Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/140/EZ (Direktiva o boljoj regulaciji),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/136/EZ (Direktiva o pravima građana),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 (Uredba BEREC),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/21/EZ (Okvirna direktiva),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/20/EZ (Direktiva o ovlaštenju),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/19/EZ (Direktiva o pristupu),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/22/EZ (Direktiva o univerzalnoj usluzi),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 531/2012 (Uredba o roamingu (preinaka)),

–  uzimajući u obzir Preporuku 2010/572/EU (Preporuka o reguliranom pristupu Pristupnim mrežama sljedeće generacije),

–  uzimajući u obzir Preporuku 2007/879/EZ (Preporuka o relevantnim tržištima),

–  uzimajući u obzir Preporuku 2009/396/EZ (Preporuka o cijenama završavanja poziva),

–  uzimajući u obzir COM 2002/C 165/03 (Smjernice za značajnu tržišnu snagu),

–  uzimajući u obzir Preporuku 2008/850/EZ (pravilnik iz članka 7. Okvirne direktive),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra,

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2011. o uspostavljanju instrumenta za povezivanje Europe (COM(2011)0665),

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2013. o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti (COM(2013)0048),

–  uzimajući u obzir nedavne radove Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) o neutralnosti mreže,

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2013. o mjerama za smanjivanje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža visokih brzina (COM(2013)0147),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A7-0313/2013),

A.  budući da je regulatorni okvir za elektroničke komunikacije u Uniji zadnji put izmijenjen 2009., na temelju prijedloga podnesenih 2007. i u sljedećim godinama pripremnog rada;

B.  budući da je rok za prijenos amandmana iz 2009. u državama članicama bio 25. svibnja 2011., a u zadnjoj je državi članici taj prijenos dovršen u siječnju 2013.;

C.  budući da kod svakog državnog regulatornog tijela postoji odstupanje u tumačenju načina na koji provodi okvir pa se pri ocjeni učinkovitosti okvira također mogu uzeti u obzir uvjeti u skladu s kojima se okvir provodi u državama članicama;

D.  budući da su razlike u uvođenju i provedbi regulatornog okvira dovele do većih troškova za operatore aktivne u više od jedne države, čime se ometaju ulaganja i razvoj jedinstvenog tržišta za telekomunikacije;

E.  budući da Komisija nije iskoristila mogućnost donošenja odluke kojom određuje nadnacionalna tržišta kao što je navedeno u članku 15. stavku 4. Okvirne direktive;

F.  budući da sveeuropski poslovni korisnici nisu prepoznati kao odvojen segment tržišta, što je dovelo do nedostatka standardiziranih veleprodajnih ponuda, nepotrebnih troškova i rascjepkanog unutarnjeg tržišta;

G.  budući da su ciljevi okvira promicanje ekosustava tržišnog natjecanja, ulaganja i inovacija što pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta komunikacija, u korist potrošača i tvrtki u tom sektoru, osobito europskih;

H.  budući da bi se regulatorni okvir trebao održati kao povezana cjelina;

I.  budući da je Komisija, u skladu s načelima bolje regulacije, obvezna periodično revidirati okvir kako bi se osiguralo da ide u korak s tehnološkim i tržišnim razvojem;

J.  budući da je, umjesto da nadopunjuje regulatorni okvir, Komisija paralelno aktivna u okviru vlastitih inicijativa, čiji je najnoviji primjer „jedinstveno digitalno tržište”;

K.  budući da je Komisija izrazila namjeru da revidira Direktivu o privatnosti i elektroničkim telekomunikacijama te Preporuku o relevantnim tržištima, ali još uvijek ne i druge dijelove regulatornog okvira;

L.  budući da Komisija nije ažurirala obveze univerzalne usluge od 1998., unatoč zahtjevu sadržanom u Direktivi o pravima građana iz 2009.;

M.  budući da je odgovarajući, stabilan i jedinstven okvir od presudne važnosti za promicanje ulaganja, inovacija i tržišnog natjecanja te time kvalitetnijih usluga;

N.  budući da se kolektivni pristup odozdo prema gore koji se temelji na državnim regulatornim tijelima pokazao učinkovit u promicanju zajedničke regulatorne sudske prakse;

