plana.

6.  Strategija za smanjenje izloženosti zračenju radona u stambenim objektima, osobito u područjima koja su podložna zračenju radona.

7.  Strategija, koja uključuje metode i alate, za sprečavanje prodiranja radona u nove zgrade, uključujući utvrđivanje građevnih materijala sa znatnim isparavanjem radona.

8.  Raspored pregleda i revizija akcijskog plana.

9.  Strategija za komunikaciju radi senzibiliziranja javnosti i obavještavanja lokalnih nalogodavaca o rizicima od zračenja radona u vezi s pušenjem.

10.  Po potrebi, smjernice o metodama i alatima za mjerenja i korektivnim mjerama. Treba uzeti u obzir i kriterije za akreditaciju službi za mjerenja i provođenje korektivnih mjera.

11.  Po potrebi, pružanje financijske potpore za istraživanja zračenja radona i za korektivne mjere, osobito za stambene objekte s vrlo visokim koncentracijama radona.

12.  Dugoročni ciljevi u vezi sa smanjenjem rizika od karcinoma pluća koji se povezuje s izloženošću radonu (pušača i nepušača).

(1) Izmjene: novi ili izmijenjeni tekst se označuje podebljanim kosim slovima; brisanja se označuju oznakom ▌. Brisani tekst nije naveden jer tekst prijedloga Komisije ne postoji na hrvatskom jeziku.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 24. listopada 2013.
(3) SL 11, 20.2.1959., str. 221.
(4) Direktiva Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29.6.1996., str. 1.).
(5) Direktiva Vijeća 97/43/Euratom od 30. lipnja 1997. o zaštiti zdravlja pojedinaca od opasnosti od ionizirajućeg zračenja u vezi s medicinskim izlaganjem i o stavljanju izvan snage Direktive 84/466/Euratom (SL L 180, 9.7.1997., str. 22.).
(6) Direktiva Vijeća 89/618/Euratom od 27. studenoga 1989. o obavještavanju stanovništva o mjerama zdravstvene zaštite koje treba primijeniti i koracima koje treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti (SL L 357, 7.12.1989., str. 31.).
(7) Direktiva Vijeća 90/641/Euratom od 4. prosinca 1990. o operativnoj zaštiti vanjskih radnika koji su izloženi opasnostima od ionizirajućeg zračenja za vrijeme obavljanja svojih aktivnosti u kontroliranim područjima (SL L 349, 13.12.1990., str. 21.).
(8) Direktiva Vijeća 2003/122/Euratom od 22. prosinca 2003. o kontroli visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora bez posjednika (SL L 346, 31.12.2003., str. 57.).
(9) Preporuke Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja iz 2007.
(10) SL L 80, 27.3.1990., str. 26.
(11) IAEA 2004., serija sigurnosnih standarda RS-G-1.7, „Primjena koncepata isključenja, izuzimanja i dopuštanja”.
(12) Zaštita od zračenja br. 122; Praktična uporaba koncepata dopuštanja i izuzimanja — Prvi dio: Smjernice o općim dopuštenim razinama za djelatnosti.
(13) Zaštita od zračenja br. 89; Preporučeni kriteriji za radiološku zaštitu od reciklaže metala pri uklanjanju nuklearnih postrojenja, Zaštita od zračenja br. 113: Preporučeni kriteriji dopuštene radiološke zaštite zgrada i građevnog otpada koji nastaje pri uklanjanju nuklearnih postrojenja, Zaštita od zračenja br. 122: Praktična uporaba koncepata dopuštanja i izuzimanja.
(14) Preporukom Komisije 2004/2/Euratom od 18. prosinca 2003. o standardiziranim informacijama o plinovitim i tekućim radioaktivnim ispustima u okoliš iz nuklearnih reaktora i postrojenja za preradu tijekom normalnog rada (SL L 2, 6.1.2004, str. 36.).
(15) SL L 66, 13.3.1999., str. 16..
(16) Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 50.).
(17) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 193, 29.6.1989., str. 1.).
(18) SL L 2, 6.1.2004., str. 36.
(19) Zadana aktivnost je aktivnost radionuklida koji emitira alfa-zračenje
(20) Izuzimaju se kalijeve soli u količinama manjim od 1 000 kg.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti