Europski parlament,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) (14605/1/2012),

–  uzimajući u obzir članak 36. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum (IIA) od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju(1), a posebno njegov dio II., odjeljak G, stavak 43.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 12. rujna 2012.(2), 11. svibnja 2011.(3) i 10. ožujka 2010.(4) o godišnjim izvješćima o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici za 2011., 2010. i 2009. godinu,

–  uzimajući u obzir stajalište koje je 8. srpnja 2010.(5) usvojio u vezi s Europskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS) te svoju preporuku Visokoj predstavnici Unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, potpredsjednici Europske komisije, Vijeću i Komisiji od 13. lipnja 2013. o pregledu organizacije i funkcioniranja EEAS-a u 2013.(6),

–  uzimajući u obzir deklaraciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP/HR) o političkoj odgovornosti(7),

–  uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 8. srpnja 2010. o osnovnoj organizaciji središnje uprave Europske službe za vanjsko djelovanje(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Europske komisije od 24. srpnja 2013. nazvanu „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” (COM(2013)0542),

–  uzimajući u obzir trenutne pregovore između Parlamenta i Vijeća o novim vanjskim instrumentima Unije za vanjsko financiranjentima Unije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke međuparlamentarne konferencije o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici održane u Vilniusu od 4. do 6. rujna 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za proračune (A7-0330/2013),

A.  budući da je za građane EU-a nadzor vanjske politike EU-a koji vrše Europski parlament i nacionalni parlamenti na pripadajućim razinama od ključne važnosti za podršku i razumijevanje europskog vanjskog djelovanja; budući da parlamentarni nadzor unapređuje legitimnost ovog djelovanja;

Svijet u kretanju: balansiranje interesa i vrijednosti nove vanjske politike EU-a

1.  smatra da se prva četvrtina 21. stoljeća odlikuje razdobljem duge strukturalne promjene koja preobražava globalni poredak; naglašava da je za to potreban nov pristup oblikovanju novoga višepolarnog svjetskog poretka koji je obuhvatan i poduprt vladavinom prava i modelom pluralističke demokracije te univerzalnim vrijednostima, uključujući ljudska prava; napominje da na tom putu stoje mnoge prepreke, posebice u bavljenju novonastalim ovlastima u reformiranju multilateralnog sustava, novim uravnoteženjem krhke regionalne raspodjele ovlasti i rješavanju višestrukih prijetnji i izazova koji dolaze od nacija, nedržavnih sudionika te nestabilnih režima i regija;

2.  naglašava da svjetska financijska kriza i rastuća upornost novih gospodarstava u usponu stvaraju za sve strane velike političke, gospodarske, socijalne i ekološke izazove, uključujući i unutarnje probleme te zauzima stajalište da je za bavljenje takvim izazovima potrebna kolektivna aktivnost i sklapanje saveza radi promicanja i očuvanja mira, sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja, kulturne različitosti, demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; naglašava da bi sve politike i djelovanja EU-a trebali biti u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom UN-a;

3.  mišljenje je da EU mora braniti interese svojih građana na odlučan, jedinstven način i temeljiti uvijek svoju politiku na promicanju temeljnih vrijednosti na kojima Unija počiva (demokracija, vladavina prava i ljudska i prava, društvena pravda i borba protiv siromaštva) i na poštovanju drugih zemalja;

4.  naglašava potrebu da vanjska politika EU-a budu fleksibilne po pitanju suočavanja s novim prijetnjama i izazovima u području zdravlja, energije, klimatskih promjena i pristupa vodi, koje bi mogle imati učinak na naše političke prioritete i gospodarstva te na naš međunarodni razvoj;

5.  naglašava da EU treba uspostaviti novu i vjerodostojnu vanjsku politiku kao odgovor na postojeće izazove u svijetu; smatra da je potrebno da EU bude ne samo usklađena radi očuvanja i promicanja svojih vrijednosti, interesa, imidža i svog položaja na globalnoj sceni, dosljedna u svojim vanjskim aktivnostima nego ponajprije da jasno utvrdi i provede svoje strateške ciljeve, potpuno se koristeći mogućnostima koje joj pruža Ugovor iz Lisabona; smatra da EU kao cjelina i države članice imaju interes razviti zajedničku viziju koja nadilazi percepcije i povijesno poimanje pojedinačnih država članica. zahtijeva da se instrument poboljšane suradnje koristi radi osiguravanja veće sposobnosti djelovanja i nadilaženja problema neprikladnog korištenja veta u Vijeću;

6.  izjavljuje da samo zajedničkim ili ujedinjenim djelovanjem imamo snage ostvarivati naše interese i braniti naše vrijednosti u svijetu te da stoga države članice moraju zato – više nego prije – pokazati svoju spremnost i političku volju za kolektivno, brzo i učinkovito djelovanje; potvrđuje da države članice, djelovanjem i duhom, moraju ispuniti svoju ugovornu dužnost prema ZVSP-u koja je sadržana u Ugovoru iz Lisabona(9);

7.  naglašava da djelotvornost vanjskog djelovanja EU-a također ovisi o potpunoj potpori njezinih građana i legitimnosti koju stječe zahvaljujući uporištu u EU-ovim temeljnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava te stoga poziva na prisno, redovito i pravovremeno savjetovanje s Europskim parlamentom pri postavljanju jasnih prioriteta i ciljeva vanjske politike EU-a;

8.  Vjeruje da je razvoj europskih medija poželjan radi promicanja solidarnosti, međusobnog približavanja različitih nacionalnih poimanja i podizanja osviještenosti o ZVSP-u;

Izgradnja novog, sveobuhvatnog pristupa vanjskoj politici EU-a

9.  snažno potiče države članice da preuzmu konstruktivnu ulogu u vanjskoj i sigurnosnoj politici Unije tako da promiču stratešku koordinaciju politike na razini Unije i to ponajprije učinkovitu suradnju između svojih prijestolnica i Bruxellesa po pitanju stajališta koja usvajaju u multilateralnim forumima, naročito u Ujedinjenim narodima i u NATO-u; naglašava potrebu za poboljšanjem djelotvornosti Unije kao globalnoga kohezivnog sudionika tijekom razdoblja obilježenog ekonomskim ograničenjima; osobito napominje da države članice imaju važnu ulogu u razvoju i učinkovitoj provedbi ZVSP-a, ne samo stavljanjem na raspolaganje civilne i vojne moći već, i osiguravanjem zajedničkog financiranja operacija ZVSP-a i jačanja europskih industrijskih i tehnoloških temelja te očekuje da će jačanje ove uloge uslijediti nakon razgovora o budućnosti europske obrane za vrijeme saziva Europskog vijeća u prosincu 2013.;

10.  smatra, u tom pogledu, da je od iznimne važnosti poboljšati suradnju, unaprijediti koordinaciju i razviti sinergiju s programima i projektima država članica EU-au trećim zemljama radi poboljšanja učinkovitosti vanjskog djelovanja EU-a te nošenja s trenutnim proračunskim ograničenjima;

11.  pozdravlja inicijativu potpredsjednice/Visoke predstavnice u vezi s razvojem koncepta „sveobuhvatnog pristupa” radi ostvarivanja punog potencijala Ugovora iz Lisabona i svekolike učinkovitosti i dosljednosti ZVSP-a i ZSOP-a; poziva potpredsjednicu / Visoku predstavnicu na pokretanje rasprave s Parlamentom o najboljem načinu kako da se tajj sveobuhvatni pristup dosljedno provodi a osobito da se prioriteti naše vanjske politike dodatno razvijaju u skladu s našim interesima i vrijednostima i da su popraćeni potrebnim financijskim sredstvima te djelotvornim i fleksibilnim instrumentima; naglašava da vojne strukture i kapaciteti koji uključuju trajna planiranja i vojna operativna sjedišta, čine integralni dio takvog pristupa i smatra da bi jačanje koordinacije između šefova misija, posebnih predstavnika EU-a i šefova izaslanstava također doprinijelo stvaranju dosljednih i usklađenih sigurnosnih i vanjskih politika EU-a na terenu; poziva države članice da podrže potpredsjednicu / Visoku predstavnicu radi ostvarivanja punog potencijala sveobuhvatnog pristupa;

12.  žali zbog činjenice što EU još uvijek nije razvio jasnu strategiju svojih odnosa s ostatkom svijeta te zbog toga što se njegove aktivnosti prije definiraju kroz reakcije nego kroz akcije; stoga zahtijeva temeljnu stratešku raspravu koja bi trebala uključiti Vijeće, Komisiju i Parlament; poziva, kao doprinos ovoj raspravi, Europsko vijeće da u prosincu dodatno raspravi inicijativu Europske globalne strategije;

13.  stoga naglašava da sveobuhvatno razumijevanje ZVSP-a obuhvaća sva područja vanjske politike, uključujući i napredno oblikovanje ZSOP-a, koje bi moglo voditi zajedničkoj obrani, s naglaskom na postizanju koherentnosti i dosljednosti uz istodobno poštovanje posebnosti svake sastavnice vanjskog djelovanja; smatra da bi pod vodstvom potpredsjednice / Visoke predstavnice trebala postojati prisnija koordinacija na području unutarnje politike EU-a i političkih odabira država članica u ključnim područjima poput veza, trgovine. prijevoza, energije, okoliša i komunikacije, kada je razvidno da ta područja imaju transnacionalne implikacije, posebice na području diversifikacije i sigurnosti opskrbe energijom EU-a;.

14.  poziva Vijeće i potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da odgovore na preporuku Parlamenta o pregledu organizacije i djelovanja ESVD-a 2013. kako bi se osigurao daljnji razvoj prikladne strukture u kojoj su jednako zastupljena oba spola u sklopu ESVD-a (uz sudjelovanje relevantnih službi Komisije), pri čemu bi se integriralo geografsko i tematsko stručno znanje te sveobuhvatno pristupilo planiranju, oblikovanju i provedbi politika;

Omogućivanje vodstva i usklađenosti u vanjskoj politici EU-a

15.  naglašava političku ulogu vodstva za koju se očekuje da će je potpredsjednica / Visoka predstavnica imati u osiguravanju jedinstva, dosljednosti i djelotvornosti aktivnosti Unije; napominje da je potpredsjednica / Visoka predstavnica u svom pregledu EEAS-a prepoznala područja u kojima je potrebno ojačati njezinu ulogu i učiniti je djelotvornijom u pokretanju, izvršavanju i osiguravanju sukladnosti s odlukama ZVSP-a te je izdala preporuke za osiguravanje bliske koordinacije s Komisijom, uz puno korištenje svojim položajem potpredsjednice Komisije; naglašava, uzimajući u obzir rasprave nove Komisije u 2014., činjenicu da bi Europski parlament trebao podržati ovaj trend jačanjem uloge potpredsjednika u vanjskim odnosima i time ojačati koordinaciju između EEAS-a i Komisije;

16.  Ponovno iskazuje svoju potporu vodstvu potpredsjednice / Visoke predstavnice u pregovorima s Iranom koji se odvijaju u teškim okolnostima i čestita joj na njezinu uspjehu u zbližavanju strana u razgovoru između Kosova i Srbije koji je omogućila EU; smatra da bi se ti primjeri vodstva i postavljanja prioriteta trebali nadalje primijeniti u državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama za EU te u njihovom susjedstvu kao odgovor na luk strateških izazova koji se proteže od Srednje Azije do Bliskog istoka te od Afričkog roga preko Sahela; izražava svoju volju za pružanje potpore tom procesu;

17.  Poziva na pregled raspodjele infrastrukture i osoblja izaslanstva EU-a kako bi se osiguralo da učinkovitost, vidljivost i zastupljenost Unije u trećim državama odražavaju naše političke ambicije i očekivane prioritete; poziva da se takav pregled raspravi s nadležnim odborom Parlamenta, osobito ako je za određeni ishod potrebna preraspodjela resursa ili odluka za otvaranje ili zatvaranje izaslanstava u trećim državama ponavlja svoj zahtjev za otvaranje izaslanstva EU-a u Iranu;;

Usklađivanje ciljeva s odgovarajućim resursima

18.  U pogledu raspona izazova i zahtjeva za angažman EU-a u svijetu, propituje razloge Vijeća za smanjenje višegodišnjega financijskog okvira koji će smanjiti sposobnost Unije da promiče mir, sigurnosti i održiv gospodarski razvoj te njezinu vjerodostojnost u vezi s tim nastojanjima; upozorava da ako se takva smanjenja primjene nekoordinirano onda postoji rizik od ugrožavanja djelotvornog ostvarivanja naših vrijednosti i interesa, kao i naše kolektivne sposobnosti za promicanje mira, demokracije, sigurnosti, stabilnosti i blagostanja u našem susjedstvu i dalje;

19.  Istodobno prepoznaje potrebu za donošenjem strateških odabira i ustvrđivanjem prioriteta kako bi se osiguralo da se sredstva Unije upotrebljavaju na usmjeren i djelotvoran način; stoga poziva države članice da se pobrinu da njihove nacionalne politike budu dosljedne i usklađene sa strateškim ciljevima i obvezama Unije;

20.  naglašava važnost osiguravanja potpunog financiranja novih financijskih instrumenata vanjske politike koje razmatraju Parlament i Vijeće, a koji su u skladu s potrebama unapređenja strateških interesa Unije, mogu se prilagoditi u skladu s promjenjivim političkim okolnostima;

21.  ustraje u tome da bi pregled dijela IIA o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju iz 2006. trebao označiti korak naprijed prema većoj transparentnosti s obzirom na ZVSP; smatra da su za demokratski nadzor potrebne odvojene proračunske linije za svaku pojedinu misiju ili operaciju zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uključujući rad posebnih predstavnika EU-a, popraćen usmjerenim – ali transparentnim – postupcima unutarnjeg prijenosa financijskih sredstava ako to okolnosti zahtijevaju;

Ocjenjivanje postignuća potpredsjednice / Visoke predstavnice i Vijeća u 2011.

22.  pozdravlja korake koje je Vijeće, uz potporu potpredsjednice / Visoke predstavnice, poduzelo u godišnjem izvješću za 2011. prema utvrđivanju vanjske politike Unije u perspektivnom i strateškom dokumentu o politici;

23.  Primjećuje napore uložene u bavljenje nedostacima naglašenima u posljednjoj rezoluciji Parlamenta o toj temi, osobito razvojem novih misija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike u sklopu okvira cjelokupnog pristupa Unije određenoj državi ili regiji;

24.  Međutim, smatra da godišnje izvješće Vijeća još uvijek, u mnogočemu, nije na razini ambicija Ugovora iz Lisabona te stoga poziva na sljedeće:

25.  poziva Vijeće da zatraži da potpredsjednica / Visoka predstavnica u sljedećem godišnjem izvješću iznese ciljeve svoje vanjske politike za 2014. i 2015. godinu, zajedno s vremenskim okvirom i sredstvima potrebnima za njihovu provedbu; naglašava da se ti prioriteti trebaju usmjeriti na strateške ciljeve EU-a, počevši s transatlantskim partnerstvom, gospodarskim i političkim razvojem svojih istočnih i južnih susjedstava te mirovnim procesom na Bliskom istoku;

26.   poziva Vijeće i potpredsjednicu / Visoku predstavnicu da se prilikom izrade budućih godišnjih izvješća o ZVSP-u u ranoj fazi udruže s Odborom za vanjska pitanja kako bi raspravljali o ciljevima vanjske politike za nadolazeće godine i građanima EU-a pružili jasnu izjavu u vezi s razvojem, prioritetima i napretkom vanjske politike Unije te tako revalorizirali i prikazali ulogu potpredsjednice / Visoke predstavnice kao vođe vanjske politike EU-a

27.  pozdravlja inicijativu održavanja sastanka na vrhu Europskog vijeća u prosincu 2013. o budućnosti europske obrane kao prilike za pregled strateških ciljeva i sigurnosnih interesa EU-a, koncepata koje je potrebno dalje razvijati u Bijeloj knjizi o europskoj obrani; poziva na to da se u sklopu tog sastanka izradi jasan plan vremenskih rokova za postizanje ključnih ciljeva uključujući, u prvom redu, pravovremeni pregled Europske sigurnosne strategije i uporabu Bijele knjige kao zajedničkog predloška za zajedničke preglede nacionalne sigurnosti i obrane; naglašava da je potrebno razviti prisniju suradnju kako bi se ostvarile uštede i osigurala vojna sigurnost;

Strateški prioriteti: koncentrični krugovi mira, sigurnosti i društveno-gospodarskog napretka

28.  Pozdravlja razvoj strateškog partnerstva kao oblika interakcije EU-a s postojećim silama i onima koje su u usponu; tvrdi međutim da taj koncept zahtijeva jasne i dosljedne kriterije u vezi sa svojim mjestom u arhitekturi vanjske politike EU-a; poziva na sastavljanje budućih odluka o strateškim partnerima u skladu s prioritetima vanjske politike Unije te da se Parlament redovito unaprijed obavještava o odlukama o budućim partnerstvima, osobito kada takva partnerstva primaju financijsku potporu iz proračuna Unije ili uključuju blizak ugovorni odnos s EU-om;

SAD

29.  Naglašava da se partnerstvo sa SAD-om temelji na snažnim političkim, kulturnim, gospodarskim i povijesnim vezama te na zajedničkim vrijednostima poput slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; čvrsto vjeruje da je SAD najvažniji strateški partner EU-a unatoč razilaženjima u važnim pitanjima; stoga potiče EU da prida jasan politički prioritet produbljivanju i proširivanju transatlantskih odnosa na svim razinama kako bi uključili i druge transatlantske partnere, s ciljem ostvarivanja obostrane koristi i uzajamnosti;

30.  Smatra da bi EU i SAD trebali prisno surađivati u vezi s mirnim rješavanjem sukoba i kriza koje nastaju kao posljedica iranskog nuklearnog programa i tranzicijskih procesa u bliskoistočnim zemljama te zemljama Arapskog proljeća; pozdravlja predanost predsjednika Obame rješenju s dvije države kao odgovoru na izraelsko-palestinski sukob; poziva EU da nakon parlamentarne rasprave pojača diplomatsko djelovanje kao dio dogovorene sveobuhvatne političke strategije za dugoročnu stabilnost i sigurnost čitave regije;

31.  Pozdravlja najavu u vezi s pokretanjem pregovora o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) koje bi moglo znatno stimulirati gospodarstva EU-a i SAD-a te potaknuti napredak u vezi s drugim međunarodnim sporazumima i poslužiti kao model drugim regionalnim i globalnim sudionicima; podsjeća na potrebu osnivanja Transatlantskog političkog vijeća; primjećuje da, u međuvremenu, običaj održavanja godišnjih sastanaka na vrhum između EU-a i -SAD-a priliku da se utvrde zajednički ciljevi, koordiniraju strategije u odnosu na prijetnje i izazove od globalne važnosti, razvije zajednički pristup silama u usponu, osigura multilateralizam i razmjena najboljih praksi; podsjeća da se godišnji sastanak na vrhu između EU-a i -SAD-a sastanak na još nije održao ove godine; nadalje ističe da će možebitno sklapanje TTIP-a i trenutni pregovori između EU-a i Kanade stvoriti uvjete za veliko gospodarsko područje koje će obuhvatiti Sjevernu Ameriku, EU i mnoge latinskoameričke države i donijeti ekonomski rast i radna mjesta; sugerira istraživanje daljnjih političkih mogućnosti za trostranu transatlantsku suradnju;

32.  Smatra da se radi izgradnje povjerenja SAD treba pridržavati zakonodavstva o zaštiti osjetljivih podataka i promijeniti svoju praksu prikupljanja podataka usmjerenu protiv EU-a i njezinih građana te tražiti brzo sklapanje krovnog sporazuma o zaštiti podataka između EU-a i SAD-a koji bi mogao pružiti informacije i pravnu zaštitu građanima EU-a; ističe da se diljem Europe zbog nedavnog otkrivanja informacija, izražava zabrinutost koja bi mogla naškoditi odnosima EU-a i SAD-a podsjeća da EU i njezini partneri moraju poštovati zaštitu podataka te smatra da su potrebni zajednički standardi za razmjenu povjerljivih informacija koje štite slobode građana EU-a i SAD-a;

Rusija

33.  Ponavlja svoju potporu Unijinoj politici kritičkog angažmana spram Rusije; smatra Rusiju važnim strateškim susjedom, ali i misli da se za izgradnju istinskog partnerstva, temeljne vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava moraju poštovati pozdravlja suradnju s Rusijom na važnim međunarodnim pitanjima, pogotovo u vezi s Bliskim istokom, Iranom, Afganistanom i Sirijom;

34.  međutim, žali što Rusija poseže za vetom u Vijeću sigurnosti UN-a (VSUN) i time potkopava napore međunarodne zajednice da reagira djelotvorno i pravovremeno na humanitarne krize kao što je primjerice tragedija i nasilje koje izmiče kontroli u Siriji; stoga poziva potpredsjednicu / Visoku predstavnicu da usmjeri diplomatski pritisak i napore EU-a kako bi se s Rusijom nastavili razgovori o tim pitanjima; pozdravlja posredovanje Rusije u vezi sa zalihama kemijskog oružja u rukama Sirije zajedno s prijedlogom koji je iscrtao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u kojem potiče Siriju da se odrekne kontrole nad svojim arsenalom kemijskog oružja te rusku ponudu pomoći u toj operaciji; žali što se to posredovanje nije ranije ostvarilo jer bi se tako izbjegli gubici tisuća života;

35.  Ostaje zabrinut zbog manjka predanosti Rusije vladavini prava, pluralističkoj demokraciji i ljudskim pravima, kao što i pokazuje nedavni zakon koji otežava rad organizacija civilnog društva i usmjeren je protiv manjina, uključujući i zajednice LGBT te ograničuje slobodu izražavanja, pravo na okupljanje i pravo na udruživanje; naglašava da bi jačanje vladavine prava u svim područjima ruskoga javnog života, uključujući i gospodarstvo, bio konstruktivan odgovor na nezadovoljstvo koje izražavaju mnogi građani Rusije te je ono nužno za izgradnju istinskog, konstruktivnog partnerstva između EU-a i Rusije; ističe da je odlučan napor u borbi protiv korupcije važan za poboljšanje povjerenja u gospodarske odnose između EU-a i Rusije te da bi napredak u pregovorima o pojednostavljenom ishođenju viza, koji je u preliminarnom stadiju ocijenjen kao pozitivan, trebao ovisiti o napretku u područjima kao što je selektivna pravda i slobodni, pošteni i kompetitivni izbori;

36.  Naglašava spremnost EU-a da doprinese „Partnerstvu za modernizaciju” i bilo kojem nasljedniku sadašnjeg partnerstva i sporazuma o suradnji pod uvjetom da Rusija napreduje u područjima kao što su ljudska prava, vladavina prava i pluralistička demokracija (uključujući slobodne, poštene i kompetitivne izbore); također naglašava da EU ostaje predana izgradnji obostranog povjerenja i unapređenju političkog dijaloga s Rusijom uključujući i pitanja globalne važnosti kao što su borba protiv terorizma, širenja nuklearnog oružja, organiziranog kriminala i klimatskih promjena;

37.  Kritizira rusku uporabu instrumenata energetske i trgovinske politike kojom se krše međunarodne norme (npr. Helsinški završni akt) i otežava donošenje suverenih odluka, kako bi izvršila pritisak na države iz susjedstva Europske unije da se umjesto potpisivanja sporazuma o pridruživanju EU-u priključe carinskoj uniji koju zastupa Rusija; nadalje vjeruje da je postupna integracija partnerskih zemalja s EU-om u skladu s njihovim nastojanjem da ostvare dobre susjedske odnose s Rusijom; potiče Rusiju da usvoji konstruktivno stajalište s obzirom na zamrznute sukobe; žali što se EU nije temeljitije bavila rješavanjem ovih sukoba; upozorava Rusiju da uporaba neriješenih sukoba u političke svrhe može potaknuti stvaranje novih neprijateljstava i destabilizirati čitavu regiju;

Kina

38.  Potiče EU da nastavi razvijati svoju sveobuhvatnu strategiju partnerstva s Kinom promičući zajedničke globalne interese obiju strana i zajedničke projekte koji se temelje na geostrateškim standardima i obostranom poštovanju; poziva EU i njezine države članice da u komunikaciji s kineskom vladom izrazi jedinstveno stajalište; poziva, te istovremeno pozdravlja skoro 60 aktivnih sektorskih dijaloga i prijedlog pregovora oko sporazuma o investiranju, na razvijanje daljnjih sektorskih dijaloga i na brzo rješavanje trenutnih trgovinskih istraga; ponavlja kako je potrebno da se dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kine ojača, između ostalog, kroz uključivanje civilnog društva i suradnju s UN-om;

39.  Naglašava da je suradnja između EU-a i Kine na multilateralnom poprištu od presudne važnosti za promicanje stabilnosti i bavljenje globalnim izazovima u vezi s, između ostalog, gospodarskim i financijskim pitanjima, uključujući i napore da se suzbiju utaja poreza, izbjegavanje plaćanja poreza te porezne oaze; naglašava da je suradnja isto tako potrebna kako bi se riješili problemi vezani za klimatske promjene, zaštitu okoliša te uporabu ograničenih prirodnih resursa planete te za razvojnu suradnju, kako bi se održao mir i poštovanje međunarodnog prava u sukobima kao što je onaj u Siriji te kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja po pitanju neširenja nuklearnog oružja;

40.  Izražava zabrinutost zbog stalnog kršenja ljudskih prava i prava kulturnih i religijskih manjina u Kini, to jest u Tibetu;

Japan

41.  naglašava potrebu za jačanjem odnosa Unije s Japanom kao strateškim partnerom i velikim međunarodnim sudionikom koji s EU-om dijeli njezine demokratske vrijednosti i prirodan je partner u suradnji na multilateralnim forumima; raduje se pregovorima u vezi sa sveobuhvatnim okvirnim sporazumom i sporazumom o slobodnoj trgovini;

Južna Koreja

42.  Poziva EU da produbi suradnju s Južnom Korejom, važnim demokratskim sudionikom koji je nedavno pojačao trgovinske odnose s EU-om kroz ambiciozni sporazum o slobodnoj trgovini;

Indija

43.  Poziva EU države i njegove članice da ojačaju odnose s Indijom koji se temelje na promicanju demokracije, socijalne uključenosti, vladavine prava i ljudskih prava te potiče obje strane da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zaključili pregovore o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije koji će stimulirati rast europskog i indijskog gospodarstva i trgovine;

Turska

44.  Naglašava stratešku važnost razgovora i suradnje EU-a s Turskom u vezi sa stabilnošću, demokracijom i sigurnošću, posebice vezano za šire područje Bliskog istoka; naglašava da je Turska ne samo član NATO-a već i država kandidat koja će se pridružiti Europskoj uniji ako i onda kada kriteriji budu zadovoljeni i odluka o punom članstvu naiđe na demokratsko odobrenje; traži otvaranje ključnih poglavlja, posebno kako bi se potaknule potrebne političke reforme; primjećuje da je Turska snažno i više puta osudila nasilje sirijskog režima nad civilima te da pruža neophodnu humanitarnu pomoć Sirijcima koji bježe od nasilja preko granica; s obzirom na povećani pritok izbjeglica na vanjske granice EU-a, poziva na daljnju suradnju između država članica i Turske te usvajanje mjera na razini Unije; naglašava da bi se rastući međunarodni ugled Turske trebao također temeljiti na predanosti temeljnim pravima, sekularnoj državi, pluralističkoj demokraciji i vladavini prava kod kuće te da se ključne reforme tek trebaju ostvariti; primjećuje energičnost demokratskih zahtjeva civilnog društva u Turskoj i ponovno iskazuje svoju zabrinutost nasiljem, represivnim i često neprikladnim odgovorom nadležnih tijela; traži od Turske podršku protiv fundamentalističkih, nedemokratskih regionalnih pokreta;

Južna Afrika

45.  Ponovno naglašava važnost strateškog partnerstva između EU-a i Južne Afrike; tvrdi da Južna Afrika, s obzirom na povijest uspješne i mirne tranzicije u demokraciju i ulogu regionalne sile, može biti važan čimbenik u promicanju demokracije i dobrog upravljanja brinuti se o regionalnoj gospodarskoj integraciji i podržavati nacionalna pomirenja diljem Afrike te biti ključni partner EU-a u tim nastojanjima; naglašava važnost bliske suradnje između EU-a i Južne Afrike po pitanju klimatskih promjena, održivog razvoja i reforme međunarodnih institucija;

Širenje EU-a

46.  naglašava da članstvo u EU-u pruža mir, blagostanje, demokratski razvoj, stabilnost i sigurnost u međunarodnom okruženju koje se brzo mijenja te da pripadanje EU-u i dalje nudi izglede za društveno-gospodarski razvoj; zauzima stajalište da je proširenje i dalje važan instrument vanjske politike EU-a i u dugoročnom je i strateškom interesu EU-a što se ne može mjeriti samo prema kratkoročnim bilancama; međutim ističe da se politikom proširenja treba voditi računa o integracijskoj sposobnosti EU-a i istinskoj predanosti zemalja zapadnog Balkana i Turske da prihvate svoje odgovornosti i suoče se s neriješenim poteškoćama; pozdravlja dogovor o telekomunikacijama i energetici koji su postigli Srbija i Kosovo tijekom 16. kruga pregovora kojima je posredovala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica i poziva na veće napore za nadilaženje svih preostalih prepreka;

Susjedstvo EU-a

47.  ističe da EU treba uložiti veće napore za europsku susjedsku politiku te joj dati veći prioritet i pokazati veću predanost za nju u doba kada je ta politika u poteškoćama i suočava se s izazovima razvoja događaja u brojnim zemljama; stoga vjeruje da iz razloga solidarnosti i u pogledu vlastitog interesa u mirnom i slobodnom razvoju, EU mora čvrsto usmjeriti svoje instrumente, među ostalim jačanjem multilateralnih pristupa u regiji, te izraditi snažne poveznice među svojim politikama, financijskim instrumentima i financiranja kako bi postigao svoje glavne političke ciljeve, posebno u pogledu ostvarivanja ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i gospodarskih reformi; primjećuje da je europska perspektiva i dalje ključni poticaj za ostvarivanje ambicioznih reformi, posebno za zemlje europskog susjedstva;

48.  naglašava da se modernizacija cijelog europskog susjedstva temelji na postupnom razvoju liberalne demokracije u kojoj oni koji su demokratski izabrani također demokratski upravljaju u skladu s ustavnim načelima, poštujući oporbu, oprečna mišljenja i neslaganje;

49.  poziva da načela koja su temelj novog pristupa europske susjedske politike, kako su to u odgovarajućim zajedničkim komunikacijama(10) navele Komisija i potpredsjednica/Visoka predstavnica, osobito načelo „više-za-više”, načela diferencijacije i uzajamne odgovornosti te „partnerstvo za društvo”, budu u punoj primjeni te da pomoć Unije bude potpuno usklađena s tim novim pristupom;

50.  naglašava da, radi izbjegavanja društvenih napetosti nakon pristupanja i/ili društveno-gospodarskih neuravnoteženosti u proširenoj Uniji, Komisija mora promicati pretpristupne politike kojima je cilj ublažavanje strukturnih društvenih nejednakosti i nadilaženje kulturnih podjela u državama pristupnicama prije njihova pristupanja; ističe da bi pravo prvenstva trebalo dati nacionalnoj integraciji socijalnih i kulturnih manjina time sprečavajući masovna preseljenja u druge države članice nakon pristupanja;

Istočno susjedstvo

51.  podsjeća na to da je istočno susjedstvo od strateške važnosti i podsjeća na europsku perspektivu dotičnih zemalja koja je tim zemljama ključni poticaj za ostvarivanje reformi; naglašava da EU ima stvaran utjecaj na tom području i u potpunosti bi trebala pokazati svoju transformativnu moć; smatra da je krajnje vrijeme za pojačane napore povezane s većom političkom predanosti za postizanje ciljeva Istočnog partnerstva, uključujući potrebu za uspostavljanjem bolje poveznice između ZVSP-a i europske susjedske politike; pozdravlja postignut napredak i ponovno poziva sve strane da poduzmu potrebne napore za potpisivanje ili parafiranje sporazuma o pridruživanju, dubokih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini te sporazuma o liberalizaciji viznog režima EU-a kada svi postavljeni uvjeti budu ispunjeni, te poziva naše istočne partnere da zadovolje zahtjeve za uspješan sastanak na vrhu u Vilniusu u studenom 2013.; ističe da bi se sastankom na vrhu trebao učiniti čvrst korak unaprijed u približavanju društava država članica i zemalja Istočnog partnerstva;

52.  žali, međutim, što je cjelokupno stanje u vezi s demokratskim standardima i poštovanjem ljudskih prava u mnogim zemljama Istočnog partnerstva slabo napredovalo, ako ne i pogoršalo se; poziva na to da EU igra aktivniju i trajniju ulogu u potrazi za političkim rješenjima za zamrznute sukobe u istočnom susjedstvu, posebno s ciljem prekidanja političkog zastoja u Južnoj Osetiji i Abhaziji i u sukobu u području Nagorno Karabakh te igranja snažne potporne uloge u svakom sljedećem mirovnom sporazumu; potiče daljnji napredak po pitanju Pridnjestrovske Moldavske Republike; nadalje ističe da se potpuni razvoj Istočnog partnerstva može dogoditi tek kada zamrznuti sukobi budu riješeni na miran način, što bi trebao biti prioritet; poziva EU da u potpunosti iskoristi instrumente koje su mu na raspolaganju za mirenje i osigura da se ljudska prava u potpunosti poštuju; ponavlja svoje stajalište da bi razvoj odnosa trebao biti uvjetovan značajnom predanošću ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava;

53.  podsjeća na to da su demokratske reforme koje promiče EU u interesu samih partnerskih zemalja te da one mogu pridonijeti njihovu gospodarskom i društvenom razvoju; ističe da će snažne demokratske institucije i bliskije veze s EU-om putem sporazuma o pridruživanju, dubokih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini te mjera za pojednostavljenje viznog režima pomoći pri jačanju suverenosti tih zemalja od utjecaja moćnih susjeda; duboko je zabrinut zbog rastućeg pritiska koji se vrši na neke partnerske zemlje, kao što su Moldova, Ukrajina i Armenija, čemu je konačni cilj usporavanje njihovog napretka ususret daljnjem jačanju odnosa s EU-om; poziva EU da se suoči s tim pitanjima na politički koherentan način; ponovno potvrđuje spremnost EU-a da tim zemljama bude pouzdan i snažan partner na temelju zajedničkih vrijednosti koje dijele i solidarnosti te da s njima dijeli sve prednosti pravne stečevine EU-a iz sporazuma o Gospodarskom prostoru plus;

54.  naglašava da, iako je sporazum između EU-a i Ukrajine parafiran, potpisan i ratificiran može biti samo ako Ukrajina ispuni potrebne zahtjeve u skladu sa zaključcima Vijeća o Ukrajini od 10. prosinca 2012.; ponavlja svoj poziv ukrajinskom parlamentu i ukrajinskoj vladi na hvatanje u koštac s problemom selektivne pravde, posebno puštanjem Julije Timošenko te provedbom reformi navedenih u zajednički dogovorenom Planu o pridruživanju, uključujući pravosudnu reformu (npr. Ured glavnog tužitelja) i reformu izbornog zakona; poziva Ukrajinu da izmijeni svoj kazneni zakon uklanjanjem kaznenih sankcija za djela koja su očito političke naravi, a koja su počinili državni dužnosnici djelujući u službenom svojstvu;

55.  podupire Sporazum o pridruživanju između EU-a i Gruzije, no vjeruje da je gruzijskim vlastima potreban osjetan napredak na području vladavine prava; posebno poziva na to da se svi politički zatvorenici, uključujući bivšeg premijera Vana Merabišvilija, puste na slobodu i da se na nadolazećim predsjedničkim izborima zadovolje europski standardi;

Južno susjedstvo i Bliski istok

56.  naglašava dugotrajne odnose EU-a sa zemljama južnog susjedstva Europe; poziva na to da načela koja su temelj novog pristupa europske susjedske politike, kako su to u prethodno navedenim zajedničkim komunikacijama navele Komisija i potpredsjednica/Visoka predstavnica, osobito načelo „više-za-više”, načela diferencijacije i uzajamne odgovornosti te „partnerstvo za društvo”, budu u punoj primjeni te da pomoć Unije bude potpuno usklađena s tim novim pristupom;

57.  podsjeća na svoju potporu potpredsjednici/Visokoj predstavnici za upotrebu novih koncepata, poput Radne skupine za južno Sredozemlje, kao načina za maksimiziranje utjecaja koji se postiže financiranjem od EU-a i njezinih partnera u korist građana tih zemalja; očekuje opipljive ishode od takvih inovativnih pristupa u smislu boljeg usklađivanja doprinosa EU-a i država članica, pomoći za izgradnju kapaciteta zemalja korisnica i odgovornosti njihovih uprava;