O.  budući da je funkcionalno odvajanje, tj. obveza vertikalno integriranog operatora da se aktivnosti povezane s osiguravanjem relevantnih pristupnih proizvoda u veleprodaji postave u unutarnju poslovnu jedinicu koja djeluje samostalno, i dalje rješenje u krajnjoj nuždi;

P.  budući da je djelotvorno i održivo tržišno natjecanje s vremenom važan pokretač učinkovitog ulaganja;

Q.  budući da je regulatorni okvir promicao tržišno natjecanje u osiguravanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija, u korist potrošača;

R.  budući da su promicanje tržišnog natjecanja u osiguravanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija te promicanje ulaganja ključni ciljevi politike utvrđeni u članku 8. Okvirne direktive;

S.  budući da EU, unatoč postignutom napretku, poduzima samo male korake prema postizanju ciljeva Digitalnog plana za širokopojasni pristup u ciljanom vremenskom razdoblju;

T.  budući da uvođenje veoma brzog pristupa internetu napreduje (54 % europskih kućanstava sada ima pristup brzini većoj od 30 Mb/s), ali europski potrošači sporo usvajaju taj tip pristupa (samo 4,2 % kućanstava); budući da uvođenje ekstremno brzog pristupa internetu (bržeg od 100 Mb/s) sporo napreduje i obuhvaća samo 3,4 % svih fiksnih linija te se čini da je potražnja korisnika slaba, sa samo oko 2 % kućanstava koja se pretplaćuju na takve linije(1);

U.  budući da sama transparentnost u pogledu upravljanja prometom na mreži ne jamči neutralnost mreže;

V.  budući da pitanja u vezi s tržišnim natjecanjem među pružateljima usluga elektroničkih komunikacija te onima između njih i pružatelja usluga informatičkog društva zaslužuju pozornost, osobito ugroženost otvorene prirode interneta;

W.  budući da su prepreke tržišnom natjecanju i dalje prisutne na mnogim mrežama; uzimajući u obzir nedefiniranost i nedostatak primjene načela neutralnosti mreže kako bi se osigurala nediskriminacija usluga za krajnje korisnike;

X.  budući da je uvođenje mreža četvrte generacije (4G) u Europi kočeno nedostatkom dovoljne koordinacije u dodjeli radijskog spektra, osobito odgodom provođenja postupka odobrenja u državama članicama kako bi se dopustila uporaba pojasa od 800 MHz za usluge elektroničke komunikacije do 1. siječnja 2013. kako je određeno u Programu politike radijskog spektra;

Y.  budući da Program politike radijskog spektra traži od Komisije da pregleda uporabu spektra između 400 MHz i 6 GHz i procijeni bi li bilo moguće osloboditi dodatni spektar i učiniti ga dostupnim za nove primjene, kao na primjer, ali ne isključivo, pojas od 700 MHz;

Z.  budući da bi inovacije i razvoj novih tehnologija i infrastruktura trebalo razmotriti za procjenu utjecaja pravnog okvira na izbor ponuđen korisnicima i potrošačima;

AA.  budući da bi okvir trebao ostati neutralan te bi se ista pravila trebala primjenjivati na istovjetne usluge;

1.  žali zbog kašnjenja država članica u prenošenju promjena regulatornog okvira za elektroničke komunikacije iz 2009. te usmjerava pozornost na rascjepkanost unutarnjeg tržišta na području komunikacija uzrokovanu različitim provedbama tog okvira u 28 država članica;

2.  ističe činjenicu da je, dok je okvir znatno napredovao prema ostvarivanju svojih ciljeva, tržište telekomunikacija EU-a i dalje rascjepkano po nacionalnim granicama, što poslovnim subjektima i građanima otežava da u potpunosti iskoriste jedinstveno tržište;

3.  smatra da se samo uspostavom konkurentnog europskog tržišta na području veoma brzih širokopojasnih usluga mogu potaknuti inovacije, gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta te krajnjim korisnicima ponuditi konkurentne cijene;

4.  smatra da bi cilj iduće revizije trebao biti daljnji razvoj okvira s ciljem rješavanja svih nedostataka i uzimajući u obzir tržišni, društveni i tehnološki razvoj te buduće trendove;