58.  izražava svoju duboku zabrinutost zbog stanja u Egiptu i prekomjernog nasilja koje dolazi od svih strana, uključujući državne sigurnosne snage i snage oporbe; naglašava da bi EU trebao podupirati demokraciju i ljudska prava te pozdravlja odluku ministara vanjskih poslova EU-a od 21. kolovoza 2013. da se obustave sve dozvole za izvoz opreme kojom bi se moglo koristiti u svrhe unutarnje represije; potiče sve političke subjekte u Egiptu da svoja neslaganja riješe mirnim razgovorom i poziva na donošenje uključivog političkog sporazuma te što skoriji prijenos vlasti na demokratski izabrane vođe; potiče EU, a posebno potpredsjednicu/Visoku predstavnicu, da iskoristi svoj jedinstven položaj i svoje mreže odnosa s ključnim subjektima te da nastavi s naporima mirenja ususret političkom rješenju povezanim s osnovnim pokazateljima demokratske tranzicije;

59.  žali zbog činjenice što je EU odustao od svoje zajedničke politike embarga na oružje u Siriji time podrivajući zajednički pristup; osuđuje tragično krvoproliće u Siriji koje i dalje traje, a koje je dosad imalo razoran i destabilizirajući humanitaran učinak, uključujući i na susjedne države, osobito Jordan, Libanon, Irak i Tursku; poziva države članice da pokažu solidarnost te pruže pomoć izbjeglicama iz Sirije i raseljenim osobama u Siriji; snažno osuđuje masovna ubojstva civila i ističe da je korištenje kemijskim oružjem sirijske vlade teško kršenje međunarodnih standarda koje bi moglo za posljedicu imati upućivanje svih odgovornih na Međunarodni kazneni sud; pozdravlja čvrst međunarodni odgovor i poziva na brzu provedbu, pod međunarodnim nadzorom, plana uništavanja svih takvih kemijskih oružja; ističe da ozbiljnost stanja u Siriji zahtijeva visoku razinu usklađenosti i solidarnosti među državama članicama EU-a djelujući u suradnji s NATO-om i regionalnim subjektima, posebno Rusijom, Iranom, Izraelom i Turskom; poziva na to da EU aktivno podupire napore za sazivanje razgovora Ženeva II. radi pokretanja političkog rješenja prihvatljivog Sirijcima te privođenja kraju smrtonosne spirale nasilja;

60.  ponavlja svoj poziv EU-u da se aktivnije uključi u rješavanje sukoba u zapadnoj Sahari, koji trenutno predstavlja nepremostivu prepreku potpunoj uspostavi dobrosusjedskih odnosa u Magrebu;

61.  nastavlja podupirati dvotračni pristup koji su usvojili EU, SAD, Rusija i Kina s ciljem neširenja naoružanja; poziva iranskog predsjednika da prati provedbu nedavnih pozitivnih izjava surađujući u potpunosti s međunarodnom zajednicom u suočavanju sa zabrinutostima u vezi s isključivo miroljubivom naravi iranskog nuklearnog programa; poziva države članice EU-a „3-plus-3” da razmotre dodatne mjere i poticaje koji su ovisni o opipljivom napretku Irana u poduzimanju provjerljivih koraka za suočavanje sa zabrinutostima međunarodne zajednice; ističe da će svaki neuspjeh ili svako zaustavljanje pregovora između država članica EU-a „3-plus-3” i Irana o neširenju nuklearnog oružja biti ozbiljan rizik za regionalnu i svjetsku sigurnost;

62.  izražava nadu u vezi s bliskoistočnim mirovnim pregovorima i podsjeća da je rješavanje sukoba na Bliskom istoku od temeljnog interesa za EU, kao i za te zemlje i zemlje šireg područja; stoga naglašava da je potreba za napretkom zbog trenutačnih promjena u arapskom svijetu, sirijske krize te posebno nestabilnog stanja na širem području Bliskog istoka još hitnija; poziva države članice da pronađu zajedničko stajalište za odlučnije mjere EU-a u bliskoj suradnji s Arapskom ligom i drugim članicama Kvarteta; pozdravlja nastavak izravnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca kao osnove za postizanje rješenja s dvjema državama; kritizira politiku naseljavanja Izraela kojom se krši međunarodno pravo te podrivaju izgledi za mir i rješenje sukoba pomoću pregovora; ponavlja da je stabilan i miran Bliski istok u interesu EU-a i poziva na aktivniji angažman usmjeren na postizanje tog cilja; pozdravlja objavu smjernica o financijskim instrumentima EU-a te poziva na njihovu opreznu i nebirokratsku primjenu;

63.  traži od Irana i od Ujedinjenih Arapskih Emirata da se uključe u otvoren i iskren dijalog kojim se omogućava postizanje mirnog rješenja njihovog teritorijalnog spora u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom;

Latinska Amerika

64.  pozdravlja politički dijalog između EU-a i Latinske Amerike, uključujući sastanke na vrhu šefova država i Parlamentarnu skupštinu EUROLAT-a;

65.  vjeruje da EU i zemlje Latinske Amerike imaju zajedničku predanost društveno održivom gospodarskom razvoju te zajedničku privrženost demokratskim vrijednostima i vladavini prava, no također imaju poteškoće u usklađivanju tih vrijednosti i ciljeva s uvjetima upravljanja;

66.  izražava svoju predanost postupku pregovora o Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Mercosura te primjećuje predanost obiju strana razmjeni ponuda u vezi s pristupom tržištu do kraja 2013.; pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike te Višestranog sporazuma o slobodnoj trgovini s Kolumbijom i Peruom te se raduje uklanjanju viznog režima s tim dvjema zemljama kao i radu na daljnjim sporazumima o pridruživanju, uključujući s Ekvadorom; primjećuje da takvi sporazumi čine važan napredak u razvoju strateških odnosa između EU-a i Latinske Amerike;

67.  naglašava potrebu jačanja kontakata i koordinacije s latinoameričkim partnerima u multilateralnim forumima; poziva na usvajanje Europsko-latinskoameričke povelje za mir i sigurnost koju je zatražila Skupština EUROLAT-a;

Afrika

68.  ustraje na tome da pripreme za četvrti sastanak na vrhu između EU-a i Afrike u 2014. pružaju priliku za nadilaženje institucijske izgradnje kapaciteta na razini kontinenata ususret osnivanju političkog partnerstva za mir, sigurnost, društveno-gospodarski razvoj, napore za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova iz Afrike, ostvarivanje Milenijskih razvojnih ciljeva i dobro upravljanje, na regionalnoj i podregionalnoj razini;

69.  naglašava važnost odgovarajućih strategija EU-a u vezi s rogom Afrike i regijom Sahel kao ključnog sredstva za suočavanje sa složenošću sigurnosnih, upravljačkih i razvojnih izazova koji utječu na te regije koje obuhvaćaju širinu Afrike;

70.  podsjeća na to da dugoročnija stabilnost države i sigurnost ljudi u tim dvjema regijama ne zahtijevaju samo poražavanje nasilnih radikalnih ekstremista i onih koji trguju oružjem, drogama i ljudima nego i promicanje mirenja, jačanje državnih institucija i institucija civilnog društva te osiguravanje alternativnih gospodarskih aktivnosti kako bi se ljudima pružio dostojanstven izvor zarade, posebno stvaranjem radnih mjesta za mlade osobe poticanjem razvoja i provedbom mjera izgradnje povjerenja;

Srednja Azija

71.  podupire to što EU promiče regionalni pristup u Srednjoj Aziji što je ključno za suočavanje sa zajedničkim izazovima, posebno u pogledu stabilnosti, sigurnosti, vode i energije, olakšavanje dijaloga, razvoj dobrosusjedskih odnosa i promicanje strateških interesa EU-a; poziva na to da se angažman EU-a u toj regiji poveže s napretkom u demokratizaciji, ljudskim pravima, dobrim upravljanjem, održivim društveno-gospodarskim razvojem, vladavinom prava i borbom protiv korupcije; uz to naglašava važnost prisutnosti EU-a na terenu radi pozornog praćenja politički motiviranih suđenja i potrebu za promicanjem političkog pluralizma;

72.  također naglašava važnost dijaloga EU-a sa zemljama Srednje Azije o pitanjima okoliša i sigurnosti u regiji, posebno u vezi s upravljanjem izvorima vode i stanjem u Afganistanu nakon 2014.; pozdravlja pokretanje Dijaloga o sigurnosti na visokoj razini između EU-a i Srednje Azije dana 13. lipnja 2013.;

73.  primjećuje da su zemlje Srednje Azije koje su bogate energijom i prirodnim resursima potencijalno od važnosti za diversifikaciju izvora i opskrbnih putova EU-a radi postizanja višeg stupnja energetske sigurnosti; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da nastave snažno podupirati projekte diversifikacije opskrbe energijom, poput Južnog koridora i Transkaspijskog plinovoda;

Afganistan

74.  duboko je zabrinut zbog stalnog nasilja u svim oblicima u Afganistanu, posebno usmjerenog prema ženama; potiče afganistansku vladu da se pripremi na potpuno preuzimanje odgovornosti nakon povlačenja međunarodnih snaga od 2014.; poziva države članice da se pripreme za pružanje potpore vojnom i civilnom izgrađivanju kapaciteta afganistanske vlade i njezinih nacionalnih sigurnosnih snaga radi stvaranja stabilnosti i sigurnosti kao preduvjeta za razvoj, izbjegavajući stvaranje sigurnosnog i gospodarskog vakuuma kada nakon 2014. zemlja preuzme potpunu odgovornost za svoju sigurnost; ističe potrebu za nastavkom potpore EU-a u borbi protiv korupcije; ponavlja potrebu za uspostavljanjem plana za iskorjenjivanje proizvodnje opijuma; podsjeća na to da je Parlament ponavljano pozivao na promicanje petogodišnjeg plana za iskorjenjivanje proizvodnje opijuma;

75.  ponavlja dugoročnu predanost EU-a u pomoći Afganistanu za ostvarivanje mirne tranzicije i održivog društveno-gospodarskog razvoja; pozdravlja činjenicu što će EU i Afganistan uskoro zaključiti pregovore o Sporazumu o suradnji za partnerstvo i razvoj; poziva obje strane da brzo zaključe pregovore;

76.  naglašava potrebu za boljom suradnjom unutar podregije Srednje Azije te s Rusijom, Pakistanom, Indijom i Iranom radi suočavanja s izazovima prekogranične trgovine ljudima i robom te borbe protiv nezakonite proizvodnje droge i trgovine njome; upozorava na rizik od prelijevanja tih problema na susjedne države i širu podregiju nakon 2014.; naglašava ključnu ulogu Pakistana u borbi protiv terorizma;

Azija

77.   poziva EU na veću prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji, ne usredotočujući se samo na Kinu, Indiju i Japan; naglašava politički i gospodarski potencijal partnerstva uspostavljenog između EU-a i Indonezije, demokratske države koja je četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu i ima pretežito muslimansko stanovništvo, a također je i članica skupine G20, te između EU-a i Filipina; ističe nove izglede za odnose između EU-a i ASEAN-a nakon demokratskih promjena u Mjanmaru; smatra plan djelovanja iz Bandar Seri Begawana za jačanje partnerstva između Zajednice država jugoistočne Azije (ASEAN) i EU-a važnim korakom; također smatra Sporazum o prijateljstvu prilikom za produbljivanje suradnje i raduje se opipljivim ishodima u tom pogledu;

78.  naglašava potrebu za zaključivanjem pregovora o sporazumu o partnerstvu i suradnji te sporazumu o političkom okviru s nekoliko država jugoistočne i istočne Azije utemeljenih na socijalnim standardima i europskoj korporativnoj društvenoj odgovornosti radi usklađivanja i uzdizanja odnosa EU-a s tom regijom;

79.  naglašava važnost azijsko-pacifičke regionalne sigurnosti i izražava zabrinutost zbog napetosti, uključujući teritorijalne sporove u vezi s istočnim i južnim Kineskim morem, kao i povećanu zabrinutost zbog Sjeverne Koreje; predlaže da EU zauzme aktivniju ulogu te poziva na to da se sve zainteresirane strane uključe u mehanizme dijaloga i suradnje, posebno u multilateralnom okruženju, u pogledu važnosti stabilnosti na tom području za pomorsku sigurnost i komercijalne interese EU-a;

80.  prima na znanje uloženi napor prema suradnji između EU-a i SAD-a koja slijedi osovinu Azije, što se vidjelo na zajedničkom pristupu ukidanju sankcija Mjanmaru; stoga poziva na bolju koordinaciju politika SAD-a i EU-a prema Aziji, zajedno s ključnim partnerima poput Australije i Novog Zelanda; s tim ciljem zagovara brzo zaključenje pregovora o okvirnim sporazumima s Australijom i Novim Zelandom koji bi trebali odražavati zajednički pristup EU-a uključivanju jasno formuliranih političkih klauzula o ljudskim pravima i demokraciji u sve međunarodne sporazume u vezi kojih je EU sudjelovao u pregovorima;

81.  podsjeća na prvi strateški dijalog između EU-a i Pakistana održan u lipnju 2012. i na predanost konstruktivnim raspravama o poboljšanju bilateralne suradnje i zajedničkim stajalištima o regionalnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući proaktivnije uključivanje u korist pluralističkog društva kao ključnog elementa u borbi protiv terorizma; poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da obavještava Parlament o praćenju tog strateškog dijaloga i pripremama za sljedeći, koji bi se trebao održati u Bruxellesu 2013.;

82.  pozdravlja stalne napore Tajvana za održavanje mira i stabilnosti u Azijsko-pacifičkoj regiji; prepoznaje napredak u odnosima između Kine i Tajvana, posebice u napredovanju gospodarskih veza te turističke i kulturne suradnje; ponavlja svoju čvrstu potporu značajnom sudjelovanju Tajvana u važnim međunarodnim organizacijama i aktivnostima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama; potiče Komisiju i Vijeće da olakšaju pregovore o sporazumu o gospodarskoj suradnji između EU-a i Tajvana; potiče bliskiju bilateralnu suradnju između EU-a i Tajvana na područjima poput trgovine, istraživanja, kulture, obrazovanja i zaštite okoliša;

83.  i dalje je duboko zabrinut zbog daljnjih teških povreda ljudskih prava u Sjevernoj Koreji i njihovih stalnih testiranja sve snažnijih nuklearnih uređaja i dalekometnih projektila koji su i dalje ozbiljna prijetnja međunarodnom miru, stabilnosti i sigurnosti te gospodarskom razvoju zemlje;