5.  smatra da bi aspekti koji će se uzeti u obzir prilikom revizije cijelog regulatornog okvira trebali uključiti:

6.  smatra da bi glavni ciljevi revizije trebali obuhvatiti:

7.  smatra da bi opći cilj okvira trebalo i dalje biti promicanje sektorskog ekosustava tržišnog natjecanja i ulaganja od kojeg potrošači i korisnici imaju korist i koji pritom potiče stvaranje pravog unutarnjeg tržišta na području komunikacija i promiče globalnu konkurentnost Unije;

8.  ističe da regulatorni okvir mora ostati skladan, relevantan i učinkovit;

9.  vjeruje da okvir treba služiti za očuvanje dosljednosti i omogućavanje regulatorne sigurnosti u svrhu pravednog i uravnoteženijeg tržišnog natjecanja u kojemu europski sudionici imaju sve izglede; smatra da bi sve odredbe koje je predložila Komisija, uključujući jedinstveno europsko odobrenje, pitanja potrošača i tehničke dogovore za aukcije spektra, mogle imati važnu ulogu za stvaranje jedinstvenog tržišta komunikacija, no da se moraju procijeniti u odnosu na taj cilj; smatra da se na postupak revizije okvira zatražen u ovom dokumentu treba gledati kao na korak naprijed za digitalno gospodarstvo Unije te mu stoga treba prilaziti s dosljednim i planiranim pristupom;

10.  naglašava da je nediskriminacija podataka u fazi slanja, prenošenja i primanja potrebna za poticanje inovacija i uklanjanje prepreka za ulazak na tržište;

11.  naglašava da u upravljanju prometom postoji mogućnost diskriminirajućeg postupanja koje je suprotno tržišnom natjecanju; poziva stoga države članice da spriječe svako kršenje neutralnosti mreže;

12.  primjećuje da su odredbe koje državnim regulatornim tijelima omogućuju da interveniraju i zatraže kakvoću usluge u slučaju blokiranja ili ograničenja usluge koje je protivno tržišnom natjecanju te veća transparentnost ugovora moćni instrumenti koji potrošačima osiguravaju pristup uslugama koje odaberu i korištenje tim uslugama;

13.  ističe da bi davanje prioriteta kakvoći pružanja usluge s kraja na kraj i osiguravanje najveće moguće propusnosti moglo potkopati načelo neutralnosti mreže; poziva Komisiju i regulatorna tijela da prate te trendove i po potrebi upotrebe instrumente u vezi s obvezom kakvoće usluge iz članka 22. Direktive o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika; poziva da se po potrebi razmotre dodatne zakonodavne mjere na razini EU-a;

14.  ističe da, kako bi se poticala inovacija, povećao izbor potrošača, smanjili troškovi i povećala učinkovitost korištenja infrastrukturom elektroničkih komunikacija visoke brzine, treba istražiti niz različitih mjera i svih dostupnih tehnologija i ponuditi ih potrošačima ne bi li se spriječilo smanjivanje kakvoće usluge, blokiranje pristupa i usporavanje prometa na mrežama;

15.  ističe da nadležna nacionalna tijela nastoje primijeniti regulatorna načela, postupke i uvjete upotrebe spektra koji ne sprječavaju europske pružatelje usluga elektroničkih komunikacija da osiguravaju mreže i usluge u nekoliko država članica ili diljem Unije;

16.  uvjeren je da bi povećana koordinacija spektra zajedno s primjenom zajedničkih načela za prava upotrebe spektra diljem Unije bila ključno rješenje za borbu protiv manjka predvidljivosti u pogledu dostupnosti spektra, čime bi se potaknula ulaganja i ekonomija razmjera;

17.  naglašava da bi bonusi i/ili oduzimanje prava upotrebe u slučaju nekorištenja relevantnim radijskim spektrom mogli biti važne mjere za oslobađanje dovoljno usklađenog radijskog spektra kako bi se stimulirale usluge bežičnog širokopojasnog pristupa s visokim kapacitetom;