Multilateralni partneri

84.  vjeruje da se skupina G-20 može pokazati kao koristan i osobito prikladan forum za uključivu izgradnju konsenzusa na temelju partnerstva te da može poticati konvergenciju, uključujući regulatornu konvergenciju; međutim, zauzima stajalište da skupina G-20 pretvaranjem zaključaka sa sastanaka na vrhu u održive politike koje se suočavaju s ozbiljnim izazovima tek treba dokazati svoju vrijednost;

85.  priznaje ulogu Vijeća sigurnosti UN-a kao najvišeg međunarodnog tijela odgovornog za očuvanje mira i međunarodnu sigurnost, istovremeno upozoravajući na to da su nedavne krize istaknule rastuću nemogućnost pravovremenog djelovanja u odgovoru na ozbiljne prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti zbog njegovih struktura i metoda rada; stoga potiče potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da uloži napore u osiguravanje stalnog članstva EU-a u Vijeću sigurnosti UN-a i upravljanje reformom Vijeća sigurnosti UN-a; poziva one države članice EU-a koje imaju stalne članstvo da uključe potpredsjednicu/Visoku predstavnicu u njihovo donošenje odluka;

86.  poziva EU i njegove države članice da ponovno potvrde predanost EU-a napredovanju učinkovitog multilateralizma utemeljenog na sustavu UN-a unapređenjem reprezentativnosti, odgovornosti i učinkovitosti UN-a, za što je potrebna reforma Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući ograničenja prava veta; naglašava važnost suradnje s drugim međunarodnim partnerima radi pružanja odgovora na međunarodne izazove; ističe da je članstvo EU-a u proširenom Vijeću sigurnosti UN-a i dalje središnji i dugoročni cilj EU-a; nadalje, poziva države članice da, radi jačanja prisutnosti EU-a u sklopu sustava UN-a, usklade svoja nastojanja pri odabiru viših dužnosnika za radna mjesta visoke razine u UN-u i drugim međunarodnim institucijama;

87.  poziva EU i njegove države članice na suradnju s partnerima u jačanju uloge regionalnih organizacija u očuvanju mira, sprečavanju sukoba, upravljanju civilnim i vojnim krizama te rješavanju sukoba; ističe potrebu za suradnjom s partnerima u osiguravanju da se načelo „odgovornost pružanja zaštite” (Responsibility to Protect – R2P) zakonski razvija i provodi kad god je to potrebno obuhvaćajući prevenciju, zaštitu i obnovu nakon sukoba; podsjeća na svoju preporuku da se usvoji međuinstitucijski „Konsenzus od R2P-u” EU-a i od Europske službe za vanjsko djelovanje očekuje da započne savjetovanja u vezi s tim; naglašava potrebu za razvojem djelotvornijih smjernica i kapaciteta za mirenje, uključujući suradnju između EU-a i UN-a;

88.  pozdravlja obveze koje su preuzeli EU i NATO za jačanje strateškog partnerstva komplementarnim pristupom; primjećuje da je trenutačna svjetska i europska gospodarska kriza potaknula hitno potrebne napore za traženje isplativijih operativnih kapaciteta i u EU-u i NATO-u; poziva na hitno političko rješenje zastoja koji i dalje traje te sprečava urednu, blisku suradnju između EU-a i NATO-a; pozdravlja inicijative kao što su prijave dodatnih država članica EU-a za članstvo u Partnerstvu za mir (PfP) NATO-a kao prvog koraka prema uklanjanju postojećih prepreka između EU-a i NATO-a;

89.  i dalje je zabrinut zbog poteškoća s pokretanjem misija ZSOP-a, kao što su kašnjenja u planiranju i uvođenju, manjak osoblja, poteškoće s financijskim planiranjem i provedbom, pitanja koja se tiču statusa sporazuma ZVSP-a s trećim zemljama i početne poteškoće; zahtijeva stvaranje mehanizma praćenja kako bi se osiguralo da se takve ponavljajuće poteškoće zajedno rješavaju;

90.  poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da kibernetičku sigurnost uključi u vanjsko djelovanje EU-a, koordinira je s mjerama poduzetim prema Stockholmskom programu te razvije mreže partnera istomišljenika za razračunavanje s prijetnjama i izazovima kibernetičke sigurnosti; naglašava da je potrebno uložiti napore kako bi se osiguralo da se postojeći međunarodni pravni instrumenti provode na području kibernetike;

91.  ističe potrebu da se na razini EU-a urede prodaja, nabava, prijenos i izvoz u treće zemlje opreme ili softvera prvenstveno namijenjenog za nadzor ili prisluškivanje internetske i telefonske komunikacije; naglašava hitnu potrebu sprečavanja da europska poduzeća izvoze takvu robu s dvojnom namjenom nedemokratskim, autoritarnim i represivnim režimima;

92.  ponavlja svoj poziv potpredsjednici/Visokoj predstavnici da uzme u obzir djelotvornost strategije EU-a za borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje kao i njegovih politika za suočavanje s konvencionalnim oružjem, uključujući s izvozom oružja;

93.  pozdravlja koordinirani pristup EU-a tijekom pregovora o Ugovoru o trgovini oružjem, koji je imao uspješan ishod; poziva države članice da žurno ratificiraju Ugovor kako bi nakon pristanka Parlamenta mogao stupiti na snagu; poziva na to da se nadležnost u pogledu pravila o izvozu oružja i opreme ili softvera prvenstveno namijenjenih za nadzor ili prisluškivanje internetske i telefonske komunikacije na mobilnim ili fiksnim mrežama u potpunosti prenese na EU;

94.  podupire dijalog u vezi s reformom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i pokretanje postupka Helsinki 40+ u prosincu 2012. koji pruža strateški plan za jačanje OESS-a; potpuno podupire aktivnosti Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, koji obavlja neprocjenjiv posao na području promicanja i zaštite ljudskih prava i demokratskih standarda;

95.  pozdravlja sve važniju ulogu regionalnih organizacija, osobito Arapske lige, GCC-a („Gulf Cooperation Council”), Organizacije islamske konferencije i Organizacije za gospodarsku suradnju te poziva EU da ojača svoju suradnju, posebno u vezi s pitanjima povezanima s procesima tranzicije i upravljanjem kriznim situacijama u južnom susjedstvu; pozdravlja napore EU-a u vezi s pomoći Arapskoj ligi pri njezinom procesu integracije;

o
o   o

96.  nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, predsjedniku OESS-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a, predsjedniku Odbora ministara Vijeća Europe te predsjedniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

(1) SL C 139, 14.6.2006., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0334. (3) SL C 377 E, 7. 12.2012., str. 35. (4) SL C 349 E, 22. 12.2010., str. 51. (5) SL C 351 E, 2. 12.2011., str. 454. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0278 (7) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 470. (8) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 472. (9) „Države članice također aktivno i bezrezervno, u duhu lojalnosti i međusobne solidarnosti podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije i poštuju aktivnosti Unije u tom području. [...] Suzdžavaju se od bilo kakve aktivnosti koja je suprotna interesima Unije ili bi mogla otežati učinkovitost Unije kao kohezivne snage u međunarodnim odnosima. Vijeće i visoki predstavnik osiguravaju usklađenost s tim načelima” (Članak 24. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji) (10) Zajednička komunikacija od 25. svibnja 2011. naslovljena „Novi odgovor susjedstvu koje se mijenja” (COM(2011)0303); zajednička komunikacija od 20. ožujka 2013. naslovljena „Europska susjedska politika: rad prema snažnijem partnerstvu” (JOIN(2013)0004).