18.  naglašava da bi sveeuropska aukcija bežičnih usluga četvrte (4G) i pete generacije (5G), s ograničenim brojem nositelja licencija koji zajednički poslužuju cijeli teritorij EU-a, omogućila sveeuropske bežične usluge, što bi narušilo temelje na kojima počiva roaming;

19.  poziva države članice da daju puno veći prioritet potrošačkim aspektima elektroničkih komunikacija; naglašava da su tržišta koja dobro funkcioniraju, s dobro obaviještenim i pouzdanim potrošačima, okosnica tržišta EU-a u cijelosti;

20.  ističe da je s obzirom na to da potrošači sve češće biraju paketne ugovore koji obuhvaćaju nekoliko usluga veoma važno da se strogo provode zahtjevi za obavještavanje prije potpisivanja ugovora kao i oni povezani s ažuriranjem postojećih ugovora;

21.  naglašava važnost zahtjeva za bolje informiranje potrošača u pogledu ograničenja usluge, potpora za uređaje i upravljanja prometom; poziva države članice i Komisiju da dosljedno primjenjuju zabranu obmanjujućeg oglašavanja;

22.  ističe da sadržaji u paketu mogu biti prepreka prelasku na drugi sustav te poziva Komisiju i BEREC da razmotre aspekte koji bi mogli biti štetni za tržišno natjecanje u tom pogledu;

23.  primjećuje da postoje slučajevi u kojima su operatori ograničili funkciju dijeljenja internetske veze (s pomoću koje se mobilni telefon može koristiti kao usmjerivač/hotspot) na mobilnim telefonima potrošača, iako je u potrošačevu ugovoru navedeno neograničeno korištenje podacima; poziva stoga Komisiju i BEREC da razmotre problem mogućeg obmanjujućeg oglašavanja zbog potrebe za većom jasnoćom u pogledu toga;

24.  primjećuje važnost prelaska na drugi sustav, lakoće prenosivosti broja na dinamičnom tržištu, transparentnosti ugovora i obavještavanja potrošača u vezi s izmjenama ugovora; žali zbog činjenice što ciljevi koji se odnose na prenosivost broja još nisu postignuti te poziva Komisiju i BEREC na poduzimanje mjera;

25.  podupire države članice koje su provele pojačane zahtjeve za jednak pristup za korisnike s invaliditetom i poziva sve države članice da slijede njihov primjer; poziva BEREC da poboljša promicanje odredbi i pristupa za korisnike s invaliditetom;

26.  odaje priznanje svim državama članicama za provedbu jedinstvenog telefonskog broja za hitne službe 112; poziva na ostvarenje poboljšanja u pogledu vremena koje je potrebno za lociranje pozivatelja; ističe da su u nekoliko država članica već osmišljene tehnologije koje omogućuju gotovo trenutačno lociranje pozivatelja;

27.  pozdravlja rad koji je Komisija obavila na praktičnoj primjeni brojeva 116, osobito dežurnog telefona za prijavu nestale djece (116000); poziva Komisiju na bolje promicanje tih brojeva;

28.  primjećuje da je Komisija odustala od svoje namjere da stvori sveeuropski sustav telefonskih brojeva;

29.  naglašava veliki napredak koji je postignut u pružanju početnog općeg širokopojasnog pristupa, istodobno primjećujući da je neravnomjeran; potiče države članice na ostvarivanje ciljeva Digitalnog plana poticanjem privatnih ulaganja u nove mrežne kapacitete i iskorištavanjem javnih;

30.  naglašava da povećani obujam podataka, ograničena dostupnost resursa spektra i konvergencija tehnologija, opreme i sadržaja zahtijevaju pametno upravljanje podatkovnim prometom te različite načine difuzije, kao što su povezivanje digitalnog zemaljskog emitiranja i bežičnih širokopojasnih mreža;

31.  naglašava da se revizija mora temeljiti na opsežnom savjetovanju sa svim zainteresiranim stranama i na temeljitoj analizi svih pitanja;

32.  stoga poziva Komisiju da započne sljedeću reviziju cijelog okvira kako bi došlo do odgovarajuće rasprave tijekom sljedećeg parlamentarnog saziva;

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SWD(2013)0217 - Bodovna lista digitalnog programa, str. 43.